PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE

(KAKO SE HRANE UČENICI ZDRAVSTVENIH ŠKOLA REPUBLIKE HRVATSKE?)

ZAJEDNIČKI PROJEKT:

MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA, ZADAR

TEHNIČKA ŠKOLA (smjer medicinska sestra –tehničar), VIROVITICA

ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA, ZAGREB

MEDICINSKA ŠKOLA ANTE KUZMANIĆA, ZADAR

Antonia Šeremet Ivana Martinović Ivana Anić Helena Radoš Ines Ušljebrka Krešimir Gačina Jure Brižić

Voditelj projekta: Ljiljana Grginović, vms, stručni nastavnikKoordinator: Verica Elveđi, vms, stručni nastavnik

TEHNIČKA ŠKOLA, VIROVITICA

Martina Franjić Marina Grgić Marija Mačinković Alen Bekavac Magdalena Krapac Ivana Radić Darija Počepan

Voditelj projekta: Benjek Miša, dr. med.Koordinator: Snježana Božičko, prof.

ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA, ZAGREB

Ivana Marić Sanja Marić Martina Kovačić

Koordinator: Marica Bakin Batnožić, vms; prof.

Lektori:Mirjana Vujasin, prof., Medicinska škola Ante Kuzmanića, ZadarIvana Vlaisavljević, prof., Tehnička škola, Virovitica

2

UVOD

Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naša svakodnevna potreba i vrlo je važnu kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam.

Uravnotežena prehrana ne znači tisuće kilometara dugu vožnju do neke osamljene prodavaonice hrane u potrazi za proizvodima dobivenim biološkim putem, već uravnotežena prehrana znači unošenje raznovrsnih zdravih namirnica ( iz svih skupina piramide zdrave prehrane ), unošenje hrane u umjerenim količinama odnosno onoliko koliko je organizmu potrebno te unositi hranu svakodnevno približno u isto vrijeme.Vrlo je važno kakvu hranu unosimo u organizam. Većina ljudi ima ishranu koja daje više energije nego što je potrebno. Zdravu prehranu čine namirnice koje se dijele u šest skupina. Treba osigurati unos hranjivih sastojaka prema potrebama vlastitog tijela. Svježe voće i povrće, riba, mliječni proizvodi bi trebale činiti glavninu ishrane, ali naravno u umjerenim količinama. Hrana je važna za zdravlje, te čini važan aspekt društvenog života.

1.Povijest prehrane

"Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život."

Hippocratus

Da bi shvatili zašto i kako se danas hranimo, vratiti ćemo se natrag u povijest. Naši preci su pronalazili i sakupljali hranu u prirodi kako bi preživjeli. Stoga možemo reći da su pred više od 2 milijuna godina stekli i određene prehrambene navike.

Zapisi na papirusu koji datiraju još iz 1500.g. pr.Kr. svjedoče da su stari Egipćani znali propisati prilično točnu prehranu koju su davali bolesnim i ozlijeđenim osobama.Također,i liječnici su upotrebljavali razne namirnice kojima su liječili tj. koje su služile kao nama danas lijekovi. U to vrijeme najčešće su  se koristile namirnice za koje bismo danas rekli da su

Grčki filozof i liječnik Hipokrat je zaslužan za širenje ideje o upotrebi zdravih namirnica umjesto lijekova.To potvrđuje njegova poznata izreka "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek,a tvoj lijek neka bude tvoja hrana". Iz Hipokratovih djela saznajemo da su i ostali liječnici koji su živjeli u to doba (5.st.pr.Kr.) prepoznali utjecaj prehrane na ljudsko zdravlje, kao što su Galen, Maimonoides i Paracelsus.

Kako se prehrana razvijala kroz povijest? 

Čovjek je u prapovijesno doba bio i skupljač i lovac, poljodjelac te stočar. U samim počecima hranio se isključivo samo sirovom hranom. Hranio se sa svime što je našao: ličinkama, raznim plodovima, ptičjim jajima, gušterima, kornjačama te vjevericama. Nakon što je izumio luk i strijelu ,drveno koplje te još usavršio način lova  konačno je mogao loviti i veće životinje: mamute, nosoroge, divlje svinje, jelene. U tom razdoblju naučio je i paliti vatru, te spoznao i mogućnost pečenja hrane.

3

U starom vijeku ljudi su se počeli baviti lončarstvom, počeli su izrađivati razne stvari od metala koje im trebaju za obradu zemlje.U Mezopotamiji se počinju navodnjavati polja, pa su stoga tla bila pogodna za uzgoj voća i povrća, te žitarica. Počinje se saditi: luk, ječam, pšenica, začini, datulje te smokve. Uzgaja se i vinova loza i masline. To je bio početak uzgoja važnih prehrambenih namirnica.

U srednjem vijeku  zamrla je zemljoradnja pa više nije postojala trgovina hranom koja je u starom vijeku bila dobro razvijena, a ljudi su se onda većinom hranili mliječnim proizvodima te mesom.

U vrijeme feudalizma došlo je do društvenih podjela, kmetovi uglavnom i ne rade više za sebe,već isključivo za feudalca. Siromašni su živjeli uglavnom od mlijeka, sira te starog kruha. Dok, za razliku od njih, bogati su živjeli uz obilje hrane, raznovrsnih namirnica i začina.

U doba renesanse istraživač i moreplovac Marco Polo je tijekom svojih putovanja skupljao začine, namirnice i nove spoznaje o načinima pripremanja hrane.Tako su se na stolovima pojavili do tad neviđeni krumpir, krastavci, rajčice, kakao, lješnjaci, kesteni, ananas, banane, kupine, maline, vanilija te kikiriki.

U novom vijeku sve više ljudi živi u gradovima, pa više ne ovise o vrtovima i obrađivanju polja kad im je omogućena kupnja namirnica u trgovinama. Time je započela  masovna distribucija hrane, a time i suvremeno doba.

Koje su se namirnice koristile kao lijek?!

Hipokratova izreka „ Neka tvoja hrana bude tvoj lijek , a tvoj lijek neka bude tvoja hrana « i danas ima uporište u znanosti o prehrani. Znamo da se još od prapovijesti hrani pripisuju ljekovita svojstva i uloga u jačanju imuniteta. Ali u današnje vrijeme golem je porast dostupnosti i popularnosti brzo pripremljene hrane, što dovodi do porasta loših prehrambenih navika. U tom slučaju hrana može biti i uzrokom bolesti. Zato je važno kako se hranimo, jer je hrana jedan od bitnih čimbenika u razvoju ali i prevenciji bolesti.

Najpoznatiji je bio pčelinji med koji je bio ukusan i ljekovit, te su ga ljudi izuzetno cijenili. Med se koristio kao samostalan lijek ili u sklopu nekog pripravka.

Ocat se koristio kao pomoćno ljekovito sredstvo, a bio je korišten kao surogat antibioticima zbog svojih antimikrobnih svojstava. Nalazio se u mnogim ljekovitim pripravcima.

U ljekovite svrhe spominje se i češnjak koji oslobađa organizam od raznih  parazita crijevnog i kožnog porijekla. Smatralo se da ima utjecaj na smirivanje vanjskih i unutarnjih upala. Štiti od gripe, prehlade, zaraznih bolesti, ublažava zubobolju i kašalj, a može poslužiti i kao lijek protiv upale pluća. Danas znamo da češnjak potiče antimikrobne aktivnosti,te djeluje na sniženje kolesterola i triglicerida.

4

Čajevi su tradicionalni lijekovi za jačanje imunološkog sustava. Čaj se koristio kao lijek za upalu grla te također za smirivanje problema u probavnom sustavu. Još mu se pripisuju djelovanja koja utječu na rast tumora, osjećaj zbunjenosti, upalu pluća, snižavanje temperature i ublažavanje upale mokraćnog sustava. 

Hrana i začini uvijek su bili važan dio života. Koliko god je medicina napredovala još uvijek primjenjujemo masti, obloge, čajeve od prirodnih sastojaka. Spoznajom da nam stari pripravci pomažu, vraćamo se prirodi. Prirodna, ne-kemijska i zdrava hrana i šalica biljnog čaja nas okrepljuje, a da se ni na koji način ne suprotstavlja liječničkim naputcima.

A gdje smo danas?

Danas kada govorimo o hrani moramo spomenuti znanstvenu disciplinu koja se bavi prehranom, a to je nutricionizam.

Nutricionizam ili znanost o prehrani je multidisciplinarna znanost koja proučava prehranu i način utjecaja na zdravlje. Početak razvoja nutricionizma smatra se 1780 godina kada je francuski kemičar otkrio da se hrana i kisik spajaju u tijelu i proizvode energiju. Zahvaljujući znanosti otkriveni su nutrijenti (ili hranjive tvari): ugljikohidrati, masti i bjelančevine te nutrijenti koji ne opskrbljuju organizam energijom: voda, vitamini, minerali i fitokemikalije.

Još, svakako, moramo spomenuti dijetetiku kao struku koja principe ishrane primjenjuje na izbor jela i prehranu pojedinaca.

Zdrava/pravilna prehrana je način prehrane kojom se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa.

Pravilna prehrana koju zastupa nutricionizam (razlikuje se od termina zdrave prehrane) na znanstvenim spoznajama omogućuje duži, zdraviji i kvalitetniji život pojedincima, grupama s posebnim prehrambenim potrebama i čitavim populacijama. Rezultati istraživanja iz polja nutricionizma sažimaju se u tkz. prehrambene preporuke ili prehrambene smjernice koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao kao Prehrambene smjernice za odrasle (2002.).

5

OSNOVNO ZNANJE O PREHRANI

Proučavajući ulogu namirnica u prehrani, učenjaci su došli do uvjerenja da hrana mora biti punovrijedna ako se hoće sačuvati zdravlje, organizam održati u dobrom fizičkom i duševnom stanju i ako se želi jačati obrambena snaga tijela protiv bolesti. Današnjim izučavanjem o prehrani pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:

Bjelančevine ili proteini biljnog i životinjskog porijekla Masnoće biljnog i životinjskog porijekla Ugljikohidrati ili šećeri i škrob

Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez kojih nije moguć život, a to su: Vitamini Mineralne tvari Voda

Osnovne hranjive tvari su bjelančevine, masti i ugljikohidrati i one čine najveći dio čvrste hrane. Gledani kemijski one se sastoje od tri elementa ugljika, vodika i kisika, samo bjelančevine još sadrže dušik. Neke bjelančevine imaju još i druge elemente kao što je fosfor i sumpor.

Hranjivost namirnica i jela mjeri se energetskom vrijednošću. To znači da s vrijednosti namirnice i jela mjeri količinom topline koju oslobađaju njezine hranjive tvari pri sagorijevanju u organizmu. Tako je energetska vrijednost:

1 gram bjelančevina 4Kcal ili 16,7 kJ1 gram masnoće 9Kcal ili 37,6 kJ

1 gram ugljikohidrata 4Kcal ili 16,7 kJ

1 Kcal = 4,18 kJ

Organizam troši energiju i kad miruje, kada ništa ne radi fizički, ni umno. Za vrijeme fizičkog rada čovjek troši više energije, a mnogo manje kod umnog rada. Prosječna dnevna količina potrebne energije ovisi o raznim osobinama, spolu, dobi, tjelesnoj težini, zdravstvenom stanju, težini fizičkog rada, a ovisi i o klimatskim uvjetima u kojima čovjek živi. Zbog toga govorimo o prosječnoj energetskoj potrebi čovjeka.

PROSJEČNE ENERGETSKE POTREBE ČOVJEKA

Bjelančevine 15% - 20%

6

Ugljikohidrati 55% - 60%Masti 20% - 25%

Tablica 1: Energetske potrebe u %.

Grafikon 1: Zastupljenost hranjivih tvari u prosječnim dnevnim energetskim potrebama čovjeka

Bjelančevine

Bjelančevine su glavni materijal od kojeg je građena svaka stanica našeg organizma. One su sastavni dio mnogih hormona i enzima. U pravilu određeni dio stanica organizma živi od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, a zatim se uz pomoć bjelančevina obnavljaju. Obnovljene stanice posve su jednake i jednakih su osobina kao odumrle, stare. Zbog toga su ljudi isti jučer, kao i danas i imamo osjećaj da se ne mijenjaju.Organizam pomoću enzima iz soka želuca i gušterače razgrađuje bjelančevine do aminokiselina. Bjelančevine koje unosimo u naše tijelo moraju imati punu biološku vrijednost, odnosno sadržavati svih osam bitnih aminokiselina. Treba istaći da su puno vrijedne one bjelančevine koje sadrže sve bitne sastojke ili esencijalne aminokiseline. Ljudski organizam ne može sam producirati osam aminokiselina već ih mora unositi hranom. Bjelančevine se nalaze u namirnicama životinjskog i biljnog porijekla.

Puno značajniju vrijednost imaju bjelančevine životinjskog porijekla. U tu skupinu spadaju mlijeko, sve vrste mesa, riba, jaja i sirevi. Namirnice biljnog porijekla sadrže manje bjelančevina i nisu uvijek punovrijedne. Najviše bjelančevina sadrže mahunarke – soja, bob, grah, grašak, sušene gljive i proizvodi od crnog brašna.. Za prehranu ljudi važno je znati količinu bjelančevina koju mora sadržavati dobra i pravilna prehrana. Ta količina ovisi o prehrani i starosnoj dobi čovjeka. Dnevna količina za odraslu osobu je 1g bjelančevina na 1 kg normalne tjelesne težine. Uobičajena dnevna količina u doba rasta i razvoja je do 2g bjelančevina na 1kg standardne tjelesne težine. Stanice organizma imaju određenu granicu pohranjivanja bjelančevina. Višak bjelančevina se prerađuje i pretvara u šećer koji onda služi kao gorio stanicama ili se prerađuje u masnoće koje se čuvaju u masnom tkivu. Znači više ne služi kao građevni materijal, nego kao gorivo za proizvodnju energije.

7

U prehrani bjelančevine moraju biti zastupljene u količini od 15% - 20% od ukupnog dnevnog unosa.

Masnoće

Masnoće za razliku od bjelančevina u organizmu pretežno služe kao gorivo koje izgaranjem daje veliku energiju potrebnu za rad i toplinu. Potpunom razgradnjom, masnoće se prvenstveno pretvaraju u šećer koji je osnovno gorivo za rad stanice. Izgaranjem masnoće u stanici troši se mnogo kisika i oslobađa velika količina topline. Masnoće imaju dvostruko veću energetsku vrijednost nego ugljikohidrati i bjelančevine. Masnoće imaju još važnih zadaća u organizmu:

djelomično sudjeluju u građi stanične membrane, sastavni su dio jednog dijela hormona, služe kao potporno tkivo za krvne žile, živce i neke organe (bubreg)

Potkožno masno tkivo ima sličnu ulogu , a uz to sprječava nagle promjene temperature organizma, djelujući kao izolator prema visokoj temperaturi. Masnoće su nam potrebne jer se u njima i otapaju vitamini A, D, E, K. U tankom crijevu masnoće se razgrađuju pomoću enzima do jednostavnih sastojaka masnih kiselina i glicerina. Postoje dvije vrste masnih kiselina: zasićene i nezasićene.

1. Zasićene masne kiseline su životinjskog porijekla i krute su na sobnoj temperaturi. Nalaze se u mlijeku, mliječnim proizvodima, maslacu, siru, u jajima, slanini masti životinjskog porijekla, ribljem ulju itd. Koriste li se masnoće životinjskog porijekla u većim količinama štetno djeluju na krvne žile, stvarajući promjene i otvrdnuća – aterosklerozu.

2. Nezasićene masne kiseline pretežno su biljnog porijekla i tekuće su na sobnoj temperaturi. Najviše su zastupljene u biljnim uljima. U našim krajevima najčešća su biljna ulja od sjemenki suncokreta, kukuruza, bundeve i plodova maslina. Veliku količinu biljnog ulja sadrže i orašasti, koštunjavi i lupinasti plodovi te sjemenke. Nezasićene masne kiseline važne su i sa stajališta zdrave prehrane, jer sadrže bitne ili esencijalne masne kiseline koje organizam može proizvesti. Postoje tri esecijalne punovrijedne kiseline koje su neophodne za rad organizma. Biljne masnoće i margarin također sadrže nezasićene masne kiseline koje se određenim tehnološkim postupcima pretvore u masnoće čvrstog oblika. U zdravstvenom pogledu najbolje je maslinovo ulje zbog velikog sadržaja nezasićenih masnih kiselina.

Masnoće u dijetalnoj prehrani moraju biti zastupljene 20% - 25% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Masnoće životinjskog porijekla sadrže i kolesterol. Kolesterol je mastima srodna tvar neophodna za život. Većina tkiva organizma sadrže manje ili veće količine kolesterola, posebno mozak i živčani sustav, jetra i krv. Potreban je za stvaranje spolnog i nadbubrežnog hormona, vitamina D i žučnih soli koje olakšavaju probavu masti. Visoke vrijednosti kolesterola u krvi izazivaju bolesti krvnih žila, taložeći se na stijenki

8

arterija što dovodi do suženja istih. Pretjerano korištenje masti ili masnog mesa životinjskog porijekla, potiče organizam na proizvodnju veće količine kolesterola nego što mu je potrebno. Kolesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka. Nalazi se u većoj količini u žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu. Zato savjetujemo da je bolje ove namirnice izbjegavati i ne koristiti ih u većim količinama. Danas znanstvenici preporučuju da unos kolesterola ne bude veći od 250 mg -300 mg na dan.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati ili pretežno složene šećere organizam većim dijelom koristi iz biljnog, manje iz životinjskog svijeta. Glavni predstavnici ugljikohidrata su žitarice, krumpir, šećerna repa, šećerna trska, voće i povrće. Neznatne količine ugljikohidrata nalaze se u životinjskom svijetu u mlijeku, mesu, najviše u mesu mlade janjetine i u mesu kunića. Treba spomenuti velike količine šećera životinjskog porijekla koje sadrži med.Prilikom dobrog žvakanja već u ustima počinje razgradnja šećera pod utjecajem enzima koji se nalaze u pljuvački. Glavni dio ugljikohidrata razgrađuje se u dvanaestercu i početku tankog crijeva, djelovanjem enzima iz soka gušterače i crijeva.Kemijski se ugljikohidrati dijele na:

1. jednostavne ugljikohidrate – tu spadaju grožđani šećer ili glukoza i voćni šećer ili fruktoza, a nalaze se u voću.

2. dvostruke ugljikohidrate – glavni predstavnik ove skupine je obični šećer iz šećerne repe ili trstike. Organizam ga u dvanaestercu razgrađuje na jednostavnije šećere. Grožđani i voćni šećer. Razgradnja šećera se odvija vrlo brzo i brzo i lako ulazi u krv. U istoj skupini nalazi se i mliječni šećer koji se sastoji od jednostavnih šećera glukoze i galaktoze.

3. složeni uljikohidrati – sastoje se od dugog niza jednostavnih ugljikohidrata. Nalaze se u znatnoj mjeri u biljnom, a manje u životinjskom svijetu. Biljnog porijekla su: škrob, celuloza, pektin i drugi, a životinjskog glikogen. U biljkama je pohranjen u obliku škrobnih zrnaca. Djelovanjem enzima u tankom crijevu, zrnca škroba polako se razgrađuju otpuštajući glukozu koja ulazi u krv. Najviše glikogena ili životinjskog ugljikohidrata nalazi se u jetri i mišićima, a u manjoj količini u drugim organima. Škrob je za prehranu ljudi najznačajniji ugljikohidrat. Najviše se koristi škrob iz žitarica i krumpira. Prekomjerno uzimanje hrane koja sadrži ugljikohidrate može istisnuti iz jelovnika drugu prijeko potrebnu hranu i izazvati debljinu. Koristi li se pretežno ugljikohidratna prehrana mogu se razviti znakovi i tegobe vezane uz nedostatak vitamina. Istraživanja su pokazala da je prekomjerno uzimanje ugljikohidrata povezano s razvojem određenih bolesti kao što

9

je šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, visoki krvni tlak, bolesti srca, poremećaj rada bubrega i druge. Ugljikohidrate u dijetalnoj prehrani treba uzimati od 55% - 60% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

NEHRANJIVE TVARI VAŽNE ZA ŽIVOT

VITAMINI

Vitamini su male količine prirodne tvari, neophodno potrebne za normalan rad organizma. Ljudski organizam ne može sam stvarati vitamine, zato ih unosimo hranom. Oni nisu hranjivi i nemaju energetsku vrijednost. Nedostatak vitamina u tijelu postepeno dovodi do oboljenja sa djelomičnim nedostatkom ili hipovitaminozom i potpunim nedostatkom ili avitaminozom. Vitamini se u hrani nalaze u vrlo malim količinama, pa se stoga neki mjere u tisućinkama miligrama. Obilježavaju se velikim slovima, a nazvani su prema svojem djelovanju. Prijeko su potrebni organizmu jer svojim prisustvom mijenjaju brzinu kemijskog procesa u radu stanice i preradi hrane, a da se prilikom toga ne izmjene.. vitamine dijelimo u dvije skupine:

1. topljive u masnoćama: vitamini A,D,E,K2. topljive u vodi: vitamini B skupine i C vitamin.

I. VITAMINI TOPIVI U MASNOĆAMA

Vitamin A

Otporan je na toplinu , ali je osjetljiv na svjetlo i zrak. Važan je za vid i njegov manjak izaziva noćno sljepilo. Sudjeluje i u zaštiti kože, održava je zdravom, pospješuje rast i jača opću zaštitu -imunitet. Dokazano je da sprječava razvoj tumora. Nalaz se u mrkvi, špinatu, kelju, zelenoj salati, rajčici, peršinu, marelicama, jajetu, ribljem ulju, mlijeku, maslacu i jetri.

Vitamin D

Zove se još i kalciferol. Potreban je za pravilan rast i čvrstoću kosti i zuba. Važan je kao komponenta koja u crijevima omogućava prelazak kalcija i fosfora iz hrane u krv. Najviše ga i ima u ribljem ulju, ribljem mesu, mlijeku, siru, maslacu, žumanjku jajeta, gljivama, kvascu, jetri itd.

Vitamin E

10

VITAMINK

VITAMINE

VITAMIND

VITAMINA

Vitamini topivi u mastima

Djeluje u tijelu tako da zaustavlja sagorijevanje tvari. On smanjuje potrebu za kisikom u radu mišića, a posebno srčanog mišića. Djeluje i na širenje krvnih žila. Otporan je na toplinu. Prema novim saznanjima, povezan s određenim tvarima u organizmu smanjuje razvoj raka. Ima ga mnogo u klicama žitarica, orašastim plodovima, masti i ulju. Najviše ga ima u ulju suncokreta i žumanjku jaja.

Vitamin K

Potreban je za pravilno zgrušavanje krvi. Ima ga mnogo u povrću, osobito špinatu, kelju, kupusu, zelenoj salati, rajčici i jetri. Otporan je na toplinu.

Slika 1:Vitamini topivi u masnoćama

11

VITAMINI TOPIVI U VODI

Vitamini B skupineObuhvaćaju grupu vitamina različitog djelovanja. Nalaze se u pekarskom kvascu, u sušenom pivskom kvascu, u klicama žitarica, orasima, soji, mesu, jetri, bubregu, srcu, mesu peradi i u nekim ribama.

1. vitamin B1 – ANEURIN je osjetljiv na toplinu. Sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata i stvaranju energije. Potreban je za normalan rast, posebno za normalan rad živčanog tkiva. Manjak ovog vitamina u hrani dovodi do bolesti nazvane «beriberi», kod koje se razvija slabost srčanog mišića, edemi nogu i tijela, te promjene na živčanom sustavu. Vitamin B1 nalazi se u pivskom kvascu, pšeničnom brašnu, riži, grahu, grašku, leći, špinatu, svinjetini, jetri, slanini, jajima.

2. vitamin B2 – RIBOFLAVIN je sastavni dio enzima koji sudjeluju u korištenju ugljikohidrata, masti i bjelančevina, stvarajući dovoljne količine energije u stanicama. Povoljno djeluje na rast organizma i njegov nedostatak očituje se upalnim procesom na uglovima usnica (žvale). U manjoj ga mjeri razara toplina, a najviše ga ima u kvascu, jetri, bubregu, srcu, siru, jajima, gljivama, kakau, rotkvici, špinatu, bademu, mlijeku, kupusu, grahu, grašku leći itd.

3. vitamin B6 – PIRIDOKSIN također sudjeluje u preradi i korištenju ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Potreban je za sintezu bjelančevina iz aminokiselina. Neophodan je za stvaranje krvnih stanica i antitijela. Djeluje na raspoloženje i san. Toplina ga razara u manjoj mjeri, a nalazi se u kvascu, jetri, mesu, kruhu, mlijeku, siru, maslacu, itd.

4. vitamin B12 – KOBALAMIN je važan u izgradnji crvenih krvnih stanica, te je važan za prevenciju prenicioznne anemije, odnosno koristi se u liječenju iste. Potreban je za normalan rast stanica, a sudjeluje i u radu živčanog tkiva. Pretežno se nalazi u stanicama životinjskog porijekla, dakle u mesu, jetri, bubregu, srcu i mlijeku.

Vitamin C

Veoma je važan za normalno funkcioniranje organizma. Daje vitalnost stanicama i sudjeluje u mnogim kemijskim procesima na nivou stanice. Potreban je za iskorištavanje i ugradnju nekih

12

ANEURINVITAMIN

B1

PIRIDOKSINVITAMIN

B 6

KOBALAMINVITAMIN

B 12

RIBOFLAVINVITAMIN B 2

C VITAMI

N

VITAMINI TOPIVI U

VODI

minerala. Razgrađuje se stajanje i topljenjem u vodi, potpuno gubi kuhanjem. Njegov manjak u organizmu može dovesti do bolesti zvane skorbut ( opća slabost, umor, edemi nogu i tijela, krvarenje iz zubnog mesa). Najbogatiji izvor C vitamina su limun, naranča, paprika kelj, brokula, koraba, rajčica, špinat, peršin, cvjetača, kelj, blitva, mladi krumpir, kupus, dinja, jagode itd.

Slika 2: Vitamini topivi u vodi.

Vitamini topljivi u masnoćama Vitamini topljivi u vodi

Vitamin A Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamini B skupine

Vitamin C

Mrkva Špinat Kelj Zelena

salata Rajčica Peršin Marelice Jaja Riblje ulje Mlijeko Maslac jetra

Riblje ulje Riblje meso Mlijeko Sir Maslac Jaja – žumanjak Gljive Kvasac Jetrica

Klice žitarica

Orašasti plodovi

Masti Ulja

ŠpinatKeljKupusZelena

salataRajčica Jetrica

Pekarski kvasac

Pivski kvasac – sušeni

Klice žitarica i proizvodi od njih

OrasiSojaMesoMlijeko i

proizvodi od njega

JetraBubregSrce

Limun NarančaPaprikaKeljBrokulaKorabaRajčicaŠpinatPeršinCvjetačaBlitvaMladi krumpirKupusDinja Jagoda

13

Meso peradi Neke ribeGljive

Tablica 2: namirnice koje sadrže vitamine

ZAŠTO SU NAM POTREBNI VITAMINI? Zato, jer sudjeluju u radu naših stanica i tkiva. Potrebni su za rast i reprodukciju – razmnožavanje. Vitamine naše tijelo ne može stvarati zato ih unosimo hranom. U raznovrsnoj prehrani zastupljeni su svi vitamini koji su potrebni

našem tijelu. Zato jedite svakog dana raznovrsnu hranu, mlijeko, meso, žitarice, voće

i povrće. Hrana u zimskim mjesecima često ne sadrži dovoljnu količinu vitamina.

Posavjetujte se sa svojim liječnikom o dodatnom uzimanju vitamina u obliku gotovih pripravaka. To je ujedno i djelomična zaštita od raznih virusnih infekcija koje se javljaju u tom periodu.

MINERALI

Minerali su nužno potrebni za normalan rad našeg organizma iako kao i vitamini nemaju energetsku vrijednost. U prirodi se nalaze u obliku kemijskih spojeva ili soli i elemenata. Nalaze se u zemlji, vodi – mora, rijeke i jezera. U organizam ih najčešće unosimo kao soli, a rjeđe kao elemente. Najveću količinu unosimo kuhinjskom soli. Za normalan rad organizma potrebna je i mala količina nekih minerala kao što je fosfor, kalcij, kalij, željezo, jod, magnezij, fluor, mangan, bakar, kobalt i dr.U raznovrsnoj prehrani zastupljeni su svi potrebni minerali. Povrće i voće sadrži najviše mineralnih soli, jer ih izravno crpi iz zemlje i vode. Određenu količinu minerala unosimo u organizam vodom za piće, a posebno mineralnom vodom. Unesene mineralne soli ulaskom u krv se raspadaju u svoje elemente, potom ih po potrebi koriste stanice i tkiva, a dio ostaje u krvi i ostalim tjelesnim tekućinama. Nedostatak minerala u prehrani i vodi može rezultirati njihovim deficitom u organizmu i dovesti do teških poremećaja i oboljenja.

NATRIJ – Na – je glavni ili bitni mineral ljudskog tijela. Važan je u radu cijelog organizma. Sudjeluje u radu stanica, provođenju impulsa ili podražaja u živčanim stanicama i održavanju stanja unutar tjelesnih tekućina. Na taj način utječe i na regulaciju krvnog tlaka, rad bubrega i svih ostalih organa važnih za život. Glavni izvor ovog minerala je kuhinjska sol – NaCl koja se koristi kao začin. Drugi dio soli čini klor koji ima također svoje važno mjesto u organizmu. Višak ili manjak ovih minerala dovodi do teških poremećaja u organizmu. Većina ljudi troši soli više nego što je potrebno. Uobičajeni dnevni unos soli je « -3 grama, a kod nekih osoba može biti i

14

veći. Organizmu je za život potrebno oko 0,1 g / dnevno. Sol može biti jodirana ili čista. U kućanstvu se koristi morska ili kamena jodirana sol. Morska sol je prirodna i zadržala je sve najvrjednije sastojke koje sadrži morska voda. Zbog jače slanoće potrebna je manja količina u pripremi hrane zato se preporuča kod osoba koje moraju ograničiti unos soli u prehrani. Najveći sadržaj soli nalazi se u sušenom i soljenom mesu, soljenoj slanini i ribama. Namirnice kao svjež sir, kelj, špinat, jaja, govedina i mlijeko također su bogate natrijem. Veliku količinu natrija sadrži soda bikarbona i prašak za pecivo. KALIJ – K - mineral koji se nalazi u biljnom i životinjskom svijetu. Jedan je

od najvažnijih minerala svih stanica. Važan je za rad srca, živčanog tkiva i drugih organa. Veliki gubitak kalija dovodi do poremećaja rada srca, ostalih mišića, živaca i crijeva – stanje slično paralizi. Kalij se mora hitno nadoknaditi intravenozno. Kod zatajivanja bubrega (renalne insuficijencije) kalij se zadržava u organizmu i može dovesti do srčanog zastoja i smrtnog ishoda. Kalij se nalazi u rajčici, špinatu, krumpiru, kelju, grašku, riži, govedini, slanini, mlijeku, sardinama, pšeničnom brašnu, marelicama, jabukama, bananama, instant kavi itd.

KALCIJ –Ca – je uz fosfor osnovni sastavni dio kostiju i zubi. Ima i drugih važnih uloga u organizmu i njegov manjak dovodi do poremećaja rad srca, živaca, bubrega i mišića. Dobivamo ga iz hrane, a njegovu iskoristivost u organizmu omogućava vitamin D. Resorbira se u krv u crijevima. Zastupljen je u mlijeku, siru, jajima, janjetini, ribi, kelju, suhom grašku i grahu, leći, narančama, marelicama, šljivama, bademima i pojedinim izvorima pitke vode.

FOSFOR – P- važan je za metabolizam svih stanica naročito mišića. Najvećim djelom je povezan sa kalcijem u kostima, stvarajući tvrdu strukturu kosti. Najveću količinu fosfora sadrže ribe, mlijeko, sir, bademi, leća, grah, jaja, mlijeko, maslac i dr. Kod ljudi koji boluju od kroničnog zatajenja bubrega ograničava se unos fosfora u organizam hranom.

ŽELJEZO – Fe – mineral koji je potreban u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Nalazi se u crvenoj boji zrnaca. Na crvenu boju veže se kisik i prenosi u svaku stanicu u organizmu služeći u staničnom disanju. Važan je za imunitet organizma. Jedan dio unesena željeza deponira se u tijelu. Manjkom unosa željeza kroz duže vrijeme nastaje i manjak cvenih krvnih tjelešaca što rezultira anemiom sidropenicom (sidropenična anemija). Ovaj oblik anemije je najčešći oblik anemije u tinejdžerskoj dobi, a posljedica je dugotrajnog uzimanja hrane koja pretežno sadrži ugljikohidrate i namirnice siromašne željezom. Željezo se nalazi u jetri, srcu, krvavom mesu, bubregu, govedini, školjkama, jajima – žumanjku, zelenom povrću. Grahu, grašku, suhim šljivama itd.

BAKAR – Cu – mineral koji omogućava iskorištavanje i ulazak u krv željeza i drugih električno nabijenih čestica, te na taj način uz ostale minerale i vitamine u sazrijevanju crvenih krvnih zrnaca. Sudjeluje i u prijenosu živčanih impulsa. Bakar se nalazi u iznutricama, školjkama, mesu peradi, zelenoj paprici, korabi, grašku, šljivama, orasima, grožđicama, maslinama itd.

JOD – I – osnovni je sastavni dio hormona štitne žlijezde. Nedostatak joda u organizmu može dovesti do raznih zdravstvenih poremećaja (mentalna zaostalost, povećanje štitne žlijezde – strume). U prirodi se nalazi u malim količinama u hrani životinjskog i biljnog porijekla. Najkorisniji izvori joda su morske školjke, ribe, povrće, mlijeko i proizvodi od žitarica. Dodavanjem joda u kuhinjsku sol prevenirani su poremećaji koji nastaju njegovim deficitom u organizmu.

15

FLUOR – F- nalazi se u maloj količini u kostima i zubima. Služi za njihovu zaštitu, naročito cakline zuba čiji razvoj pospješuje. U starijih osoba sprječava aterosklerozu krvnih žila (aorte). Kako je malo zastupljen u namirnicama dodaje se vodi za piće. U prirodi se nalozi u crnom čaju i morskoj ribi.

CINK –Zn – ima značajnu ulogu u pravilnom radu zaštitnog ili imunološkog sustava. Sastavni je dio inzulina pa nedostatak cinka izaziva ozbiljne teškoće u izmjeni ugljikohidrata. U sastavu jei velikog broja enzima. Potreban je za rast i zacjeljivanje rana. U prirodi se nalazi u školjkama (ostrige), mesu, mliječnim proizvodima, jajima i zobi.

SELEN – Se – djeluje smanjujući sagorijevanje i jača imunološki sustav. Nalazi se u mesu, ribi školjkama, povrću i proizvodima od cjelovitog zrna.

KOBALT – Co – sastavni je dio vitamina B12. potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Njegov nedostatak dovodi do takozvane preniciozne anemije, te promjena u kičmenoj moždini. Nalazi se u povrću i žitaricama.

MANGAN – Mn – sadrže ga mnogi enzimi koji bez njega ne mogu normalno raditi. Štiti zube od krvarenja. Ima ga dovoljno u raznovrsnoj prehrani. Nalazi se u mlijeku, proizvodima od žitarica, jetri, voću i korjenastom povrću, te orašastim plodovima.

Mineral Kemijski znak

Zastupljenost u namirnicama

Natrij Na Kuhinjska sol, sušeno usoljeno meso, soljena slanina, ribe, svježi sir, kelj, špinat, jaja, govedina i mlijeko

Kalij K Rajčica, špinat, sardine, krumpir, kelj, grašk, riža, govedina, slanina, mlijeko, pšenično brašno, marelicama, jabukama, bananama, instant kavi itd.

Kalcij Ca Mlijeko, sir, janjetina, ribama, jajima, kelju, suhom grašku, grahu, leći, narančama, marelicama,šljivama, bademima, pojedinim pitkim izvorima vode

Fosfor P Ribe, mlijeko, sir, bademi, leća, grah, jaja, meso, mlijeko, maslac, itd.

Željezo Fe Jetra, srce, krvavo meso, bubreg, govedina, školjke, jaja-žumanjak, zeleno povrće, grah, grašak, suhe šljive

Bakar Cu Iznutrice, školjke, meso peradi, zelena paprika, koraba, grašak, šljive, orasi, grožđice, masline

Jod I Jodirana kuhinjska sol i morska sol, morske ribe, školjke, povrće, mlijeko i proizvodi iz žitarica

Fluor F Dodaje se vodi za piće, crni čaj i morska ribaCink Zn Školjke (ostrige), meso, mliječni proizvodi, jaja i zob.Selen Se Meso, ribe, školjke, povrće, proizvodi od cjelovitog zrna

Kobalt Co Žitarice i povrćeMangan Mn Mlijeko, proizvodi od žitarica, jetra, voće, korjenasto

povrće, orašasti plodoviTablica 3: zastupljenost minerala u namirnicama

16

V O D A – H2O

Voda je neophodno potrebna za život. Dvije trećine našeg organizma je voda. U njoj se otapaju sve tvari unesene u organizam. Svi kemijski procesi u organizmu odvijaju se u vodi. Vodom se prenose bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i ostale tvari. Jednim djelom prenosi se i kisik. Može se reći da sve u organizmu dolazi i polazi s vodom. Bez vode nema života. Čovjek može izdržati bez hrane, ali ne i bez vode. Vodu unosimo uzimanjem tekućine i hrane, a najviše čajem, mlijekom, sokom, juhom, voćem, bezalkoholniom pićima i sladoledom. Čak i kruta hrana sadrži male količine vode. Jedan mali dio vode stvara se i u organizmu. U tijelo dnevno unosimo od 1l do 3l vode prema težini i godišnjem dobu. Pitkom vodom u organizam unosimo i određene mineralne soli i elemente.

PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE

Moderno vrijeme nameće određeni način života- tempo je brži nego ikad prije, stres i onečišćenje okoline su naša svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov.

Najidealnije bi bilo, rasporediti dnevne obroke na tri veća i dva manja obroka. Obroke ne bi trebalo "preskakati" i trebalo bi ih uskladiti sa dnevnim aktivnostima. Optimalno vrijeme između obroka je tri do četiri sata. Na taj su način obroci ravnomjerno raspoređeni u toku dana. Zajutrak je najvažniji obrok nakon noćnog posta i ključni čimbenik u kontroli tjelesne težine.

Glavni sastojci doručka i večere su kruh i žitarice. Za doručak je najbolje popiti toplo mlijeko ili kakao, a za večeru čaj. Hladni napitci na prazan želudac nisu preporučljivi. One osobe koje ne vole piti mlijeko, trebale bi ga zamijeniti nekim mliječnim proizvodom poput jogurta, kiselog vrhnja ili sira, jer mlijeko sadrži važne sastojke potrebne organizmu zato se ne smije ukidati bez zamjene. Sirova hrana u obliku voća i povrća trebala bi biti zastupljena do pet puta tijekom dana. Voće se može jesti i kao samostalni međuobrok umjesto slastica.

17

Ručak mora biti svježe kuhani, topli obrok. S obzirom da je ručak najobilniji obrok u toku dana, trebao bi biti što kvalitetniji, da ne opterećuje probavni sustav, tj.da je lako probavljiv. Izvori ugljikohidrata kao što su: krumpir, riža, žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica ne smiju nedostajati. Oni su važan izvor energije. Osiguravaju organizmu pored ugljikohidrata i biljne bjelančevine, minerale i vitamine. Izvor visoko vrijednih bjelančevina, vitamina i minerala, ali i značajnog udjela masti naći ćemo u mesu koje je često na stolu za vrijeme ručka. Crvena mesa (junetinu, govedinu, janjetinu,svinjetinu)trebalo bi umjereno konzumirati jer sadrže nepoželjne, zasićene masti. Prednost dajemo nemasnoj peradi i ribi te sušenim mahunarkama. Od salata se preporučuje obojeno povrće jer je bogatije provitaminom a i flavonoidom.

Međuobroci bi se trebali sastojati od svježeg voća koje osigurava prirodni vitamin C za jačanje imunološkog sustava. Također, međuobrok se može sastaviti od oraha, lješnjaka, voćnog jogurta i slično. Međuobroci su važni jer povećavaju radnu sposobnost. Ako pojedinac "preskoči" međuobrok, prevelik je razmak između glavnih obroka pa glavni obroci ispadaju preobilni i teže se probavljaju.

Raznolikost hrane

Mast, ulje, sol, Mast, ulje, sol, ššeeććerer

Mlijeko, jogurt, sir, riba, Mlijeko, jogurt, sir, riba, perad, krto mesoperad, krto meso

PovrPovrćće i voe i voćće (svjee (svježže) e) i mahunarkei mahunarke

Kruh, krumpir, Kruh, krumpir, tjestenina, ritjestenina, rižža, a,

kukuruzkukuruz

Slika 3: PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE

Raznolikost i umjerenost je ključ zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da će se razviti pomanjkanje ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja.

18

Svakodnevno bi trebali odabrati sastojke hrane iz nekoliko glavnih grupa. To su: žitarice, povrće, voće, mlijeko i meso.

Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam. Imaju nizak sadržaj kolesterola, bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima. Najvažniji je kruh i proizvodi punog zrna žitarica.

Povrće je nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala i prehrambenih vlakana.Preporučuje se dnevna konzumacija povrća i voća veća od 400 grama.

Voće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, odličan je izvor energije. Cijenjeno je zbog visokog sadržaja vitamina i minerala te posebno ''voćnih kiselina'' koje nam daju osvježavajući okus. Voće zamjenjuje slastice. Voće i povrće bi trebalo konzumirati svježe, sirovo ili termički kratko obrađeno.

Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Ono sadrži kalcij potreban za izgradnju kosti. U mladenačkoj dobi preporučljivo je uzeti više od pola litre mlijeka dnevno.

Meso, perad, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne prehrane. Preporučljivo je jesti ribu barem jednom tjedno, češće konzumirati bijela mesa a rjeđe crvena. Mahunarke (grah, leća,grašak, bob) su vrlo hranjive pa ih je poželjno uvrstiti u jelovnik više puta u tjednu.

Masti i ulja treba koristiti umjereno tj.u vrlo malim količinama . Poželjno je koristiti biljna ulja, najbolje maslinovo ulje. Dnevni unos treba ograničiti na 70 do 90 g.

Hranu soliti umjereno, ne dodavati sol, već koristiti začinsko bilje.

Šećer je preporučljivo unositi u ograničenim količinama. Izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok slastice se preporučuju povremeno.

Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre.

Smatra se da nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo u odabira, kombinacije i količine hrane. Međutim, vrijedno je spomenuti da je mediteranska prehrana postala svojevrstan standard pravilne prehrane, budući da je preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti.U toj prehrani osnovu čine ugljikohidrati porijeklom iz žitarica, povrća i voća. Znanstvena su istraživanja potvrdila da ta prehrana doprinosi zdravlju.

19

9 OSNOVNIH PRAVILA ZDRAVOG NAČINA PREHRANE

1. Birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao što su integralni kruh i žitne pahuljice,mekinje i grah.

2. Mesa ne treba jesti puno i dobro je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane.3. Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće.4. Svaki dan jedite povrće i voće.5. Jedite što manje masti i masnoća.6. Kolače,bombone,slatkiše,industrijske sokove,čokolade u principu ne jedite osim u

posebnim i iznimnim prigodama.7. Vino je jedino alkoholno piće koje se može smatrati zdravim.8. Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života.9. Pušenje je dokazano štetno za zdravlje.

1.

Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruh, no u našim pekarama možete naći razne vrste kruha, ali samo u nekima i integralni kruh koji bi trebao biti osnovni sastojak pravilne prehrane . Žitne pahuljice možete pronaći u svakoj trgovini po povoljnoj cijeni. To su namirnice koje su bogate vlaknima.

Vlakna mogu biti topljiva i netopljiva. Topljiva nalazimo u žitu, grahu, zobi i pšenici. Netopljiva nalazimo u voću i povrću koje nije prerađeno. Kako bi bili najzadovoljniji i najsigurniji s onime čime se hranimo najbolje bi bilo da to proizvedemo sami na što prirodniji način. Na taj način hrana zadrži sve svoje hranjive vrijednosti u prirodnom obliku.

2.Gotovo svatko od nas svakodnevno jede meso, ali bi bilo najbolje da se barem jednom

tjedno izbjegne mesna hrana. Samo jedan dnevni obrok treba sadržavati meso i pri tom treba prednost dati peradi i

ribi, ali ne treba izbjegavati i ostale vrste mesa. U našim krajevima svinjsko meso je tradicionalno zbog ekonomskih razloga. Ako svakodnevno uzimate svinjetinu više puta na dan nastaju problemi sa srcem što dovodi do srčanog i moždanog udara, te mnogih drugih bolesti.

3.

Ako ste gladni popijte mlijeko jer je ono jedina kompletna namirnica i može dati sve potrebne sastojke za život. Najzdravije od mliječnih proizvoda su svježi sir i acidofili (bioaktiv) jer pozitivno djeluje na crijevnu floru. Punomasni sirevi, vrhnje i neobrano mlijeko su visokokalorične namirnice. Preporučljivo je uzimati što manje ovih namirnica, ali ponekad si možete dopustiti taj užitak.

4.

20

Preporučuje se da jedete svježe voće, kao i povrće, ali ono možete i kuhano. Voće i povrće bogato je vitaminima, mineralima i vlaknima, a mogu sadržavati i ponešto ugljikohidrata, ali gotovo uopće ne sadržavaju masti. Svježe voće i povrće imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje jer između ostalog djeluje kao atioksidans. Bilo bi dobro da pojedete dvije do četiri porcije voća i tri do pet porcija povrća.

5.

Ograničite unos masti i masnoća. Preporuča se korištenje biljnih ulja bez kolesterola i naravno maslinovo ulje, a masti životinjskog podrijetla bi svakako trebalo izbjegavati.

6.

Slatke namirnice općenito pogoduju debljanju, te ih valja smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako želite smršaviti, a gladni ste umjesto slastica jedite voće i povrće.

7.

Crno vino je zdravije od bijelog jer sadrži više antioksidanta. Pri unošenju vina treba paziti na količinu jer žene imaju manju toleranciju na alkohol. Najveća dopuštena dnevno unesena količina crnog vina za žene je oko 0,3 litre, a za muškarce i do pola litre.

8.

Fizička aktivnost trebala bi biti sastavni dio zdravog života. Tjelesna aktivnost usko je povezana s uravnoteženom prehranom. Ona vam pomaže u sprječavanju nastajanja određenih bolesti, te vam omogućuje da se izvrsno osjećate i izgledate bolje. Treba vježbati tri do pet puta tjedno u trajanju od 20-60 minuta.

9.

Pušenje je jedna od najčešćih poroka mladih ljudi. Pušenje ima vrlo štetno djelovanje na organizam te je uzrokom brojnih bolesti od čega su najčešće rak bronha i krvožilne bolesti koje doprinose razvoju ateroskleroze.

21

BOLESTI KOJE SU POSLJEDICA NEPRAVILNE PREHRANE, TE POREMEĆAJI HRANJENJA

Nerijetko možete čuti da je hrana za organizam isto što i gorivo za automobil. Važno je kakvu hranu i koliko hrane unosimo u organizam, jer ona može biti lijek kao i uzročnik za neku bolest. Sve funkcije koje obavlja organizam zahtijevaju energiju, a upravo hrana osigurava tu prijeko potrebnu energiju. Nepravilna , jednostrana i nedovoljna prehrana može biti uzrokom različitih poremećaja pa i pojave jasnih znakova bolesti. Hrana koju unosimo u organizam izravno utjeće na naše opće dobro, kao i na zdravlje. U današnje vrijeme sve su više prisutni poremećaji u prehrani koji su opasni i rezultat su međusobnog djelovanja niza faktora, a mogu uključivati: emocionalne poremećaje, poremećaje ličnosti, pritisak u obitelji, moguću genetsku ili biološku predispoziciju, kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. U ovom poglavlju ćemo govoriti o tome kako nepravilna prehrana može biti uzrokom mnogih bolesti ali i o poremećajima koji se javljaju kod uzimanja hrane u mlađoj životnoj dobi .

PRETILOST Još je Hipokrat napisao "Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i prijetnja za

razvoj ostalih bolesti", što navodi na činjenicu da je već tada pretilost shvaćena kao medicinski poremećaj koji vodi brojnim popratnim bolestima. Danas je u svijetu oko 1,1 milijarda odraslih (približno 25 %), te 10% djece pretilih ili imaju povećanu tjelesnu masu. Ona se je tijekom prošlog desetljeća u zapadnim zemljama te zemljama u razvoju više nego udvostručila, pa tako od 10 osoba 3 su pretile. Pretilost je problem gotovo trećine djece, a svakim danom se sve više povećava. Pretili tinejdžeri su u dvostruko većoj smrtnoj opasnosti od mršavih.Prema nedavnim istraživanjima Italija, Malta, Grčka i Hrvatska su zemlje sa najvećim brojem pretile djece. Pretilost nije samo tjelesni problem već i emocionalni, jer takva djeca imaju gubitak samopoštovanja, samokontrole, te im se druga djeca rugaju. Nemasna hrana , vježbanje te jačanje mišića su sastavni dio održavanja zdrave tjelesne težine. Pretilost je prekomjerno nakupljanje masnog tkiva , a pretili ljudi imaju BMI veći od 30kg/m2. Ona nastaje većinom zbog nepravilne prehrane, to jest kada se unose prevelike količine hrane od čega organizam samo dio iskoristi kao energiju, a preostali dio kumulira odnosno pohranjuje u organizmu i to u obliku masti. Masti su naš najveći neprijatelj kad je u pitanju debljanje, jer masti imaju dvostruko više kalorija od ugljikohidrata i proteina, te se višak masti odmah pretvori u salo. Parametri kojima određujemo prekomjernu težinu su: težina i visina, odnosno određivanje BMI, opseg struka i opseg bokova, te omjer bokova i struka. BMI je mjera kojom se najčešće određuje prekomjerna tjelesna težina, a izračunava se tako da podijelite težinu izraženu u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima.

22

Tumačenje stupnja uhranjenosti pomoću BMI

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) razlikujemo: prekomjernu težinu (BMI od 25 do 29,9 kg/m2), značajno prekomjernu težinu ili pretilost ( BMI veći od 30 kg/m2) te izrazito prekomjernu težinu ili morbilnu pretilost ( BMI je veći od 40 kg/m2). Omjer bokova i struka se dobije mjerenjem opsega struka u najužem dijelu,i mjerenjem boka u najširem dijelu(oko stražnjice) te dijeljenjem te dvije vrijednosti. U žena koje imaju omjer bokova i struka od 0.8 do 0.85 te kod muškaraca koji imaju omjer od 0.95 do 1 imaju povećan rizik za zdravlje. Pretpostavlja se da i geni sudjeluju u nastanku pretilosti i to u udjelu 25-40%.

Nedavno je dokazano to kako pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina. Pretilost predstavlja čimbenik rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su: dijabetes, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, infarkt miokarda, CVI… pretilost može biti, iako rijetko, i posljedica nekih bolesti poput hipotireoze, ali pretilost uzrokuju i neki lijekovi poput kortikosteroida. Pretilost može biti i posljedica i nekog psihološkog problema. Pretilost možete spriječiti tjelesnom aktivnošću te promjenom u načinu prehrane. Kad ste fizički aktivni tijelo troši mast i ugljikohidrate te kisik za potrebnu energiju te u tom procesu sagorijeva mast. Osobe koje žive tzv. sjedilački način života te one koje se slabo bave fizičkom aktivnošću trebale bi uzimati što je moguće manje visokokaloričnih namirnica u prehrani. Dakle u prehrani smanjite unos masti jer su masti visokokalorične i njihov višak se odmah pretvara u salo, a suprotno tomu višak ugljikohidrata su u maloj mjeri pretvara u salo, zato pripazite na unos masti, a voće, povrće, žitarice, tjesteninu jedite koliko želite.

Smanjenje tjelesne mase za oko 5-10% pokazalo se dobrim za zdravlje jer se smanjuju brojni faktori rizika koji su vezani uz pretilost. U dijagnosticiranju pretilosti je prvo važno odrediti BMI . Liječenje pretilosti uključuje nekoliko vrsta liječenja i kontrole tjelesne težine, među kojima su liječenje dijetom, fizička aktivnost,bihevioralno liječenje, liječenje lijekovima, kombinirano liječenje i kirurški zahvati. Liječenje dijetom podrazumijeva promjene u prehrani u smislu smanjenog unosa kalorija u organizam, koji su presudni za postupan ali trajni gubitak tjelesne težine. Uz to, liječenje dijetom obuhvaća upoznavanje sa kalorijskim vrijednostima namirnica koje unosimo u organizam, sastavom hrane( ugljikohidrati, masti bjelančevine…), čitanjem nutricionističkih preporuka, a važno je i pripaziti koje vrste namirnica koristimo i na koji način ih pripremamo. Bavljenje fizičkom aktivnošću barem 30 minuta svaki dan ključ je održavanja smanjene težine( koju smo smanjili dijetom). Fizička aktivnost uključuje aerobna vježbe kao što su: trčanje, brzo hodanje, ples, plivanje, vožnja biciklom. Sa tim vježbama treba početi polako te ih postupno pojačavati nakon čega će nam one priječi u svakodnevnu rutinu. Bihevioralno liječenje podrazumijeva promjene navika u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, te usvajanje novih navika koje potiču gubitak tjelesne težine. Takvo liječenje zahtjeva bilježenje dnevnika o prehrani i tjelovježbi, shvaćanje značenja visokokaloričnih namirnica za naše zdravlje te njihovo svjesno izbjegavanje, treba biti motiviran i obitelj treba davati podršku u provođenju takve vrste liječenja. Liječenje lijekovima preporuča se u osoba kod kojih je BMI veći od 30 te kod osoba većim BMI-om od 27 uz kojeg se pojavljuje dva ili više poremećaja vezanih uz pretilost. Liječenje lijekovima se mora kombinirati sa odgovarajućim promjenama životnih navika te se

23

ono može primjenjivati radi smanjenja tjelesne mase ili njezina održavanja.kod liječenja lijekovima potrebna je redovita liječnička kontrola bolesnika. Kombinirano liječenje uključuje dijetu (sa smanjenim unosom kalorija) i povećanu tjelesnu aktivnost. Kombinirano liječenje može biti i kombinacija bihevioralnog liječenja i liječenja lijekovima. Kirurško liječenje preporuča se kod osoba čiji je BMI veći od 40, te kod osoba sa BMI-om između 35 i 39,9 ali koje imaju ozbiljne zdravstvene poteškoće. Kirurško je liječenje potvrđena metoda

dugoročne kontrole tjelesne težine. Kirurškim se putem ugrađuje se prsten u želudac tako da se smanji njegova veličina pa se osjeća sitost i nakon manjih obroka. Pretilost se smatra epidemijom modernog doba te valja provoditi mjere prevencije da ne bi došlo do pretilosti ili ako je ona prisutna treba primjenjivati navedene metode liječenja. Pretilost dijelom se može obrazložiti današnjim socijalno-ekonomskim prilikama koje utječu na kupovnu moć obitelji i dostupnost nekih namirnica, ali velikim dijelom lošim prehrambenim i životnim navikama.Mnoga je djeca ali i roditelji jedu «brzu» hranu , kao što je hamburger, pommes frites, pečena piletina, koja je puna te je ona najveći razlog pretilosti. «fast- food» hrana je masna i siromašna kalcijem, vitaminima A i C. Zato izbjegavajte sendviče jer su često

prepuni masti i kalorija.

24

NEDOVOLJNA TEŽINA

Kod većine djece problem je pretilost, ali kod manjeg broja je problem premala težina. Važno je praćenje prehrane i stanja uhranjenosti djece i mladeži, jer su te ugrožene skupine u razdoblju najbržeg rasta i razvoja. Nepravilna i nedostatna prehrana može značajno utjecati na rast i razvoj djece i mladeži, te privremeno ili čak trajno ugroziti njihovo zdravstveno stanje. Teži oblici nedostatka hrane ili pojedinih prehrambenih tvari mogu dovesti i do pojave kliničkih oblika prehrambenih deficita. Poznato je da i uza zadovoljavajuću opskrbu energijom, čak i manji deficiti zaštitnih prehrambenih tvari koji nisu popraćeni kliničkim simptomima, osobito ako potraju dulje vrijeme, mogu negativno utjecati na zdravstveno i funkcionalno stanje organizma. To se u prvom redu odnosi na rast i razvoj djece, tjelesnu sposobnost, funkcioniranje imunološkog sustava, kao i na mentalne funkcije.

Grafikon 2: BMI prikazan u percentilima

Tumačenje stupnja uhranjenosti djece uz pomoć BMI percentila

Tablica 5.

25

Biti mršav znači da imate 5% manje masnih naslaga u odnosu na ukupnu tjelesnu težinu ( koju čine mišići, kosti, tetive i unutrašnji organi). Kao i pretilost, nedovoljna tjelesna masa odnosno mršavost također stvara probleme sa srcem, smanjuje otpornost na infekcije, donosi kronični umor, anemiju i depresivnost.

Mršavost ima dva stanja : pothranjenost i loša uhranjenost ili malnutricija. Pothranjenost nastaje zbog nedovoljnog unosa kalorija, uz ograničenu aktivnost i poremećaje nekih tjelesnih funkcija vezanih uz rad, uz obavezno smanjenu tjelesnu masu. Loša uhranjenost je selektivni manjak jedne ili više zaštitne hranjive tvari ( bjelančevine, vitamini i li minerali), a mnogi su čimbenici koji dovode do pretjerane mršavosti. Pa tako pogreške u uzimanju hrane, neodgovarajući unos hrane, nedovoljno iskorištavanje hrane, povećane potrebe, poremećaj metabolizma hranjivih tvari te uzajamno djelovanje lijekova i hranjivih tvari su neki od čimbenika koji dovode do pretjerane mršavosti.Genetski faktori igraju također važnu ulogu u određivanju da li će netko biti mršav ili ne. Hranjivi sastojci koji najčešće nedostaju i zbog čega su djeca često mršava su željezo, kalcij, i vitamin A. Mršavo dijete ne mora biti i bolesno. Ako su mišići i kosti dobro razvijeni, a manjka potkožno masno tkivo, dijete nije bolesno, nego mršavo. Takva djeca su većinom pretjerano aktivna, a za razliku od njih pothranjena djeca su neaktivna, nezadovoljna i odbijaju hranu. Da bi se netko udebljao mora povećati dnevni unos za 500-1000 kilokalorija. Prehrana mora biti dobro uravnotežena, u njoj trebaju biti zastupljene sve vrste namirnica, te uz tri veća dnevna obroka treba dodati i nekoliko međuobroka. Razlozi mršavosti mogu biti ekonomski uzroci, psihološki, psihosocijalni, kulturno-regionalne navike ili nacionalne navike u prehrani, neupućenost i neznanje o osnovnim pravilima prehrane, nemogućnost da se nabavi ili pripremi hrana, kronični alkoholizam ili narkomanija, lijekovi, stanja nakon operacija, (poglavito probavnog sustava), poremećaji osjeta okusa i mirisa, bolesna stanja te nemogućnost gutanja, kronični proljev, mučnina, povraćanje, povećana fizička aktivnost, stanja s povišenom tjelesnom temperaturom, pojačan rad žlijezde štitnjače, nasljedni biokemijski poremećaji, naročito bolesti jetre. Postoji više vrsti mršavosti, urođena, hipostenijska, stečena i stenijska mršavost.

HIPOSTENIJSKA MRŠAVOST je mršava građa tijela koja može ali ne mora biti popraćena pomanjkanjem napetosti mišića, niskim krvnim tlakom, brzim zamaranjem ili pak hormonalnim poremećajima za koje je potrebno otkriti uzroke, i liječiti ih.

UROĐENA MRŠAVOST se također naziva hipostenijskom mršavošću, odnosno mršavom građom koju neka osoba ima od rođenja. U ovom slučaju prehrana ne utječe na mršavost.

STEČENA MRŠAVOST – ( simptomatska mršavost) – uzrokovana je nekim oboljenjem ili namjernom, strogom i neadekvatnom dijetom koja se provodila kroz duže vrijeme.

STENIJSKA MRŠAVOST nastaje uslijed mršave građe koja obično nije popraćena nikakvim .

Da bi se udebljali morate se pridržavati uravnotežene prehrane koja bi se trebala sastojati od ovih namirnica: kruh, žitarice, škrob, voće i povrće, meso i zamjenske bjelančevine, mliječni proizvodi, masti i ulja, šećer i napitci. Uz uravnoteženu prehranu važno je da pojedete tri čvrsta obroka i najmanje jedan međuobrok od moguća tri. Važno je da ne izostavljate obroke. Hrana koju unosite mora biti kalorijski bogata. Pijte mnogo tekućine, a umjesto same vode pijte voćne sokove i mlijeko. Važno je smanjiti pušenje jer pušenje pridonosi mršavljenju.Važne su i vježbe kako bi se razvili i mišići, a ne udebljati se i dobiti samo masno tkivo. Vježbe uz ostalo pojačavaju i apetit i potrebu za tekućinom.

26

SOCIJALNO-EKONOMSKI ČIMBENICI PREHRANE

Većina mladih pate od rizika u neposrednom okruženju kao što su nesigurna voda za piće,loši sanitarni uvjeti, unutarnje zagađenje zraka, nedostatna higijena hrane, siromaštvo u obitelji i neodgovarajuće odlaganje otpada. To su sve socijalno-ekonomski uvjeti koji utječu na rast i razvoj pojedinca pri čemu najvažnije mjesto zauzima loša prehrana zbog nedostatka novca i loših higijenskih uvjeta. Vanjski socijalno-ekonomski čimbenici koji su važni za naše zdravlje su:

Siromaštvo Nezaposlenost Nedostatna primanja Obrazovanje Pristup zdravstvenoj zaštiti Okolišni faktori

27

ANKETNI LISTIĆ

TEHNIČKA ŠKOLA   VIROVITICA

 Ovu smo anketu sastavili kako bismo saznali na koji način se hranite i da li je to u skladu s načelima zdrave prehrane. Vaši odgovori će nam pomoći kako bismo saznali navike mladih ljudi i tako pomogli u daljnjem educiranju mladih. Ova anketa je anonimna, stoga Vas molimo da iskreno odgovorite na pitanja.UPUTE: Slijedi nekoliko skupina pitanja, odgovorit ćete tako da zaokružite jedan od navedenih odgovora ispod pitanja

  UPITNIK ZA UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA - ZDRAVA PREHRANA    Molimo Vas da ispunite odgovarajuće praznine i da zaokružite svoj odgovor

 1.Datum......................

2.Mjesto škole.................................................. Usmjerenje……………………………………….

3.Dob....................

4.Spol  M   Ž

5.TM (tjel. masa)................    TV (tjel. visina)................

 I. skupina pitanja - PREHRAMBENE NAVIKE 1. Jedete li svakodnevno voće?a) dab ) ne 2. Jedete li svakodnevno povrće?a) dab) ne 3. Da li svakodnevno konzumirate slastice i grickalice ( čips, čokolada, bomboni...)a) dab) gotovo svakodnevnoc) vrlo rijetko 4. Da li svaki Vaš obrok sadrži šećere, proteine i masti?a) dab) većinom dac) većinom ne 5. Kakvu hranu pretežno jedete? (možete zaokružiti više odgovora)

28

a) samo kuhanub) samo prženuc) samo pečenud) sve 6. Ribu jedete?a) da, 2 x tjednob) da,1x tjedno c) da,1x mjesečnod) ne volim ribu  7. Kakvu ribu jedete:a) pretežno slatkovodnub) pretežno morskuc) podjednako slatkovodnu i morskud) ne jedem ribu

8. Koliko često jedete crveno meso i mesne prerađevine?a) svaki danb) 2-3x tjednoc) vrlo rijetko / nikada

9. Koliko često jedete perad?a) 2 x tjednob) 1x tjednoc) 1-2 x mjesečno 10. Koliko često jedete gotove proizvode kao što su konzerve, gotova jela, pizze?a) gotovo nikadab) prosječno jednom tjednoc) više puta tjedno 11. Koje masnoće uglavnom upotrebljavate za pripremu jela?a) maslac, kokosovo uljeb) maslinovo uljec) miješana uljad) životinjsku mast 12. Koliko vode popijete dnevno? (misli se i na napitke i na tekuću hranu)a) manje od 1 litreb) 1-1,5 litrec) 1,5 - 2 litred) više od 2 litre II. skupina pitanja-SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI 13. Da li ste imali veće promjene u tjelesnoj masi tijekom posljednjih 6 mjeseci?a) dab) nec) ne znam 14. Da li ste opterećeni svojom tjelesnom težinom?a) da, stalnob) nec) ponekad 15. Što mislite o svojoj tjelesnoj masi, odnosno građi svoga tijela?a) normalno sam uhranjen, dobro izgledam

29

b) mršav sam, nemam ništa protiv kojeg kg višec) mislim da sam pretil/la, trebao/la bih omršavjetid) mislim da sam pretil/la no ne mislim da trebam smršaviti 16. Koliko glavnih obroka imate tijekom dana?a) jedanb) dvac) tri (doručak, ručak, večera) 17. Imate li između glavnih obroka i međuobroke?a) da, između doručka i ručkab) da, između ručka i večerec)da; i između doručka i ručka i između ručka i večered) ne, nemam međuobroke 18. Što jedete dok ste u školi?a) uopće ne jedemb) sendvičec) slastice i grickaliced) nešto drugo (navedi što) 19. Jedete li dijetalnu hranu? (na primjer; integralni kruh, smeđa riža, tzv. light proizvode,...)a) dab) nec) ponekad 20.Pridajete li važnost broju dnevno unesenih kalorija?a) dab) nec) ne razmišljam o tome 21. Pazite li na količinu dnevno unesene soli u organizam?a) dab) nec) ne obraćam pažnju na to 22. Što mislite o načinu na koji se hranite?a) mislim da se zdravo hranimb) mislim da se nezdravo hranimc) ne razmišljam o tome 23. Da li ste upoznati s načelima zdrave prehrane?a) dab) ne c) znam ponešto 

III. skupina pitanja - UTJECAJ OKOLIŠA I LOŠIH NAVIKA NA PREHRANU 24. Što Vam je posebno važno kada kupujete namirnice?a) cijenab) zemlja podrijetlac) hranjiva vrijednost 25. Pijete li kavu?a) da, svakodnevnob) ponekadc) ne, ne pijem kavu 

30

26. Pijete li alkohol?a) redovito, barem jednom tjednob) samo u posebnim prilikamac) ne, ne pijem alkohol 27. Da li pušite?a) da, svakodnevnob) ponekad (obično kada izlazim u grad ili kad sam izvan kuće)c) ne, ne pušim 28 .Bavite li se tjelovježbom i fizičkom aktivnošću?a) da, redovitob) povremeno vježbam i umjereno sam fizički aktivanc) ne, ne vježbam i rijetko sam fizički aktivan 29. Da li u stresnim situacijama mijenjate svoj način prehrane?a) da, jedem višeb) da, jedem manjec) ne, ne mijenjam način prehrane 30. Da li nedostatak sna utječe na Vaš način prehrane?a) dab) nec) nisam razmišljao/la o tome Vaš komentar ankete, sugestija, prijedlog i sl......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

    Ovu su anketu sastavile učenice trećeg razreda Medicinske škole Virovitica; Martina Franjić, Marina Grgić i Marija Mačinković u suradnji s prof. Snježanom Božičko (koordinator projekta "E-medica u Tehničkoj školi Virovitica) i dr. med. Mišom Benjekom (voditelj projektnog tima u Tehničkoj školi Virovitica).

 Zahvaljujemo Vam što ste sudjelovali u anketi 

31

ANALIZA ANKETE

U izradi ankete provedene među učenicima srednjih medicinskih škola sudjelovali su učenici Tehničke škole Virovitica, trećeg razreda medicinskog usmjerenja, u suradnji sa koordinatoricom prof. Snježanom Božičko i uz stručnu pomoć dr. Miše Benjek. Učenici su s dr. Benjekom napravili analizu provedene ankete u skladu s najnovijim spoznajama i zahtjevima dijetetike i novim tendencijama koje se tiču pravilne prehrane.

Anketa je provedena u pet zdravstvenih škola i to : Medicinskoj školi Ante Kuzmanića iz Zadra, Školi za medicinske sestre Mlinarska iz Zagreba, Srednjoj školi iz Koprivnice, Srednjoj školi iz Pakraca i Tehničkoj školi iz Virovitice , a također i među 100 učenika ostalih usmjerenja Tehničke škole Virovitica kako bi se napravila komparacija unutar škole koja je politehnička.

Anketom je obuhvaćeno preko 600 ispitanika u dobi od 15 do 18 godina, a dvije trećine ispitanika su ženskog spola. Anketa sadrži 30 pitanja koja su podijeljena u tri skupine:

I. skupina pitanja –prehrambene navikeII. skupina pitanja – svijest o sebi i svojoj prehrani III. skupina pitanja – utjecaj okoliša i loših navika na prehranu.Na početku ankete učenici su davali podatke o svojoj tjelesnoj masi (TM) i tjelesnoj

visini (TV). Na osnovu TM i TV izračunali smo BMI (indeks tjelesne mase), koji danas preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), uz vrijednosti odnosa obima kuka i obima struka, kao jedan od glavnih pokazatelja koliki je rizik za oboljenje od određenih bolesti u prvom redu od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, astme, artritisa,....uopće od svih bolesti koje se javljaju kao posljedica ateroskleroze krvnih žila.WHO preporuča da se BMI kreće u rasponu od 21 – 23 kg/m2, a pod adekvatnom tjelesnom masom smatra se BMI od 18,5 – 25 kg/m2. Ispod 18,5 kg/m2 smatra se pothranjenošću, a iznad 25 prekomjernom tjelesnom masom ili prehranjenošću

32

ANALIZA BMI

BMI

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Man

je o

d 18

18 -

20

21 -

23

24 -

28

28 i

više

pros

ječa

n B

MI k

g/m

2

Man

je o

d 18

18 -

20

21 -

23

24 -

28

28 i

više

pros

ječa

n B

MI k

g/m

2

ukup

an p

rosj

ečni

BM

I kg/

m2

djevojke mladići mladići idjevojke

ZADAR

ZAGREB

KOPRIVNICA

PAKRAC

VIROVITICA

VIROVITICA ostala usmj.

Sve škole

Grafikon 3: grafički prikaz ukupnog BMI

    ZADAR ZAGREB KOPRIVNICA PAKRAC VIROVITICA VIROVITICA ostala usmj.

Sve škole

djev

ojke

Manje od 18 7 10 7 5 8 0 3718 - 20 41 43 34 29 39 8 19421 - 23 47 22 20 25 15 2 13124 - 28 7 3 13 10 11 0 44

28 i više 1 0 1 0 1 0 3

  prosječan BMI kg/m2 20,61 19,11 18,68 20,90 21,34 19,85 20,08

mla

dići

Manje od 18 1 2 2 2 4 3 1418 - 20 14 10 12 9 12 26 8321 - 23 16 13 3 11 2 25 7024 - 28 16 4 4 6 1 11 42

28 i više 0 0 1 0 0 4 5

  prosječan BMI kg/m2 21,56 21,74 21,56 21,77 20,83 21,79 21,54

33

mla

dići

i dj

evoj

keukupan

prosječni BMI kg/m2

21,08 20,43 20,12 21,34 21,09 20,82 20,81

Tablica 6: vrijednosti BMI obrađene prema spolu

Analizirajući anketu i dobivene vrijednosti BMI-a možemo zaključiti:

1. Mali je broj učenika (oko 40%), koji svoj BMI održavaju u rasponu od 21 -23 kg/m2

2. Jednu trećinu učenika čine oni učenici koji svoj BMI održavaju u rasponu od 18 do 20 kg/m2

Analizirajući anketu provedenu u Zagrebu, može se vidjeti da veliki broj učenika ima BMI ispod 20 kg/m2, a to iznosi oko 50%. Oko 10 % učenika i to ženskog spola imaju BMI ispod 18 kg/m2, što je epidemiološki vrlo značajan podatak i obvezuje na provođenje nove ankete i zdravstveno – prosvjetni rad na temu pravilne prehrane i ispravljanja ovog nedostatka.

3. što se tiče pitanja prehranjenosti, svega oko 5% od ukupnog broja ispitanih učenika je prehranjeno i njihov BMI je oko 25 kg/m2 ili pak nešto viši.

Po pitanju prehranjenosti, prednjače zadarska i virovitička škola. Oko 12 % učenika zdravstvenog usmjerenja ovih škola ima BMI na gornjoj granici preporučenog, nešto oko 25 kg/m2. To nas obvezuje da pripremimo i održimo predavanje koje će učenicima dati smjernice, pokazati i objasniti pravila koja se tiču dijetetike , nutricionizma i odnosa učenika prema svojoj tjelesnoj masi i ukazati na posljedice nepravilne i neadekvatne prehrane.

4. najadekvatnija BMI, prema preporukama WHO ima srednja medicinska škola u Pakracu.

BMI za učenike ove škole iznosi 21,77 kg/m2, a za učenice 20,90 kg/m2. Od ostalih škola, ukupan BMI zadovoljava među učenicima srednjih medicinskih škola u Virovitici i Zadru. Škole u Koprivnici i Zagrebu imaju problem u vrijednosti ukupnog BMI-a koji se odnosi na relativno niže vrijednosti (vrijednosti ispod 20 kg/m2 ima statistički značajan broj ispitanih učenika)

5. Učenici strojarskog, elektro, poljoprivrednog i drvodjeljskog usmjerenja u Tehničkoj školi Virovitica ne razlikuju se u komparaciji sa učenicima medicinskog usmjerenja u drugim školama.

Ukoliko se kompariraju vrijednosti dobivene u tehničkim usmjerenjima u Virovitici i među učenicima zdravstvenog usmjerenja, nema nekih odstupanja po pitanju BMI-a i poštivanja bitnih pravila dijetetike. To upućuje na zaključak da učenici zdravstvenog usmjerenja nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s pravilima pravilne prehrane i da tu manjkavost, odnosno deficit u znanju, snose ne samo oni, već i njihovi nastavnici. Tu manjkavost treba ispraviti provođenjem odgovarajućeg zdravstveno-prosvjetnog rada, tj.organiziranjem predavanja za učenike, ne samo zdravstvenog usmjerenja, već i na širim populacijskim skupinama.

34

ANALIZA PRVE SKUPINE PITANJA –prikaz u tablici: PREHRAMBENE NAVIKE

   ZADAR ZAGREB KOPRIVNICA PAKRAC VIROVITICA

VIROVITICA ostala usmj.

SVE ŠKOLE

1. a) 97 64 43 41 59 37 341  b) 77 50 57 29 34 41 2882. a) 80 55 51 32 47 35 300  b) 82 59 50 67 46 43 3473. a) 63 45 35 31 34 36 244  b) 64 44 43 47 27 24 249  c) 32 25 15 22 32 18 1444. a) 62 27 27 23 27 34 200  b) 75 69 58 57 31 35 325  c) 20 18 15 12 35 9 1095. a) 17 24 1 9 5 1 57  b) 8 11 2 5 0 5 31  c) 11 3 10 6 5 5 40  d) 130 74 87 79 82 67 5196. a) 29 4 3 11 2 8 57  b) 80 51 40 43 31 22 267  c) 33 35 46 36 38 29 217  d) 20 24 11 16 22 19 1127. a) 0 15 20 12 15 11 73  b) 108 41 29 18 24 12 232  c) 29 43 41 26 33 35 207  d) 16 15 10 5 22 20 888. a) 53 26 16 26 17 24 162  b) 102 69 70 63 48 50 402  c) 20 19 14 13 28 4 989. a) 72 58 58 40 56 43 327  b) 62 48 34 54 32 24 254  c) 18 8 8 6 5 11 5610. a) 37 3 22 11 13 15 101  b) 98 58 58 48 59 42 363  c) 26 25 21 41 21 21 15511. a) 1 6 1 4 1 5 18  b) 72 32 23 20 23 18 188  c) 85 59 51 50 41 36 322  d) 4 17 24 26 28 19 11812. a) 29 23 8 19 9 2 90  b) 73 39 43 32 32 15 234  c) 30 37 32 21 31 27 178  d) 26 15 17 28 21 34 141

Tablica 7: prikaz rezultata I skupine pitanja

35

GRAFIČKI PRIKAZ ODGOVORA I SKUPINE PITANJAPREHRAMBENE NAVIKE

1. PITANJE

9764 43 41 59 37

341

7750 57

29 34 41

288

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

1. a)

1. b)

2. PITANJE

8055 51 32 47 35

300

82 59 50 6746 43

347

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

2. a)

2. b)

Grafikon 4 i 5.

4. PITANJE

6227 27 23 27 34

200

75 69 58 5731 35

325

20 18 15 1235

9

109

0

50100

150200

250300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOP

RIV

NIC

A

PAK

RAC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

4. a)

4. b)

4. c)

Grafikon 6 i 7.

5. PITANJE

17 24 1 9 5 157

8 11 2 5 0 5 3111 3 10 6 5 5 40

13074 87 79 82 67

519

0

100

200

300

400

500

600

ZAD

AR

ZAG

REB

KOP

RIV

NIC

A

PAK

RAC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

5. a)

5. b)

5. c)

5. d)

6. PITANJE

294 3 11 2 8

5780

51 40 43 31 22

267

33 35 46 36 38 29

217

20 24 11 16 22 19

112

0

50

100

150

200

250

300

ZAD

AR

ZAG

REB

KOP

RIV

NIC

A

PAK

RAC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

6. a)

6. b)

6. c)

6. d)

Grafikon 8 i 9.

3. PITANJE

63 45 35 31 34 36

244

6444 43 47

27 24

249

32 25 15 22 32 18

144

0

50

100

150

200

250

300

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KO

PR

IVN

ICA

PAK

RA

C

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SV

E Š

KO

LE

3. a)

3. b)

3. c)

36

7. PITANJE

0 15 20 12 15 11

73

108

41 29 18 24 12

232

29 43 4126 33 35

207

16 15 10 522 20

88

0

50

100

150

200

250

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

7. a)

7. b)

7. c)

7. d)

8. PITANJE

5326 16 26 17 24

162102

69 70 63 48 50

402

20 19 14 13 284

98

050

100150200250300350400450

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

8. a)

8. b)

8. c)

Grafikon 10 i 11.

9. PITANJE

72 58 58 40 56 43

327

62 48 34 5432 24

254

18 8 8 6 5 1156

0

50100

150

200

250300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAK

RAC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

9. a)

9. b)

9. c)

10. PITANJE

373 22 11 13 15

1019858 58 48 59 42

363

26 25 21 41 21 21

155

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

10. a)

10. b)

10. c)

Grafikon 12 i 13.

11. PITANJE

1 6 1 4 1 5 18

7232 23 20 23 18

188

8559 51 50 41 36

322

4 17 24 26 28 19

118

0

50100

150

200

250300

350

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KOP

RIV

NIC

A

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

11. a)

11. b)

11. c)

11. d)

10. PITANJE

373 22 11 13 15

1019858 58 48 59 42

363

26 25 21 41 21 21

155

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVIT

ICA

VIR

OVIT

ICA

osta

la u

smj.

SVE

ŠKO

LE

10. a)

10. b)

10. c)

Grafikon 14 i 15.

12. PITANJE

29 23 8 19 9 2

9073

39 43 32 3215

234

30 37 32 21 31 27

178

26 15 17 28 21 34

141

0

50

100

150

200

250

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

12. a)

12. b)

12. c)

12. d)

Grafikon 16.

ANALIZA I SKUPINE PITANJA, PREHRAMBENE NAVIKE

Svega 1/2 učenika svakodnevno jede voće i povrće, u prehrani je manja zastupljenost povrća u odnosu na voće

37

slastice i grickalice su u značajnoj mjeri zastupljene u svakodnevnoj prehrani učenika crveno meso i mesne prerađevine su u značajnoj mjeri zastupljene u prehrani mladih. Međutim , još je veći broj učenika koji redovito (2-3 x tjedno), konzumiraju perad, što

pokazuje izvrsnu ravnotežu između učešća crvenog i bijelog mesa u prehrani ispitanih učenika.

Gotova jela i konzerve, nisu tako često na jelovniku ispitanih učenika što je u skladu s poštovanjem piramide zdrave prehrane.

ono što posebice zabrinjava je što se u velikoj mjeri u prehrani upotrebljava životinjskih mast. Osobito se ističu ispitanici iz Virovitice, Pakraca i Koprivnice.

Maslinovo ulje i miješana ulja u prehrani su zastupljena u značajnoj mjeri među učenicima iz Zadra, koji ga konzumiraju u zadovoljavajućoj mjeri. Među ostalim ispitanim učenicima nezadovoljavajući su podaci vezani za uporabu maslinovog i miješanih ulja.

riba je slabo zastupljena u prehrani učenika. Značajno veći broj učenika iz Zadra u usporedbi s učenicima iz drugih škola, konzumira ribu. Ovaj podatak je i očekivan i povezuje se s mediteranskim načinom prehrane, tj. sa podnebljem u kome žive ovi učenici.

U najvećem broju se podjednako koristi slatkovodna i morska riba, izuzev u Zadru, gdje se pretežito koristi morska riba.

Zabrinjavajući je podatak da 10 – 15 % učenika uopće ne jede ribu, ali to ovisi od škole do škole.

unos vode,odnosno tekućine, u organizam je zadovoljavajući i iznosi od 1 – 2 litre ukupno unesene tekućine u toku dana.

učenici nisu upoznati sa zahtjevima dijetetike u pogledu načina pripremanja hrane i pravilne termičke obrade namirnica, kao ni sa značajem adekvatnog unosa osnovnih gradivnih nutrijenata (šećera,masti i proteina).

38

ANALIZA II SKUPINE PITANJA – prikaz u tablici.SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

   ZADAR ZAGREB KOPRIVNICA PAKRAC VIROVITICA VIROVITICA

ostala usmj.SVE

ŠKOLE13. a) 35 25 18 28 39 3 148  b) 98 72 64 59 37 59 389  c) 28 17 19 13 17 16 11014. a) 17 22 15 18 33 7 112  b) 88 59 51 42 29 61 330  c) 53 33 34 39 31 10 20015. a) 103 45 52 69 43 50 362  b) 25 33 17 23 23 13 134  c) 29 22 28 42 24 11 156  d) 25 14 2 5 3 6 5516. a) 18 38 17 18 18 5 114  b) 47 31 29 42 39 23 211  c) 100 45 54 35 36 50 32017. a) 11 17 6 17 5 9 65  b) 74 34 37 18 46 23 232  c) 50 31 36 20 20 23 180  d) 21 32 21 37 22 23 15618. a) 35 29 11 44 23 11 153  b) 92 43 62 49 47 52 345  c) 25 25 7 3 19 14 93  d) 25 17 20 3 4 1 7019. a) 18 19 11 16 13 10 87  b) 78 58 48 47 42 48 321  c) 61 37 41 36 38 20 23320. a) 14 13 12 12 9 9 69  b) 61 36 44 51 45 46 283  c) 74 65 44 37 39 23 28221. a) 13 15 10 8 6 7 59  b) 71 50 57 44 44 45 311  c) 83 49 33 30 43 27 26522. a) 65 38 31 8 32 27 201  b) 23 30 20 38 22 8 141  c) 85 46 49 41 40 43 30423. a) 85 70 42 64 51 39 351  b) 13 10 11 10 12 15 71  c) 60 34 47 50 30 24 245

Tablica 8: prikaz rezultata II skupine pitanja

39

GRAFIČKI PRIKAZ ODGOVORA II SKUPINE PITANJASVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

13. PITANJE

35 25 18 28 393

14898

72 64 59 37 59

389

28 17 19 13 17 16

110

050

100150200250300350400450

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

13. a)

13. b)

13. c)

14. PITANJE

17 22 15 18 337

11288

59 51 42 2961

330

5333 34 39 31

10

200

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

14. a)

14. b)

14. c)

Grafikoni 17 i 18.

15. PITANJE

103

45 52 6943 50

362

25 33 17 23 23 13

134

29 22 28 42 24 11

156

25 14 2 5 3 655

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

15. a)

15. b)

15. c)

15. d)

16. PITANJE

1838

17 18 18 5

114

47 31 29 42 39 23

211

100

45 54 35 36 50

320

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

16. a)

16. b)

16. c)

Grafikoni 19 i 2o.

17. PITANJE

11 17 6 17 5 9

6574

34 3718

4623

232

5031 36

20 20 23

180

21 32 2137

22 23

156

0

50

100

150

200

250

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

17. a)

17. b)

17. c)

17. d)

18. PITANJE

35 29 1144 23 11

153

9243 62 49 47 52

345

25 25 7 3 19 14

93

25 17 20 3 4 1

70

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOP

RIV

NIC

A

PAKR

AC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

18. a)

18. b)

18. c)

18. d)

40

19. PITANJE

18 19 11 16 13 10

8778 58 48 47 42 48

321

6137 41 36 38 20

233

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

19. a)

19. b)

19. c)

20. PITANJE

14 13 12 12 9 9

696136 44 51 45 46

283

74 6544 37 39 23

282

0

50

100

150

200

250

300

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

20. a)

20. b)

20. c)

Grafikoni 21 do 24.

21. PITANJE

13 15 10 8 6 7

597150 57 44 44 45

311

8349 33 30 43 27

265

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE21. a)

21. b)

21. c)

22. PITANJE

6538 31

832 27

201

23 30 20 38 22 8

141

8546 49 41 40 43

304

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOP

RIV

NIC

A

PAKR

AC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

22. a)

22. b)

22. c)

Grafikon 25 i 26.

23. PITANJE

85 7042 64 51 39

351

13 10 11 10 12 15

716034 47 50 30 24

245

050

100150200250300350400

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

23. a)

23. b)

23. c)

Grafikon 27.

ANALIZA II SKUPINE PITANJA – SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

Tjelesnu masu djeca održavaju konstantnom, nemaju većih oscilacija u svojoj tjelesnoj masi. Većina djece (› 50% ), smatra da su normalno uhranjeni, što je u korelaciji sa dobivenim podacima BMI.

Najveći dio djece je barem povremeno opterećen svojom tjelesnom masom. Od ove činjenice odstupaju rezultati dobiveni u Virovitici među učenicima ne zdravstvenih usmjerenja. 80% tih ispitanika daje podatak da nisu opterećeni svojom tjelesnom masom. To djelomično treba pripisati spolnoj strukturi, jer najveći dio učenika nezdravstvenog usmjerenja čini muška populacija.

Značajan dio djece nema tri glavna obroka u danu ( čak 50%). Vrlo mali broj ima uz tri glavna obroka i dva međuobroka ( samo 20% učenika).

Posebno je zabrinjavajući podatak da se 50 % djece u školi hrani sendvičima, a da 25 % djece uopće ne jede.

Dijetalnu prehranu konzumira svega nešto više od polovice ispitanih učenika i to povremeno.

Broj dnevno unesenih kalorija, kao i količina dnevno unesene soli u organizam, za većinu ispitanih učenika nisu bitne ili jednostavno ne razmišljaju o tome.

41

Mali je broj onih učenika koji misle da se dobro hrane što je pokazatelj da su oni i pored svega svjesni svoje prehrane. Ovaj podatak je vrlo dragocjen jer nam ukazuje da se može i treba aktivnije pozabaviti tim problemom i pravovremeno ispraviti nedostatke.

85 % ispitanih učenika misli da poznaje načela zdrave prehrane u potpunosti ili bar djelomično.

III SKUPINA PITANJAUTJECAJ OKOLIŠA I LOŠIH NAVIKA NA PREHRANU

   ZADAR ZAGREB KOPRIVNICA PAKRAC VIROVITICA VIROVITICA

ostala usmj.24. a) 77 55 51 53 40 35  b) 23 13 14 11 26 14  c) 65 46 35 40 27 2925. a) 67 36 11 42 23 27  b) 51 44 42 34 35 27  c) 47 34 47 23 35 2426. a) 45 22 20 35 13 32  b) 54 60 52 44 44 26  c) 41 32 28 16 34 2027. a) 53 33 14 41 18 26  b) 49 26 18 22 23 5  c) 68 55 68 35 52 4728. a) 38 35 38 30 25 38  b) 95 53 52 49 48 25  c) 26 26 10 20 40 1529. a) 38 20 16 27 16 12  b) 57 44 38 33 33 1  c) 66 50 46 38 44 55130. a) 42 19 19 26 24 8  b) 65 50 36 43 35 47  c) 56 45 45 32 34 23                              

Tablica 9: prikaz rezultata III skupine pitanja

GRAFIČKI PRIKAZ ODGOVORA III SKUPINE PITANJAUTJECAJ OKOLIŠA I LOŠIH NAVIKA NA PREHRANU24. PITANJE

7755 51 53 40 35

311

23 13 14 11 26 14

10165

46 35 40 27 29

242

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KO

PR

IVN

ICA

PAK

RA

C

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠK

OLE

24. a)

24. b)

24. c)

25 PITANJE

0

50

100

150

200

250

1 2 3 4 5 6 7

a)

b)

c)

Grafikoni 28 i 29.

42

26. PITANJE

4522 20 35

1332

167

54 60 52 44 4426

280

41 32 28 1634 20

171

0

50

100

150

200

250

300

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

26. a)

26. b)

26. c)

27. PITANJE

5333 14

4118 26

185

4926 18 22 23

5

143

68 55 6835

52 47

325

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

27. a)

27. b)

27. c)

Grafikoni 30 i 31.

28. PITANJE

38 35 38 30 25 38

204

9553 52 49 48

25

322

26 26 10 2040

15

137

0

50

100

150

200

250

300

350

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OV

ITIC

A

VIR

OV

ITIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

28. a)

28. b)

28. c)

29. PITANJE

38 20 16 27 16 12

12957 44 38 33 33 1

206

66 50 46 38 44

551

795

0100200300400500600700800900

ZAD

AR

ZAG

REB

KOPR

IVN

ICA

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

29. a)

29. b)

29. c)

Grafikoni 32 i 33.

30. PITANJE

4219 19 26 24 8

138

65 50 36 43 35 47

276

56 45 45 32 34 23

235

0

50

100

150

200

250

300

ZAD

AR

ZAG

RE

B

KOP

RIV

NIC

A

PAKR

AC

VIR

OVI

TIC

A

VIR

OVI

TIC

Aos

tala

usm

j.

SVE

ŠKO

LE

30. a)

30. b)

30. c)

Grafikon 34.

ANALIZA III SKUPINE PITANJAUTJECAJI OKOLIŠA I LOŠIH NAVIKA NA PREHRANU

40 – 50 % ispitanih učenika se pri kupovini namirnica povodi njihovom cijenom. Ovaj podatak ukazuje koliko soci-ekonomski čimbenici utječu na pitanje prehrane mladih. Sličan postotak ispitanika obraća pažnju na hranjivu vrijednost kupljenih namirnica, dok vrlo mali postotak obraća pažnju na zemlju podrijetla namirnice. To govori u prilog činjenici da je danas veliki utjecaj mass- medija na populaciju i da se kupuje sve ono što je „popularno“.

60 – 70 % ispitanih učenika pije svakodnevno ili bar povremeno kavu. Sličan postotak vrijedi i za alkohol.

Ono što zabrinjava je da učenici, ukupno gledajući više od pola ispitanih puše. Značajan broj svakodnevno. Ovi podaci su posebno važni jer utjecaj kave, nikotina i alkohola ima vrlo loše represije na buduće zdravlje ovih sada mladih ljudi.

Što se tiče fizičke aktivnosti većina učenika redovito vježba , ili su umjereno fizički aktivni. Svega 15% ispitanika vrlo rijetko je fizički aktivno ili se ne bavi tjelovježbom.

43

Što se tiče stresnih situacija i nedostataka sna, to jest njihovog utjecaja na način prehrane nismo dobili relevantne podatke, jer stoji pretpostavka da učenici nisu shvatili sadržaj ta dva postavljena pitanja i načina na koji su trebali odgovoriti.

ZAKLJUČAK

Novac je vrlo često presudan u pogledu nepoštivanja principa pravilne prehrane. Učenicima srednjih škola vrlo često je izbor namirnica određen njihovom cijenom. Takva situacija svakako ima svoj širi društveno-ekonomski značaj. Svima nama je poznato koliko je težak materijalni položaj naših roditelja. Zbog dugotrajnog boravka u školi i manjka uvjeta za pravilnu prehranu konzumiramo nezdrave namirnice. Hrana koju najčešće upotrebljavamo nezdrava je i zato je u svijetu mnogo ljudi koji pate od poremećaja i bolesti uzrokovanih nepravilnom prehranom. Ponajviše se konzumira brza hrana koja je masna, ima kancerogena svojstva i pogoduje nastanku pretilosti. Većini učenika srednjih škola glavni obroci su sendviči ,grickalice , čokolade i visokokalorični koncentrirani ugljikohidrati u obliku gaziranog soka. Najmanje se konzumira voće jer u blizini škola nema adekvatnih prodavaonica koje bi zadovoljile potrebe učenika za svim potrebnim sastojcima pravilne prehrane. Fast-food je gotovo u svim školama jedini izbor gotovih jela i zbog toga organizam dobiva samo veće količine masnoća koje se pohranjuju u masno tkivo.

Kako bi poboljšali način prehrane trebalo bi probuditi svijest o zdravom načinu prehrane i o poboljšanju socijalno-ekonomskih uvjeta.Širu društvenu zajednicu moramo potaknuti na rješavanje tog velikog problema koji pogađa čitavu populaciju.

44

45