Otkrivenje - adventisti.hr · interesa koji se upravo odvijaju oko nas. Ostala njezina proroËanstva neÊe se u Ostala njezina proroËanstva neÊe se u potpunosti ispuniti sve do

1

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2019.

Otkrivenje

2

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 1/2019.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

Collegiate Quarterly — 1/2019 • The Book of Revelation

Sadræaj

1. Evanelje s Patmosa

2. Meu svijeÊnjacima

3. Boæji narod u gradovima

4. UstoliËenje Janjeta

5. Sedam peËata

6. Boæji narod zapeËaÊen

7. Sedam truba

8. Sotona — pobijeeni neprijatelj

9. Sotona i njegova dva saveznika

10. Boæje vjeËno Evanelje

11. Sedam posljednjih zala

12. Sud nad Babilonom

13. “Evo sve Ëinim novo”

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 1 i 2

Pouka 1

29. prosinca 2018—5. sijeËnja 2019.

Evanelje s Patmosa

“Blago ËitaËu i sluπaËima rijeËi ovoga proroËanstva akovrπe πto je u njemu napisano, jer je (odreeno) vrijeme

blizu!” (Otkrivenje 1,3)

5

Subota, 29. prosinca

“Lav, Vjeπtica i ormar” — sliËno Otkrivenju?

UVODOtkrivenje 1,1

Blockbuster “Lav, Vjeπtica i ormar” zasnovan na seriji djeËjih romana C. S.Lewisa, koji se 2005. godine prikazivao πirom svijeta, pratila je zanimljiva dilemau vezi s odnosima s javnoπÊu. Lav koji se spominje u naslovu isprva je ukrπÊanskom svijetu bio naπiroko oznaËavan kao slika Isusa, meutim, kad supokuπali privuÊi πiru publiku, autori filma odstupili su od vjerske analogije C.S. Lewisa. Lav je aluzija na Isusa. U toj alegoriji, na vrhuncu zapleta on polaæesvoj æivot da bi spasio Edwarda, izdajicu, i da bi ukinuo kletvu vjeËne zime kojuje Vjeπtica bacila na Narniju.

Otkrivenje je napisano na sliËan naËin, s analogijama jasno namijenjenimCrkvi. Ono slovi kao najtajanstvenija biblijska knjiga. Razne denominacije izno-sile su i πirile razliËita tumaËenja te knjige stvarajuÊi priliËnu zbrku u krπÊan-skom svijetu. Neke su crkve odluËile u potpunosti zanemariti tu vaænu knjigujer je smatraju odviπe tajanstvenom i teπkom za razumijevanje.

Da bi se Otkrivenje i njegovi razliËiti simboli razumjeli, potrebno je dobropoznavati ostalih πezdeset pet biblijskih knjiga. Jedino u kontekstu Svetogapisma moæemo ispravno protumaËiti simbole iz Otkrivenja. Imajte na umu da jeIvan tu knjigu namijenio Crkvi, ljudima koji su veÊ bili upoznati s osnovnimbiblijskim naukom.

Moæe li se Otkrivenje razumjeti? O, da! Pokaæete li spremnost za dubljimistraæivanjem Pisma, otkrit Êe vam se Boæja istina koja se nalazi u Otkrivenju.“Oni koji æele svjetlo, moraju istraæivati Pisma usporeujuÊi redak s retkom imoleÊi se Bogu za prosvjetljenje Duhom Svetim. ObeÊano je da Êe oni koji budutraæili, naÊi to πto traæe.” (Ellen G. White, The Review and Herald, 6. srpnja1911.) Isus je takoer obeÊao u Blaæenstvima da Êe onima koji su gladni i æednipravednosti biti ispunjena æelja. Neka Bog uËini da i vi doæivite to isto poπto sevaπe oËi otvore za tajne Otkrivenja zahvaljujuÊi marljivom prouËavanju i vodstvuDuha Svetoga koji Êe vas uvesti u svu istinu.

Paul Clarke, Orlando, Florida, SAD

Moæe li se Otkrivenje razumjeti? O, da!

6

Nedjelja, 30. prosinca

Ohrabrenje za obeshrabrene

LOGOSOtkrivenje 1,9.19; 11,15

Razlog pisanja poslanice (Otkrivenje 1,9)Otkrivenje je usrdno pastoralno pismo, napisano s namjerom da probudi

povjerenje i nadu meu Boæjim narodom. Napisao ga je apostol Ivan na otokuPatmosu, udaljenom oko 65 kilometara od Efeza, grada u kojem je æivio. Ivan,koji je takoer bio prognanik, brinuo se za progonjenu krπÊansku zajednicu. Tase knjiga Ëesto naziva Ivanovim Otkrivenjem, ali ona samu sebe predstavlja kaoOtkrivenje Isusa Krista. To je znaËajno buduÊi da Isusovo otkrivenje uvijekmijenja naËin na koji Ëovjek sagledava stvari, a samim tim utjeËe i na krajnjiishod prouËavanja.

Premda sadræi sedam pisama upuÊenih crkvama u Maloj Aziji, Ëitavo Ot-krivenje zapravo je jedno pismo — poslanica koju je trebalo javno Ëitati u cr-kvama. To je pismo apokaliptiËne naravi. GrËka rijeË apokalipsa znaËi “otkri-venje neËega πto je skriveno”. Jedna od karakteristika apokaliptiËne knjiæev-nosti jest da govori ne samo o onome πto Êe se dogoditi u buduÊnosti, veÊ i oonome πto se upravo zbiva, ali se ne vidi. Ta knjiga ne sadræi samo otkrivenjeonoga πto je skriveno, veÊ je ona po svojoj naravi duboko proroËka. Glavnirazlog pisanja proroËkih knjiga jest najava predstojeÊeg Boæjeg suda, ali i objavapouzdanosti Njegovog obeÊanja o spasenju.

Skriveno, a ipak vidljivoOno πto jest (Otkrivenje 1,19; 2,3). Otkrivenje razotkriva dublje struk-

ture svemira. Te dublje strukture nisu vidljive ni najmoÊnijim teleskopima iakceleratorima Ëestica. Otkrivenje ih iznosi na svjetlo povlaËeÊi u stranu veoduhovne zaslijepljenosti kako bi nam pokazalo svijet koji je nevidljiv za ljudskooko. Mi vidimo svijet oËaja i patnje, ali u tom svijetu postoji i nada i obeÊanje.To ohrabruje i nadahnjuje krπÊane da ustraju i ostanu vjerni u vrijeme sukoba,bilo da se radi o unutarnjim borbama izmeu osobne vjernosti i napuπtanjavjere, ili vanjskih borbi s kulturom koja je izvan kontrole. Postoje tri skriveneistine o “onome πto jest” koje bi svatko morao primiti k znanju. Prvo, niπta nijeskriveno od Boga. On zna sve o nama, o naπim borbama, neuspjesima i pobje-dama. Drugo, pobjeda je imperativ, i moguÊe ju je ostvariti u Isusovoj sili. IkonaËno, vaæno je posluπati javne opomene i savjete Duha Svetoga.

Ono πto Êe biti (Otkrivenje 1,19; 4-22). Te dublje strukture vidimo i napoËetku Ivanovog vienja kad je on uzet na Nebo da bi mu bilo pokazano “πtose ima uskoro dogoditi” (Otkrivenje 1,1). Tamo, na Nebu, on vidi prijestolje inekoga tko sjedi na njemu. Sve ostalo opisano je u odnosu na to prijestolje. Okoprijestolja se nalaze Ëetiri kerubina koji kliËu: “Svet, svet, svet!” (Otkrivenje4,8), i dvadeset Ëetiri starjeπine koji padaju niËice i govore: “Dostojan si.” (Ot-

7

krivenje 4,11) Postoji samo jedno prijestolje u srediπtu svemira, a Onaj kojisjedi na njemu s pravom prima oboæavanje jer je Stvoritelj svega. Svijet nijeizvan kontrole. Onaj koji ga je stvorio joπ uvijek njime vlada.

Na tom prijestolju je i Janje πto “stoji kao zaklano” (Otkrivenje 5,6). ToJanje je istodobno i Lav iz Judina plemena koji je pobijedio i ima kljuË Boæjegplana za svijet. To je druga strukturalna istina — kljuË povijesti je ta dvostrukametafora o Lavu pobjedniku koji je u isto vrijeme i zaklano Janje. On je pobije-dio time πto je bio zaklan i podignut u novi æivot. Kraj Njegovih nogu kerubinii starjeπine padaju niËice i govore: “Dostojan si.” (Otkrivenje 5,9 — ©ariÊ) Njimase pridruæuju svi aneli: “Dostojno je Janje koje je zaklano.” (Otkrivenje 5,12)Svi trebaju postati svjesni skrivene istine o “onome πto Êe doÊi” — da je Boæjeprijestolje joπ uvijek srediπte svemira, i pogled na to prijestolje zbacuje s pri-jestolja sve druge bogove kojima se klanjamo.

Osvojiti prostor za Kraljevstvo (Otkrivenje 11,19)Da bismo razumjeli Otkrivenje u naπe vrijeme, moramo razumjeti narav na-

de. Za krπÊane nada nije pusta æelja. To nije zub pod jastukom niti prekriæeniprsti. KrπÊanska nada je pouzdanje, Ëvrsto, obvezujuÊe obeÊanje. To nije osje-Êaj, to je Ëinjenica. Nada ne ovisi o okolnostima i nikad neÊe biti nadvladanazlom. »ak i kad izgleda da bol pobjeuje, bitka je veÊ izvojevana. To je Ëinjenicaukorijenjena u zbiljnosti proroËke naravi te knjige: “Nad svijetom je pripalakraljevska vlast naπemu Gospodinu i njegovu Pomazaniku, i on Êe vladati uvijeke vjekova.” (Otkrivenje 11,15) To je obeÊanje onima koji stradaju za Kraljev-stvo i opomena onima koji mu se suprotstavljaju.

ODGOVORITE1. S kojim se obeshrabrujuÊim izazovima vi suoËavate kao krπÊani?2. Kako je na vaπ æivot utjecalo obeÊanje da Êe kraljevstvo ovoga svijeta postati

Boæje kraljevstvo?3. Objasnite kako vi nalazite ohrabrenje u tom otkrivenom obeÊanju?

Gordon S. Jones, Houston, Teksas, SAD

Isusovo otkrivenje uvijek mijenja naËin na koji Ëovjek sagledava stvari.

8

Ponedjeljak, 31. prosinca

ZapeËaÊena knjiga?

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 1,1-3

“Mnogi se povode za miπlju da je Otkrivenje zapeËaÊena knjiga i zato ne æeleposvetiti vrijeme prouËavanju njenih tajni. Oni smatraju da treba gledati naslavu spasenja i da tajne otkrivene Ivanu na otoku Patmosu ne zasluæuju tolikupozornost.

Meutim, Bog ne gleda tako na tu knjigu. On izjavljuje: ‘Ja svakomu kojiËuje proroËanske rijeËi ove knjige izjavljujem: Tko ovomu πto nadoda, Bog Êemu dodati zla opisana u ovoj knjizi; a ako πto oduzme od rijeËi ove proroËkeknjige, Bog Êe mu oduzeti njegov dio na stablo æivota i na Sveti grad, opisaneu ovoj knjizi. Onaj koji ovo jamËi izjavljuje: Da, dolazim uskoro!’ (Otkrivenje22,18-20)

Otkrivenje javlja svijetu πto je bilo, πto jest i πto Êe biti. Napisana je za nauknama koji æivimo u vrijeme svrπetka. Nju treba prouËavati sa strahopoπtova-njem. U prednosti smo πto znamo ono πto nam sluæi za pouku. A odnosimo lise doista prema Boæjoj rijeËi s poπtovanjem kao πto priliËi, i sa zahvalnoπÊukakva je ugodna Bogu? ‘Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uËenje, zakaranje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, da bude savrπen Ëovjek Boæji,spreman za svako dobro djelo.’ (2. Timoteju 3,16-17)

Gospodin je svojemu sluzi Ivanu osobno otkrio tajne u Otkrivenju, i Njegovaje namjera da one budu otvorene kako bi ih svatko mogao prouËavati. U tojknjizi opisani su prizori koji su sada veÊ dio proπlosti, ali i neki od vjeËnoginteresa koji se upravo odvijaju oko nas. Ostala njezina proroËanstva neÊe se upotpunosti ispuniti sve do svrπetka vremena, kada Êe se odigrati posljednjiveliki sukob izmeu sila tame i Kneza Neba.” (Ellen G. White, The Review andHerald, 21. kolovoza 1987.)

ODGOVORITE1. U suvremenom svijetu u kojem æivimo, πto vi osobno moæete uËiniti da biste

Otkrivenje prouËavali i objavljivali na neki inovativan naËin?2. Na koji naËin bivamo blagoslovljeni kad sluπamo i Ëitamo rijeËi proroπtva?3. Ako smo svjesni vaænosti prouËavanja Otkrivenja, zaπto se ta knjiga danas

tako malo razumije?

Dawn Forde Murphy, Weirsdale, Florida, SAD

“Otkrivenje javlja svijetu πto je bilo, πto jest i πto Êe biti.”

9

Utorak, 1. sijeËnja

Vienje s vulkanskog otoka

DOKAZOtkrivenje 1,3

Stjenoviti pejzaæ Patmosa, vulkanskog otoka smjeπtenog nedaleko od zapa-dne obale danaπnje Turske, najsnaæniju “erupciju” doæivio je u obliku natpri-rodnog javljanja Boæjeg Sina. Na Egejskom moru, na tom najsjevernijem otokuDodekaneza, πto doslovno znaËi “dvanaest otoka”, uËenik iz samog srediπtaIsusovog najuæeg kruga naπao se u izgnanstvu zbog svoje nepokolebljive pri-vræenosti Gospodinu. U to vrijeme Ivan je bio slikoviti otok na doslovnom otoku,rastavljen od ostale jedanaestorice apostola jer je jedini joπ uvijek bio æiv.

VeÊina povjesniËara smatra da je Otkrivenje napisano 95. godine, pred krajvladavine cara Domicijana. Za razliku od ostalih careva onog vremena kojima setek nakon smrti klanjalo kao bogovima, Domicijan je æelio da ga oboæavaju joπza æivota. Dok je ulagao krajnji napor da prisili krπÊane da se odreknu svojevjere, naπao se licem u lice s gorostasom koji mu se nije htio pokloniti. SIvanom, koji je hodao s Isusom i nije Ga se htio odreÊi kako bi uzdigao ponosi-tost jednog ovozemaljskog vladara.

PovjesniËar Tacit spominje rimski obiËaj protjerivanja politiËkih zatvorenikana male otoke. U vrijeme svojeg izgnanstva na Patmosu, Ivan je bio u poodma-klim godinama, zbog Ëega mu je snalaæenje u takvim uvjetima teπko padalo. Paipak, znao je da Êe ga Bog provesti kroz sve nevolje (Otkrivenje 1,9).

U podnoæju planine na Patmosu Ivan je bio odvojen od svega πto mu je bilopoznato. Na pola puta do vrha planine nalazi se ©pilja Otkrivenja gdje je, kakose smatra, boravio kad je primao vienja. Danas je to spomenik svjetske ba-πtine.

Ostali vjernici koji su trpjeli progonstvo duboko su Ëeznuli za neËim πto biim ulilo nadu, a Isus im nije uskratio pouzdanu rijeË. Tako Otkrivenje 1,3 pruæaneposredno ohrabrenje Ivanu koji je trpio progonstvo zato πto je Ëitao, sluπaoi dræao Boæju rijeË. Osim toga, u 3. retku nalazi se prvo obeÊanje u nizu odsedam blagoslova ili “blaæenstava” razasutih po Ëitavom Otkrivenju.

U Evanelju po Luki slijepac je oËajniËki æelio da mu se povrati vid. UOtkrivenju je Isus u najveÊoj mjeri proπirio tu priliku da pojedincu vrati vid,pozivajuÊi Ëitav svijet da posluπa poruku koja otvara oËi u duhovnom smislu,πto vodi k trajnom povratku Njemu i Ocu.

ODGOVORITE1. Navedite nekoliko naËina tumaËenja biblijskih simbola.2. Bi li iπta u Otkrivenju trebalo shvatiti doslovno?3. Ima li tajanstvena poruka Otkrivenja ikakvo znaËenje za danaπnje krπÊane?

Tamra Clarke, Weirsdale, Florida, SAD

10

Srijeda, 2. sijeËnja

Je li tvoje srce spremno?

PRIMJENAIvan 14,1-3; Otkrivenje 1,1.2; 22,16

Bog je od samog poËetka imao plan spasenja za sve nas. Boæja rijeË ne vraÊase prazna niti On kasni sa svojim obeÊanjima (Izaija 55,11; 2. Petrova 3,9). UIvanu 14,1-3 zapisano je Isusovo obeÊanje da Êe se vratiti i uzeti nas da æivimos Njim zauvijek na mjestu koje je pripremio za nas. To je u oπtroj suprotnostisa sadaπnjim stanjem Zemlje — mjesta koje je izgubilo boju, æivost i ljepotu.Kao πto je sluËaj s drveÊem u predjelima gdje zeleno liπÊe gubi klorofil, mijenjaboju i opada, grijeh je uËinio da se isto dogaa i s nama.

Samo biljke posaene i ukorijenjene u dobrom tlu odolijevaju jakim vje-trovima, kiπi i vremenskim nepogodama. Na isti naËin i mi, kao krπÊani, mora-mo biti utemeljeni i ukorijenjeni u Kristu. Jedino nas On moæe odræati u vrijemenevolje.

Pomalo orezivanja dobro je za naπe “grane”. Prorjeivanje gustog liπÊa nadrvetu moæe poveÊati dotok zraka i sunËevog svjetla, Ëime se poboljπava zdravljebiljke. Tako i mi moramo svoje srce u potpunosti otvoriti Kristu dopuπtajuÊi Muda ukloni naπ grijeh i sve one elemente koji spreËavaju da Njegovo svjetlo dopredo nas. Bog je Ivanu dao otkrivenje i rijeËi Isusa Krista. Kad ih primijenimo usvojem æivotu, te rijeËi djeluju tako πto odsijecaju one dijelove koji nas navodeda Mu se odupiremo (Hebrejima 4,12). Orezivanje je nuæan sastavni dio naπegduhovnog rasta. Isus nam savjetuje da slijedimo Njegov primjer, da imamo lju-bavi prema ljudima, ali da ne volimo i ne vezujemo se za ono πto je na svijetu(1. Ivanova 2,15-17). Orezivanje nam pomaæe da se oslobodimo tih stvari dokostajemo vezani za Krista.

Svakidaπnji dotok vode i sunËevog svjetla omoguÊava proces fotosinteze kojihrani biljku i Ëini da ona buja u svoj svojoj ljepoti. Naπe svakidaπnje “svjetlo ivoda” je ono Ëemu dopuπtamo pristup naπem srcu. Isus nas upozorava da senaπe srce ne treba plaπiti (Ivan 14,1). Ako ga ispunjavamo molitvom i poukamaiz Biblije, imat Êemo mir, a donosit Êemo i dobar rod koji svjedoËi o Kristu isvjedoËanstvo je drugima.

ODGOVORITE1. U Otkrivenju 22,16 stoji da je Isus “sjajna zvijezda Danica”. Kako moæete

dopustiti Njegovoj RijeËi da prodre kroz gustu kroπnju vaπeg æivota i obasjaga? Razmislite o tome πto treba ukloniti kako bi On mogao uÊi i donijeti vamsvoj mir.

2. Bog priprema jedno mjesto za nas; hoÊete li biti spremni kad doe po vas?

Opal Leighvard, Orlando, Florida, SAD

Uspijevaju samo biljke posaene i ukorijenjene u dobrom tlu.

11

»etvrtak, 3. sijeËnja

Koliko je to stvarno?

MI©LJENJEIvan 14,1-3.29; 1. Petrova 3,4

»esto Ëujemo rijeËi: “Mi æivimo u posljednjem vremenu”, ali neki od nasslabo razumiju znaËenje tih rijeËi. Neki Ëak misle: ako se povijest ponavlja, iako veÊ nije zavrπila, zaπto bi zavrπila baπ sada? U 2. Petrovoj 3,4 vidimo kakorugaËi govore: “Gdje je njegov obeÊavani dolazak? Otkada su umrli naπi oËevi,i dalje sve ostaje kako je bilo od poËetka stvorenja.”

Po Ëemu se ovo vrijeme razlikuje? E, pa razlika leæi u Ëinjenici da je Otkrive-nje dar koji Bog obeÊava “ËitaËu i sluπaËima rijeËi ovoga proroËanstva ako vrπeπto je u njemu napisano” (Otkrivenje 1,3). Vrhunski dar je Isus Krist na kojegase usredotoËuje Ëitavo proroËanstvo. Tu je povijest iskljuËivo otkrivena Njego-vom narodu osposobljavajuÊi ga da razumije proπlost, sagleda sadaπnjost ipripremi se za buduÊnost. U Bibliji su zapisana mnoga Isusova proroËanstva, alimeni je posebno privuklo pozornost ono kojim je Isus tjeπio uËenike prijesvojeg raspeÊa. On ih uvjerava da se ne trebaju brinuti, jer Êe se vratiti po njihi povesti ih na mjesto koje im je pripremio. On nije samo potvrdio svoj ponovnidolazak, veÊ je to rekao prije nego πto Êe se dogoditi, “da vjerujete kad sedogodi” (Ivan 14,1-3.29). Ta izjava doËarava vaænost proroËanstava. Bog nije daodar proroπtva da bi zadovoljio naπu radoznalost u pogledu buduÊnosti, veÊ da biuËvrstio naπu vjeru u Njega, kako bismo — kad se to dogodi — vjerovali.

Otkrivenje nam dalje omoguÊuje da produbljujemo svoju vjeru time πto naspreko Boæjeg sluge Ivana upozorava na posljednje vrijeme i pruæa nam nadu ubuduÊnost.

Divno je vidjeti dom koji Isus priprema za nas, otkriven Ivanu u vienju, kaoπto je obeÊao u Ivanu 14,1-3.29. I ponovno vidimo da nam proroËanstvo prekopisama sedmerim crkvama i poruke trojice anela najavljuje predstojeÊe ne-volje, stradanja i progonstvo. Ta knjiga nam takoer otkriva da Êe nova Zemljabiti stvorena kao nagrada za one koji ostanu postojani. Krist æeli da svatko odnas bude spaπen. On ne æeli da ostanemo u tami i budemo prevareni. To je biloNjegovo poslanje dok se nalazio na Zemlji. Dakle, On nam pruæa priliku daupoznamo buduÊnost da bismo, kad se to dogodi, ne samo vjerovali, veÊ bilispremni.

ODGOVORITE1. Kad biste dobili vienje o tome πto Êe se dogaati tijekom ovog tjedna, biste

li se bolje pripremili za suoËavanje s izazovima koji su pred vama?2. Jeste li i vi jedan od rugaËa? Ako jeste, kako biste to mogli promijeniti?

Ugochi Nkoronye, Orlando, Florida, SAD

12

Petak, 4. sijeËnja

Otisci stopala

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 1—3

ZAKLJU»AKBilo je to opasno vrijeme za Crkvu i veÊina Ivanovih uËenika veÊ je umrla

muËeniËkom smrÊu. Ivana su prognali, vjerojatno u pokuπaju da ga uπutkaju.Izgledalo je da je sve izgubljeno, ali Gospodin je sve dræao pod nadzorom. “Udan Gospodnji padoh u zanos”, piπe Ivan, “i Ëuh kako se iza mene ori jak glaspoput trube” (Otkrivenje 1,10). Ivanu je pruæen uvid u stanje crkava, u problemekoje Êe one imati, ali i prilika da sagleda Boæji autoritet, silu i ljubav onakokako Êe se oËitovati u svakom razdoblju. Onaj koji je saËuvao prve svjedoke,Ëuvat Êe sve nas koji odræimo vjeru jer Êemo se i mi suoËiti s istim stradanjem(Otkrivenje 2,10). Sada moæemo pogledati unatrag na rijeËi ovog proroËanstva(Otkrivenje 1,3). Nalazimo li dovoljno dokaza da bismo zakljuËili kako Kristmoæe zadovoljiti svaku naπu potrebu? O, da. Nema te situacije u kojoj se mo-æemo naÊi a da nam On veÊ nije osigurao dovoljnu pomoÊ (vidi Otkrivenje2,1.8.12.18; 3,1.7.14.21).

RAZMOTRITEu Svakodnevno se podsjeÊajte da, bez obzira na to s Ëim se suoËavate, sami

ne moæete uËiniti niπta, ali s Kristom moæete sve!u “Napunite baterije” putem molitve i ostanite duhovno povezani ËitajuÊi,

sluπajuÊi, ili gledajuÊi odgovarajuÊe sadræaje na medijima ili u literaturi.u Razmiπljajte o Boæjoj dobroti u trenucima kad je vaπa izdræljivost na kuπnji.

Usput ohrabrujte i druge.u »itajte proroËanstvo uz molitvu da biste ga razumjeli. OznaËite ono πto vas

iznenauje, kao i kljuËne pojedinosti koje trebate zapamtiti. ©to joπ uvijekne razumijete? Potrudite se da vam to postane jasno. Ne odustajte.

u Vodite dnevnik o svim iskustvima u kojima se naπ svemoguÊi Bog pobrinuoza vas. Pratite kako duhovno rastete zahvaljujuÊi tim iskustvima. ©to trebatezapoËeti, s Ëim trebate prestati, a πto saËuvati?

POVEÆITEEzekiel 33,13; Matej 18,21-35; 24,13; Luka 8,12.13; 12,42-46; Ivan 15,1-6;

Koloπanima 3,4; Hebrejima 10,38; Otkrivenje 3,5.Joe Crews, Can a Saved Man Choose to be Lost (Amazing Facts); Doug

Batchelor, Compromise, Conformity and Courage (Amazing Facts).Ellen G. White, Djela apostolska, 57. poglavlje, “Otkrivenje”.

Althea Dixon, Orlando, Florida, SAD

13

Pouka 2

5.—12. sijeËnja 2019.

Meu svijeÊnjacima

“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na momeprijestolju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem

na njegovu prijestolju.” (Otkrivenje 3,21)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 3

14

Subota, 5. sijeËnja

Otkrivenje o…

UVODOtkrivenje 1,9—3,22

Volim Ëitati dobre detektivske priËe. Arthur Conan Doyle, tvorac SherlockaHolmesa i dr. Watsona, napisao je viπe od pedeset kratkih priËa o pustolovinamaËuvenog detektiva i njegovog nerazdvojnog prijatelja. Sherlock Holmes prvi putse pojavljuje 1887. u romanu Skica u grimizu. Taj prvi roman govori o upo-znavanju Holmesa s dr. Watsonom, koji je bio zapanjen Sherlockovim razumi-jevanjem kemije, geologije i botanike, kao i njegovom sposobnoπÊu da postavihipotezu sluæeÊi se deduktivnim zakljuËivanjem. Uskoro Êe njih dvojica istraæi-vati prvi od, kako se pokazalo, Ëitavog niza izmiπljenih, tajanstvenih sluËajevaubojstava koji uzbuuju Ëitatelje veÊ viπe od jednog stoljeÊa. Za vrijeme istra-æivanja tog prvog ubojstva, Holmes kaæe Watsonu: “Postoji grimizna nit uboj-stava πto se proteæe kroz bezbojno tkanje æivota, a naπa je duænost da jerazmrsimo, izdvojimo i razotkrijemo svaki njezin dio.” (A. Conan Doyle, A Studyin Scarlet, str. 40)

Doyleove priËe o velikom Sherlocku Holmesu izdræale su ispit vremenazahvaljujuÊi njegovom stilu pisanja, pripovjedaËkom umijeÊu i poistovjeÊivanjuËitatelja sa sposobnoπÊu tog detektiva da razrijeπi teπke sluËajeve. Ovdje semoram prisjetiti knjige Otkrivenje. Mnogi vjerni krπÊani koji Ëitaju Bibliju, bojese udubiti u Otkrivenje zbog njegovih tajanstvenih i sloæenih, uzajamno ispre-pletenih prizora. Mnogi vide tu knjigu kao “zapeËaÊenu”, punu tajni odviπekompliciranih za um obiËnog Ëitatelja. Meutim, zaπto ne bismo, umjesto πto seplaπimo njezine sloæenosti, pristupili toj knjizi kao velikom kozmiËkom detek-tivskom romanu? Ellen G. White je na tu knjigu gledala kao na πtivo od velikogznaËenja za svakog Ëovjeka. Ona kaæe: “Otvorimo ljudima Otkrivenje. Mnogi supropovijedali da je to zapeËaÊena knjiga; i jest, ali samo za one koji odbacujusvjetlo i istinu.” (Evangelism, str. 195) Zapravo je Ëak i u samom imenu —Otkrivenje — otkriveno neπto od tog misterija. Otkrivenje je objava Isusa Kristai dogaaja koji pretkazuju Njegov skori dolazak. To je uzbudljiva knjiga zaËitanje, prouËavanje, deπifriranje i praÊenje!

Ovoga tjedna, dok budete prouËavali prvih nekoliko poglavlja Otkrivenja,imajte na umu da to nije tek neka izmiπljena zagonetna priËa. To je uzbudljivizvjeπtaj o Isusovom planu za ovaj svijet i za nebeski dom koji On priprema zanas. Stjecanje dubljih uvida i razumijevanje te knjige mnogo je zanimljivije odËitanja bilo kojeg romana. Ona zaokuplja naπu pozornost kao stvarno, aktualnoi æivotno vaæno πtivo za danaπnji svijet.

Emma L. Harper, Enumclaw, Washington, SAD

Meutim, zaπto ne bismo, umjesto πto se plaπimo njezine sloæenosti,pristupili toj knjizi kao velikom kozmiËkom detektivskom romanu?

15

Nedjelja, 6. sijeËnja

Sveti otok Patmos

DOKAZOtkrivenje 1,9

Danas je grËki otok Patmos, smjeπten u otoËju Dodekaneza, vrhunskoturistiËko odrediπte. »esto nazivan “otok Otkrivenja”, Patmos je mjesto na ko-jem se nalazi arheoloπko nalaziπte pod nazivom ©pilja Otkrivenja. Smatra se daje tu boravio Ivan dok je bio zatoËen na otoku. U 10. stoljeÊu na tom lokalitetusagraen je samostan koji je bio obrazovno srediπte GrËke pravoslavne crkve.Svake godine deseci tisuÊa krπÊanskih turista odaju poËast povijesti i znaËenjutog mjesta. Godine 1999. UNESCO je proglasio ©pilju Otkrivenja dijelom svjet-ske kulturne baπtine, priznajuÊi joj i sluæbeno znaËenje koje su joj krπÊanskivjernici pripisivali stoljeÊima.

Ne putuju samo krπÊani na Patmos kako bi posjetili taj vaæan biblijskilokalitet. Patmos Ëesto posjeÊuju i kruzeri puni turista æeljnih izazova i uæiva-nja na netaknutim æalovima. Restorani, trgovine unikata, bazeni i hoteli velikimdijelom karakteriziraju turistiËku ponudu suvremenog Patmosa. Meutim, sveje to znatno drugaËije od onog πto se tu dogaalo prije dvije tisuÊe godina.

U Ivanovo vrijeme Patmos je bio udaljen otok pod rimskom upravom. Bilo jeto mali, stjenoviti, pusti otok, ukupne povrπine neπto manje od stotinu kvadra-tnih kilometara i skoro sasvim nenastanjen. Za Rimljane je to bilo idealnomjesto za Ëuvanje zatvorenika. Zato je baπ na Patmos, Alcatraz starog svijeta,Rimsko Carstvo slalo zatvorenike koje je protjeralo iz druπtva. Godine 95. rim-ski car Tit Flavije Domicijan prognao je apostola Ivana na taj otok kako biosujetio njegove evaneoske napore. GrËko-rimski svijet s oduπevljenjem je pri-mao tu novu poruku o Isusu Kristu do te mjere da se rimska elita osjetilaugroæenom od strane pokreta koji se brzo πirio.

Nakon Ivanovog vremena, taj maleni otok napadali su i osvajali Turci, u viπenavrata pljaËkali normanski gusari, kao sveto mjesto bilo je na meti kriæara, au novijoj povijesti, tijekom Drugoga svjetskog rata, okupirali su ga najprijeTalijani, a potom i nacisti. Nema sumnje da je taj mali otok izvrπio na ovaj svijetutjecaj nerazmjeran svojoj veliËini. Prava je ironija povijesti πto je upravo tomjesto, koje je trebalo uπutkati glas apostola Ivana, posluæilo kao odskoËnadaska za πirenje posljednje Gospodnje poruke svijetu.

Craig Mattson, Lake Tapps, Washington, SAD

Taj mali otok izvrπio je na ovaj svijet utjecaj nerazmjeran svojoj veliËini.

16

Ponedjeljak, 7. sijeËnja

Isus u Otkrivenju

LOGOSDaniel 1,1-21; Otkrivenje 1,9-11

U uvodnim prizorima Otkrivenja zatjeËemo vjernog uËenika Ivana zatoËenogna otoku Patmosu. Tu je sudbinu doæivio zbog svojeg uspjeha u objavljivanjuEvanelja πirom rimskog svijeta. ZatoËeniπtvo na Patmosu trebalo je uπutkatinjegovu snaænu poruku. Meutim, rimske vlasti nisu mogle biti u veÊoj zabludi.

Uvodni tekstovi u Otkrivenju upadljivo su sliËni uvodnim tekstovima u Knjiziproroka Daniela. Prvo poglavlje Daniela poËinje opsadom Jeruzalema. KraljNabukodonozor odvodi suænjeve meu kojima je i Daniel. Usprkos svojemzatoËeniπtvu, Daniel ostaje vjeran Gospodinu.

Tijekom opsade Jeruzalema, Daniel je vjerojatno bio uplaπen za svoj æivot,a moæda i zbunjen. SliËno tome, Ivanov um sigurno je bio izuzetno napregnuttijekom suenja, izricanja kazne, a onda i prebacivanja na otok gdje Êe bitizatoËen. Ali i pokraj svih teπkoÊa, Bog nam je preko njih dao ta izuzetna djelapuna nade — knjige proroka Daniela i Otkrivenje koje se meusobno nadopu-njuju. U tome nalazimo vrlo snaænu poruku o krπÊanskom iskustvu, o tomekako treba ostati vjeran Bogu i uzdati se da Êe On naπe mraËne trenutke preo-krenuti u uzviπene i vjeËne pouke. Tu vidimo kako se Isus otkriva kao Bog punljubavi koji je uvijek s nama i koji nas nosi Ëak i kroz mraËnu dolinu æivota.

Dan Gospodnji (Izlazak 31,13; Izaija 58,13; Matej 12,8; Otkrivenje1,10)

Kada teolozi raspravljaju o eshatologiji, oni zapravo govore o onom dijeluteologije koji se bavi smrÊu, sudom i dogaajima povezanim s vremenom svrπe-tka. Otkrivenje i prateÊa Knjiga proroka Daniela eshatoloπke su knjige kojegrade dojmljivu sliku sluæeÊi se motivima posljednjeg vremena.

Upravo je eshatoloπka narav tih knjiga struËnjake navela da raspravljaju oizrazu “dan Gospodnji”, upotrijebljenom u Otkrivenju 1,10. Odnosi li se taj izrazna subotu? Ili on unaprijed ukazuje na veliki dan drugog dolaska Isusa Krista?Koju god stranu zauzeli u toj teoloπkoj raspravi, posebno je ugodna Ëinjenicada oba argumenta doprinose objavi Isusa Krista u naπem æivotu. Prvi argument,subota, tjedno je otkrivenje Isusa Krista u naπem æivotu. To je dan koji je Bogodvojio radi Ëovjeka od samog poËetka stvaranja ovoga svijeta. Drugi argument— Isusov drugi dolazak konaËno je i najdramatiËnije otkrivenje Isusa Krista. Utaj Êe se dan sinovi i kÊeri s ove Zemlje konaËno ponovno sjediniti sa svojimnebeskim Ocem.

Otkriveni Isus (Otkrivenje 1,12-17)Koliko god rasprava u vezi s danom Gospodnjim bila zanimljiva, ono πto se

Ivanu potom dogodilo skoro je nemoguÊe opisati. Teπko mi je zamisliti kako je

17

to izgledalo. Znamo da je on gledao Isusa. Ali Isus iz moje maπte obiËno nemastopala od uæarene mjedi i glas koji podsjeÊa na huk velikih voda, niti dvosjeklimaË koji izlazi iz Njegovih usta. Izgleda da je Ivanu bilo jako teπko jasno preni-jeti ono πto je vidio. U vezi s tim æivim slikama Ëesto se koriste rijeËi “poput”i “kao” da bi se ono πto je on vidio povezalo s neËim πto je ljudima opipljivo,ali i da bi se nagovijestilo kako vienje Gospodina nije moguÊe opisati rijeËima.To je predivno otkrivenje Isusa Krista u Njegovoj slavi nakon uskrsnuÊa!

Mjesto na kojem se Isus nalazi takoer je bitno. On stoji meu svijeÊnjaci-ma. U Otkrivenju 1,20 otkriva se tajna tih svijeÊnjaka — oni prikazuju sedamcrkava. Dakle, kad se Ivan okrenuo i ugledao Isusa, On je doslovno stajao meusvojim narodom iz tih crkava. To je jedno od najdragocjenijih otkrivenja IsusaKrista. Isus je obeÊao da Êe biti s nama, i On jest s nama. Daljnje prouËavanjeOtkrivenja pokazuje da te crkve nisu samo sedam starih krπÊanskih crkava izMale Azije. To su takoer slike krπÊanskih crkava kakve su postojale krozËitavu povijest, sve do danas. Prema tome, kad Ivan kaæe da je vidio Sina »o-vjeËjega meu svijeÊnjacima, to nam sam Isus poruËuje da je On ovdje, s nama,u naπoj crkvi, upravo danas.

Isus i Njegove crkve (Jeremija 2,2; Otkrivenje 2,1-7)Kad Ëitamo drugo poglavlje Otkrivenja, vaæno je imati na umu da “imena

sedam crkava simboliziraju Crkvu u razliËitim razdobljima krπÊanske ere. Brojsedam ukazuje na cjelovitost i simbol je Ëinjenice da se vijesti proteæu dosvrπetka vremena, dok sami simboli otkrivaju stanje Crkve u razliËitim razdo-bljima povijesti svijeta.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 368)

Ivan poËinje drugo poglavlje Otkrivenja izravnim pozivom crkvama. Prvi poziv,upuÊen crkvi u Efezu, poËinje otkrivanjem samo jednog dijela vienja Krista uOtkrivenju 1,12-16: “Ovo govori onaj koji dræi sedam zvijezda u svojoj desnici,koji hodi izmeu sedam zlatnih svijeÊnjaka.” (Otkrivenje 2,1) »ekajte, a πto jesa stopalima od uæarene mjedi i dvosjeklim maËem?

Kako se odvija drugo poglavlje Otkrivenja, Ivan, kad se obraÊa crkvama,spominje samo neke dijelove vienja Krista. To je strateπki potez pun dubokesimbolike, koji ukazuje da nam Krist prilazi upravo tamo gdje se nalazimo.Svaka crkva ima vlastite izazove i zato joj se Krist predstavlja na malo drugaËijinaËin. Dok se hvatamo u koπtac sa æivotom, moæemo biti uvjereni da je Isusuvijek s nama, meu svojim vjernicima, i da Êe nam priÊi tamo gdje se nalazimo.Tako je Isus otkriven u Otkrivenju.

ODGOVORITE1. Na koje joπ naËine primjeÊujete da se Isus otkriva u uvodna tri poglavlja

Otkrivenja? Koji su aspekti Krista otkriveni ostalim crkvama? Zaπto?2. Primijenite Ivanovo iskustvo s Patmosa na vlastiti æivot. Koje sliËnosti uoËa-

vate kad je rijeË o pouzdanju u Gospodina u teπkim trenucima?

Daniel Perez, Oklahoma City, Oklahoma, SAD

18


KritiËni zavrπetak


“U vrijeme apostola krπÊanski su vjernici bili ispunjeni ozbiljnoπÊu i odu-πevljenjem. Tako su neumorno radili za svojeg UËitelja da je u razmjerno kratkovrijeme, bez obzira na ogorËeno protivljenje, Radosna vijest o kraljevstvu ob-javljena u svim nastanjenim dijelovima Zemlje.

Gorljivost koju su u to vrijeme pokazivali Isusovi sljedbenici nadahnuto jepero zapisalo radi ohrabrenja vjernih u svim vremenima.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 364)

“Ali nakon nekog vremena gorljivost vjernika je poËela opadati i njihovaljubav prema Bogu i jednog prema drugome je ohladnjela. HladnoÊa se uvuklau Crkvu. Neki su zaboravili Ëudesan naËin na koji su primili istinu.” (Isto, str.365)

“Neprijatelji istine nadali su se da Êe uπutkati glas Boæjeg vjernog svjedokaako ga prognaju, ali na Patmosu je uËenik primio vijest Ëiji Êe utjecaj nastavitijaËati Crkvu do svrπetka vremena. Premda nisu bili osloboeni odgovornosti zasvoj postupak, oni koji su progonili Ivana postali su orua u Boæjim rukama daostvare nakane Neba, i upravo je nastojanje da ugase svjetlo donijelo istininuæno osloboenje.” (Isto, str. 366)

“Ovo je otkrivenje dano radi voenja i tjeπenja Crkve tijekom krπÊanskograzdoblja. … To je ‘Otkrivenje Isusa Krista koje mu dade Bog da pokaæe slugamasvojim πto se ima uskoro dogoditi’. ‘Blago onomu koji Ëita’, izjavljuje Gospodin,’i onima koji sluπaju rijeË ovog proroπtva te Ëuvaju πto je u njem napisano. Jerje vrijeme blizu!’” (Otkrivenje 1,1.3) (Isto, 367)

“U Otkrivenju su prikazane Boæje duboke istine. Sam naziv nadahnutih stra-nica ove knjige — ‘otkrivenje’ — protivi se tvrdnji da se radi o zapeËaÊenojknjizi. Otkrivenje je neπto πto je otkriveno. Sam Gospodin je svojem sluzi otkriotajne sadræane u ovoj knjizi i Njegova je namjera da svima bude otvorena zaprouËavanje. Njezine su istine upuÊene onima πto æive u posljednje dane ze-maljske povijesti kao i onima koji su æivjeli u Ivanovo vrijeme.” (Isto, 367)

ODGOVORITE1. Koje sliËnosti uoËavate izmeu krπÊanskog svijeta u Ivanovo vrijeme i u

naπe?2. Na koji ste naËin doæivjeli da Bog loπe situacije pretvara u blagoslove?3. Kada ste suoËeni s teπkim okolnostima, kakvu snagu i nadahnuÊe moæete

izvuÊi iz Ivanovog iskustva i pisanja Otkrivenja?

M. Lizzette Harper, Lake Tapps, Washington, SAD

Otkrivenje je neπto πto je otkriveno.

19


Otkrivenje u danaπnje vrijeme

PRIMJENAOtkrivenje 1,9-18; 2,2-19

Katkada moæe biti teπko izvuÊi praktiËne, svakidaπnje pouke iz sloæenestrukture Otkrivenja. Meutim, kao otkrivenje Isusa Krista, ta knjiga iznosisvojim Ëitateljima neka vrlo jednostavna i praktiËna biblijska naËela po kojimatreba æivjeti.

Sjeti se da svetkujeπ dan subotni: U Otkrivenju 1,10 stoji da se Isusjavio Ivanu u subotu, “u dan Gospodnji”. O znaËenju subote govori se u ËitavomSvetom pismu, a njezino je znaËenje naglaπeno i ovdje, u Ivanovom iskustvu.Neka i vama subota bude poseban dan, jedinstveno iskustvo, dan istinskogodmora i osvjeæenja u Kristu. Njegujte subotnje obiËaje. Sastavite listu pjesamakoje se sluπaju samo subotom i kod kuÊe stvorite ozraËje koje Êe biti karak-teristiËno za subotu, s posebnim mirisima i obrocima.

Gradite duboke odnose: Kada Bog navodi karakteristike svojih crkava, Onu Otkrivenju svakoj od njih kaæe: “Poznam tvoja djela.” Bog poznaje svakog odnas pojedinaËno i u potpunosti, i On nam to priopÊuje preko Otkrivenja. Dokprikazujemo Krista i nastojimo biti πto viπe nalik Njemu u svojem svakidaπnjemæivotu, trebamo teæiti za izgradnjom dubljih i znaËajnijih odnosa s onima kojisu oko nas.

Volite svoju Crkvu: Otkrivenje moæe biti zbunjujuÊe na trenutke, ali jednaje istina izvan svake sumnje — Isus voli Crkvu i stalo Mu je do njezine dobro-biti. Prema novozavjetnoj definiciji, Crkva je Kristovo tijelo, narod koji prihvaÊaIsusovu poruku i æivi po Njegovoj RijeËi. Vi ste dio Crkve o kojoj se govori uOtkrivenju, koja je Bogu dragocjena. To u vama treba potaknuti duboku pri-vræenost crkvenom tijelu kao javni izraz vaπe vjere.

Sluπajte: U drugom poglavlju Otkrivenja Isus poruËuje crkvi u Efezu: “Tkoima uho, neka Ëuje πto Duh poruËuje crkvama!” (Otkrivenje 2,7) SvakidaπnjimposveÊenjem i predanim æivotom molitve, mi se poËinjemo usklaivati s glasomDuha Svetoga u svojem æivotu. KrπÊaninu je potrebna svjesna i dosljedna pre-daja da bi Ëuo Gospodina i odgovorio Mu. Boæja poruka iz Otkrivenja je izravnai praktiËna za svakidaπnju primjenu.

Kevin Henderson, Auburn, Washington, SAD

Vi ste dio Crkve o kojoj se govori u Otkrivenju, koja je Bogu dragocjena.

20


KrπÊaninovo srce

MI©LJENJEOtkrivenje 1,9

Jeste li ikada doæivjeli pravu divljinu i pustoπ? Pritom ne mislim na kam-piranje ili ugodno hodanje u prirodi, veÊ na pravo, biblijsko iskustvo pustinje.Zanimljivo je koliko je biblijskih osoba proæivjelo takvo duboko, egzistencijalnoiskustvo. Josip je bio odbaËen od svoje braÊe i zavrπio u zatvoru. Mojsije jeodveden u pustinju radi Ëetrdesetogodiπnje duhovne pripreme. David je proπaokroz iskustvo pustinje kad ga je progonio kralj ©aul. »ak je Isus u svojoj sluæbidoæivio iskustvo pustinje u trajanju od Ëetrdeset dana, nakon Ëega Mu je pri-stupio Sotona da Ga kuπa.

Ivanovo iskustvo pustinje na zatvorskom otoku Patmosu osiguralo je potre-bno okruæenje da bi se Bog svima nama otkrio preko njegovog zatoËeniπtva. Neznam je li Ivan, poπto je zatoËen, ikada doπao u napast da odustane od svega,ali da sam se ja naπla u njegovoj koæi, znam da bi to bila vrlo izgledna kuπnja.Ivanovo iskustvo nije bilo tek neka mala smetnja. Nakon πto je neumorno radiona πirenju poruke o Isusu Kristu u rimskom svijetu, naπao se zatoËen i izopÊenod onih kojima je æelio prenijeti tu radosnu vijest. Kako je to bilo obeshrabru-juÊe! Meutim, Ivan je bez obzira na to bio srcem i duπom posveÊen Gospodinu.Kad je Bog govorio, njegovo srce je bilo otvoreno i on Ga je mogao Ëuti.

U Ivanovom iskustvu postoji vrlo praktiËna pouka koju moæemo primijenitina svoj æivot danas — stalno se pribliæavajmo Isusu. Ono o Ëemu ovdje govorimpodrazumijeva mnogo viπe od svakidaπnje molitve i posveÊenja. Sve je to presu-dno u æivotu krπÊanina, ali ima dana kad preskaËemo ili u æurbi Ëitamo biblijsketekstove, i dana kad nam molitva izgleda kao neki prazan ritual. Æivot moæepostati vrlo mraËan, i prije ili poslije svi doæivljavamo takve trenutke. Mislim daje Ivan prolazio baπ kroz takve mraËne trenutke kad je postao svjestan stvar-nosti svojeg progonstva i uvidio da Êe tamo kamo ide biti malo moguÊnosti zanastavak sluæbe. U nakom trenutku svi mi u æivotu dospijevamo na neki meta-foriËki Patmos. Iskustva kao πto su financijski krah, problemi u meuljudskimodnosima, teπke kuπnje i æivotni neuspjesi mogu nas navesti na pomisao da seodreknemo vjere. Meutim, poput Ivana, vjerni mogu biti sigurni da i onda kadpatimo, Bog ima πiri plan kojega mi nismo svjesni. Iako naπe muke mogu bititeπke, one su ipak privremene i sitne kad se usporede s vjeËnoπÊu koja nam jeobeÊana.

ODGOVORITE1. Kojom se vrstom teπkih iskustava æivot obruπio na vas? Kako su ta iskustva

doprinijela vaπoj sveukupnoj zrelosti i duhovnom razvoju?2. Postoji li netko u vaπem æivotu tko proæivljava teπke trenutke? Kako mu

moæete biti od koristi?

Meggan N. Harper, Enumclaw, Washington, SAD

21

Petak, 11. sijeËnja

Ivanovo otkrivenje i poruka nama

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 1

ZAKLJU»AKOtkrivenje nam je dano preko Ivana dok je on bio zatoËen na otoku Patmo-

su. To je u velikoj mjeri simboliËna knjiga i moæe biti teπka za Ëitanje irazumijevanje, ali imajmo na umu da su ti simboli dani pod nadahnuÊem. Prvatri poglavlja bave se problemima crkava u Ivanovo vrijeme, a pruæaju i proroËkiprofil crkava koje Êe postojati tijekom Ëitave krπÊanske povijesti. Knjiga nijesamo puna simbola, ona se uvelike sluæi jezikom i temama iz Staroga zavjeta.KonaËno, Otkrivenje otkriva karakter i djela Isusa Krista.

RAZMOTRITEu Sastavite popis imena koja se koriste za Isusa, a moæete ga Ëuvati u svojoj

Bibliji dok budete Ëitali pouke za ovo tromjeseËje i prouËavali Otkrivenje.u Napravite listu obeÊanja danih svakoj crkvi u drugom i treÊem poglavlju

Otkrivenja. Zapazite koliko obeÊanja Isus daje svakoj crkvi.u Upoznajte Ivana u poglavlju pod naslovom “Patmos” u knjizi Ellen G. White

Djela apostolska.u Napiπite pismo potpore svojem pastoru, nastavniku u πkolski, ravnatelju ili

nekom sluæbeniku u konferenciji. Ohrabrite ih i poduprite ih u njihovojsluæbi. Dodajte tome i obeÊanje da Êete se moliti za njihovu sluæbu.

u Sastavite listu pjesama koje se zasnivaju na Otkrivenju. Posluπajte neke odnjih i prepoznajte njihovu povezanost s tom knjigom.

u Istraæite kako su umjetnici prikazali taj prizor, a zatim napravite vlastitiumjetniËki prikaz Ivanovog vienja Krista.

POVEÆITEIzlazak 25,37; Psalam 118,22; Izaija 58,13; Daniel 1; 2; Ivan 10,11; Otkrivenje

17,14.Ellen G. White, Djela apostolska 57. poglavlje, “Otkrivenje”.Ranko Stefanovic, Revelation of Jesus Christ: Commentary on the Book of

Revelation. Seth J. Pierce, What We Believe: Revelation for Teens.

Craig Mattson, Lake Tapss, Washington, SAD

22

Pouka 3

12.—19. sijeËnja 2019.

Boæji narod u gradovima

“Tko ima uho, neka Ëuje πto Duh poruËuje crkvama!”(Otkrivenje 3,22)


23


Æelim li to sluπati?

UVODOtkrivenje 3,19

“Govorim ti to samo zato πto mi je stalo...” Ne mogu nabrojiti koliko putasu tim ili sliËnim rijeËima ljudi pokuπali ublaæiti neku kritiku ili savjet koji meje povrijedio, neki put i iznenadio, ali Ëesto (nevoljko to priznajem) uputio uboljem smjeru. Budimo iskreni, jedini ljudi koji vam imaju pravo dræati tu vrstugovora koja obuhvaÊa gore navedene rijeËi jesu oni s kojima imate odnos punpovjerenja. Ja sam ih sluπala od svojih roditelja, od uËitelja koji su od meneoËekivali viπe, od lijeËnika koji su znali da je mijenjanje navika u poËetku boljenego plaÊanje ceha poslije, i od svojeg muæa.

A πto je s vama? Jeste li Ëuli takve rijeËi od nekoga koga volite i komevjerujete?

Ne bi nas trebalo iznenaditi πto se Isus sluæio istom metodom kad se obra-Êao crkvama u Ivanovo vrijeme. Na kraju krajeva, to je isti Isus koji je Boæjiodnos s Njegovim sljedbenicima usporedio upravo s onim odnosima koje sam ija navela — On Ga naziva naπim Ocem, naπim velikim LijeËnikom, UËiteljem,ZaruËnikom. U Otkrivenju 3,19, u svojoj poruci Laodiceji, Isus izgovara rijeËikoje smo svi veÊ imali prilike Ëuti u svojem æivotu: “Ja korim i karam sve kojeljubim. Prema tome, budi revan i obrati se!”

Teπke teme iz Otkrivenja, naravno, nisu baπ idealne kao neπto preko Ëega semoæe samo preletjeti tijekom kratkog jutarnjeg bogosluæja. Ni Kristove porukecrkvama nisu iznimka. Osude zlodjela, grijeha i nemorala dovode se u vezu sopasnoπÊu po æivot i prijetnjom smrÊu bez moguÊnosti spasenja. U usporedbis tim, obeÊanja o pobjedi i proslavljanju izgledaju kao daleki ciljevi.

Ali upravo jednostavni izrazi ljubavi usred te kritike, nabrajanja grijeha iprijekora, bacaju pravo svjetlo na Kristovu narav u tim porukama. Razlog πto Onæeli da se crkva odvrati od svoje mlakosti i svjetovnog blaga nije Njegova osobnadobit ili oholost. On æeli da vjernici doæive sve πto æivot moæe ponuditi poduvjetom da Ga u potpunosti slijede. Isus æeli da oni budu uz Njega u Njegovomkraljevstvu i da s Njim dijele prijestolje! Baπ kao u sluËaju roditelja, uËitelja,lijeËnika i braËnog druga — ljubav je razlog πto On æeli neπto viπe od njih.

Æelite li doæivjeti ono najbolje? I Isus to æeli za nas! Imajte to na umu dokprouËavate Pismo — traæite baπ te poruke koje vam se obraÊaju oπtro i rijeËikoje vas izbacuju iz ravnoteæe. Pozivam vas da ponovno razmotrite te tekstoveznajuÊi da Isus kori one koje voli. Tada Êete moæda i vi, kao i ja, iskreno æeljetiËiniti ono πto je pravo, πto Êe promijeniti vaπe srce i æivot.

Ashley Eisele, Silver Spring, Maryland, SAD

On æeli da oni doæive sve πto æivot moæe ponuditi pod uvjetom da Gau potpunosti slijede.

24


Crkvene tajne izvuËene “ispod tepiha”

LOGOSDaniel 2,27.28.47; Matej 13,35; Otkrivenje 3,6; 22,16

Tajne otkrivene u Starom zavjetu (Daniel 2,27.28.47)VeÊ znamo da je Otkrivenje Isusa Krista napisano sa svrhom da otkrije tko

je Isus i πto Êe On uËiniti. U tom smislu, ova knjiga ima istu ulogu kao i ostalaproroËanstva. To su objavljivali i Daniel i Nabukodonozor. “Tajne koju istraæujekralj ne mogahu kralju otkriti mudraci ... ali ima na nebu Bog koji objavljujetajne. ... Zaista, vaπ je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkri-vatelj tajna.” (Daniel 2,27.28.47) Knjiga proroka Daniela bila je zapeËaÊena doposljednjeg vremena.

Isus otkriva ono πto je bilo skriveno od postanka svijeta (Matej13,35)

GovoreÊi u usporedbama, Isus je poËeo otkrivati neke od Boæjih tajni. Apo-stolima je rekao: “U usporedbama Êu progovoriti: otkrit Êu sakriveno od po-stanka svijeta.” (Matej 13,35) “Vama je dano da upoznate tajne kraljevstva ne-beskog.” (Matej 13,11) Takoer je rekao da “nema niπta sakriveno πto neÊetrebati da se oËituje; niπta tajno πto sigurno neÊe trebati da se sazna i na javuizie. Dakle: pazite kako sluπate!” (Luka 8,17.18) Zanimljivo je πto nas Onupozorava da pazimo kako sluπamo.

Sluπanje tajni nije uvijek ogovaranje (Otkrivenje 3,6)Mada ima sedam razliËitih poruka za sedam razliËitih crkava, svaka je po-

ruka namijenjena i svim ostalim crkvama. Svaka od njih ukljuËuje opomenu:“Tko ima uho, neka Ëuje πto duh poruËuje crkvama!” (Otkrivenje 3,6) Vjernicinisu trebali sluπati samo ono πto je reËeno njihovoj crkvi, veÊ svim crkvama. Mismo, kao i oni, blagoslovljeni upozorenjem, izraæenim snaænim rjeËnikom po-sljednjeg vremena, na zamke koje je zli postavio pred nas.

Mnogima u crkvi primanje tih pisama sigurno je palo vrlo teπko. Spoznajada su njihovi tajni grijesi poznati Bogu u toj mjeri da se njima pozabavio natakav naËin, sigurno je djelovala zastraπujuÊe. Mnogi su se vjerojatno jednostavnopovukli uvidjevπi da je njihov æivot otvorena knjiga. Meutim, drugi su ta upo-zorenja primili k srcu.

Kad analiziramo te poruke, shvaÊamo da je Isus mogao zadovoljiti potrebesvake crkve bez obzira na njezino stanje. Nesumnjivo, On isto tako moæezadovoljiti i naπe potrebe danas. On æeli da mi budemo na Nebu. Meutim, nesmijemo se zadovoljiti Nebom kakvim ga mi zamiπljamo. Dopustite Njemu daËak i vaπu dobrotu promijeni tako da odgovara Njegovoj slici u vama.

Ta pisma crkvama napisana su, na prvom mjestu, da bi sve iziπlo na svjetlo.Vjernici su dovedeni u situaciju ili da sve priznaju i predaju se Njemu, ili da se

25

dræe svojih grijeha dovodeÊi se u opasnost da izgube vjeËni æivot. Drugo, crkva-ma tijekom Ëitave povijesti trebala su davati do znanja da ih Bog jako dobropoznaje. On je svjestan njihovih nedostataka, a ipak ih voli i æeli ih spasiti.

Kulture u kojima su nastajale te crkve razlikovale su se meusobno. Isus jeukazao na svoju sposobnost da se suoËi s njihovim razliËitim teπkoÊama iokolnostima. NaËin na koji se On sam predstavio govori nam o Njegovim oso-binama koje Mu omoguÊavaju da rijeπi probleme s kojima se suoËavamo. Isusdaje svoju ocjenu stanja crkve, a zatim joj savjetuje kako da prevlada svojeprobleme. KonaËno, svaka poruka zavrπava pozivom da sluπamo Duha i obeÊa-njem onima koji pobijede.

Po posljednji put: Sluπajte (Otkrivenje 22,16)Vjernicima svake crkve upuÊena je pouka koju Bog æeli da shvatimo osobno.

Ne trebamo se zadovoljiti dobrotom koju prema naπem miπljenju posjedujemo,ili koju drugi misle da posjedujemo. Bog nas bolje poznaje. On proniËe u srcei pobude. Odrecite se svega πto vam je vrijedno, Ëak i onoga πto je dobro uBoæjim oËima, ali vas spreËava da napredujete jer vam daje osjeÊaj da ste do-voljno postigli. Odrecite se svega toga da biste mogli primiti ono πto donosispasenje i πto vam samo Isus moæe dati.

Cilj rjeπenja problema o kojima je ovdje rijeË nije da pripadnike crkavanuæno poπtede patnji. Umjesto toga, vjernici trebaju znati da je Bog svjestannjihovih patnji iako dopuπta da ih one snalaze, i da je obeÊao spasenje svimakoji izdræe do kraja. Ta poruka dana je na sedam razliËitih naËina. Ako budemosluπali, svatko od nas naÊi Êe bar jednu poruku koja se odnosi konkretno nanjega. U Otkrivenju 22,16 nalazimo Isusov posljednji poziv. On kaæe: “Ja, Isus,poslah svoga anela da vam posvjedoËi ovo o crkvama.” Moramo sluπati porukekoje su upuÊene svim tim crkvama.

ODGOVORITE1. Pokuπajte se sagledati onako kako vas Bog vidi. Koja bi od tih poruka crkva-

ma mogla biti upuÊena baπ vama? Kako Êete upotrijebiti savjet koji se nalaziu toj poruci da vas Isus pripremi za Nebo?

2. BuduÊi da je tolika pozornost posveÊena naËinu na koji sluπamo, razmislitekako vi sluπate ono πto Bog govori. Sluπate li na osnovi iskustva i kulturevaπe crkve? ©to trebate poduzeti da biste ostvarili osobnu vezu s Bogom?

Gary R. Wagner, Union Springs, New York, SAD

Mnogima u crkvi primanje tih pisama sigurno je palo jako teπko.

26


Krist koji govori

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 2,1

“Imena sedam crkava simboliziraju Crkvu u razliËitim razdobljima krπÊan-ske ere. Broj sedam ukazuje na cjelovitost i simbol je Ëinjenice da se vijestiproteæu do svrπetka vremena, dok sami simboli otkrivaju stanje Crkve u razli-Ëitim razdobljima povijesti svijeta.

Krist je prikazan kako hoda meu zlatnim svijeÊnjacima. Time je prikazanNjegov odnos prema crkvama. On je u stalnoj vezi sa svojim narodom. On znanjegovo pravo stanje. On promatra njegov poredak, njegovu poboænost, njegovuposveÊenost. Premda je Veliki sveÊenik i Posrednik u nebeskom Svetiπtu, ipakje prikazan kako se kreÊe usred svojih crkava na Zemlji. Neumornom i nepre-kidnom budnoπÊu pazi da svjetlo bilo kojeg od Njegovih straæara ne potamni ilise ne ugasi. Kad bi svijeÊnjaci bili povjereni ljudskoj brizi, treperavi bi se pla-men ugasio; ali On je pravi straæar u Gospodnjem domu, pravi Ëuvar hramskihdvorova. Njegova stalna skrb i milostiva potpora izvor su æivota i svjetla.

Krist je prikazan kako u svojoj desnici dræi sedam zvijezda. To nam jamËida se nijedna crkva, ako je vjerna onome πto joj je povjereno, ne treba bojatipropasti, jer nitko ne moæe iz Kristovih ruku iπËupati zvijezdu koja je podzaπtitom SvemoguÊega.

‘Ovo govori onaj koji dræi sedam zvijezda u svojoj desnici.’ (Otkrivenje 2,1)Ove su rijeËi upuÊene uËiteljima u Crkvi — onima kojima je Bog povjerio oz-biljne odgovornosti. Slatki utjecaji koji trebaju obilovati u Crkvi povezani su sBoæjim propovjednicima koji uvijek trebaju objavljivati Kristovu ljubav. Nebeskesu zvijezde pod Njegovim nadzorom. On ih ispunjava svjetlom. On ih vodi iupravlja njihovim kretanjem. Kad to ne bi Ëinio, postale bi pale zvijezde. Takoje i s Njegovim propovjednicima.

Oni su samo orua u Njegovim rukama i sve dobro koje ostvaruju ËineNjegovom silom. Oni trebaju odsjajivati Njegovo svjetlo. Njihova djelotvornosttreba biti Spasitelj. Ako budu gledali u Njega kao πto je On gledao u Oca, bit Êeosposobljeni da vrπe Njegovo djelo. Kad se oslone na Boga, On Êe im dati svojsjaj da ga odsjajuju svijetu.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 368,369)

ODGOVORITE1. Mi ne moæemo vidjeti Isusa licem k licu, pa ipak vjerujemo da se Krist i

danas obraÊa onima koji vjeruju u Njega. Kako biste to objasnili nekomprijatelju koji ne vjeruje?

2. Koja vas od crkava iz Otkrivenja najviπe podsjeÊa na vaπ duhovni put? Tre-bate li neπto promijeniti? Kako biste mogli promijeniti put kojim idete?

Jordan Wagner, Chattanooga, Tennessee, SAD

27


Upoznavanje s gradovima

DOKAZIzaija 43,1.2

Sedam crkava iz Otkrivenja bilo je smjeπteno u Maloj Aziji. Danas se topodruËje nalazi na teritoriju suvremene Turske. Ti gradovi nekada su bili vrloæiva, napredna srediπta u kojima su ljudi stanovali, radili i zasnivali obitelji.Pobliæe upoznavanje s njihovom povijeπÊu pomaæe nam da razumijemo zaπto seu Otkrivenju naglaπavaju njihovi duhovni problemi, kao i njihova rjeπenja.

Smjeπten na kriæanju trgovaËkih prometnica, Efez je bio poznat po hramuposveÊenom boæici Artemidi (Dijani). Pavao je posjetio taj grad na svojem Dru-gom misionarskom putovanju (Djela 18,8), a vratio se u njega tijekom TreÊegputovanja, kad je tu proveo pune dvije godine (Djela 19). U tom su gradu sluæiliAkvila, Priscila i Apolon (Djela 18,24-28). Tamoπnji vjernici zapoËeli su svojekrπÊansko putovanje spaljivanjem svih vraËarskih knjiga (Djela 19,17.18), i bilisu blagoslovljeni odgovornim vodstvom (Djela 20,28).

Smirna, uspjeπna trgovaËka luka, bila je smjeπtena oko 65 kilometara sjever-no od Efeza. Taj grad (danaπnji Izmir) bio je Ëuven po svojoj kulturi, umjetnostii religiji. Meutim, neki njegovi stanovnici, a posebno krπÊani, trpjeli susiromaπtvo i tlaËenje (Otkrivenje 2,9.10).

Pergam se nalazio neπto viπe od 60 kilometara sjeverno od Smirne i bio jeoko 30 kilometara udaljen od mora. Danas se taj grad naziva Bergama. Bio je toglavni grad Pergamske kraljevine u vrijeme vladavine dinastije Atalida.

Tijatira, gradiÊ smjeπten na pola puta izmeu Pergama i Sarda bio je poznatpo proizvodnji grimiza — tkanine purpurne (ljubiËastocrvene) boje. Lidija, kojase spominje u πesnaestom poglavlju Djela apostolskih, potjecala je iz tog grada.

Sard, smjeπten 85 kilometara istoËno od Smirne, smatrao se zaπtiÊenim odbilo kakve invazije. Godine 546. pr. Kr., Kir je odabrao Sard za prijestolnicuPerzijske satrapije. Meutim, pretjerani osjeÊaj sigurnosti i nedostatak odgova-rajuÊeg osiguranja oslabili su obranu grada. Tako su ga Atenjani spalili 499. g.pr. Kr. Aleksandar Veliki osvojio ga je 334. g. pr. Kr., a Antioh Veliki izvrπio je214. g. pr. Kr. invaziju na taj grad.

Filadelfiju je sagradio Atal II. Filadelf, 45 kilometara jugoistoËno od Sarda.Smjeπten u Hermesovoj dolini u podnoæju planine Tmol, grad je danas poznatpod imenom Alaπehr (na turskom — “Boæji grad” ili “prelijepi grad”). Ostacinjegovih zidina, hramova i graevina postoje i danas.

Laodiceja, smjeπtena 90 kilometara jugoistoËno od Smirne, bila je glavnotrgovaËko i poslovno srediπte regije. Bila je poznata po odjeÊi od fine crne vunekoju je proizvodilo mjesno stanovniπtvo, a u gradu se nalazila i medicinskaπkola specijalizirana za lijeËenje oftalmije, ozbiljne upale oËiju.

Callie Neal, Moore, Kansas, SAD

28


Poruka njima, poruka je i meni

PRIMJENAMatej 10,22; Efeæanima 3,16.17; Koloπanima 3,17; Otkrivenje 2; 3

Svaka od sedam crkava iz Otkrivenja ima poruku i za nas danas. Premda jeod njih sedam pet bilo ukoreno, Bog ih je takoer i pohvalio za njihovu vjeru.Bog je æelio da vjernici znaju da za njih ima nade ako se promijene. To vrijedii za nas.

Filadelfija je imala ljubav — odraz Boæjeg karaktera. Naπa ljubav premadrugima omoguÊava nam da otkrijemo Boæji pravi karakter onima koji Ga moædajoπ ne poznaju.

Isus je upozorio svoje sljedbenike da Êe biti omraæeni zbog svoje ljubaviprema Njemu. Ako slijedimo savjet koji je upuÊen Smirni, neÊemo se plaπitistradanja. Ostanemo li vjerni Ëak i kad se suoËimo sa smrÊu, primit Êemo æivot.

Efez je zaboravio svoju prvu ljubav i revnost za πirenje Evanelja. Jeste li ivi zapali u isto duπevno stanje? PosveÊivanje vremena redovnom prouËavanjuBiblije i molitvi utire put za obnovu odnosa i oduπevljenja koje ste imali napoËetku svojega krπÊanskog puta.

Pergam se u poËetku Ëvrsto dræao svoje vjere u Isusa i nije Ga se odrekao.Poπto je ohrabren da se pokaje, obeÊano mu je da Êe primiti skrivenu manu.Koju skrivenu manu Bog priprema za vas u vaπem æivotu?

Tijatira je pokazivala ljubav, vjeru i strpljenje i imala je dobra djela. Uæivateli u sluæbi koja vam je povjerena — da govorite drugima o Isusu? Pokazujete listrpljenje i Ëinite li dobra djela?

Uzimaju li problemi u vaπem æivotu svoj danak? Slabi li to vaπu vjeru?Usvojite savjet koji je upuÊen Sardu, budno pazite i ojaËajte ono malo πto vamje ostalo. Radujte se trenutku kad Êete se obuÊi u bijelu odjeÊu.

Laodiceja nije primila nikakvu pohvalu. Bog je primijetio da je ona duhovnosiromaπna, slijepa i gola. Ali i pokraj tako stroge kritike, Bog joj nudi savjet inadu. Pod uvjetom da se pokajemo i prihvatimo Boæju spasonosnu silu, i mimoæemo biti opravdani vjerom. Koliko god daleko odlutali od Boga, On Ëeka daMu priemo i primimo Njegov dar.

Usvojite najbolje osobine svake od tih sedam crkava, i stajat Êete rame uzrame s Isusom dok budete jeli sa stabla æivota noseÊi zlatnu krunu napravljenusamo za vas.

ODGOVORITE1. Koja od tih sedam crkava najbolje prikazuje vaπe danaπnje duhovno stanje?

Koji od danih savjeta trebate provesti u svojem æivotu?2. Crkve iz Otkrivenja pokazuju kako ljudi napuπtaju Boga. Kako moæemo

primijeniti savjet o obnovi u drugom i treÊem poglavlju Otkrivenja, a da tone djeluje legalistiËki?

Randolph Farley, Cottonwood, Kansas, SAD

29


Bog koji pruæa drugu priliku

MI©LJENJEIzaija 40,28; GalaÊanima 6,9

Jeste li ikad pomislili da je naglasak, kad je rijeË o sedam crkava iz Otkrive-nja, iskljuËivo na negativnom? Pa ipak, upravo u redcima koji navode duhovnenedostatke tih crkava krije se Evanelje.

Efez je odstupio od svoje prve ljubavi, ali prije toga je bio strpljiv, mrzio jedjela laænih uËitelja i nije odustajao. Pergam se Ëvrsto dræao svoje vjere u Isusai neko se vrijeme nije odricao vjere. Tijatira je imala ljubav, vjeru, strpljenje idobra djela. U Sardu su neokaljani vjernici bili snaæni u vjeri. Meutim, vjerniciu Laodiceji nisu primili nikakvu pohvalu. Odviπe zatvoreni u vlastiti svijet, izgle-da da nisu Ëak ni primijetili da su duhovno siromaπni, slijepi i goli. Vjernici uSmirni i Filadelfiji suoËili su se s progonstvom i svjedoËili drugima. Iako im nijeupuÊen nijedan prijekor, savjetuje im se da ostanu vjerni sve do smrti i da seËvrsto dræe svoje vjere.

Pet od sedam crkava bilo je ukoreno jer su se odvratile od onog πto sutrebale Ëiniti — ostati vjerne Isusu i govoriti o Njemu. Pa ipak, Bog ih nijesasvim odbacio. On im savjetuje da Mu se vrate. Uz taj povratak vezano jeobeÊanje o obnovljenom odnosu koji moæe trajati vjeËno ako vjernici tako odlu-Ëe. Savjet je obuhvaÊao poziv na pokajanje, na vjernost i po cijenu smrti, naodluËnu obranu vjere, na stalnu budnost i revnost. ObeÊana nagrada kojapodrazumijeva vijenac æivota, bijelu odjeÊu, imena zapisana u knjizi æivota,sjedenje s Kristom na Njegovom prijestolju i objedovanje s Njim, treba uËinitito pokajanje i vjernost privlaËnim.

Jeste li se i vi umorili u svojem hodu s Isusom? Je li svijet odvukao vaπupozornost svojom neprestanom bukom? Jeste li izgubili onu prvu ljubav kojuste doæivjeli kada ste primili Isusa u svoj æivot i srce? SuoËavate li se zbogsvojih vjerovanja s ismijavanjem od strane obitelji i prijatelja? Imajte na umu dasu i prije vas postojali neki koji su se sa svim tim veÊ suoËili.

Svijet u kojem æivimo postaje sve gori. Katkad izgleda kao da avao pobje-uje na sve strane. Meutim, ne smijemo izgubiti iz vida da je pobjeda u tomratu veÊ zadobivena, iako izgleda kao da Êe se nebesa sruπiti. Naπa duhovnasnaga zasniva se na naπoj povezanosti s Kristom. Crkve kojima je upuÊen ukorodvratile su svoj pogled s Isusa. Pa ipak, pruæena im je prilika da se vrate. Toje dobra vijest! Bog kojemu mi sluæimo daje nam drugu, treÊu, Ëetvrtu priliku,pa i viπe od toga. BuduÊi da nas voli, On ne odustaje od nas.

ODGOVORITE1. Na koji bi naËin vaπa revnost mogla zamrijeti kako vrijeme prolazi i vi ste

sve dalje od svojeg krπtenja?2. Zaπto nam ukljuËenost u evangelizam pomaæe da budemo jaki u vjeri?

Deena Bartel-Wagner, Collegedale, Tennessee

30


DoÊi Êe dan...

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 3,22

ZAKLJU»AKOtkrivenje je zadivljujuÊa knjiga. Premda je Isus poslao pisma svakoj od tih

sedam crkava, ta pisma namijenjena su i nama. Kako pisma stara tisuÊamagodina mogu biti namijenjena nama u naπe vrijeme? Danas svaka crkva na ovomplanetu ima vlastite teπkoÊe i kuπnje. Neke crkve trpe progonstvo. Druge imajuteπkoÊa u materijalnom pogledu. Meutim, ima i onih koje viπe Ëak i ne po-kuπavaju navjeπÊivati Evanelje drugima.

Meutim, bez obzira na to πto vaπa crkva doæivljava, ima nade. Koliko godzvuËalo kao kliπej, vaæno je imati na umu da nam Isus nudi æivot s Njim ako Muostanemo vjerni i onda kad nam je teπko.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “There Will Be a Day” Jeremyja Campea. Razmiπljajte o

nadi koju imamo kad je rijeË o tom velikom danu.u Napiπite molitvu u vezi s Boæjim obeÊanjima upuÊenim onima koji su vjerni

i Ëitaju Njegovu RijeË u vrijeme svrπetka.u Na internetskim stranicama kao πto je BibleGateway.org naite Ëetiri biblij-

ska retka koji govore o tome kako treba sluπati Boæje rijeËi u trenucimateπkih kuπnji. Zapiπite ih i Ëitajte tijekom svojega osobnog bogosluæja.

u IspriËajte nekom prijatelju o tome kako je Bog odgovorio na vaπe potrebekao πto je uËinio i za sedam crkava.

u Svakodnevno Ëitajte o svakoj od sedam crkava, a zatim razmiπljajte o tomekako Isus djeluje u vaπoj crkvi.

u Napiπite pjesmu o tome kako treba iπËekivati Kristov povratak.

POVEÆITEOtkrivenje 1,3; 3,3.22.

Ashley M. Wagner, Union Springs, New York, SAD

31

Pouka 4

19.—26. sijeËnja 2019.

UstoliËenje Janjeta

“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na momeprijestolju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem

na njegovu prijestolju.” (Otkrivenje 3,21)


32


Pogled kroz otvorena vrata

UVODOtkrivenje 4,1

Zaπto su se u davna vremena neki ljudi klanjali drvenim kipovima i idolimanaËinjenim od metala? UopÊe to ne razumijem. Mislili su da taj predmet pred-stavlja duha koji im moæe pomoÊi. “O, Baale, usliπi nas!” Molili su se neËemuπto nisu mogli vidjeti. Ali nisu imali nikakve spoznaje o tom bogu i sve jeizgledalo tako uzaludno.

Usporedite to s prizorima iz Ëetvrtog i petog poglavlja Otkrivenja. ApostolIvan opisuje kako je u vienju bio u prijestolnoj dvorani Boga kojem se miklanjamo. OgraniËenost njegove ljudske naravi nije mu dopuπtala da taj prizorprikaæe u pravom svjetlu, ali se ipak svojski potrudio da nam sve to doËara πtoje bolje moguÊe.

U odnosu na neke druge dijelove Otkrivenja, u ovim poglavljima nema mno-go dogaanja. Ona kao da nisu dio naracije koja prati odreeni tijek. Meutim,ta nam poglavlja pokazuju kako stvarno izgleda naÊi se tjelesno u Boæjoj pri-sutnosti. Trebamo pozorno promatrati tu sliku koju nam je sam Bog dao —sliku o sebi i svojem Sinu Isusu u Svetiπtu iz kojega Boæanstvo djeluje.

Zamislite u svojem umu sliku trenutaka opisanih u Djelima 1,9-11. Isus sepodiæe s tla i napuπta Zemlju, uzdiæe se na oblaku i leti natrag na Nebo. UOtkrivenju 5,6 i dalje, vidimo mjesto na koje je On otiπao kad nas je napustio,ukljuËujuÊi i pojedinosti o tome gdje On stoji i tko je s Njim.

©to se tiËe ostalih pojedinosti koje se navode u ovim poglavljima, poæeljetÊete saznati tko su “starjeπine” πto sjede na prijestoljima koja okruæuju Boæjeprijestolje. I tko su ta Ëetiri BiÊa? Zaπto ona sve vrijeme stoje u Boæjoj prisut-nosti? Ta BiÊa neprestano slave Boga. Zaπto bi to Ëinila? ©to njihovi hvalospjeviznaËe? I πto je s tom dugom koja je poput smaragda? U petom poglavlju Ëitamoo svitku koji nitko nije mogao otvoriti i o tome tko ga je na kraju otvorio. ©totaj svitak prikazuje? Otkrijte zaπto on ima sedam peËata i πto se dogaa kad gaBoæji Sin otvori.

Kao πto nam kaæu uvodni redci iz Poslanice Hebrejima, Bog nam je oddavnina govorio preko proroka. Meutim, Ëetvrto i peto poglavlje Otkrivenjapruæaju nam viπe od poruke. Ona poput videosnimke prikazuju kako Bog i Isusizgledaju i πto oni rade. Tu vidimo Boæanstvo koje radi nama u prilog i saznaje-mo zaπto Bog zasluæuje naπe oboæavanje.

Tim Lale, Bowie, Maryland, SAD

Tu vidimo Boæanstvo koje radi nama u prilog, i saznajemo zaπto Bogzasluæuje naπe oboæavanje.

33


Sva slava pripada Njemu

DOKAZOtkrivenje 4,4

Poglavlja Otkrivenja od 1 do 3 izgledaju razmjerno jednostavno. Ali kadstignemo do Ëetvrtog poglavlja, moæda Êe nam s vremena na vrijeme na um pastirijeË “Ëudno”. BiÊe koje izgleda kao jaspis i sard, dvadeset Ëetiri starjeπine πtosjede na prijestoljima, Ëetiri BiÊa pokrivenih oËiju... Ipak, ono πto je menenajviπe oËaralo u ovom Ëudnom poglavlju jesu dvadeset Ëetiri starjeπine — neo-biËno je πto oni izgledaju tako normalno u usporedbi s drugim dosta neobiËni-jim likovima (Otkrivenje 4,4). Nema sliËnosti s dragim kamenjem, nemaju oso-bine nemani, nemaju vidokrug od 360˚. Samo bijelu odjeÊu, zlatne krune idvadeset Ëetiri prijestolja. Tko su ti starjeπine? ©to oni prikazuju? Koja jenjihova uloga?

U Svetom pismu i hebrejskoj predaji nema nikakvih naznaka da bi anelimogli biti starjeπine. A opet, oba ta izvora upuÊuju na ljude kao starjeπine. Tistarjeπine iz Otkrivenja takoer sjede na prijestoljima, πto nameÊe zakljuËak daoni dijele Boæje prijestolje, dok se aneli obiËno opisuju kako stoje u Boæjojprisutnosti. Bijele haljine tih starjeπina i pobjedniËke krune (ili vijenci) karak-teriziraju svete koji su pobijedili (vidi Otkrivenje 3,4.5; Jakov 1,12). Sve te Ëi-njenice navode na zakljuËak da dvadeset Ëetiri starjeπine nisu aneli, veÊ ljudi.Starjeπine su, prema tome, simbol samog ËovjeËanstva, to jest onih koji suspaπeni.

Broj starjeπina takoer je simboliËan. Broj dvanaest Ëesto simbolizira pu-ninu. Dvanaest Izraelovih plemena simboliziraju Boæji narod Staroga zavjeta,dok dvanaest apostola simboliziraju Njegov narod u novozavjetnom razdoblju. Anovi Jeruzalem ima dvanaest vrata prema dvanaest Izraelovih plemena, i dva-naest temelja prema dvanaest apostola (Otkrivenje 21,12-14).

Zajedno s Ëetiri BiÊa i nebeskom vojskom, dvadeset Ëetiri starjeπine sudje-luju u slavljenju Boga. Oni bacaju svoje pobjedniËke krune pred Njegove nogepriznajuÊi da svoju duhovnu pobjedu u potpunosti duguju Bogu. Oni slave Ocakao jedinoga koji je dostojan oboæavanja jer je On sve stvorio i sve odræava. Au petom poglavlju njihov slavopoj proπiruje se i na Isusa jer je On, kao SpasiteljËovjeËanstva, jedini dostojan da otvori svitak.

Dvadeset Ëetiri starjeπine podsjeÊaju nas na cilj koji imamo kao ljudska biÊa— odavanje slave i Ëasti naπem Stvoritelju i Spasitelju (Otkrivenje 14,7). A koli-ko toga πto Ëinimo doista proslavlja Onoga koji nas je doveo u postojanje i daosvoj æivot za nas? Razmislite o tome πto Bog vama znaËi i dopustite Mu da vasoduπevi tako da padnete na koljena klanjajuÊi Mu se i slaveÊi Ga.

Chelsy Tyler, Westminster, Maryland, SAD

34


Onaj koji uzima svitak i lomi peËate

LOGOS1. o kraljevima 8,62-66; Izaija 6,18; Ezekiel 1; Hebrejima 10,1-18; Otkrivenje

4; 5

VeliËanstveni sjaj Neba dolazi u potpunosti do izraæaja u Ëetvrtom i petompoglavlju Otkrivenja. Ti tekstovi uvode nas u samo srediπte nebeskog planaspasenja. Nalazimo se u Boæjoj prijestolnoj dvorani, kamo se Isus vratio nakonljudske odiseje tijekom koje je teret sudbine Ëitavog ËovjeËanstva pao na Nje-gova bolna pleÊa. Stojimo u Ëudu gledajuÊi ostale stanovnike Neba koji takoerbez daha promatraju zapanjujuÊe zavrπne dogaaje u okviru nebeskog planaspasenja. Vidimo zvijeri, stakleno more, dugu od koje zastaje dah i mnoga drugazadivljujuÊa obiljeæja Boæjeg karaktera, stvaranja i spasenja.

Gdje sam to veÊ vidio? (Hebrejima 4,14-16)Za Isusa se baπ i ne moæe reÊi da je bio izgubljeni sin, ali Njegov povratak

na Nebo nakon (uspjeπne) ovozemaljske odiseje bio je obiljeæen velikomsveËanoπÊu. Na kraju krajeva, bio je to poËetak Njegove nebeske sluæbe, trenu-tak kad je postao naπa izravna veza sa svim obiljem i spasonosnim blagoslovimaNeba (Hebrejima 4,14-16). Nijedno janje viπe neÊe biti zaklano zbog ljudskihgrijeha. Janje Boæje ærtvovano je jedanput za sve!

Okruæenje u kojem se odvijaju prizori iz Ëetvrtog i petog poglavlja Otkrivenja“polazna je toËka” naπeg konaËnog spasenja — a to je sama Boæja prijestolnadvorana. Glavni prizori obiluju simbolikom Svetiπta. U posebnom smislu, tapoglavlja podsjeÊaju na posveÊenje Salomonovog hrama (1. o kraljevima 8,62-66). Joπ jedna jasna aluzija na sustav ovozemaljskog Svetiπta nalazi se u Ot-krivenju 4,6-8. »etiri BiÊa koja se ovdje spominju imaju paralelu u 1. o kralje-vima 6,23-28. A πto je s dvadeset Ëetiri starjeπine? Neki smatraju da su to ljudikoji su uskrsli zajedno s Isusom (vidi Matej 27,52.53; Efeæanima 4,8). Meutim,postoji i druga moguÊnost. Kao πto je poznato, u starozavjetnom Svetiπtu posto-jala su dvadeset Ëetiri reda sveÊenika (1. Ljetopisa 24,1-19). Tih dvadeset Ëetvo-rica nebeskih starjeπina odluËno stupaju na pozornicu u Otkrivenju 4,9-11. Tuih vidimo kako padaju na koljena, bacaju svoje krune pred Isusove noge i pje-vaju veliËanstveni hvalospjev Velikom sveÊeniku! Bilo bi dobro da slijedimonjihov primjer dok imamo priliku.

Teπko je zaobiÊi “BiÊa” o kojima se govori u Otkrivenju 4,6-9, gdje vidimoËetiri stvorenja koja podsjeÊaju na “biÊa” opisana u Ezekielu 1,5-26. ©to se tiËenjihovih πest krila, pogledajte tekst u Izaiji 6,2. Kad je rijeË o biblijskim sim-bolima, krila obiËno ukazuju na “brzinu kojom Boæji nebeski glasnici izvrπavajusvoje zadatke”. (Seventh-day Adventist Bible Commentary, str. 768) Usput re-Ëeno, neki komentatori povezuju “oËi” tih stvorenja s hebrejskim izrazom zabistrinu, πto bi se takoer moglo odnositi na inteligenciju.

35

Sve dosad navedeno samo je nekoliko zapanjujuÊih sliËnosti sa sluæbama uzemaljskom Svetiπtu i starozavjetnim spisima. ©to viπe Ëitate, postaje vam svejasnije da se sve to odvija prema boæanskom nacrtu.

A πto je s tim svitkom? (Otkrivenje 5,1-8)Jeste li ikad u ruci dræali staklenku koju niste mogli otvoriti bez velikog

napora? Te stvari se tvorniËki vrlo snaæno zatvaraju! A zamislite tek πto znaËiotvoriti neπto πto je zapeËaÊeno boæanskom rukom! Upravo to se dogodilo sasvitkom spomenutim u Otkrivenju 5,1-8. Nitko nije mogao razlomiti njegovihsedam peËata — sve dok dostojno Janje, Isus, nije zauzelo svoje mjesto unebeskoj prijestolnoj dvorani. Zaπto samo Isus? Zaπto? Zato πto je On jedinaOsoba s punomoÊi potrebnom da bi se spasilo ËovjeËanstvo!

Vratimo se naπoj temi posveÊenja i simbolizma Svetiπta. “U starom Izraelu,kad god bi novi kralj stupio na prijestolje, bilo bi mu uruËeno ‘svjedoËanstvo’(doslovno: ‘svitak Saveza’).” (Seth Pierce, What We Believe: Prophecies of Rev-elation for Teens, str. 92) Drugim rijeËima, kao i mnogo toga drugog u ovimpoglavljima Otkrivenja, prizor sa svitkom zasnovan je na simbolima Svetiπta.Svitak koji je tu trebalo otvoriti prikazuje cjelokupnu povijest spasenja, kao πtoÊe se jasno vidjeti u nekoliko iduÊih poglavlja. (Seth Pierce, What We Believe:Prophecies of Revelation for Teens, str. 92) Kao da lomljenje svakog peËata natom svitku postavlja novu pozornicu za odvijanje razliËitih prizora od kojihzastaje dah.

DramatiËnost povezana s ovim ulomkom Otkrivenja teπko se moæe prena-glasiti. Autor knjige Ivan je u suzama (Otkrivenje 4). Ali zaπto on plaËe? Zatoπto je Ëitavo zrelo doba svojeg æivota sluæio Spasitelju i podupirao Njegovumisiju. Ako se ikad zapitao je li sve to vrijedno truda, sada je znao da jest. Vidioje sve — od krvavog kriæa do kristalnog mora — i to ga je ostavilo bez daha.Moæda Êe se to isto dogoditi i vama.

ODGOVORITE1. Zaπto su Ëetvrto i peto poglavlje kljuËna za razumijevanje Otkrivenja?2. ©to biste rekli nekome tko smatra da je Stari zavjet uglavnom nebitan za

“novozavjetne krπÊane”?3. Koji su po vama najuspjeπniji naËini za objavljivanje tako sloæene poruke

Otkrivenja?

Randy Fishell, Smithsburg, Maryland, SAD

Zaπto samo Isus?

36


“Spasitelj Dunkerquea“


“O, kad bi svi mogli vidjeti naπega dragog Spasitelja onakvog kakav jest —kao Spasitelja. Neka Njegova ruka povuËe u stranu veo koji skriva Njegovu slavuod naπih oËiju. Tada bi se On pokazao na svojem uzviπenom i svetom mjestu.©to vidimo? Svojega Spasitelja, ali ne u ozraËju tiπine i neaktivnosti. Njegaokruæuju nebeska razumna biÊa, kerubini, serafini i deset tisuÊa puta desettisuÊa anela.

Sva ta nebeska biÊa intenzivno su zainteresirana za jedan predmet koji jeiznad svih drugih —za Njegovu Crkvu u ovom pokvarenom svijetu. Sve te vojskesluæe Knezu Neba i uzdiæu Janje Boæje koje je uzelo grijehe svijeta. Ova nebe-ska biÊa rade za Krista po Njegovom nalogu, da bi u potpunosti spasila sve onekoji gledaju i vjeruju u Njega. Ona ubrzavaju svoju misiju ËineÊi za Krista onoπto su Herod i Pilat Ëinili protiv Njega. Udruæuju se da bi uzdizala, hvalila islavila Boga. Stupila su u sveti savez, sjedinjeni velikim i uzviπenim zajedniË-kim ciljem da pokaæu silu, suosjeÊanje, ljubav i slavu raspetog i uskrslog Spa-sitelja.” (SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 967,968)

Vrijeme je istjecalo. SavezniËke trupe bile su nasukane u blizini Dunker-quea u Francuskoj, dok se pribliæavala njemaËka vojska. Na suprotnoj obali,unutar razgranate mreæe tajnih tunela ispod zidina srednjovjekovnog zamkaDovera, viceadmiral Bertram Ramsay i njegovo osoblje danonoÊno su radili uoËajniËkom pokuπaju da spase svoje trupe prije nego πto bude prekasno. Zasamo deset dana, s vrlo ograniËenim sredstvima, admiral Ramsay postigao jenemoguÊe organiziravπi evakuaciju viπe od tristo trideset i osam tisuÊa savez-niËkih vojnika poπto je u velikoj æurbi sastavio “flotu” od stotina ribarskihËamaca, jahti, Ëamaca za spaπavanje i drugih malih plovila.

Katkad nam moæe izgledati da je Bog ovaj svijet prepustio sebi samom i daÊe avao odnijeti pobjedu. Meutim, iza pozornice Isus neumorno radi na najve-Êoj misiji spaπavanja u povijesti svemira. Sva nebeska sredstva usredotoËena suna jedno — Boæji narod. Nije Ëudno πto aneli kliËu: “Dostojno je Janje koje jezaklano da primi moÊ, bogatstvo, mudrost, snagu, Ëast, slavu i hvalu!” (Otkrive-nje 5,12)

ODGOVORITEKako nam zemaljsko Svetiπte pomaæe da razumijemo ono πto Isus Ëini zanas upravo sada? Kako spoznaja o tome πto Isus radi u nebeskom SvetiπtuutjeËe na naπ svakidaπnji æivot?

Catherine Robinson, Silver Spring, Maryland, SAD

Sva nebeska sredstva usredotoËena su na jedno — Boæji narod.

37


Obrana — objavljivanjem istine

PRIMJENAOtkrivenje 4,11; 5,12

Mi ne zasluæujemo Ëuti Boæji glas. Biti negdje Ëak i u zabaËenom kutkuNeba Ëitavu vjeËnost — to je mnogo viπe nego πto zasluæujemo. Pa ipak, On nampriprema raj i radosti kakve ne moæemo ni zamisliti — baπtinu koje ne propada(1. Petrova 1,3-5).

BiÊa oko OËevog prijestolja objavljuju da je On svet i dostojan da primi slavu(Otkrivenje 4,11). Poπto je zaklano Janje razlomilo peËate, sva nebeska biÊakliËu da Otac i Janje trebaju primiti slavu i Ëast za svu vjeËnost (Otkrivenje5,12). Ta BiÊa su vjerodostojni svjedoci jer æive s Bogom i Janjetom.

Kad budemo æivjeli s Njim, i mi Êemo isto tako objavljivati da su Bog i naπSpasitelj sveti i dostojni da prime svu slavu i Ëast. Tom objavom opravdavamoNjegov karakter pred svjetovima meu kojima je neprijatelj raπirio laæ. On πa-puÊe tu laæ koja se javlja u raznim oblicima, a sve se svodi na jedno: da se Bogune moæe vjerovati. Kad objavljujemo da je Bog svet, dobar i dostojan hvale, mibranimo Njegov karakter razotkrivajuÊi neprijateljevu laæ.

Kako moæemo uspjeπnije braniti Njegov karakter i govoriti svijetu da seNjemu moæe vjerovati?

Provodite vrijeme s Bogom kako bi se Njegov karakter preslikao navaπ. Jeste li kod sebe primijetili sklonost da usvajate pokrete ili uzreËice kojeËesto koristi neki vaπ prijatelj s kojim provodite dosta vremena? Isto Êe sedogoditi i kad poËnete uæivati u Boæjoj prisutnosti.

Naviknite se da se o svemu uvijek prvo posavjetujete s Bogom. Odizbora odjeÊe do izbora braËnog druga, traæenje savjeta od Boga i æelja da Onima potpunu vlast nad vaπim æivotom osposobit Êe vas da svjedoËite o Njegovojsvetosti. On vam nikada neÊe uskratiti niπta dobro (Psalam 84,12.13), tako daÊete i sami biti osvjedoËeni da On za vas bira samo najbolje od najboljeg.

Slavite Boga Ëak i kad se vaπi planovi ne ostvare. Kada Bog zatvorineka vrata, moæemo poËeti dovoditi u pitanje Njegove namjere prema nama. Baπtada se neprijatelj posebno trudi da vam doπapne da Bog nije onakav kakav tvrdida jest i da Mu ne moæete vjerovati. Zato zahvaljujte Bogu i kad vam planovipropadnu. Moæda vas je upravo time poπtedio nepotrebne patnje.

ODGOVORITE1. Je li moguÊe uæivati u Gospodinu i Njegovoj svetosti ako istodobno æudimo

za stvarima ovoga svijeta? Zaπto?2. Koje su po vama koristi od postupnog otkrivanja Boæjeg karaktera?

Kim Machado, Columbia, Maryland, SAD

On vam nikad neÊe uskratiti niπta dobro.

38


Kako je sve Ëudesno!

MI©LJENJEOtkrivenje 4,1-11

“Imajte na umu da se æivot ne mjeri brojem naπih udaha, veÊ brojem trenu-taka koji nam oduzimaju dah!” Taj citat, koji se pripisivao mnogim autorima,nalazi snaæan odjek u meni. Takvi trenuci — trenuci velikog divljenja, Ëuenjai nesputane radosti — iskustva su koja nas Ëesto zateknu nespremne i ostaveneizbrisiv trag u naπem sjeÊanju.

Putovanja su sjajan naËin da istraæimo svijet i upoznamo ljude, a meneËesto ostavljaju u Ëudu. Bila sam u velikim koncertnim dvoranama, katedra-lama, muzejima, zgradama vlade i veliËanstvenim zdanjima raznih zemalja. Usvijetu prirode pozornost mi posebno privlaËe planine i slapovi. OËaravaju merazliËiti narodi i kulture i Ëesto nastojim doÊi u bliæi dodir s njima i uËiti onjima.

Ima tako mnogo lijepoga na ovom svijetu! Ali sve je to ipak, shvatila sam,samo djeliÊ istinske ljepote svemira.

Kad razmiπljam o Boæjoj prijestolnoj dvorani opisanoj u Ëetvrtom poglavljuOtkrivenja, zatjeËem sebe kako ostajem bez rijeËi. Nema niËega na ovom svijetu,ni u prirodi ni meu djelima ljudskih ruku, πto se moæe usporediti s veliËan-stvom, slavom i ËudesnoπÊu tog golemog prostora tamo negdje u svemiru.

Prijestolja od dragoga kamenja, duga koja djeluje kao smaragd, raskoπnoodjeveni pojedinci, biÊa kakva je teπko zamisliti, nebeska glazba i, naravno,Ëudesna prisutnost Boga Oca.

Taj Otac, neizmjerno moÊan i pun milosti, potvrdio je preko svoje RijeËi danas, ljudska biÊa, smatra svojom najznaËajnijom tvorevinom. Bog nas voli iuËinio je sve πto je u Njegovoj moÊi da ta svoja draga biÊa vrati sebi — dajuÊiljudskom rodu svojeg Sina, Isusa.

ZahvaljujuÊi Isusu, Njegovoj ærtvi i Njegovoj pobjedi, ja i svi koji Ga priznajukao Gospodina, uvjereni smo da Êemo se jednog dana moÊi pridruæiti Njemu iOcu na Nebu. Vidjet Êemo prirodu onakvu kakvu je Bog stvorio i prouËavatÊemo svemir na naËin koji joπ uvijek ne moæemo shvatiti.

©to je najvaænije, bit Êemo u zajednici vjeËne ljubavi s naπim Stvoriteljem,Spasiteljem i Prijateljem. Kada sjedim i razmiπljam o tome, i o svemu πto topodrazumijeva, jednostavno ostajem bez daha.

Juliana Baioni, Rockville, Maryland, SAD

Vidjet Êemo prirodu onakvu kakvu je Bog stvorio i prouËavat Êemosvemir na naËin koji joπ uvijek ne moæemo shvatiti.

39


Povratak Kralja

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 5,8-14

ZAKLJU»AKIsusov trijumf nad grijehom zasluæuje da bude proslavljen. Nebo Êe odzva-

njati pobjedniËkim pjesmama nakon dugog i muËnog rata. Kad Isus zauzmesvoje mjesto u nebeskoj prijestolnoj dvorani, bit Êe to takav sretan svrπetak kaokad bi se svi filmovi sa sretnim svrπetkom spojili u jedan. Tada Êe dobri momcidospjeti na vrh, ljubav Êe pobijediti i svi Êe æivjeti sretno i zadovoljno — zauvijek.

RAZMOTRITEu Pronaite u svojoj glazbenoj zbirci pjesmu koja je po vaπem miπljenju naj-

bliæa trijumfalnom hvalospjevu koji bi mogao pratiti prizore iz petog poglav-lja Otkrivenja.

u Organizirajte proslavu za nekog prijatelja ili Ëlana obitelji koji je ustrajao uostvarenju nekog cilja. To moæe biti zavrπetak studija, zavrπetak knjige iligodiπnjica osnivanja privatne firme.

u Napiπite hvalospjev sliËan onome iz petog poglavlja Otkrivenja. Dodajtezahvalnost i za neπto posebno πto je Bog uËinio u vaπem æivotu.

u Saznajte zaπto biÊa iz petog poglavlja Otkrivenja imaju toliki broj krila i takomnogo oËiju.

u Razgovarajte s nekim starijim prijateljem ili Ëlanom obitelji o proslavama unjihovom æivotu koje su im ostale najæivlje u sjeÊanju.

u Napravite Ëestitku kojom Êete izraziti zahvalnost i poπtovanje prema osobikoja je uËinila neπto plemenito za vas i koja zasluæuje vaπu pohvalu.

u Pronaite na internetu videosnimku neke velike sveËanosti — moæda nekeinauguracije, krunjenja ili kraljevskog vjenËanja. ©to ta sveËanost, po vaπemmiπljenju, ima zajedniËko sa slavljem u Ëast Janjeta?

POVEÆITEIzlazak 15,1-21; Izaija 6; Ezekiel 1.Ellen G. White, Velika borba, str. 529-534; Ellen G. White, Heaven, 19. po-

glavlje, “The Music of Heaven”.Elizabeth Talbot, Jesus 101: Revelation the Fifth Gospel; Kay Rizzo, On

Wings of Praise: How I Found Real Joy in a Personal Friendship With God.

Kim Peckham, Lincoln, Nebraska, SAD

40


Pouka 5

26. sijeËnja—2. veljaËe 2019.

Sedam peËata

“Kadar si da uzmeπ knjigu i da otvoriπ njezine peËate, jersi bio zaklan i svojom krvi iskupio Bogu ljude od svakog

plemena, jezika, puka i naroda, i uËinio ih za naπegaBoga kraljevstvom sveÊenika i oni Êe kraljevati na

zemlji!” (Otkrivenje 5,9.10)

41


“Podignite glave, izbavljenje se pribliæilo”

UVODPonovljeni zakon 32,43; Matej 24,3-14; Hebrejima 12,1.2

Nikad nisam trËala maraton i pomisao na to me obeshrabruje. Kad bih todanas trebala pokuπati, skoro sam sigurna da ne bih bila u stanju pretrËati ta42 kilometra. Skoro mogu Ëuti svoje noge i miπiÊe kako kukaju: “Nismo treni-rani za ovo!” ili: “Koliko joπ ima?” Ipak, uvjerena sam da bi, uz trening i pripre-mu, trËanje maratona bilo cilj koji bih jednog dana mogla ostvariti. LjubiteljitrËanja itekako su svjesni koliko je treniranja i posveÊenosti potrebno da bi senetko pripremio za maraton. I baπ kao πto trkaËi imaju potrebu da se tjelesnoi mentalno pripreme za maraton, krπÊani se trebaju svakodnevno priprematikako bi dovrπili svoju duhovnu utrku.

TrkaËi se mogu suoËiti s dehidracijom, bolovima, iscrpljenoπÊu i variranjemtjelesne temperature, osobito pred kraj utrke. SliËno tome, i mi se u svojojduhovnoj utrci moæemo suoËiti s razdobljima boli i iscrpljenosti, ali moæemocrpiti hrabrost iz Ëinjenice da Êe utrka ubrzo zavrπiti. »uli smo za “ratove iglasine o ratovima“, da Êe se “diÊi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kra-ljevstva” i za “glad i potrese zemlje u raznim mjestima” (Matej 24,6.7). Isus namtakoer kaæe da Êe nas mrziti, a moæda i ubijati zbog Njegovog imena (Matej24,9.10). Ti znaci daju nam nadu da Êe se Isus ubrzo vratiti. Kao u maratonu,pribliæavanje naπe duhovne utrke kraju moæe biti zastraπujuÊe, teπko i bolno.Ali Isus nam kaæe: “KliËite, puci, s njegovim narodom, uznosite snagu njegovu,poslanici Jahvini, jer Êe krv slugu svojih osvetiti, istom mjerom vratit duπmani-ma, naplatit Êe od onih koji njega mrze, oËistit od grijeha zemlju svog naroda.”(Ponovljeni zakon 32,43)

Dok se povijest ovoga svijeta bliæi kraju, dræimo se Ëvrsto obeÊanja koja namje dao Isus, naπ Pobjednik, Izbavitelj i Prijatelj. Dok Ëekamo, “ustrajno trËimona utakmici koja nam je odreena. Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere,u Isusa” (Hebrejima 12,1.2). Kao πto jedna pjesma kaæe:

Znaci vremena svuda su unaokoloI neki sasvim novi osjeÊaj lebdi u zraku.Gledajte u nebo prema istoku,Podignite glave, izbavljenje se pribliæilo!

ODGOVORITE1. BuduÊi da ne znamo kada Êe se Isus vratiti, kako moæemo poticati jedni

druge da ostanemo u vjeri? Kako vi ostajete u vjeri?2. ©to vi Ëinite kad ste uznemireni ili zabrinuti? Moæe li vam to pomoÊi kad

osjeÊate brigu ili strah u vezi sa svrπetkom vremena?

Michelle Gordon, Glenside, Pennsylvania, SAD

42


Promatrajte prijestolje

LOGOSLevitski zakonik 26,21-26; Zaharija 1,8-17; GalaÊanima 3,13; Otkrivenje 5,1-

10; 6,1-17

Isus je Kralj (Otkrivenje 5,1-10)Moæda djeluje iznenaujuÊe to πto je Isus, Bog, zapravo stekao vlast tek

nakon uskrsnuÊa, kad je postao Kralj ovoga svijeta. Neπto prije odlaska na kriæ,izjavio je: “Sad Êe knez ovoga svijeta biti baËen van!” (Ivan 12,31) Nakon uskrsnuÊaIsus je rekao: “Dana mi je sva vlast nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18) Kad jestvorio Zemlju, Bog je vlast nad njom dao Adamu, ali poπto je ovaj sagrijeπio,vlast je bila prenesena na Sotonu koji je Ëitav svijet dræao pod vladavinomgrijeha i smrti (Luka 4,6). Isus, koji nikad nije sagrijeπio i koji je uskrsnuo izmrtvih, pobijedio je Sotonu i ponovno zadobio vlast koju je Adam izgubio.

Da nema Otkrivenja, Isusa bismo posljednji put vidjeli u Djelima apostol-skim kad je uzaπao na Nebo. Ali zahvaljujuÊi Otkrivenju, moæemo vidjeti πto sedogaalo kad je On sjeo na prijestolje na Nebu, kao i nakon toga. Peto poglavljeOtkrivenja izvjeπtava o Ëudesnim dogaajima koji su se odigrali na Nebu kad jeIsusu dana vlast i sila nakon Njegovog uskrsnuÊa. Isus koji je bio kuπan kaoljudsko biÊe i moæe razumjeti ljudsko iskustvo smrti, sada je na jedinstvennaËin stekao pravo da bude naπ Sudac. Otkrivenje kaæe da se On, zahvaljujuÊitom svojem pravu i vlasti, naπao dostojan da uzme svitak i razlomi njegovepeËate (vidi Otkrivenje 5,9).

Isus je »ovjek od akcije (1. o kraljevima 16,11; Djela 1—2)Kakav je to tajanstveni svitak s peËatima koji Isus otvara? Ono πto znamo

jest da Isus poËinje otvarati svitke odmah nakon uskrsnuÊa, kad je sjeo na svojeprijestolje kao Kralj. Kad pogledamo u Stari zavjet, vidimo da bi kralj, istogtrenutka kad bi sjeo na prijestolje, poËinjao provoditi sud. Bilo je to vrijeme zaakciju i vrπenje novosteËene vlasti. Jedan od primjera nalazi se u 1. o kraljevima16,11: “»im je zavladao i sjeo na prijestolje, poubija svu obitelj Baπinu.” SliËniprimjeri ponavljaju se kroz Ëitavu povijest kraljeva Izraela i Jude u Staromzavjetu, tako da nas ne treba Ëuditi πto je Isus stupio u akciju Ëim je preuzeotu novu ulogu Kralja ovoga svijeta. Nakon krunjenja, Isus πalje Duha Svetog iradi na spasenju ËovjeËanstva u Jeruzalemu, Judeji, Samariji i sve do krajazemlje (Djela 1—2).

Isus je Sudac (Levitski zakonik 26,21-26; Izaija 10,5.6; Otkrivenje6,1-8)

Sud poËinje od Boæje kuÊe (1. Petrova 4,17). Ako pogledamo πto se dogaana Zemlji u trenutku kad Isus otvori prvi peËat, zapazit Êemo jezik koji prizivau sjeÊanje sudove koji su pogaali Boæji narod zbog nevjere Njegovom Savezu.

43

Bijeli konj iz prvog peËata oslikava uspjeh Evanelja tijekom apostolskog po-kreta, ali koji sve viπe opada u peËatima koji slijede.

Blagoslovi i prokletstva Saveza detaljno se navode u Levitskom zakoniku26,21-26. Tu vidimo da bi Boæji narod, ako bi bio nevjeran Bogu, stradao odgladi, maËa, bolesti i πumskih zvijeri. To su upravo one nesreÊe koje pogaajuZemlju dok Isus otvara prva Ëetiri peËata na Nebu. Bog postavlja zaπtitnu ograduoko svoje djece, ali vidimo u Svetom pismu da je On uklanjao tu zaπtitu ako biIzraelci poπli pogreπnim putem i dopuπtao drugim narodima da ih ugroze kakobi ih naveo na pokajanje i vjeru (Levitski zakonik 26,23).

Isus je Osvetnik (Zaharija 1,15; Otkrivenje 6,9-11)Prema drugom uobiËajenom scenariju koji vidimo u Starom zavjetu Bog sudi

narodima koje je upotrijebio da izvrπe sud nad Izraelom, kad prijeu odreenugranicu i postanu previπe nasilni i okrutni: “A velikim gnjevom plamtim naohole narode, jer kad se ono malo rasrdih, oni prijeoπe mjeru.” (Zaharija 1,15)Prigodom otvaranja petog peËata, Otkrivenje 6,10 biljeæi vapaj muËenika kojipitaju: “Dokle Êeπ, sveti i pravi VrhovniËe, odgaati sud i osvetu naπe krvi nadstanovnicima zemlje?” Boæji muËenici pozivaju na pravdu zbog okrutnosti kojesu pretrpjeli, baπ kao πto je Abelova krv slikovito vikala sa zemlje. Doπlo jevrijeme da Bog opravda svoj narod na sudu. Bijeli ogrtaËi otkrivaju kakva jepresuda. Na kraju, πesti peËat izvjeπtava o Boæjem sudu nad narodima i Kristo-vom drugom dolasku.

Isus je Spasitelj (Rimljanima 8,37; GalaÊanima 3,13)Isus Krist je na jedinstven naËin stekao pravo da bude Sudac tako πto je

preuzeo na sebe sve kletve za koje je Bog rekao da Êe snaÊi one koji krπe NjegovZakon. Bio je kuπan u svemu i pobijedio je Ëak i grob. Zbog toga On moæe bliskosuosjeÊati s naπim patnjama dok nam daje silu da pobijedimo. Isus je obeÊaoda Êe oni koji pobijede kao πto je On pobijedio sjesti s Njim na Njegovo prijesto-lje. Dakle, moæemo gledati na svaku nevolju kao na priliku da nas Bog uËinipobjednicima i pripremi da sjednemo na prijestolje!

ODGOVORITE1. Moæete li se sjetiti neke nevolje s kojom ste se nedavno suoËili? Kako je Bog

moæe upotrijebiti da bi vam omoguÊio da pobijedite na isti naËin na koji jeIsus pobijedio?

2. ©to vas u Isusovoj pobjedi posebno nadahnjuje?3. Kako se moæemo ohrabriti na temelju Ëinjenice da Isus poziva svoj narod na

pokajanje uz pomoÊ nevolja s kojima se suoËava?4. Koje je kletve Isus preuzeo umjesto nas, koje su zabiljeæene u Levitskom

zakoniku 26,21-26?

Lee Givhan, Middletown, Delaware, SAD

ZahvaljujuÊi Otkrivenju, moæemo vidjeti πto se dogaalo kad je On sjeona prijestolje na Nebu, kao i nakon toga.

44


Zaklano Janje i posljednje vrijeme

SVJEDO»ANSTVOOtkrivenje 6,1-8; Levitski zakonik 26,21-26; Matej 24,1-14

Zamislite da ste dobili neko ohrabrujuÊe vienje, a onda iznenada neπtokrene naopako. Kako biste reagirali? Ivan je reagirao tako πto je gorko zaplakao,shvativπi da nema nikoga tko je dostojan da otvori i proËita svitak. Zamislitekoliko bi drugaËiji bio naπ pogled na æivot da taj svitak nije bio otvoren kakobi razjasnio proroËanstva o buduÊnosti. Meutim, tada je jedan od starjeπinapriπao Ivanu i rekao mu: “Nemoj plakati, pobijedio je Lav iz Judina plemena,Davidov Izdanak, tako da moæe otvoriti knjigu i njezinih sedam peËata!” (Otkri-venje 5,5)

Ivan je pogledao prema srediπtu prijestolja gdje su stajali starjeπine, a za-klano Janje uzelo je svitak. Janje prikazuje Isusa koji je doπao ukloniti naπegrijehe (Ivan 1,29). Pisac Otkrivenja zatim kaæe: “U vienju, kad Janje otvori prviod sedam peËata, Ëuh gdje prvo od Ëetiriju BiÊa gromoglasno viËe: ‘Doi!’ Inajedanput se pred mojim oËima pokaza bijel konj, a onaj πto je jahao na njemudræao je lûk. Bijaπe mu dan vijenac te on, pobjednik, ode da i dalje pobjeuje.”(Otkrivenje 6,1.2) Konj bijele boje ukazuje na ËistoÊu vjere tijekom prvih sto-ljeÊa Crkve. Vijenac dan jahaËu koji pobjedonosno jaπe prikazuje πto su doæiv-jeli prvi propovjednici istine. JahaË na bijelom konju odnio je Evanelje cijelomsvijetu.

Isus je pretkazao da Êe biti ratova i glasova o ratovima, potresa na raznimmjestima, i da je sve to poËetak stradanja. »itav svijet Ëut Êe Evanelje i tadaÊe doÊi svrπetak (Matej 24,14). “U ovo vrijeme, neposredno uoËi Kristovog drugogdolaska na nebeskim oblacima, treba obaviti isto djelo kao ono koje je obavljaoIvan (Krstitelj). Bog traæi ljude koji Êe pripremiti narod da opstane u veliki danGospodnji. ... Da bismo objavili istu poruku kao Ivan, moramo imati i duhovnoiskustvo kakvo je bilo njegovo. Isto djelo mora se obaviti u nama. Moramogledati Boga i gledajuÊi u Njega, izgubiti sebe iz vida.” (Ellen G. White, Testimo-nies for the Church, sv. 8, str. 332,333)

ODGOVORITE1. Zaπto je Ivan bio toliko uznemiren πto u prvom trenutku nitko nije mogao

otvoriti svitak?2. ©to se dogaa kada svojevoljno postupamo nasuprot Bogu?3. Koji Êe se znaci pojavljivati kako se bude pribliæavao svrπetak?

Rochelle Amos, Willow Grove, Pennsylvania, SAD

“Bog traæi ljude koji Êe pripremiti narod da opstane u veliki dan Go-spodnji.”

45


VeÊ znamo kako vienje zavrπava

DOKAZOtkrivenje 6,1-8

Ivan je pisao Otkrivenje u vrijeme koje je bilo vrlo burno za prvu Crkvu,buduÊi da je Rim poËeo zahtijevati od graana da oboæavaju cara. Neposluπnosttom novom propisu dovela je do Ivanovog protjerivanja na otok Patmos, gdje jeprimio vienja o kojima danas Ëitamo (Otkrivenje 1,9). Ta otkrivenja sadræavalasu poruku koja je nekim Ëitateljima u ono vrijeme moæda izgledala kao ta-janstvena, izmiπljena priËa. »ak i danas se piπu knjige, snimaju filmovi i tele-vizijske emisije o apokalipsi, koje naglaπavaju razaranje, smrt i kaos. A je li todoista ono o Ëemu se govori u Otkrivenju?

Na suvremenim jezicima rijeË “apokalipsa” poprimila je znaËenje “potpunouniπtenje svijeta”. Meutim, ta rijeË zapravo znaËi neπto drugo. S grËkog “apo-kalipsa” se prevodi kao “otkrivenje” ili “razotkrivanje”. Mada Ëesto Ëitamo tuknjigu u kontekstu pripreme za buduÊe, posljednje dane, Ëetiri jahaËa apokalip-se pruæaju nam uvid u Boæji karakter, πto bi nam trebalo pomoÊi da se Ëvrstodræimo vjere kako se pribliæava svrπetak.

©esto poglavlje Otkrivenja govori o πest peËata koji otkrivaju dogaaje po-sljednjih dana. ObiËno pratimo dogaaje vezane za svaki peËat, ali veÊ u prvomretku nalazi se kljuËni tekst. Otkrivenje 6,1 poËinje rijeËima: “U vienju, kadJanje otvori prvi od sedam peËata …” Prije nego πto uopÊe doemo do opisajahaËa i prijevara, ratova, gladi i bolesti koje oni donose, vidimo nekoga drugog— Osobu koja otvara peËate, koja dopuπta da se predstojeÊi dogaaji odigraju.Ta Osoba je Janje, Isus Krist.

Kad Ëitamo o apokaliptiËnim dogaajima, moramo uvijek imati u vidu da miveÊ znamo kako priËa zavrπava. Ti zavrπni dogaaji dio su πireg plana spasenjai usprkos razaranju, ratu i smrti koje vidimo dok se Njegov drugi dolazak pri-bliæava, Bog joπ uvijek dræi sve pod nadzorom.

»itanje o vremenu svrπetka Ëesto nas zbunjuje. Ipak, ne trebamo biti pre-straπeni, veÊ ohrabreni Ëinjenicom da se Isus ubrzo vraÊa. Nikad ne trebamozaboraviti da je u tijeku duhovna bitka koju ne moæemo vidjeti (Efeæanima 6,12).I dok nam Ëetiri jahaËa pruæaju letimiËan pogled na sam kraj, trebamo pronaÊiutjehu u spoznaji da je zavrπna bitka veÊ izvojevana.

ODGOVORITE1. Simboli se u Bibliji Ëesto koriste da bi nam pruæili dublje razumijevanje (vidi

Psalam 51,7; Izaija 1,18; Jeremija 14,2; Tuæaljke 5,10; Daniel 11,35; Matej17,2). Na koji nam naËin upotreba simbola pruæa dublje razumijevanje Ot-krivenja 6,1-8?

2. »emu nas upotreba simbola uËi o Boæjem karakteru?

Krissy Wint, Doylestown, Pennsylvania, SAD

46


Stvarnost je bolja

PRIMJENAOtkrivenje 6,12

Jeste li ikada gledali film snimljen na osnovi vaπe omiljene knjige, ali zbognekog razloga u njemu bude izostavljen vaπ omiljeni dio? Ili πto je joπ gore, onbude prikazan tako da dobije sasvim drugaËiji smisao? Hollywood je poznat potome πto se sluæi umjetniËkom slobodom u iznoπenju biblijskih priËa, bezpoπtovanja prema πirem kontekstu koji podrazumijeva spasenje. ©esto poglavljeOtkrivenja posebno je izloæeno takvim nesretnim tumaËenjima. Moæete zamislitiπto bi veÊina ljudi odgovorila kad biste ih pitali πto po njihovom miπljenjuprikazuju Ëetiri jahaËa apokalipse. Moæda da oni donose uniπtenje i propastkako bi neki mraËni lik mogao osvojiti Ëitav svijet. Ali mi znamo dovoljno dabismo se suzdræali od iznoπenja svojih osobnih tumaËenja. Evo nekoliko poukakoje moæemo izvuÊi iz biblijskog razumijevanja Ëetvorice jahaËa i ostalih peËata,i primijeniti ih u svojem svakidaπnjem æivotu.

Mir: Umjesto da budemo pod utjecajem svjetovnog, strahom voenog tu-maËenja Pisma, moæemo se radovati i imati mir. Umjesto zlih glasnika, jahaËi izOtkrivenje 6,1-8 simboliziraju pozitivne rezultate objavljivanja Evanelja. Bog sene bavi zastraπivanjem. Svaki slomljeni peËat znaËi poziv. Janjetov svitak, Isu-sovo æivo obeÊanje, otkriva Kristovo naslijee, Njegov narod, obnovljeno tijeloËiji smo mi dio. Moæemo imati mir u spoznaji da smo dio Kristovog tijela.

Hrabrost: JahaËi prikazuju razliËite uvjete u kojima se Evanelje propovi-jeda, bilo u vrijeme blagostanja i brzog rasta, bilo u vrijeme progonstva, gladi ismrtne opasnosti. Moæemo biti sigurni da je Bog s onima koji vjerno objavljujuEvanelje bez obzira na okolnosti.

Nada: Baπ kao Boæji vjerni sluge iz Otkrivenja 6,9.10, i mi se moæemo pitatikoliko joπ vremena treba proÊi da bi se Bog umijeπao — ali nemojmo gubitinadu. Moæemo pronaÊi mir u spoznaji da Bog odgaa svoj dolazak zato πtonegdje tamo postoji joπ neka duπa koja Êe pozitivno odgovoriti na spasenje kojeIsus donosi, samo ako joj ga Boæji narod navijesti. Bog zna da joπ uvijek imaonih koji Ëekaju na nas da im govorimo o Isusu. Donesimo im nadu, a timeÊemo uËvrstiti i svoju vlastitu.

Dok se bliæimo zavrπnim trenucima povijesti ovoga svijeta, moramo se dræativjere koju daje Isus. »ak i kada doe do silnog potresa, i neke zvijezde s neba(a i u Crkvi) padnu, joπ uvijek moæemo znati da Bog stoji uz nas.

ODGOVORITE1. Jeste li ikada upoznali nekoga tko je bio uplaπen proroËkim rjeËnikom Bibli-

je? ©to biste mu sada rekli?2. Na koji naËin Evanelje vama osobno pruæa mir, hrabrost i nadu?

Andrew Carroll, Allentown, Pennsylvania, SAD

47


Lav i Janje


Mi u krπÊanskim krugovima Ëesto naglaπavamo Ëinjenicu da je Isus pobije-dio grob u svojstvu Boæjeg Sina. Govorimo o Boæjoj sili kao jedinom sredstvupomoÊu kojeg je Isus mogao uskrsnuti iz groba. To, naravno, nije pogreπannaËin gledanja na stvari. Nitko osim Boga ne bi mogao prkositi zakonima smrti.Meutim, postoji jedno naËelo u izvjeπtaju o uskrsnuÊu na kojem se ne zadr-æavamo dovoljno dugo — a to su Kristovi oæiljci i ono πto oni podrazumijevaju.

U petom poglavlju Otkrivenja Ivan govori o tome koliko je bio uzrujan zatoπto nitko nije mogao otvoriti svitak sa sedam peËata. Ali dok je plakao, priπaomu je jedan od starjeπina i utjeπio ga uvjerivπi ga da postoji netko tko je do-stojan da otvori tu knjigu. U tom tekstu Isus je opisan kao Lav iz Judinogplemena i Janje koje je zaklano. Na prvi pogled Ëini se kao da apostol zapravoæeli reÊi da Isusova pobjeda i vjerodostojnost proizlaze iz toga πto je On Lav izJudinog plemena. Meutim, kad Ëitamo deveti i deseti redak, vidimo da se Isu-sovo pravo da otvori knjigu zasniva na Ëinjenici da je On Janje koje je zaklano.Drugim rijeËima, Isus je pobijedio svojim oæiljcima.

Isus je dostojan da otvori tu knjigu zato πto je “bio zaklan i svojom krviiskupio Bogu ljude od svakog plemena, jezika, puka i naroda” (Otkrivenje 5,10).Isusova vjerodostojnost rezultat je Njegove ranjivosti. Bila je potrebna Boæja silada bi podigla Isusa iz mrtvih, ali mi bivamo privuËeni Njemu zato πto je ta silasvoj vrhunac dostigla u ranjivosti. Svojom smrÊu On je utjelovio ono Ëemu jeuËio svoje sljedbenike: “Znate da vladari naroda okrutno postupaju s njima, i dase velikaπi sluæe svojom vlaπÊu protiv njih. Neka ne bude tako meu vama!Naprotiv, tko æeli biti velik meu vama, neka bude vaπ posluænik!” (Matej 20,25.26)

Naπe srce nije privuËeno Kristu zato πto je On savrπen. Naπe je srce privuËenoNjemu zato πto je sebe uËinio ranjivim. Nitko ne æeli savrπenog prijatelja kojinije u stanju pokazati ni trunku ranjivosti. Dakle, to πto je Janje koje je zaklanoustalo zajedno sa svojim oæiljcima, Ëini dio Njegove pobjede. Isus nas uËi suo-sjeÊanju i samilosti. Naπa najbolja propovijed je naπe osobno svjedoËanstvo.Ljude ne privlaËe naπe lijepe rijeËi sve dok ne saznaju da smo i mi proπli onoπto oni proæivljavaju. Naπi oæiljci nisu razlog za stid. Kao πto je sluËaj sa Spa-siteljem ËovjeËanstva, naπi oæiljci potvruju da smo dostojni.

ODGOVORITE1. Koju vam vrstu ohrabrenja pruæaju Kristovi oæiljci dok hodate s Njim?2. U Ëemu je razlika izmeu ranjivosti i sramote?

Manushka Gracia-Desgage, Baton Rouge, Louisiana, SAD

48

Petak, 1. veljaËe

PeËati su sada otvoreni

ISTRAÆIVANJEMatej 24,14

ZAKLJU»AKU πestom poglavlju Otkrivenja Isus otvara πest peËata i vodi nas na putova-

nje koje prati πirenje Evanelja i prijem na koji je ono nailazilo. Prvi peËat vraÊanas u vrijeme kad se Evanelje propovijedalo u najËiπÊem obliku i kad se pro-πirilo skoro po Ëitavom svijetu — u vrijeme apostola Pavla. Od drugog do petogpeËata vidimo kako πirenje Evanelja poprima mraËan zaokret: od vlasti koje suprogonile i ubijale ljude zbog Evanelja, do trenutka kad je Crkva doπla na vlasti poËela ubijati i progoniti ljude u ime Evanelja. Vidimo kako se Evanelje kvaripod utjecajem poganstva i profiterstva, i skreÊe se pozornost na muËenike kojisu dali æivot za Evanelje. ©esti peËat vodi nas do zavrπnih poglavlja ovozemalj-ske povijesti, kad Êe znaci i Ëuda ukazivati na Kristov drugi dolazak. S obziromna to da je svih πest peËata slomljeno, jesmo li se spremni susresti s Isusomkoji se naπao dostojnim da ih otvori?

RAZMOTRITEu Posluπajte propovijed Joea Crewsa na temu “Sedam peËata” (https://www.ama-

zingfacts.org/media-library/media/e/718/f/6/t/seven-seals-part-1).u Napravite tablicu koja povezuje sedam peËata s povijesnim dogaajima koji

se na njih odnose.u Porazgovarajte sa svojim subotnjoπkolskim razredom o sljedeÊim pitanjima:

Kako je Evanelje postalo komercijalizirano i razvodnjeno? Koji su pogan-ski obiËaji pridodani Evanelju u 21. stoljeÊu? Kako moæemo biti sigurni dapropovijedamo Evanelje Isusa Krista i niπta drugo?

u Poznati citat Martina Luthera Mlaega glasi: “Ako Ëovjek nije pronaπao neπtoza πto je spreman umrijeti, on joπ uvijek nije osposobljen za æivot.” Zapiπiteto na list papira koji Êete postaviti negdje gdje ga lako moæete vidjeti, kakobi vas naveo na razmiπljanje o toj temi na poËetku ili na kraju svakog dana.

u »itajte Foxe’s Book of Martyrs ili istraæite tu temu preko interneta.u Odvojite odreeno vrijeme svakoga dana da biste se molili za one koji joπ

uvijek nisu Ëuli Evanelje ili koji nisu prihvatili Krista kao svojega Spasi-telja. Pitajte Boga na koji bi vas naËin mogao upotrijebiti u πirenju Evane-lja.

POVEÆITEJoel 2,30.31; Matej 24.Uriah Smith, Daniel and Revelation, 6. poglavlje, “Revelation”.

Sara Horatius, Boston, Massachusetts, SAD

49


Pouka 6

2.—9. veljaËe 2019.

Boæji narod zapeËaÊen

“Ovo su — nato mi reËe — oni πto dolaze iz velikenevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih u krvi

Janjetovoj.” (Otkrivenje 7,14)

50

Subota, 2. veljaËe

Spremni za peËat?

UVOD2. Petrova 3,13

Izvjeπtaj o Kristovom povratku provlaËi se kroz Ëitavu Bibliju — i Stari i Novizavjet. To je buduÊa, blaæena nada u kojoj æivi svaki iskreni krπÊanin. Naπevienje buduÊnosti odreuje naËin na koji Êemo æivjeti danas. Dakle, iπËekiva-nje Kristovog povratka dolazi s odgovornoπÊu koju imamo u ovom æivotu.

Po Njegovom povratku, svaka osoba Êe stati pred Gospodina i podnijeti iz-vjeπtaj o svojem æivotu. Mi smo upravitelji kojima su povjereni darovi, imovinai odgovornost za napredovanje Kristovog kraljevstva. Imamo vrijeme, novac,talente i druge prednosti koje su nam darovane da bismo ih upotrijebili u Nje-govom djelu. I premda ne znamo toËno vrijeme Njegovog povratka, moæemo bitisigurni da Êe On doÊi i da Êemo svi podnijeti izvjeπtaj o tome kako smo upotrije-bili ono πto nam je Krist povjerio. Prema tome, pitanje na koje trebamo odgo-voriti glasi: “Jesmo li spremni za Njegov povratak?” Krist nas potiËe da budemospremni za Njegov povratak jer Êe On svima suditi u skladu s tim.

Mnogi krπÊani postali su nestrpljivi u vezi s Kristovim drugim dolaskom.Neki su zanemarili svoje obveze i promijenili æivotne planove jer je proπao rokkoji su sami postavili. Meutim, kao πto Biblija upozorava, “Gospodin ne odu-govlaËi s ispunjenjem obeÊanja”. Petar pruæa pravi odgovor u vezi s onim πtomnogi smatraju Boæjim odugovlaËenjem ispunjenja obeÊanja. Gospodin je “strp-ljiv prema nama ne æeleÊi da tko propadne, nego da svi prispiju k pokajanju” (2.Petrova 3,9 — Varaædinska Biblija). To glediπte potvruje i tekst u Otkrivenju7,1-3.

Biblija navodi razlog zaπto je Krist naizgled oduæio sa svojim povratkom. Onsvakome daje priliku da se pokaje i pridruæi onima koji Êe nositi Njegov peËat.U svojoj beskrajnoj milosti i ljubavi, Krist πtedi bezboæne ljude pruæajuÊi imviπe vremena da prime milost kako bi mogli odbaciti svoje grijehe i biti spaπeniJanjetovom krvlju.

Dakle, πto moramo uËiniti da bismo se pripremili za primanje peËata?Primanje Boæjeg peËata ovisi o naπoj sposobnosti da hodamo u svjetlu, kao πtoje sam Bog u svjetlu. Petar piπe: “Zato, ljubljeni, dok ovo Ëekate, revno nastojteda bez ljage i mane budete u njegovim oËima u miru!” (2. Petrova 3,14)

Dok oËekujemo Kristov drugi dolazak, naπa je duænost da sebe ËuvamoËistim i bez mane, kao korak prema primanju peËata.

Julius Nyerere, Ngong’, Nairobi, Kenija

Biblija navodi razlog zaπto je Krist naizgled oduæio sa svojim povratkom.

51

Nedjelja, 3. veljaËe

Jeste li meu zapeËaÊenima?


Da bismo razumjeli Otkrivenje, vaæno je zapaziti da brojke i slike koje sekoriste moæda nisu doslovne. One zapravo ukazuju na neπto veÊe, πto moraimati posebno znaËenje za nas koji æivimo u ovo vrijeme. Vaæno je upoznati ses tekstom u Otkrivenju 7,4-8 ne samo da bismo saznali je li broj koji se tuspominje simboliËan ili nije, veÊ i hoÊemo li mi biti u tom broju kada nas tamobudu prozvali.

Dakle, tko su sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe opisane u ovom vienju? Akouzmemo u obzir da je Ëitav prizor simboliËan, moæemo zakljuËiti da se taj brojodnosi na one koji Êe na kraju biti spaπeni. On oznaËava Boæje sluge, krπÊaneiz svih vjekova do svrπetka vremena. Broj 144.000 dobiva se kad se broj 12.000pomnoæi s 12. Prema jednom tumaËu, taj broj oznaËava puninu i savrπenstvo unajveÊem stupnju. To zapravo znaËi da “nijedan od onih koji su dostojni neÊebiti zanemaren i zaboravljen. ... On takoer prenosi misao da ni svemir, ni silezla, ni zub vremena neÊe osujetiti Boæje planove dok se ne ostvare.” (https://www.studylight.org/commentary/revelation/7-4.html)

Prema tome, on simbolizira puni broj onih koji Êe biti spaπeni kad ovajsvijet doe svojem kraju. To je konaËan broj koji je nama nepoznat, ali jezacijelo poznat Bogu, i od posebnog je znaËenja za krπÊane koji æive u ovovrijeme. To vienje, kao πto je reËeno u uvodnom tekstu, pokazuje da Bog imacilj koji æeli ostvariti sa svojim narodom, Ëak i kad se on suoËava s teπkimnevoljama. Bog namjerava zapeËatiti ostatak svojeg naroda koji Êe æivjeti naZemlji kad se Krist vrati.

U Ëetrnaestom poglavlju Otkrivenja prikazan je karakter sto Ëetrdeset i ËetiritisuÊe izabranih. Taj broj prikazuje Ëistu i nevinu Crkvu, neokaljanu duhovnimi moralnim preljubom. Samo oni koji su odani Kristu u “naraπtaju antikrista”mogu primiti peËat i slaviti s Janjetom. Ivanovo vienje potiËe nas da Ëinimoono πto Bog zahtijeva od nas da bismo mogli biti u broju onih koji Êe primitipeËat spasenja. Ono nas takoer uËi da Bog uvijek ima ostatak na Zemlji, narodkoji dræi Njegove zapovijedi Ëak i u najnepovoljnijim okolnostima.

“Kad je pustio potop na Zemlju, Bog je odvojio Nou i njegovu obitelj odostatka ljudskog roda, i potop im nije naudio. Kad je uniπtio Jerihon, Bog jezaπtitio Rahabu i njezine ukuÊane ... na sliËan naËin; u vrijeme velike nevolje,ta skupina od sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe Izraelaca bit Êe zaπtiÊena.” (https://bible.org/seriespage/7-saints-great-tribulation)

ODGOVORITE©to bismo trebali uËiniti kao crkva da bismo bili u broju zapeËaÊenih?

Mark Gift, Nairobi, Kenija.

52

Ponedjeljak, 4. veljaËe

PeËat æivoga Boga

LOGOSOtkrivenje 7,1-3; 7,4-8; 14,1-4; 14,5

Zadræavanje vjetrova (Otkrivenje 7,1-3)Jedno od znaËajnih pitanja koja trebamo postaviti u vezi sa sedmim poglav-

ljem Otkrivenja glasi: “Zaπto se vjetrovi zadræavaju?” Na drugim mjestima uBibliji, rijeË “vjetrovi” oznaËava nesreÊe koje obuhvaÊaju smrtonosne bolesti iglad (Ezekiel 5,12). Slika vjetra u sedmom poglavlju Otkrivenja metafora je Bo-æjega gnjeva koji Êe doÊi na ovaj svijet neposredno pred Kristov drugi dolazak.Taj gnjev podrazumijeva sve vrste muka: ratove, neizljeËive bolesti, politiËkaneslaganja, tinejdæerske trudnoÊe, droge i joπ mnogo toga.

Prije nego πto izlije svoj gnjev na neposluπne stanovnike Zemlje, On sesuzdræava jedno vrijeme kako bi svakom svojem sinu i kÊeri pruæio priliku dabudu s Njim u zavrπnici ovoga svijeta. U 2. Petrovoj 3,9 saznajemo neπto oBoæjem karakteru — da je On “strpljiv“. Bog æeli da Mu se vratimo u pokajanju.Vaæno je znati da æivimo u vrijeme zapeËaÊenja Boæjeg naroda. Dakle, hoÊemoli primiti peËat?

Boæji zapeËaÊeni narod (Otkrivenje 7,4-8)Biblija jasno kaæe tko Êe primiti peËat — navodi njihov broj i njihova ple-

mena. ZapeËaÊeno je po dvanaest tisuÊa iz svakog plemena, od Judinog doBenjaminovog. Ivan tom slikom obuhvaÊa Ëitav jedan naraπtaj Boæjeg naroda,one koji Êe biti vjerni Kristu do kraja. Jedno je zvati se krπÊaninom, a sasvimje neπto drugo æivjeti prema naËelima istinskog krπÊanstva. Broj sto Ëetrdeseti Ëetiri tisuÊe prikazuje one koji Êe izdræati do kraja. On je izveden iz dvanaestIzraelovih plemena od kojih potjeËe Krist Spasitelj.

Veliko mnoπtvo (Otkrivenje 7,9-14)U Otkrivenju 7,9, Ivan vidi veliko mnoπtvo koje nitko ne moæe izbrojiti. On

takoer vidi pripadnike svih naroda, plemena i jezika koji su se okupili predJanjetom. Evanelje o spasenju je kao goruπiËno sjeme koje nakon πto se po-sadi, izraste u veliko stablo πto pruæa zaklon i hlad svim vrstama æivotinja, ljudii ptica. Svatko tko prihvaÊa Krista kao svojega Spasitelja, s Njim Êe na kraju islaviti. Boæji zapeËaÊeni narod je plod sjemena Evanelja o spasenju. Ako æe-limo stajati s Janjetom na gori Sionu kada doe svrπetak svijeta, moramo pri-hvatiti poruku o spasenju koju su nam uputili Krist i Njegovi predstavnici izcijelog svijeta.

Oni koji idu za Janjetom (Otkrivenje 14,1-5)Ranije u Bibliji Krist je opisan kao “janje Boæje, koje oduzima grijeh svijeta”

(Ivan 1,29 — ©ariÊ). U Otkrivenju Ivan vidi Janje i one koji idu za Njim. Dakle,

53

tko su oni koji slijede Janje? Za poËetak, broj sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊeoznaËava zapeËaÊeni narod iz svih krajeva svijeta.

U tom vienju pisac Otkrivenja zapaæa osobine zapeËaÊenih Janjetovih slje-dbenika. Posebno se istiËe da oni “dræe zapovijedi Boæje i vjeru Isusovu” (Otkri-venje 14,12 — ©ariÊ). ©to je posebno vaæno, Krist se ovdje pojavljuje kao pravoJanje koje svoje sljedbenike i Crkvu pokriva vlastitom krvlju prolivenom nakriæu da bi ih uËinio pobjednicima Ëak i usred stradanja.

Joπ jedna karakteristika Janjetovih sljedbenika jest znak raspoznavanja kojisvatko od njih nosi — Boæje ime na svojim Ëelima. To potvruje da su oni hrabroi otvoreno priznali svoju vjeru u Boga i Krista, πto su pokazali rijeËima i djelima.

Osim toga, Janjetovi izabranici znaju samo za jednu duænost — odati slavui Ëast Bogu i Kristu na jeziku koji samo otkupljeni mogu razumjeti. Kao krπÊanikoji æive u danima neposredno prije svrπetka vremena, mi trebamo odluËiti: iliÊemo se pridruæiti taboru onih koji slijede Janje, ili Êemo ostati u svijetu isuoËiti se s Boæjim gnjevom.

Spasenje Bogu i Janjetu (Otkrivenje 14,5)U Otkrivenju 14,5 Ivan dalje naglaπava karakter i osobine onih koji slijede

Janje. Prvo, oni su Ëedni i neporoËni — ostali su Ëisti (“jer djevci su” — Varaæ-dinska Biblija). Oni su neokaljani. Sljedbenici Janjeta ne smiju se “opoganiti”ni tjelesnim ni duhovnim preljubom. Moraju se Ëuvati grijeha naraπtaja antikri-sta.

Drugo, sljedbenici Janjeta ostaju privræeni i nepokolebljivo odani Bogu. Onidræe prvu zapovijed koja glasi: “Nemoj imati drugih Bogova uz mene.” (Izlazak20,3)

“Samo Jahvi, vjeËnom, samopostojeÊem, jedinstvenom, koji je sam izvorsvega i koji odræava sve, pripada najveÊe poπtovanje i oboæavanje. »ovjeku jezabranjeno da svojom sluæbom i naklonostima na prvo mjesto stavi neπto drugo.Mi stvaramo boga od svega πto volimo tako da ono umanjuje naπu ljubav premaBogu ili ometa naπu sluæbu Njemu.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.247)

A iznad svega, sljedbenici Janjeta tvore sretan ostatak koji uvijek slavi Kri-sta. PeËat æivoga Boga namijenjen je ljudima koji imaju te osobine.

ODGOVORITE1. ©to mislite, koliko Êe dugo Bog zadræavati vjetrove?2. Koje joπ uvjete za primanje Boæjeg peËata moæete dodati ovima koji su spo-

menuti?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Svatko tko prihvaÊa Krista kao svojega Spasitelja, s Njim Êe na krajui slaviti.

54

Utorak, 5. veljaËe

Razmiπljanja o zapeËaÊenima


“Kada Boæji aneli prestanu zadræavati divlje vjetrove ljudskih strasti, svi Êeelementi sukoba biti odrijeπeni. Cijeli Êe svijet biti zahvaÊen propaπÊu straπ-nijom od one koja je snaπla drevni Jeruzalem.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 484)

Prema tome, “zapeËaÊenje je Boæji zavjet koji Njegovim izabranima jamËisavrπenu sigurnost. ZapeËaÊenje pokazuje da ste vi Boæji izabranici. On vas jeposvojio.” (Ellen G. White, Manuscript Releases, sv. 15, str. 225)

Boæji veliki plan spasenja Njegovog naroda joπ Êe viπe razjariti Sotonu. “Uovo vrijeme zapeËaÊenja Sotona se sluæi svim sredstvima kako bi odvratio mislipripadnika Boæjeg naroda od sadaπnje istine kojom mogu biti zapeËaÊeni i na-veo ih da se pokolebaju. Vidjela sam pokrivalo koje Bog navlaËi preko svojegnaroda da bi ga zaπtitio u vrijeme nevolje. I svaka duπa koja se odluËila za istinui koja je Ëista u srcu, bit Êe zaklonjena tim pokrivalom svemoÊnoga Boga.”(Ellen G. White, The Review and Herald, 1. kolovoza 1849.)

“Taj peËat nije bilo kakav peËat ili oznaka koji se mogu vidjeti, veÊ utvre-nost u istini, u umnom i u duhovnom smislu, tako da se oni koji je posjedujune mogu pokolebati.” (Ellen G. White, SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 1161)To je “znak koji Ëitaju aneoske, a ne ljudske oËi — jer aneo zatornik moravidjeti to obiljeæje otkupljenja. To razumno biÊe vidi znak kriæa s Golgote naGospodnjim posvojenim sinovima i kÊerima. Grijeh prestupanja Boæjeg zakonaje uklonjen. Oni su obukli svadbenu odjeÊu, posluπni su i vjerni svim Boæjimzapovijedima.” (Ellen G. White, The Gospel Herald, 11. lipnja 1902.)

Ali zaπto Bog mora joπ malo priËekati prije nego πto uniπti ovaj svijet? “»aπaBoæjega gnjeva ne moæe se izliti na zle i njihova djela dok se ne zavrπi sud nadcijelim Boæjim narodom i dok se ne rijeπe sluËajevi æivih i mrtvih. »ak i kadsveti budu zapeËaÊeni peËatom æivoga Boga, Njegovi izabrani bit Êe kuπani po-jedinaËno. Osobno Êe proÊi kroz muke i nevolje, ali peÊ kuπnje nalazi se podbudnim okom Onoga koji neÊe dopustiti da zlato sagori. Na njima je Boæjineizbrisiv znak. Bog moæe potvrditi da je Njegovo ime zapisano na njima. Gospo-din ih je zaklonio. Upisano je njihovo odrediπte — ’Bog, novi Jeruzalem’. Oni suBoæje vlasniπtvo, Njegova svojina.” (Ellen G. White, Testimonies to Ministers,str. 446)

ODGOVORITEKakvo znaËenje ima Boæji peËat za osobu koja je æivjela i joπ uvijek æivi ugrijehu?

Jane Oreso, Nairobi, Kenija

55

Srijeda, 6. veljaËe

Osobine zapeËaÊenih

PRIMJENAOtkrivenje 14,1-5

Naπe ovotjedno prouËavanje odnosi se na Boæji zapeËaÊeni narod. Prematome, od nas se zahtijeva da odvojimo vrijeme i razmislimo πto moramo uËinitida bismo dobili taj peËat. U doslovnom znaËenju, peËat je sredstvo kojim sepotvruje vlasniπtvo, suglasnost ili vjerodostojnost. U stara vremena peËati supravljeni od kamena, bjelokosti ili drveta s ugraviranim slovima ili crteæima(Izlazak 28,11; Nehemija 9,38). PeËat je znak vjerodostojnosti ili vlasniπtva.

Otkrivenje 14 poËinje konaËnom pobjedom Krista i Njegovog zapeËaÊenognaroda. Ivan doËarava sliku dogaaja koji prethode konaËnom uniπtenju zlogsvijeta. U svojem vienju Ivan uvjerava krπÊane da Êe Janje konaËno trijumfiratizajedno sa svojim izabranim sljedbenicima. Prizor na poËetku sedmog poglavljaprikazuje Krista u svojstvu ærtvenog Janjeta, sa sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊezapeËaÊenih sljedbenika.

Ti zapeËaÊeni sljedbenici imaju posebne karakteristike, a jedna od njih jeOËevo ime napisano na njihovim Ëelima. To je javno priznanje da su oni Boæjadjeca na osnovi vjere u Krista Isusa. Za nas je vaæno razviti karakter koji namje potreban da bismo bili ubrojeni meu Boæje zapeËaÊene vjernike.

NeporoËnost i ËistoÊa: Svijet nudi mnogo toga πto krπÊane moæe odvestis njihove duhovne staze. U ovom vienju Ivan opisuje mnoπtvo koje stoji sJanjetom koje se nije oskvrnulo ni u kojem smislu. Da bismo stajali s Kristomkad se navrπi vrijeme, moramo se kloniti grijeha i svih njegovih korijena (Gala-Êanima 5,19-23).

Potpuna odanost Kristu: Najvaænija je duænost zapeËaÊenih da slave Kri-sta i dræe se Njegovih naËela. Kao Kristovi sljedbenici, duæni smo se pokoravativodstvu Njegove RijeËi, Duha i providnosti. Moramo prepustiti Kristu da nasvodi onako kako On æeli.

Spasenje: “Time πto je Krist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas.”(Rimljanima 5,8) Da bismo primili Boæji peËat, moramo se odreÊi svojega starog“ja” i prihvatiti novi æivot s Kristom. Svojom spasonosnom miloπÊu Krist Êeodvojiti izabrane od ostatka svijeta.

ODGOVORITE1. Kako moæemo prepoznati narod s Boæjim peËatom? Je li to neπto vidljivo,

πto svi mogu zapaziti?2. Je li moguÊe da osoba koja je u proπlosti vodila greπan æivot postane Ëista?

Pauline Otieno, Kisumu, Kenija

Da bismo stajali s Kristom kad se navrπi vrijeme, moramo se klonitigrijeha i svih njegovih korijena.

56

»etvrtak, 7. veljaËe

Blagoslovi zapeËaÊenih


Ivan opisuje veliko mnoπtvo koje stoji na Nebu pred Boæjim i Janjetovimprijestoljem (Otkrivenje 7,9-14). To mnoπtvo prikazuje spaπene — otkupljene izapeËaÊene za Boæje kraljevstvo.

Stajati pred nebeskim prijestoljem velika je Ëast. Ivan vidi mnoπtvo odjevenou bijele haljine — neπto πto je odvojeno za svete (Otkrivenje 6,11). Bijele haljinesimboliziraju onaj stupanj ËistoÊe koji se oËekuje od Boæjeg naroda. S palminimgranama u rukama, oni pokazuju duh pobjede, proslavljanja i izbavljenja (vidiLevitski zakonik 23,40).

PokazujuÊi solidarnost, mnoπtvo uzvikuje gromkim glasom: “Spasenje jedjelo naπega Boga, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta!” (Otkrivenje 7,10) NjihoverijeËi svjedoËe da oni uæivaju u istini i da je spasenje jedino u Bogu i Janjetu(vidi Ivan 14,6; Djela 4,12). Naπa je duænost kao stvorenih biÊa i kao crkve dahvalimo i slavimo Boga u vijeke vjekova. Naπa glavna uloga na Nebu bit Êe daodajemo slavu i Ëast Bogu i Janjetu.

Ali kakve Êe prednosti uæivati Boæji izabranici? Prvi blagoslov je πto Êe imatiprednost pojaviti se pred Boæjim prijestoljem. To je daleko veÊa Ëast nego bora-viti u predsjedniËkoj palaËi na ovom svijetu. Drugo, Bog osobno πtiti zapeËa-Êene. Biblija kaæe: “I RijeË tijelom postala i nastanila se meu nama.” (Ivan 1,14)U neposrednoj prisutnosti Oca i Janjeta, izabrani Êe uæivati u Ëudesnoj blis-kosti, slobodni od svakog oblika pustoπenja i patnje. Tamo nema gladi, æei isunca koje præi.

Iznad svega, Janje je njihov pastir (Ivan 10,11). Sa svom vlaπÊu koju Mu jedao Otac, Krist Êe voditi zapeËaÊene na izvore æive vode. Oni neÊe viπe plakatijer Êe Bog obrisati njihove suze. To je veliki poticaj za svete koji su stradali zaNjegovo djelo dok su æivjeli na ovome svijetu. Odluka da ostanu na Boæjoj stranidolazi s velikom odgovornoπÊu — ali i nagradom. Ako æelimo baπtiniti Boæjekraljevstvo, moramo se pripremiti za rat s avolom. Ali blagoslovi i konaËnanagrada za naπe trpljenje nadilazi borbu, bol i muke koje doæivljavamo na ovomesvijetu.

I mi moæemo uæivati u blagoslovima zapeËaÊenih. Samo se moramo dræatiJanjeta do svrπetka vremena.

ODGOVORITE1. ©to bi nas moglo sprijeËiti da budemo zapeËaÊeni?2. Koju ulogu moramo imati kao crkva da bismo primili Boæji peËat?

Dorothy Odhiambo, Homa-Bay, Kenija

I mi moæemo uæivati u blagoslovima zapeËaÊenih.

57

Petak, 8. veljaËe

PeËat pravednosti

ISTRAÆIVANJERimljanima 3,22

ZAKLJU»AKPeËat Boæjeg naroda dokaz je da on pripada Bogu. PeËat πtiti, on je trajan,

i ukazuje na ono po Ëemu se zapeËaÊeni narod istiËe. Iznad svega, taj peËatpokazuje silu i pruæa mir onome tko ga prima i Onome tko ga daje. Bez obzirana naπe grijehe iz proπlosti, na naπu rasu, spol ili kulturno naslijee, Bog nampruæa podjednake moguÊnosti da budemo Njegov zapeËaÊeni narod. On je voljanda nas zapeËati Kristovom krvlju preko Duha Svetoga.

RAZMOTRITEu Koje biste predmete iz vaπe kuÊe ili ureda æeljeli zapeËatiti? U Ëemu je

razlika izmeu zapeËaÊenih predmeta i onih koji nisu? Razmislite kakveveze ima ta aktivnost s poukom za ovaj tjedan.

u Pogledajte dokumentarni film o progonstvu krπÊana u razliËitim dijelovimasvijeta. »emu vas to uËi kad je rijeË o cijeni koju krπÊani moraju platiti zasvoju vjernost?

u Piπite o Kristovim osobinama. Koje Kristove crte nedostaju u vaπem æivotu,zbog Ëega bi se moglo dogoditi da ne primite Boæji peËat? Molite DuhaSvetoga da vam pomogne da razvijete te crte i upotrijebite ih u svojemkrπÊanskom djelovanju.

u ProËitajte Otkrivenje 14,1-5 i napravite dva stupca. U jedan stupac naveditekarakteristike onih koji su s Janjetom na gori Sionu. U drugi stupac navedi-te svoje osobine. Usporedite ta dva stupca, prepoznajte πto vam nedostaje irazmislite kako to moæete steÊi.

u Sluπajte krπÊanske pjesme koje naglaπavaju Boæju ljubav prema Njegovomizabranom narodu.

u ProtumaËite Ivanovo vienje u odnosu na trenutaËno stanje Crkve. Kojapitanja dolaze do izraæaja u vaπem tumaËenju?

POVEÆITEMatej 25,46; Ivan 3,16; Efeæanima 4,4.Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 175.

Sam Ocheing’, Homa-Bay, Kenija

58


Pouka 7

9.—16. veljaËe 2019.

Sedam truba

“NeÊe viπe biti odlaganja, veÊ Êe se u vrijeme kad se Ëujeglas sedmog anela, kad zatrubi, dovrπiti tajna Boæjaprema Radosnoj vijesti koju dade svojim slugama —

prorocima.” (Otkrivenje 10,7)

59

Subota, 9. veljaËe

Zvuk trube

UVODJoπua 6; Otkrivenje 8—10

Stanovnici Jerihona sa strahom su izvirivali preko gradskih zidina. Svakogdana odvijala se ta Ëudna procesija. Svakog dana Ëuo se prijeteÊi zvuk trube.Zemlja je podrhtavala od zlokobnog bata tisuÊa nogu po palestinskom tlu. Zvuktruba odbijao se od okolnih planina.

Djeca Izraelova oËito su im slala neku vrstu upozorenja, ali oni nisu shvaÊalio Ëemu je rijeË. ZaËudo, danas je bilo neπto drugaËije — neobiËna procesija nijese zavrπila nakon samo jednog obilaska oko grada. Napravili su i drugi krug, azatim treÊi, Ëetvrti, peti, πesti i sedmi. Iznenada su se moÊno oglasile trube, atisuÊu grlenih povika odjeknulo je kao grom.

U Otkrivenju Ivan stvara sliËnu sliku o trubama koje upozoravaju. To kao daje odjek priËe o Jerihonu kada su se trube oglasile sedam puta. Oglaπavanjetrube u Otkrivenju praÊeno je pojavom zala izazvanih tuËom, krvlju, tamom iskakavcima. Ovaj biblijski odlomak podsjeÊa nas na zla koja su pogodila ohologegipatskog faraona koji je tlaËio Boæji narod i prkosio Boæjoj zapovijedi da ihoslobodi.

Dok dalje Ëitamo Otkrivenje, vidimo orla kako leti najavljujuÊi tri nova zla.Iz zadimljenog Bezdana pojavljuju se skakavci s repovima poput πtipavaca. Dvje-sto milijuna ljutih zvijeri s tijelom konja i glavom lava izlazi zajedno sa svojimjahaËima da pobije treÊinu ljudi ognjem, dimom i sumporom. Na zemlju sespuπta aneo s malim, gorko-slatkim svitkom. More buËi, a sedam gromovauzvraÊaju svojom tutnjavom. Dvojici svjedoka, prikazanih s dvije masline i dvasvijeÊnjaka, dana je vlast da uniπte one koji pokuπavaju uniπtiti njih.

Taj niz dogaaja moæe nam izgledati isto tako zbunjujuÊe kao πto je obila-æenje sedam puta oko jerihonskih zidina sedmoga dana izgledalo stanovnicimaJerihona. Kao stanovnici Jerihona, moæda i mi predosjeÊamo da ti dogaajizacijelo imaju golemo znaËenje. Ali πto bi sve to trebalo znaËiti?

A onda zatrubi sedmi aneo. I sliËno pokliËu djece Izraelove prigodomosvajanja Jerihona, mi Ëujemo snaæne glasove na Nebu: “Nad svijetom je pripalakraljevska vlast naπemu Gospodinu i njegovu Pomazaniku, i on Êe vladati uvijeke vjekova.” (Otkrivenje 11,15)

Kao πto je sruπen Jerihon, tako se ruπe i kraljevstva ovoga svijeta. Dokbudemo prouËavali tekstove za ovaj tjedan, doÊi Êemo do potpunijeg razumijeva-nja proroËkog znaËenja sedam truba i otkrit Êemo poruku nade. Izdvojit Êe seËinjenice da se Bog bori za svoj narod i da Êe On Êe okonËati muËan problemgrijeha.

Joneen Wilson, Colton, Kalifornija, SAD

Bog se bori za svoj narod.

60


Sedam truba

LOGOSPostanak 40; 41; Efeæanima 5,2; Otkrivenje 8—11

U Bibliji se sa simboliËnim snovima sreÊemo veÊ u izvjeπtaju o Josipu, uËetrdesetom poglavlju Postanka. Moæda se sjeÊate kako je peharnik sanjao gro-æe, a pekar peciva. A onda je poslije faraon izveo Josipa iz tamnice da bi muprotumaËio njegova dva sna o kravama i klasovima æita. U svakom od tih sluËajevasimboli koji se pojavljuju u snu upuÊivali su tumaËa na pravu temu: san opekaru prikazivao je peciva, san o gladi mrπave krave itd.

Knjige Daniel i Otkrivenje slijede isti model. Vienje o Svetiπtu (Daniel 8)prikazano je simbolima vezanim za sluæbe u hramu (ovan, jarac, rogovi, “svag-daπnja”), dok je vienje o povijesti Boæje crkve (Otkrivenje 2; 3) prikazano crkva-ma u Maloj Aziji. ProroËanstvo koje dostiæe vrhunac lomljenjem Boæjeg peËatanakon Ëega nastaje tajac na Nebu (Otkrivenje 4—8,1) koristi “peËate” na svitkukao svoju glavnu metaforu.

“Sedam truba” o kojima je rijeË u Otkrivenju od 8. do 11. poglavlja, najduæeje od svih proroËanstava. Tu se opisuje povijesni pad Rimskog Carstva kojiilustrira upozoravajuÊi znak puhaËkog instrumenta. I zaπto je uopÊe prikazanpad Rimskog Carstva? U Danielu pronalazimo poznata Ëetiri kraljevstva (Ba-bilon, Perziju, GrËku i Rim) nakon kojih nastaje Kristovo kraljevstvo. Kad jeOtkrivenje pisano, tri od tih kraljevstava veÊ je palo, a jedno je bilo u opadanju.Zato Otkrivenje poËinje logiËki s Boæjim sudom nad tim jednim preostalimkraljevstvom.

SliËno tome, poruke prve Ëetiri trube (u 8. poglavlju) najavljuju kaznu nadZapadnim Rimskim Carstvom u obliku invazije barbarskih plemena kao πto subili zloglasni Vandali. SljedeÊe dvije trube (Otkrivenje 9) prikazuju sile pomoÊukojih je Bog sud nad otpalim krπÊanstvom. Opisana je pojava baruta i topova,kao i vjerski utjecaj muslimanskih ratnika.

Naπe vrijeme prikazano je posljednjom, sedmom trubom. Ovdje se vidokrugπiri i mi saznajemo da Êe Bog kazniti ovaj svijet zbog protivljenja NjegovomZakonu (http://www.e-hope4all.info/media-eng/SevenTrumpets-UriahSmith.pdf;Kenneth Mathews, Jr., “Revelation Reveals Jesus”, sv. 1,str.465-496; “An Expo-sition of the Seven Trumpets”)

U danaπnjem prouËavanju razmotrit Êemo dvije kljuËne pojedinosti. Prvo, uuvodnom dijelu (Otkrivenje 8,2-5) promatrat Êemo Kristovo djelovanje unebeskom Svetiπtu. Zatim Êemo u zavrπnom dijelu proroËanstva (Otkrivenje11,15-19) vidjeti kakve Êe posljedice imati odluke koje danas donosimo.

Kristova sluæba (Otkrivenje 8,2-5)Kad je Isus otpoËeo svoju sluæbu kao naπ Posrednik, dano Mu je “mnogo

kâda“. Taj ugodni miris, prinesen zajedno s “molitvama svih svetih”, podsjeÊa

61

nas da u Boæju prisutnost ne moæemo doÊi nepozvani. Upravo milost, taj ugodnimiris Kristove savrπene pravednosti, Ëini naπe molitve prihvatljivim pred Bogom(Efeæanima 5,2). Ako se Isus zalaæe za naπe molitve, kako to da se tako malomolimo? Ako smo pozvani da “slobodno” pristupimo prijestolju, zaπto to Ëinimosamo usput i povremeno?

U ovom tekstu (Otkrivenje 8,2-5) vidimo zavrπetak Kristove posredniËke slu-æbe koji joπ uvijek pripada buduÊnosti. Kadionica baËena na zemlju, puna vrelogugljevlja sa ærtvenika, skreÊe naπu pozornost na Ëinjenicu da Êe Isus jednogdana iziÊi iz Svetiπta.

Usporedbom tekstova u Otkrivenju 8,2-5 i 11,19 moæemo zapaziti da sepovijest Boæjih sudova nad Zemljom odvija istodobno s Kristovom sluæbom naNebu. Drugim rijeËima, dok pomaæe svojim vjernima posredovanjem na Nebu,Krist istodobno kaænjava drsku pobunu u kraljevstvima koja ih tlaËe. To su dvaaspekta Njegovog djelovanja, kao Posrednika i Suca, koji su posebno naglaπeniu Otkrivenju 8—11.

Sedma truba (Otkrivenje 11,15-19)Ovaj odlomak poËinje slikom Isusa na Nebu kome su predana sva kraljevstva

ovoga svijeta. Dok prima tu Ëast, cijelo Nebo se raduje jer Êe se On ubrzo vratitina Zemlju da povrati vlast nas njom. (https://m.egwwritings.org/en/book/509.1)

Kad se vrati, Isus Êe uniπtiti one koji su zagadili ovaj planet i ukaljali gamoralnom izopaËenoπÊu (vidi Otkrivenje 11,18).

Odlomak koji govori o sedam truba zavrπava prizorima nebeskog Svetiπta (sDeset zapovijedi u KovËegu saveza) i Boæjeg kaænjavanja Zemlje u vrijeme po-sljednjih sedam zala (vidi Otkrivenje 11,19;16,18-21). To su Njegova dva posla.Uskoro Êe oba biti zavrπena.

ZAKLJU»AKDok se Isus zauzima za naπe molitve pred prijestoljem kao da je rijeË o

Njegovim vlastitim proπnjama, zaπto se mi molimo tako malo? Dok se Njegovimneprijateljima sudi, zaπto mi nismo Njegovi prijatelji?

I dok mali svitak iz Otkrivenja posveÊuje Ëitavo jedno poglavlje islamu, zarne bismo trebali i mi malo odluËnije govoriti o nauku proroka svojim vrπnjacimamuslimanima? Spoznaja da je Bog koristio islamske vojske kako bi kaznioidolatriju i seksualni razvrat koji su karakterizirali “Sveto Rimsko Carstvo”moæda Êe zainteresirati vaπe prijatelje viπe nego πto pretpostavljate. Ako, kre-nuvπi odatle, uspijete pokazati kako su proroËanstva iz Daniela i Otkrivenjaprecizno pretkazala dva tisuÊljeÊa povijesti, bit Êe to razgovor koji Êe i vas sameutvrditi u vjeri, a i druge pozvati da vam se pridruæe.

Mi se premalo molimo. Previπe skrivamo naπe svjetlo ispod posude. Isusovosvjetlo i sila stoje nam na raspolaganju zahvaljujuÊi Njegovom posredovanju iNjegovom otkrivenju. To su Ëinjenice koje zavreuju da o njima razmiπljamo.

Eugene Wiliam Prewitt, Tampin, Negeri Sembilan, Malezija

Mi se premalo molimo.

62


Molitve svetih


“Razmislite: nijedna ponizna, iskrena molitva nije zaboravljena; svaka mo-litva biva sasluπana.

Psalmist se molio: ’Prizivljem te, Jahve, k meni pohitaj! Sluπaj glas mojkojim tebi vapijem! Nek mi se uzdigne molitva kao kâd pred lice tvoje, podizanjemojih ruku nek bude ko prinos veËernji! Na usta mi, Jahve, straæu postavi, istraæare na vrata usana mojih!’ (Psalam 141,1-3)

Imamo sve moguÊe dokaze da je ponizna, skruπena molitva upuÊena Bogudragocjena u Njegovim oËima. Nijedna nije izgubljena. ObeÊanje glasi: ‘I ja vamvelim: ustrajno molite, i dat Êe vam se! Traæite, i naÊi Êete! Kucajte, i otvorit Êevam se! Jer svatko tko moli, prima; tko traæi, nalazi, a otvara se onomu kojikuca. A tko bi od vas, koji je otac, ako bi ga sin zamolio kruha, pruæio mukamen? Ili ako bi ga zamolio ribu, pruæio mu mjesto ribe zmiju? Ili ako bi gazamolio jaje, pruæio mu πtipavca? Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davatisvojoj djeci dobre darove, koliko Êe viπe Otac nebeski dati Duha Svetoga onimakoji ga mole!’ (Luka 11,9-13)

Taj poziv upuÊen je svima. Spasitelj naglaπava tu istinu slikovitom ilu-stracijom. HoÊe li otac svojem djetetu koje od njega traæi kruha dati kamen?Ako zatraæi ribu, hoÊe li mu dati zmiju? Ako zatraæi jaje, hoÊe li mu dati πtipav-ca? To je prikazano kao neπto nemoguÊe. PraveÊi kontrast izmeu nebeskog iovozemaljskog roditelja, Krist dodaje: ‘Dakle: ako vi, premda ste zli, moæetedavati svojoj djeci dobre darove, koliko Êe viπe Otac nebeski dati Duha Svetogaonima koji ga mole!’ (Luka 11,13)” (Ellen G. White, Letter 65, 1898., 23. kolo-voza 1898.)

“Jednostavne molitve pokrenute i voene Duhom Svetim uzdiæu se k Nebukroz πirom otvorena vrata za koja Krist kaæe: ‘Gle, otvorio sam pred tobom vratakojih nitko ne moæe zatvoriti.’ (Otkrivenje 3,8) Takve molitve, pomijeπane skâdom Kristovog savrπenstva, uzdiæu se Ocu kao ugodan miris i bit Êe usliπa-ne.” (Ellen G. White, Testimonies to the Church, sv. 6, 467)

“Ako vi naete vremena za molitvu, i Bog Êe naÊi vremena kako bi vamodgovorio.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 20)

ODGOVORITE1. ©to prema ovim tekstovima kâd simbolizira u Bibliji?2. Kakva su Boæja obeÊanja u vezi s molitvom?3. Koju ulogu mi imamo u primanju odgovora na naπe molitve? (Vrlo je jedno-

stavno!)

Michel Lee, Austin, Teksas, SAD

63

Utorak, 12. veljaËe

Trube u hebrejskoj dnevnoj sluæbi

DOKAZBrojevi 10,1-10; Otkrivenje 8,2-5

Uvod u sedam truba u Otkrivenju 8,2-5 neobiËno podsjeÊa na tamid (dnevnusluæbu prinoπenja ærtava u hebrejskom hramu). Svakog jutra sveÊenik bi napu-nio kadionicu kâdom i ugljevljem sa ærtvenika. Zatim bi tu kadionicu odnio dozlatnog ærtvenika koji se nalazio Svetinji. Na kraju sluæbe ostali sveÊenici bizatrubili u trube. U starozavjetno vrijeme trube su bile vaæan sastavni dio æivot-ne svakidaπnjice u Izraelu. One su pratile zajedniËke molitve Boæjeg naroda iokupljale Izraelce kad su se trebali suprotstaviti svojim tlaËiteljima. U desetompoglavlju Brojeva navode se razliËite prigode u kojima su se trube oglaπavale.Katkad su sluæile za sazivanje zbora, a katkad su najavljivale polazak na put.RazliËite skupine bile su sazivane razliËitim zvucima. Na primjer, jedno trublje-nje bilo je za knezove, dok je zavijajuÊi zvuk bio za cijeli izraelski tabor. Trubesu koristili razliËiti sviraËi u razliËitim prigodama. Katkad su na tom instrumen-tu svirali sveÊenici. U drugim prigodama on je koriπten u ratu.

U Brojevima 10,8-10, Bog kaæe da se na zvuk trube On prisjeÊa svojeg naro-da. U Ëitavom Starom zavjetu Bog se koristi slikom truba udruæenih s molitvamada bi najavio izbavljenje svojega naroda od tlaËitelja. Tako je bilo prigodomizbavljenja Jude od Izraela (2. Ljetopisa 13,13-15) i pobjede Izraela nad Jeriho-nom (Joπua 6,20). Bog se koristi trubama i kao upozorenjem. U Otkrivenju jeoglaπeno upozorenje ili uzbuna zbog suda koji Êe nastupiti kada svakidaπnjasluæba u Svetiπtu zavrπi. Nakon truba treba otpoËeti godiπnja sluæba koja seodvija u Svetinji nad svetinjama. Te trube ne oglaπavaju pobjedu, veÊ pozivajunarod da se preispita, pokaje i moli Bogu za spasenje! Tekst u Joelu 2,1 glasi:“Trubite u trubu na Sionu! Diæite uzbunu na svetoj mi gori! Neka svi stanovnicizemlje drπÊu, jer dolazi Jahvin dan. Da, on je blizu.”

Baπ kao πto su trube i molitve Ëinile da se Bog sjeti stradanja Izraelaca, oviprizori iz Otkrivenja navode Boga da se osveti progoniteljima krπÊanske Crkve.Slikoviti opisi u Otkrivenju 8—11 oznaËavaju doslovne povijesne dogaaje kojisu otpoËeli u Ivanovo vrijeme i trajat Êe do Kristovog drugog dolaska. Tu moæe-mo vidjeti djelovanje Boæje moÊne ruke u povijesti, koje otkriva Njegovu mrænjuprema zlu i Ëinjenicu da se On sjeÊa svojeg naroda.

ODGOVORITE1. Je li vam se ikad Ëinilo kao da vaπe molitve ne idu dalje od stropa? Kakvu

vam nadu pruæaju ovi tekstovi?2. Deseto poglavlje Brojeva pokazuje da su trube oznaËavale vaæne dogaaje

vezane i za svakidaπnji i za godiπnji ritam hebrejskog naroda. Koje su “tru-be” u vaπem hodu s Bogom?

Jonathan Wheeler, Stanford, Kalifornija, SAD

64


Uzdanje u Boga do svrπetka povijesti

PRIMJENAAmos 3,7; Ivan 16,33; Rimljanima 8,28

Æivimo u vrijeme nagomilanog znanja. A ipak, joπ uvijek ima mnogo straha.»ak i meu krπÊanima mnogi ne razumiju πto to Bog radi iza pozornice. KadnesreÊa udari, ljudi se obraÊaju Bogu pitajuÊi: “Zaπto?”

Sedam truba iznose pojedinosti u vezi s najmraËnijim danima zemaljskepovijesti. Ali Ëak i u tim trenucima Bog je joπ uvijek na djelu. Kralj je naprijestolju. Ubrzo Êe se oglasiti sedma truba i On Êe nas povesti kuÊi gdje Êemozauvijek æivjeti s Njim. Ali kako se prije tog nebeskog okupljanja moæemo po-uzdati u Boga — osobito uz sve uæase koje najavljuju tih sedam truba?

Neka vam Bog bude najvaæniji u vaπem æivotu. Da bismo preæivjelivrijeme koje oznaËava sedam truba, moramo Boga staviti na prvo mjesto. TopoËinje ujutro kad se probudimo. Zahvalimo se Bogu πto nas Ëuva, zamolimo Gaza vodstvo i provedimo dan s Njegovom RijeËju u srcu. Zbog toga su osobnamolitva i prouËavanje Biblije iznimno vaæni.

Gledajte na dogaaje u svijetu Boæjim oËima. Svuda oko nas naslovigovore o najnovijim nesreÊama. Bilo da je rijeË o joπ jednom ratu na Bliskomistoku, pucnjavi u πkoli ili problemima nekog politiËara, naπ svijet opsjednut jeloπim vijestima. Ali da bismo razumjeli πto Bog radi, trebamo gledati na povijesti priËu o sedam truba u svjetlu velike borbe izmeu dobra i zla. Zato kadasljedeÊi put proËitate neki negativan naslov, zapitajte se: “©to Bog sada radi?”Ubrzo Êe se oglasiti sedma truba, a naπa je duænost da u vidu imamo πiru sliku.

Spoznajte da je patnja privremena. Jedna od najveÊih teoloπkihkontroverzi tiËe se teodiceje; ovom se rijeËju opisuje pokuπaj razumijevanjaistodobnog postojanja dobroga Boga i zlog svijeta. Boæji karakter je Ëista ljubav,a ljubav zahtijeva rizik. Bog je preuzeo rizik kad je stvorio ljude znajuÊi da onimogu pasti u kuπnju i da Êe to konaËno i uËiniti. Pa ipak, zahvaljujuÊi Njegovojærtvi na kriæu, doÊi Êe dan kad Êe patnja prestati (1. KorinÊanima 15,54.55).PriËa o sedam truba nije kraj, veÊ nastavak priËe o Boæjoj ljubavi koja se pokazujetijekom povijesti.

Govorite ljudima oko sebe o Njegovom djelovanju u povijesti. Imate li prijateljekoji su zabrinuti zbog svega loπeg πto se dogaa oko njih? Govorite im o tomekako je Bog djelovao u vaπem æivotu, kako djeluje u njihovom, a kako je djelovaou proπlosti. Ohrabrite svoje prijatelje da vjeruju Bogu da Êe se sedma trubaoglasiti i da Êe On ispraviti sve nepravde.

ODGOVORITENa koje naËine moæemo promatrati svjetske dogaaje Boæjim oËima? Kakobiste nekom prijatelju iznijeli svoj odgovor na pitanje zaπto Bog dopuπtapatnje?

Jason Miller, Silver Spring, Maryland, SAD

65


Kristovo otkrivenje — sedma truba

MI©LJENJEIzlazak 20,18.19; 25,10-22; Otkrivenje 11,15-19

Premda tema o sedam truba izaziva rasprave u vezi s njihovim tumaËenjem,Ëesto propuπtamo glavnu sliku na koju trube ukazuju — Krista! Da, to moædazvuËi kao kliπej i moæda Êete doÊi u kuπnju da kaæete: “Sve u Bibliji ukazujena Krista.” Meutim, Otkrivenje 11,15-19 doËarava sliku proslavljanja, ispunje-nja i otkrivenja najveÊeg dogaaja — Njegovog drugog dolaska. Sedma se trubarazlikuje od ostalih po tome πto se usredotoËuje iskljuËivo na otkrivanje Kristai Njegovog konaËnog cilja koji ima s nama: “Da mogu boraviti meu njima.”(Izlazak 25,8)

Kada prouËavamo Otkrivenje i proroËanstva opÊenito, Ëesto ne vidimo Kristau toj slici, dok niπta od toga nema smisla bez Njega. Sedma truba jasno otkrivada je Boæji hram otvoren za nas — greπna, slaba, poniæena ljudska biÊa. Slikovitprikaz u Otkrivenju 11,19 podsjeÊa nas na vrijeme kad je Bog objavio Zakon nagori Sinaju.

StoljeÊima poslije Krist ponovno dolazi prebivati meu svojom djecom, aliovog puta zauvijek! Kad se hram otvorio, apostol Ivan piπe: “Pokaza se njegovKovËeg saveza”, πto znaËi da je Njegova prisutnost u Svetinji nad svetinjamapostala vidljiva (Otkrivenje 11,19). Moæete li to zamisliti? Izraelci su traæili odMojsija da sam razgovara s Bogom jer ih je obuzeo strah premda su se, kao πtoih je Bog preko Mojsija pouËio, pripremali i Ëistili tri dana. Meutim, oni ninakon “pripreme” nisu mogli stajati u prisutnosti svemoÊnog Boga. A jesmo limi spremni za sedmu trubu — otkrivenje Krista ljudima?

KovËeg saveza opisan u Izlasku sadræavao je Boæji zakon — Njegov Savez,Njegov karakter. SliËno tome, u Novom zavjetu Bog æeli da duhovni Izraelci“dræe zapovijedi Boæje i vjeru Isusovu” (Otkrivenje 14,12 — ©ariÊ). Povijest Êese ponoviti kad Bog bude morao oËistiti Zemlju od zagaenosti grijehom, baπkao πto su Mojsije i leviti morali “oËistiti” Izrael od idolatrije i duhovnog bludapoËinjenog sa zlatnim teletom. Posebno je lijepo πto naπ Stvoritelj pruæa nadusvima koji Ëeznu za oËiπÊenjem i obnovom saveza s Njim. Krist ubrzo dolazi,sedma truba samo πto se nije oglasila! Jeste li spremni za taj susret?

ODGOVORITE1. Zbog Ëega je Ëinjenica da je Krist otkriven u sedam truba vaæna za razumi-

jevanje Otkrivenja?2. Kako se moæete pripremiti za susret s Kristom?3. Moæete li uoËiti joπ neke sliËnosti izmeu starozavjetnog Izraela i nas u

2019. godini? Na osnovi tih sliËnosti, kako bismo trebali reagirati na tekuÊei buduÊe dogaaje?

Juan Antialon, Rahway, New Jersey, SAD

66

Petak, 15. veljaËe

Egipatska zla... drugi krug?

ISTRAÆIVANJEOtkrivenje 8—11

ZAKLJU»AK

Povijest biljeæi kako je Spasitelj pun ljubavi preklinjao, upozoravao pojedin-ce i narode da se odvrate od svojih zlih putova. Egipat, nekad ponosno, moÊnokraljevstvo, na kraju se pokorio Boæjoj zapovijedi: “Pusti narod moj.” Izvjeπtajse na sliËan naËin ponavlja u Otkrivenju 8—11.

Oganj i tuËa, krv i dim, zvijezde koje padaju i vojske koje razaraju — sve todolazi na ovaj pobunjeni svijet. Prezrena milost sklapa svoja krila da bi siπla sazlatnog prijestolja i ustupila mjesto pravdi i osudi koja brzo dolazi (vidi EllenG. White, Isusov æivot, str. 472,473). ZatjeËete li sebe kako se borite protivBoga? Predajte Mu se jer On kaæe: “Vratit Êu se da vas uzmem k sebi da vibudete gdje sam ja.” (Ivan 14,3)

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “Mercy Said No” koju pjeva CeCe Winans.u Razmislite na koji naËin svakodnevno odgovarate na Boæju milost.u Posredujte u molitvi za svoju druπtvenu zajednicu i narod, za spasenje duπa

dok se glas milosti joπ uvijek zauzima za sve nas.u Podijelite s drugima misli i pouke koje ste Ëuli na molitvenom sastanku ili

u subotnjoj πkoli.u ProuËite proroËanstvo u okviru poruke treÊeg anela iz Otkrivenja 14,9. Uz

molitvu govorite o tome nekome tko to nikad prije nije Ëuo.u NauËite napamet deseto poglavlje Otkrivenja.u Napravite kolaË ili tortu u obliku “knjiæice” iz Otkrivenja 10,8-11 s glazurom

na kojoj Êe pisati: “Slatka u ustima, gorka u æelucu.” Zamolite neke prijate-lje i Ëlanove obitelji da ispriËaju svoja gorko-slatka æivotna iskustva o tomekako ih je Bog vodio.

POVEÆITEIzlazak 5-12; Otkrivenje 8—11.Ellen G. White, Isusov æivot, 63. poglavlje, “Blagoslovljen koji dolazi — Kralj”,

i 64. poglavlje, “Osueni narod”.

Wadenerson Saint Martin, Loma Linda, Kalifornija, SAD

67


Pouka 8

16.—23. veljaËe 2019.

Sotona — pobijeeni neprijatelj

“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvi i rijeËju svogasvjedoËanstva, jer su prezreli svoj æivot sve do smrti.”

(Otkrivenje 12,11)

68

Subota, 16. veljaËe

Naπ neprijatelj

UVODPostanak 3,15

Jedno istraæivanje koje je 2009. godine provela grupa Barna pokazalo je da40% ispitanih krπÊana smatra da Sotona “nije æivo biÊe, veÊ samo simbol zla”.(https://www.barna.com/research/most-american-cKristians-do-not-believe-that-satan-or-the-holy-spirit-exist/)

Nije li tuæno πto tako mnogo krπÊana ne vjeruje da Sotona uopÊe postoji?»etvero od desetero ljudi nije mali broj. Biblija upozorava da je Sotona stvaran.Boæja rijeË prikazuje avola kao izuzetno moÊno biÊe koje krπÊani moraju oz-biljno shvatiti. On je prisutan od Postanka do Otkrivenja.

U Postanku 3,15 Ëitamo o tome kako je na tog neprijatelja baËena kletvanakon velike prijevare u Edenskom vrtu. U Novom zavjetu Pavao upozorava danaπa borba sa Sotonom nije protiv krvi i tijela, veÊ “protiv Poglavarstava, protivVlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhova koji borave unebeskim prostorima”.

Svijet u kojem æivimo Ëesto je zastraπujuÊ, hladan, mraËan i neprijateljskiraspoloæen. To su samo neki od pokazatelja da Sotona doista postoji i da on imaneke veze sa svime onim πto se zbiva oko nas. Kao krπÊani koji æive u ovovrijeme, trebali bismo poznati tog neprijatelja da ne bismo upali u njegovezamke.

Biblija opπirno izlaæe Boæja obeÊanja, planove i ciljeve za Njegovu djecu. Sdruge strane, Boæja rijeË takoer uËi o podrijetlu neprijatelja, Sotone, o tomeπto on trenutaËno radi i kako moæemo izbjeÊi njegove zamke. Prema Ezekielu28,15, Lucifer je stvoren savrπen, baπ kao i sva ostala aneoska biÊa. Njegovoime znaËilo je “zvijezda Danica” ili “Svjetlonoπa”.

Bog je Luciferu odredio zadatak da sluæi ËovjeËanstvu donoseÊi svjetlo iistinu na ovaj svijet. Meutim, on je odluËio postati Sotona — Boæji neprijatelj.Preko proroka Izaije Biblija otkriva da se Lucifer pobunio protiv Boga. Sam jesebi dao pravo da radi nasuprot Boæjim naËelima. Tako je ËovjeËanstvu doniokaos i uniπtenje, namjeravajuÊi osujetiti Boæje ciljeve.

Dok se ovaj svijet bliæi svojem kraju, Sotona itekako dobro zna da se nalaziu zavrπnoj etapi borbe protiv Boæje djece. Zato on koristi svako raspoloæivosredstvo ne bi li postigao svoje ciljeve. Meutim, kao Boæja djeca mi imamouvjerenje da je Sotona pobijeeni neprijatelj. Ovoga Êe se tjedna naπe prouËa-vanje usmjeriti na to kako zahvaljujuÊi Boæjoj ljubavi i zaπtiti moæemo izbjeÊineprijateljeve prijevare na svrπetku vremena.

Anne Akoth, Pipeline, Nairobi, Kenija

Biblija upozorava da je Sotona stvaran.

69


ZaËetak Sotoninog utjecaja

DOKAZOtkrivenje 12,9

Godine 1995. jedan voa iz moje mjesne crkve prisustvovao je zasjedanjuGeneralne konferencije u Utrechtu u Nizozemskoj. Vrativπi se, naπiroko je pri-Ëao kako je po dolasku u zraËnu luku njegova skupina srela pijanca koji nijebio u stanju ni vlastito ime pravilno izgovoriti.

Znam da je moj prijatelj sretao pijane muπkarce i æene Ëak i u vlastitojzemlji, ali nekako nije oËekivao da Êe nekog takvog sresti tako daleko od kuÊe.Zapravo, pijanstvo je samo jedan od naËina na koji Sotona utjeËe na ovaj svijet.

Mi trebamo upoznati Sotonine osobine i metode koje ga Ëine tako uvjerljivimi zavodljivim. U 2. KorinÊanima 11,13 Pavao upozorava krπÊane da se Ëuvaju“laænih apostola, prijevarnih radnika koji se pretvaraju u Kristove apostole”. Toje u skladu s Ëinjenicom da se Lucifer od anela svjetla preobrazio u Sotonu,neprijatelja.

U naπem danaπnjem druπtvu Sotonina djela mogu se vidjeti posvuda. Ljudiimaju razliËito vienje svrhe æivota, a moralna i duhovna mjerila, vrijednosti ikvaliteta æivota u stalnom su opadanju. Mnogi vjeruju i postupaju suprotnoonome πto nauËava Biblija. Ali Bog nam je i pokraj svega toga, preko Kristapokazao kako moæemo pobijediti neprijatelja. Ono πto saznajemo iz Biblijerazlikuje se od onoga πto vidimo da se zbiva oko nas. Razlog tome su laæi kojeSotona smiπlja za svaku generaciju.

Otkad je zbaËen s Neba, Sotona se koristi razliËitim metodama u iznoπenjusvojih laæi. On se uvukao u znanost, obrazovanje, zabavu, religiju i druga podru-Ëja da bi ostvario svoje ciljeve. Ali Bog je svjestan da naπ neprijatelj vrebaunaokolo i zato nam je dao potrebne smjernice u svojoj boæanskoj RijeËi.

“Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kao riËuÊi lav, traæeÊikoga da proædere!” (1. Petrova 5,8) Oni koji æive u podruËjima gdje æive opasnedivlje æivotinje, znaju koje mjere opreza treba poduzeti kako bi ih izbjegli. UEfeæanima 6,10-18 spominje se Boæji oklop koji moramo staviti na se da bismose zaπtitili od neprijatelja.

ODGOVORITE1. Koje biste mjere opreza poduzeli kad bi vas progonila opasna divlja æivoti-

nja? Kako to moæete primijeniti na ono πto moramo poduzeti da bismo sezaπtitili od Sotone?

2. ©to moæemo uËiniti da Sotona ne ue u naπ duhovni ili moralni prostor?

Nobert Kurema, Thika, Kenija

Mnogi vjeruju i postupaju suprotno onome πto nauËava Biblija.

70


Pobijeeni neprijatelj

LOGOS2. Solunjanima 2,8-12; Otkrivenje 12,1-5.13.14.17

Æena i Zmaj (Otkrivenje 12,1-5)U Otkrivenju 12,1-5 opisuju se namjere neprijatelja. Sotona je namjeravao

uniπtiti Krista ovdje na Zemlji, ali kad mu je taj pokuπaj propao, usmjerio jesvoje napore na Crkvu.

Æena u vienju prikazuje Ëitavu Boæju obitelj. To se odnosi na izraelskinarod onako kako je opisan u Starom i Novom zavjetu. Æena takoer prikazujekrπÊane, o kojima se poslije govori kao o Æeninom potomstvu.

Iz ovog vienja moæemo izvuÊi pouku da Bog Ëuva svoj narod iako Sotonatumara unaokolo, spreman da proædere svako Boæje dijete. Takoer je vaænoshvatiti da Sotona tu bitku ne vodi sam. BuduÊi da je on u vienju prikazan kaoZmaj, Ivan piπe da Zmajev rep “pomete treÊinu nebeskih zvijezda i surva ih nazemlju” (Otkrivenje 12,4).

Sotona ima svoje predstavnike ovdje na Zemlji s kojima nastoji prevaritiBoæju djecu i prevesti ih na svoju stranu. Meutim, Bog Êe na osnovi planaspasenja odvesti svoju djecu u ObeÊanu Zemlju. To se moæe postiÊi prihvaÊa-njem Krista kao svojeg Spasitelja. Neprijatelj je pokuπao uniπtiti Krista prigo-dom Njegovog roenja, tijekom Njegove sluæbe i na Golgoti — ali njegovi sunapori svaki put propali. Jedino vjerom u Krista i posluπnoπÊu Boæjim zapo-vijedima i mi moæemo poraziti Sotonu.

Rat na Zemlji (Otkrivenje 12,13.14)Ovaj dio vienja opisuje progonstvo Boæjeg naroda na Zemlji. Sotona je

razjaren zbog Crkve i Kristovih sljedbenika. On Ëini sve πto je u njegovoj moÊida ih uniπti.

Osim toga, neprijatelj je svjestan da Êe, ako uniπti Crkvu, osujetiti Boæji plani ostvariti svoje sebiËne ciljeve.

Meutim, dok Sotona bude nastojao uniπtiti Boæji narod izazivajuÊi bol inesreÊe meu njima, Boæja Ëudesna ruka bit Êe nad Crkvom i osigurat Êe jojsigurnost i zaπtitu. Biblija objaπnjava da su Æeni bila dana orlova krila da pobje-gne u pustinju i izbjegne stradanja koja joj priprema Sotona.

To vienje sadræi pouku za sve danaπnje krπÊane — Ëak i kad se suoËavamos izazovima u razliËitim okolnostima u vezi s naπim zdravljem, obrazovanjem,sluæbom i obitelji, Bog je uvijek s nama na svakom koraku puta da bi nampruæio sigurnost i zaπtitu.

Metafora krila u Bibliji je koriπtena i prije, kad su Izraelci bjeæali od faraona(Izlazak 19,4; Ponovljeni zakon 32,11). U ovom vienju ona se odnosi na Boæjuzaπtitu nad Njegovom Crkvom i Njegovom djecom. Usporedba s orlom koji letiiznad oblaka, i zmije koja gmiæe po zemlji, ukazuje na Boæju nadmoÊ nad

71

Sotonom. Bog je davao orlova krila svojoj voljenoj djeci kad god su se suoËavalas nepovoljnim okolnostima.

Ostatak kao meta (Otkrivenje 12,17)Rat s ostatkom ukazuje na daljnje iskaljivanje Sotoninog gnjeva. On je

poduzimao napade na Krista, koji ga je konaËno pobijedio na kriæu. Sotona jesvoj gnjev s Krista preusmjerio na mladu Kristovu Crkvu pokuπavajuÊi uniπtitikrπÊanstvo u zaËetku. To je dovelo do progonstva i raseljavanja uËenika i apo-stola.

Pavao govori o krπÊanima kao o “njegovu potomstvu” (vidi GalaÊanima3,16.29). Prema tome, rat protiv ostatka, nasilje i progonstvo poticano od straneSotone svaki krπÊanin na Zemlji treba oËekivati. Meutim, moramo razumjetirazliku izmeu pravog i laænog krπÊanina.

Ivan piπe da se Sotona razgnjevio na one “koji vrπe Boæje zapovijedi i ËuvajuIsusovo svjedoËanstvo” (Otkrivenje 12,17). To su istinski Ëlanovi krπÊanskogtijela, a ne oni koji su to samo na rijeËima.

Neprijateljeva konaËna strategija (2. Solunjanima 2,8-12)ZnajuÊi da je sud vrlo blizu, Sotona sad stavlja u pogon svu svoju silu. On

se koristi svim vrstama laænih Ëuda i svakom nepravednom prijevarom da biljude namamio u vjeËnu smrt. Ipak, valja zapaziti da Sotona, Ëak ni sa svojomstrategijom za posljednje vrijeme, neÊe imati uspjeha protiv Boæjeg naroda.

Od poËetka vremena Bog je imao plan za izbavljenje svojeg naroda od ne-prijatelja. Dakle, samo je pitanje vremena kada Êe on biti uniπten slavom Go-spodnjeg dolaska. Sotona je u ratu s nama. Iskreni Kristov sljedbenik koji æiviu ovo vrijeme mora stradati. Meutim, nagrada za naπe stradanje bit Êe vjeËniæivot. U duhovnom ratu s neprijateljem moæemo odnijeti savrπenu pobjedu samoako budemo dræali Boæje zapovijedi i imali Isusovo svjedoËanstvo.

ODGOVORITE1. Koji dokazi ukazuju na æestoku borbu izmeu Sotone i krπÊana? Kako mo-

æemo pobijediti u toj borbi?2. Koja sredstva moæemo upotrijebiti da bismo odræali Boæje zapovijedi i saËu-

vali Isusovo svjedoËanstvo?

Seline Khavetsa, Pipeline, Nairobi, Kenija

Boæja Ëudesna ruka bit Êe nad Crkvom i osigurat Êe joj sigurnost izaπtitu.

72


Prikladni opisi


“Dijete roeno Crkvi koja je Ëeznula za Njim i æeljno Ga iπËekivala bio je naπpredivni Spasitelj, koji Êe uskoro æeljeznim æezlom zavladati narodima. HerodGa nije uspio ubiti, udruæene sile zemlje i pakla nisu Ga mogle nadvladati, ipremda je jedno vrijeme bio zadræan pod vlaπÊu groba, pokidao je njegove okru-tne sveze, prokrËio put æivota ËovjeËanstvu i doπao k Bogu i Njegovom prije-stolju. Uzaπao je na Nebo pred oËima svojih uËenika ostavljajuÊi njima i namaobeÊanje da Êe ponovno doÊi.” (Uriah Smith, Daniel and the Revelation, str.549)

Sotona se radovao Kristovom poslanju na Zemlji kao svojoj posljednjoj pri-lici da osujeti plan spasenja. Prilazio je Kristu sa skoro neodoljivim kuπnjama,pokuπavao Ga ubiti tijekom Njegove sluæbe, a kad Ga je uspio poloæiti u grob,uloæio je sve napore, zlobno likujuÊi, da Ga tu i zadræi. Meutim, iz svakog togsusreta Boæji Sin je iziπao kao pobjednik, a svojim odanim sljedbenicima uputioje ovo blaæeno obeÊanje: ‘Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na momeprijestolju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovu prijesto-lju.’ (Otkrivenje 3,21)

“I ponovno, postoji izvjestan broj primjera u kojima je Sotona poraæen iodbaËen. Jedan od njih je njegovo prvo zbacivanje s Neba, drugi kada ga je Kristpobijedio prigodom svojega prvog dolaska, a postojat Êe joπ jedan u buduÊnosti,kad Êe biti baËen u Bezdan i svezan na tisuÊu godina. U svakom od tih primjeravidimo kako se njegova moÊ postupno sve viπe ograniËava. Pri svakom sljede-Êem sukobu on pada za stupanj niæe.” (Isto, str. 551)

“Ako je ispravno vienje da smo veÊ doπli do naraπtaja koji Êe biti svjedokzavrπnih prizora na Zemlji, taj rat protiv istine ne moæe biti daleko u buduÊ-nosti. ... Ostatak se prepoznaje po tome πto dræi Boæje zapovijedi i ima IsusovosvjedoËanstvo.” (Isto, str. 557)

ODGOVORITEKako moæemo odræati Boæje zapovijedi u vjeri i praksi?

Brenda Kurema, Thika, Kenija

“Postoji izvjestan broj primjera u kojima je Sotona poraæen i odbaËen.”

73


Kako moæemo odoljeti neprijatelju?


U æivotu postoje odluke koje moramo donijeti. Odluke u vezi sa studijem,zaposlenjem, obitelji, upotrebom novca i o mnogoËemu drugom. U meuvreme-nu, Sotona je na slobodi i pokuπava nas prevariti. Kako onda moæemo bitisigurni da ispravno postupamo — i da nas avao nije zaveo na stranputicu?

U Otkrivenju 12,11 saznajemo da neprijatelja moæemo pobijediti jedino“Janjetovom krvi i rijeËju svoga svjedoËanstva”. Krist je pobijedio Sotonu naNebu i na Zemlji. Prema tome, naoruæani Janjetovom krvlju, mi moæemo doni-jeti ispravne odluke u skladu s Boæjom voljom, moæemo primijeniti Boæju istinuu svakoj situaciji s kojom se susreÊemo i u svakoj odluci koju donosimo.

Biblija nauËava da Kristova krv nadjaËava Sotoninu silu (Otkrivenje 12,11).Sotonine optuæbe protiv nas su beskorisne sve dok se mi Ëistimo Janjetovomkrvlju. ©toviπe, Sotona neÊe zauvijek imati moÊ nad nama. Njegova sudbina jeodluËena i prije povratka Isusa Krista.

Krist je veÊ platio kaznu za naπe grijehe. »ak i ako su naπi grijesi crveni kaogrimiz, zahvaljujuÊi Kristovoj smrti na kriæu moæemo se pomiriti s BogomJanjetovom krvlju. “U kome imamo otkupljenje njegovom krvlju, oproπtenjegrijeha, prema bogatstvu njegove milosti.” (Efeæanima 1,7)

Ono πto nas Ëisti i spaπava nije doslovna Kristova krv. Spaπava nas Njegovasmrt na kriæu umjesto nas, osuda i teret grijeha koji je On ponio umjesto nas.A evo πto mi moramo uËiniti da bismo se suprotstavili avolu:

Budimo svjesni cijene naπeg spasenja: Najbolje Ëuvamo i odræavamoskupe stvari koje posjedujemo. Naπe spasenje Krista je stajalo æivota. On jeumro radi nas da bi osigurao naπe spasenje. Zato bismo trebali Ëiniti sve πto jeu naπoj moÊi da ostanemo odani Kristu.

Budimo neprestano u molitvi: Molitva i zahvaljivanje odliËno su oruæjeprotiv avola. Trebamo ga koristiti neprekidno, u svakoj situaciji.

Koristimo Bibliju kao vodiË: “Po tvojim naredbama postajem razuman,stoga mrzim sve putove laæne.” (Psalam 119,104)

ODGOVORITEKako nas avao optuæuje pred Bogom i kako se moæemo opravdati usprkos

tim optuæbama (vidi Job 2,5; Otkrivenje 12,10)?

Patience Joyner, Kilimani, Nairobi, Kenija

U meuvremenu, Sotona je na slobodi i pokuπava nas prevariti.

74


Moje oruæje protiv neprijatelja

MI©LJENJEOtkrivenje 12,17

Nedavno sam sluπao umirovljenog generala iz moje zemlje dok je objaπnja-vao kako je razoruæao tisuÊe pobunjene mladeæi u okviru mirovne misije uLiberiji. Zanimljivo, u jednom trenutku je rekao da nikad nije nosio oruæje kadbi se suoËio s pobunjenicima. Pitao sam se kako je uspio obavljati svoju duæ-nost a da pobunjenici ne ustanu protiv njega.

Svatko tko se borio u ratu zna da vojnici moraju nositi oruæje. Kad je Sotonaizgubio rat na Nebu, bio je zbaËen na Zemlju. Nakon toga je stupio u rat “protivonih koji vrπe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo” (Otkrivenje 12,17).Kao Kristov sljedbenik, ja sam svjestan tog rata.

Da bih se zaπtitio od Sotone, suprotstavio se njegovim beskrajnim prijeva-rama i uspjeπno borio u ratu, potrebno mi je efikasno oruæje. Prvo oruæje kojeimam je Janjetova krv. Krist je prolio svoju krv na kriæu da bi me spasio.Njegova smrt daje mi sigurnost da su moji grijesi oproπteni (Rimljanima 8,31-34). Da, ja sam greπnik, a Sotona, moj tuæitelj, trebao bi znati da me Janjetovakrv opravdava. Moji grijesi su pribijeni na kriæ s Golgote i Bog me viπe ne dræiodgovornim za njih. Osim toga, Janjetova krv daje mi moÊ da nadvladam svakuzamku koju bi mi Sotona mogao postaviti.

Moje drugo oruæje je Isusovo svjedoËanstvo. To oruæje odnosi se na mojerijeËi i postupke. Mi smo pozvani da budemo svjetlo i sol ovome svijetu (Matej5,13-16). Od nas se oËekuje da naπe svjetlo svijetli preko naπih rijeËi i postu-paka. ObjavljujuÊi Kristovo svjedoËanstvo svijetu, mi osvajamo Sotonin teritorij,a to je ono πto njega plaπi. Isusovo svjedoËanstvo je moÊno, neosporno, i onomijenja æivot.

TreÊe oruæje koje imam protiv neprijatelja je duh samoodricanja. Biblija uËida su se zaklani sveti (iz petog peËata) odrekli svega radi Krista. Odrekli su sesvojih imanja, svojeg ugleda, pa Ëak i svojeg æivota. Ako budemo iπli stopamatih svetih ljudi, radije Êemo umrijeti nego da se pokaæemo nevjernima svojemSpasitelju. Samoodricanje je Kristova vrlina koju moramo prihvatiti ako æelimosvladati Sotonu i pobijediti s Kristom.

ODGOVORITENavedite nekoliko stvari kojih se moramo odreÊi da bismo bili vjerni Kristu.

©to moæemo nauËiti iz æivota zaklanih svetaca, kao πto je bio Stjepan, kakobismo zadobili pobjedu u ratu koji trenutaËno vodimo?

Silas Onyango, Dagoretti, Nairobi, Kenija

75

Petak, 22. veljaËe

Svladavanje neprijatelja


ZAKLJU»AKNijedan neprijatelj ne dolazi da bi bio poraæen. Neprijatelj dolazi da bi napao

i pokorio protivnika. Da bi svladao neprijatelja, Ëovjek mora posjedovati nuæneborbene vjeπtine, najbolje oruæje i izdræljivost u borbi. Mi smo u ratu sa Soto-nom. Naoruæan najboljim oruæjem, on je spreman napasti u svakom trenutku.Nama je, s druge strane, potrebno najmoÊnije oruæje da bismo se suprotstavilinjegovoj opremi. SreÊom, Bog nam je javio najbolju vijest — da je Sotona veÊpobijeen. Dokle god dopuπtamo Kristu da æivi u nama i bori se za nas, pobjedanam je zajamËena.

RAZMOTRITEu Napiπite rijeË PORAZ kao akronim. Pokraj svakog slova navedite neku vrlinu

koja nam je potrebna da bismo porazili Sotonu. Na primjer, slovo “O” moglobi znaËiti “oslanjanje na Krista”.

u Nacrtajte neku osobu privlaËnog izgleda s osobinama avola. Poveæite tosvoje umjetniËko vienje s onim πto Sotonini predstavnici koriste da bizaveli Kristove sljedbenike.

u Pitajte nekog branitelja ili ratnog veterana koje su pripreme Ëovjeku potre-bne prije nego πto poe u rat. Razmislite koje biste mjere opreza trebaliizvrπiti u svojem duhovnom ratu sa Sotonom.

u Napravite kartice sa sljedeÊim rijeËima: MISLI, RIJE»I, DJELA. Razmislitekako biste mogli dovesti svoje misli, rijeËi i djela u sklad s Boæjim zapo-vijedima i Isusovim svjedoËanstvom.

u Napiπite kratku priËu o svojem putovanju s Isusom, navodeÊi izazove i pro-bleme s kojima ste se susretali zbog Njegovog djela. Usporedite svoje izazo-ve i probleme s problemima s kojima su se susretali apostoli.

u Nacrtajte vremensku lentu s rasporedom dogaaja u ratu izmeu Sotone iBoæjeg naroda, od Edenskog vrta do naπeg vremena. NaznaËite i kako je Bogπtitio i spaπavao svoj narod od Sotonine ruke.

u Naslikajte prizore iz Otkrivenja 12,1-6. Razmiπljajte o znaËenju tih slika iupotrijebite ih kao ilustraciju Ivanove poruke.

POVEÆITEDaniel 9,24-27; Matej 2,16-18; Marko 4,35-41.Hans K. LaRondelle, “The End-time Message in Historical Perspective”, Mini-

stry Magazine, (https://www.ministrymagazine.org/archive/1996/12/the-end-time-message-in-historical-perspective).

Erick Onyango, Embakasi, Nairobi, Kenija

76


Pouka 9

23. veljaËe — 2. oæujka 2019.

Sotona i njegova dva saveznika

“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode da vodi ratprotiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vrπe

Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.”(Otkrivenje 12,17)

77

Subota, 23. veljaËe

Bog pobjeuje

UVODOtkrivenje 13,8

U svijetu u kojem danas æivimo, moæemo biti preplavljeni grijehom i zlom nakoje nailazimo na svakom koraku. Lako moæemo pomisliti da nema naËina nakoji bi istina mogla nadjaËati sve te zablude koje se svakodnevno propagirajuπirom svijeta. A kad se okrenemo Svetom pismu, kao da pronalazimo i potvrduza to.

U trinaestom poglavlju Otkrivenja vidimo Zvijer koja izlazi iz mora (Otkrive-nje 13,1), ovlaπtenu od strane Zmaja, Sotone (vidi Otkrivenje 12,9), da huli naBoga i sve za πto se On zauzima (Otkrivenje 13,5). ©to je joπ gore, toj Zvijeri jedana vlast i da progoni Boæji vjerni narod (Otkrivenje 13,7). Tu Zvijer, oruesamog Sotone na Zemlji, stanovnici ovoga svijeta ne samo da prihvaÊaju, veÊ ioboæavaju — i to Ëitav svijet (Otkrivenje 13,3.4). Kakvu nadu ima Boæji narod daÊe ostati vjeran usred takve katastrofe? Je li zlo veÊ preπlo toËku nakon kojeviπe nema povratka? Moæe li Bog zaustaviti plimu ljudske pobune?

Predivan odgovor nalazimo u Otkrivenju 13,8, gdje nam Pismo kaæe da Êe secijelo ËovjeËanstvo pokloniti Zvijeri — svi ljudi, kao πto vidimo, osim onih Ëijeje ime “upisano u knjizi æivota zaklanog Janjeta”. Kakvo prelijepo obeÊanje —Sotona nikad neÊe pokoriti one koji su otkupljeni Kristovom krvlju.

Da, Sotona je nesumnjivo aktivan u naπem svijetu. Da, sile zla i tame mogus vremena na vrijeme djelovati nadmoÊno. Da, Ëesto moæe izgledati da istina nepobjeuje. Meutim, predivna i ohrabrujuÊa istina koju nalazimo u Pismu jestda oni koji se uzdaju u Boga nemaju razloga za oËaj jer Êe ih Bog saËuvati.

Zapravo, kad se vratimo jedno poglavlje unatrag i proËitamo Otkrivenje 12,saznajemo da je Bog veÊ izvojevao pobjedu nad Sotonom (Otkrivenje 12,7.8). Baπto biÊe koje izaziva takvo pustoπenje u naπem svijetu, koje nas navodi na pomi-sao da Êe zlo sigurno trijumfirati — zapravo je pobijeeni neprijatelj! I baπ zatoπto je pobijeen, zato πto zna da mu vrijeme istjeËe, on se toliko trudi da prevarii uniπti ËovjeËanstvo (Otkrivenje 12,12). On nas pokuπava povuÊi sa sobom.

Borba povremeno moæe djelovati poraæavajuÊe, ali iz Pisma znamo tko Êepobijediti. Bog je veÊ izvojevao pobjedu. Mi moramo odluËiti hoÊemo li ostativjerni Pobjedniku, ili Êemo se prepustimo oËaju i pridruæiti gubitniËkoj strani.Dok budemo prouËavali izvjeπtaj o velikoj borbi koja se odvija izmeu Krista iSotone, donesimo odluku da Êemo ostati vjerni Onome koji je ærtvovao sve dabi nas odveo u pobjedu.

Seth D. Roberts, Walla Walla, SAD

Sotona nikad neÊe pokoriti one koji su otkupljeni Kristovom krvlju.

78


Zmaj uzvraÊa udarac

LOGOSOtkrivenje 12,17; 13,1-18

Pregled (Otkrivenje 12,17)Otkrivenje 12 opisuje sukob izmeu Zmaja (Sotone) i Isusovih sljedbenika

od Kristovog vremena do isteka razdoblja od tisuÊu dvjesto i πezdeset godina.U zavrπnom retku tog poglavlja otkrivamo da se Zmaj “razgnjevio” na Æenu iodluËio udariti na Isusove sljedbenike. Otkrivenje 13 u πirokim obrisima ocrtavagoleme razmjere tog zavrπnog napada.

Otkrivenje 13 takoer govori o znaËajnoj promjeni u Sotoninoj strategiji. Dotog trenutka, Sotonina prvenstvena taktika bila je prisila. “Moæemo zapaziti dase rijeË ‘prevariti’ uopÊe ne pojavljuje u povijesnom dijelu Otkrivenja (4—11).Meutim, ona se redovno koristi u eshatoloπkom dijelu (Otkrivenje 12—20) kadse opisuju Sotonine aktivnosti u posljednje vrijeme i priprema za konaËnu kri-zu.” (Ranko Stefanovich, Plain Revelation [Berrien Springs, MI: Andrews Uni-versity Press, 2013.], str. 149) Ono πto nije mogao osvojiti primjenom grube sile,Sotona sad nastoji zadobiti dvoliËnoπÊu. On to Ëini tako πto upoπljava dvijevelike sile prikazane kao Zvijeri. Zajedno, oni formiraju moÊan trostruki savez— neku vrstu laænog trojstva — kako bi pokuπali jednom zauvijek iskorijenitiBoæji narod. Sada Êemo pogledati svaku od te tri sile pojedinaËno.

Zmaj (Otkrivenje 12,3.4.7-9; 13,2.4)Zmaj se izriËito povezuje sa Sotonom, koji potjeËe s Neba (Otkrivenje 12,7-

9). Meutim, na drugim mjestima u dvanaestom poglavlju Otkrivenja vidimo daon takoer djeluje preko ljudskih sila. Na primjer, pokuπao je ubiti Dijete Isusa(Otkrivenje 12,4) uz pomoÊ poganskog Rimskog Carstva (vidi Matej 2,13.16). ©toZmaj æeli? Bogoπtovlje je jedna od kljuËnih tema u Otkrivenju, a u Otkrivenju13,4 vidimo da je dio Zmajevog plana da Ëitav svijet navede da mu se klanja.

Meutim, da bi to postigao, Sotona se mora posluæiti lukavstvom. Malo tkobi svjesno i dobrovoljno oboæavao Sotonu. Zato on silu, prijestolje i vlast dajesvojem predstavniku, Zvijeri koja izlazi iz mora, i prima oboæavanje u njegovoime (Otkrivenje 13,2.4). Da bi isposlovao da se svijet klanja toj Zvijeri (a samimtim i njemu), Sotona se koristi i drugom silom, Zvijeri iz zemlje (Otkrivenje13,11.12). Obje su Zvijeri moÊne, ali one su samo orue koje Sotona koristi usvojoj prijevari. Mada se Zmaj povlaËi u sjenu i rijetko se otvoreno pokazuje, utrinaestom poglavlju Otkrivenja vidimo da je on i dalje “mozak operacije” djelujuÊiiz sjene preko te dvije sile.

Zvijer iz mora (Otkrivenje 13,1-10)Druga sila u okviru Sotoninog trojstva je Zvijer iz mora. Ona svoju silu,

prijestolje i vlast prima od Zmaja, pa Ëak i podsjeÊa na njega (Otkrivenje 12,3;

79

13,1). I baπ kao πto je pljesak djece na lutkarskoj predstavi zapravo namijenjenonome koji povlaËi konce iza kulise, tako je i oboæavanje Zvijeri iz mora zapravooboæavanje Zmaja.

Djela Zvijeri iz mora obuhvaÊaju hulu na Boga i progonstvo svetih, πto od-govara tekstu u Danielu 7,24.25. Ta Zvijer je ista ona sila koju Pavao opisuje u2. Solunjanima 2,3.4. Jedna od kljuËnih odlika Zvijeri iz mora jest da onaprogoni svete Ëetrdeset dva mjeseca — πto je isto vremensko razdoblje kao itisuÊu dvjesto i πezdeset dana, koliko je bila progonjena Æena o kojoj je rijeË uOtkrivenju 12,6. Ta Zvijer iz mora, koja djeluje kao predstavnik Zmaja, otpala jeRimska crkva. Tijekom tisuÊu dvjesto i πezdeset godina — od 538., kad je pa-pinstvo uspostavljeno kao vrhovna crkvena vlast, do zarobljavanja pape 1798.godine — vladao je papinski Rim. U Otkrivenju 13,3 zapaæamo da je crkva zado-bila smrtonosnu ranu. Ali kako Êe ta rana zacijeliti i πto Êe se dalje dogaati?Odgovor je usko povezan sa sljedeÊom silom o kojoj se govori u ostatku trinae-stog poglavlja Otkrivenja.

Zvijer iz zemlje (Otkrivenje 13,11-17)TreÊi Ëlan laænog trojstva je Zvijer iz zemlje. Ta Zvijer se razlikuje od prve

na viπe naËina. Prvo, ona izlazi iz zemlje, a ne iz mora, πto pokazuje da potjeËeiz potpuno razliËitog podruËja u odnosu na papinski Rim. Drugo, ona se javljaotprilike u isto vrijeme kada prva Zvijer zadobiva smrtonosnu ranu 1798. go-dine. Dok je prva Zvijer imala dugu povijest, ova druga Zvijer je nova. I na kraju,dok je prva Zvijer bila zastraπujuÊeg izgleda, druga Zvijer podsjeÊa na janje idjeluje bezopasno. Jedina zemlja koja odgovara tom opisu jesu SjedinjeneAmeriËke Dræave koje su uspostavljene na naËelu vjerske slobode. Meutim,iako izgleda kao janje, ta Zvijer progovara kao Zmaj — drugim rijeËima, ona nakraju postaje glasnogovornik Zmaja i orue u njegovom planu.

Zvijer iz zemlje posjeduje istu vlast kao i Zvijer iz mora — vlast koja potjeËeod Zmaja. KonaËno, druga Zvijer je pokretaËka sila koja Êe navesti svijet daoboæava prvu Zvijer, a prema analogiji, i Zmaja osobno. Osim toga, Zvijer izzemlje nagovorit Êe svijet da napravi “kip” prve Zvijeri navodeÊi sve da prime æigZvijeri, pri Ëemu ono prvo podrazumijeva obnovu vjerskog sustava srednjovje-kovne crkve, dok se drugo odnosi na laænu subotu.

PraktiËna primjenaSotonina mrænja prema Isusu, opisana u dvanaestom poglavlju Otkrivenja,

pokreÊe ga da napadne Njegove sljedbenike koristeÊi se prijevarom i laænimkrπÊanstvom. Sotonina moÊ zavoenja priliËno je dojmljiva — skoro Ëitav svijetpodleÊi Êe njegovom lukavom planu. Meutim, Isus je vjekovima unaprijed ra-zotkrio taj avolji plan, Ëime je pokazao da Njegova sila nadmaπuje Ëak inajuspjeπnije Sotonine spletke. Hvala Bogu πto Sotona ne moæe iznenaditi Isu-sa! Glavna pouka Otkrivenja 13 jest da veÊ danas moramo izabrati Krista, da semoramo osloniti na Njegovu mudrost i silu da bismo opstali u vrijeme te zavrπneprijevare.

Tanner Martin, Berien Springs, Michigan, SAD

80


Pomor


“U trinaestom poglavlju Otkrivenja (redci 1-10) nalazimo opis druge Zvijeri,koja je sliËila na leoparda, i kojoj Zmaj ‘predade svoju moÊ, svoje prijestolje iveliku vlast’. Ovim simbolom, kako je to vjerovala veÊina protestanata, pred-stavljeno je papinstvo, koje je naslijedilo moÊ, prijestolje i silu drevnog RimskogImperija. ...

‘I vlast da to Ëini Ëetrdeset i dva mjeseca.’ Zatim prorok kaæe: ‘I vidio samjednu od njezinih glava kao smrtonosno ranjenu.’ I nastavlja: ‘Tko je odreen zaropstvo, ide u ropstvo; tko je odreen da pogine od maËa, od maËa mora pogi-nuti!’ »etrdeset dva mjeseca isto su πto i ‘jedno vrijeme, dva vremena i polovinuvremena’, a tri i pol godine ili tisuÊu dvjesto πezdeset dana iz Daniela 7 — tojest vrijeme tijekom kojega Êe papinska vlast tlaËiti Boæji narod. Ovo razdoblje,kako je izneseno u prethodnim poglavljima, otpoËelo je papinskom prevlaπÊu538., a zavrπilo 1798. godine. Te je godine francuska vojska zarobila papu,papinska je vlast zadobila smrtonosnu ranu, a ispunilo se proroËanstvo: ‘Tko jeodreen za ropstvo, ide u ropstvo.’” (Ellen G. White, Velika borba, str. 347,348)

U prvih nekoliko redaka trinaestog poglavlja Otkrivenja sadræano je punotoga. Kod onih koji su æivjeli krajem 1700-ih i poËetkom 1800-ih, nakon πto jeFrancuska zarobila papu, on je izgubio svaku naklonost koju je prije uæivao.»inilo se nemoguÊim da Êe se Rim ikad oporaviti. Pa ipak, malo-pomalo, takosporo da se moæe reÊi gotovo neosjetno — odnosi su obnovljeni.

I mi danas Ëesto donosimo sitne odluke i pravimo kompromise koji naizgledne znaËe mnogo, ali prije nego πto postanemo svjesni, bivamo do grla upleteniu neku loπu naviku ili nesmotreno prijateljstvo. Osobito kada je rijeË o æivotnimsitnicama, vaæno je da se Ëvrsto dræimo Boæje rijeËi i onoga πto nam je Onrekao. Trebamo se pripremiti za ono πto Êe doÊi, ali i ne dopustiti avolu igrijehu da se uπuljaju u naπ æivot i Kristovo obliËje u nama pretvore u Sotonino.

ODGOVORITESjetite se nekog trenutka kad ste se samo malo prepustili grijehu. Jeste li

se dobro osjeÊali? Jeste li pomislili da to i nije tako loπe, i da biste ponovnosagrijeπili samo u toj jednoj stvari ako bi vam se joπ koji put ukazala prilika?Jeste li zbog tog posrtanja doπli do zakljuËka da je u redu pomalo grijeπiti i uneËemu drugom?

Seth Shaffer, Collegedale, Tennessee, SAD

Osobito kada je rijeË o æivotnim sitnicama, vaæno je da se Ëvrsto dræimoBoæje rijeËi i onoga πto nam je On rekao.

81


Dvojnici — Sotonina krivotvorina

DOKAZDaniel 7

Kao πto smo saznali u dijelu “Logos”, trinaesto poglavlje Isusovog Otkrive-nja bitan je dio knjige. Ono razotkriva sotonsko trojstvo. To poglavlje pokazujeda Sotona, stara Zmija, ili Zmaj, oponaπa djelovanje nebeskog trojstva. Ono seusredotoËuje najprije na karakter i djelovanje Zvijeri iz mora. Neki znakoviprepoznavanja te Zvijeri jesu tisuÊu dvjesto i πezdeset dana, smrtna rana izahtjev za oboæavanjem. Jasno je da ona pokuπava biti Kristov dvojnik — nekavrsta duplikata.

Vaæno je zapaziti sliËnost izmeu ove Zvijeri i roga iz sedmog poglavljaKnjige proroka Daniela. Oni su identiËni kad je rijeË o vremenskom okviru,ciljevima i drskom hvalisanju. Kad analizirate osobine te Zvijeri, moæete je pre-poznati kao otpalu crkvu iz razdoblja od 538. do 1798. godine. Ona oponaπaKrista kao izvor vlasti i sile (za tumaËenje Svetog pisma), uvjerava druge da jeona jedini put u Nebo (oprosnice), progoni svete i govori hvalisavo o sebi. Dakle,ispunjenje tog vienja moguÊe je pratiti kroz povijest.

SljedeÊi sudionik opisan je u Otkrivenju 13,11-18. Ta Zvijer prikazuje drugusilu. SliËno prvoj, druga Zvijer oponaπa djelovanje jedne od Osoba Trojstva —Duha Svetoga. Ona najprije upuÊuje na prvu Zvijer (laænog Krista) i uzdiæe je.©toviπe, ona posjeduje silu i primjenjuje je u pokuπaju da oponaπa Ëuda kakvaizvodi jedna Osoba Boæanstva. Ona takoer æigoπe ljude koji se klanjaju Zvijeri,sliËno kao πto Duh Sveti zapeËaÊuje one koji dræe Boæje zapovijedi i ËuvajuIsusovu vjeru.

Zvijer iz zemlje moæe se prepoznati kao joπ jedan entitet u povijesti —Sjedinjene AmeriËke Dræave — zemlja koja izgleda kao janje, ali progovara kaoZmaj. S obzirom na proklamiranje takozvane vjerske slobode, suradnju sekumenskim pokretima i snoπljivost, Sjedinjene AmeriËke Dræave odgovarajuÊisu kandidat koji Êe odigrati vaænu ulogu na svrπetku velike borbe. Njihova ulogai utjecaj skrenut Êe pozornost na Zvijer iz mora i njezine ciljeve u buduÊnosti.

Sve u svemu, Otkrivenje 13 govori o izvjesnim dvojnicima koji pokuπavajuoponaπati Krista i Duha Svetoga. Zato je nuæno da dobro poznajemo Trojstvo, daimamo puno znanja o Njemu kako bismo prepoznali lukavstva i laæi neprijateljai njegovih suradnika.

ODGOVORITE1. Kako moæemo uËiti o sluæbi Duha Svetog na konkretniji naËin?2. Koju Osobu Trojstva avao oponaπa? Na koji naËin?

Jose N. Briones, Berrien Springs, Michigan, SAD

Druga Zvijer oponaπa djelovanje jedne od Osoba Trojstva — Duha Svetoga.

82


Ljubav prema istini

PRIMJENA2. Solunjanima 2,9-11; Otkrivenje 13,11-14

U trinaestom poglavlju Otkrivenja Ivan vidi dvije vrlo razliËite Zvijeri — jednukoja izlazi iz mora, i drugu koja izlazi iz zemlje. Druga Zvijer prikazana je kaosila koja obmanjuje i nameÊe vlast, Ëiji utjecaj dovodi do toga da se mnogiklanjaju prvoj Zvijeri. Na kraju poglavlja Ivan zapaæa da Êe svatko koga drugaZvijer prevari primiti æig na desnu ruku ili na Ëelo.

Mada vjerojatno nitko ne æeli primiti æig Zvijeri, veÊina ljudi ne zna kako bise zaπtitila od prijevare. Na kraju krajeva, ako je netko prevaren, je li to njegovakrivnja? ©to moæemo uËiniti da ne budemo uvuËeni u laæi? Evo nekoliko prak-tiËnih prijedloga:

Njegujte ljubav prema istini: U 2. Solunjanima 2,9-11 objaπnjava nam sezaπto Êe tako mnogo njih zavesti Zvijer iz Otkrivenja 13. Pavao jasno tvrdi daBog dopuπta da ljudi budu prevareni ako odbace istinu kad im se na nju ukaæe.Ako ne volimo istinu, jedina druga moguÊnost je da volimo laæ.

Odazovite se na uvjerljivu snagu istine: Jeste li ikad mislili da neπtotrebate uËiniti, ali niste zbog ovog ili onog razloga? Tekst u 1. KorinÊanima6,9.10 ukazuje da je kljuËna toËka prijevare vjerovanje da moæemo nastaviti sgreπnim æivotom, a ipak biti spaπeni. Istina Êe nas posvetiti samo ako joj sespremno odazovemo (Ivan 17,17).

Pokaæite vjeru i uzdanje u Isusa: Isus je rekao da je On put, istina iæivot (Ivan 14,6). Ako ne zavolimo istinu i ne prihvatimo je, neÊemo zavoljeti niIsusa niti Mu se odazvati. Samo On moæe promijeniti naπ æivot i ogrnuti nassvojom pravednoπÊu. Kad volimo Isusa i vjerujemo u Njega, On nas uvjerava daÊemo baπtiniti vjeËni æivot (Ivan 11,26).

Doæivite sigurnost spasenja svakoga dana: Pavao tvrdi kako nas DuhSveti uvjerava da smo Boæja djeca (Rimljanima 8,16). Ako budemo voljeli istinukoja je Isus, i slijedili je, zadræat Êemo svoje pravo da baπtinimo nebeskokraljevstvo. Da bismo donijeli rod koji svjedoËi o krπÊanskom æivotu, Isus naspoziva da prebivamo i ostanemo u Njemu (Ivan 15,4). Spasenje je iskustvo kojeÊe nas Ëuvati od prijevare samo dotle dok ga budemo slijedili.

ODGOVORITE1. Prema vaπem miπljenju, zaπto je prijevara kljuËna karakteristika æiga Zvijeri

iz Otkrivenja 13?2. Ako su ljudi prevareni i prime æig Zvijeri, zaπto je to njihova krivnja?

Esther Louw, Berrien Springs, Michigan, SAD

©to moæemo uËiniti da ne budemo uvuËeni u laæi?

83


»emu nas uËi simbol Zvijeri?


Kad prouËavamo biblijska proroËanstva, lako se moæemo zapetljati u datu-me, vremena i likove, te izgubiti iz vida poruku proroËanstva. Otkrivenje 13zapravo opisuje dvije Zvijeri viπestrukih karakteristika. Dakle, πto Bog æeli danauËimo iz opisa tih Zvijeri?

Bog nam preko tog proroËanstva upuÊuje pouku da postoji pravo i laænobogoπtovlje. Mada znamo da prva Zvijer prikazuje papinstvo, pitanje bogoπtovljazadire mnogo dublje od toga u kojoj se crkvi Ëuvaju podaci o naπem Ëlanstvu.To nas proroËanstvo uËi da, koliko god mi bili iskreni, postoje izvjesni oblicibogoπtovlja koje Bog ne moæe prihvatiti. To se naËelo posebno dobro ogleda uiskustvima Kajina i Abela (Postanak 4,1-7), Baalovih sveÊenika i proroka Ilije nagori Karmelu (1. o kraljevima 18,20-39), ali i neposredno, u izrekama kao πto jeova: “Neki se put Ëini Ëovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.” (Izreke 14,12;16,25) Otkrivenje 13 usmjerava se na pitanje bogoπtovlja i poziva nas da sepreispitamo sluæimo li Bogu na ispravan naËin.

Sukob oko pravog i laænog bogoπtovlja u prethodno navedenim tekstovimatakoer pokazuje da Êe na kraju postojati samo dvije strane — klanjat Êemo seili Bogu ili Zvijeri. Na kraju nitko neÊe biti neopredijeljen. Zapravo, moglo bi sereÊi da je veÊ sada tako. Tekst u Mateju 6,24 podsjeÊa nas da “nitko ne moæesluæiti dvojici gospodara”. Bog æeli predaju cijelog srca. Ako nismo u potpunostiposveÊeni Bogu, nismo Mu posveÊeni uopÊe. S druge strane, u Otkrivenju 13,16stoji da Zvijer prihvaÊa i djelomiËno posveÊenje. Simbolika Ëela i ruke odnosise na misli i djela. Zvijer je zadovoljna jednim od tog dvoga — ne morate bitipotpuno uvjereni da je njezin put ispravan dokle god æivite kao da ste u touvjereni.

Opomene iz trinaestog poglavlja Otkrivenja praÊene su odgovarajuÊim po-rukama u sljedeÊem poglavlju. Otkrivenje 14 ponavlja mnoga upozorenja iztrinaestog poglavlja i proπiruje ih govoreÊi o posljedicama naπih odluka. Meu-tim, ono nas takoer podsjeÊa da je moguÊe æivjeti u istinskom posveÊenju ivjeri. Neka nam Bog pomogne da budemo ubrojeni meu vjerne.

ODGOVORITE1. Otkrivenje 13 otkriva da bogoπtovlju moæemo pristupiti s razliËitim pobuda-

ma. ©to je temelj istinskog bogoπtovlja i kako moæemo biti sigurni da naπstav prema onome πto je duhovno nije zasnovan na predaji, ponositosti,strahu ili prisili?

2. Skloni smo se ponositi svojim ispravnim vjerovanjima. Na koje bi se praktiËnenaËine naπe vjerovanje trebalo oËitovati u svakidaπnjem æivotu?

Daniela Pusic, Keene, Teksas, SAD

84

Petak, 1. oæujka

“Djela = Istina”


ZAKLJU»AKIvan, pisac Otkrivenja, opisuje Zvijer iz mora (Otkrivenje 13,1) kao silu koja

“otvori usta da izgovara uvrede protiv Boga i psuje njegovo ime, njegovo boraviπtei nebeske stanovnike” (Otkrivenje 13,6). Zvijer iz zemlje, s druge strane, opisanaje kao Laæni prorok i uËitelj (Otkrivenje 13,14). Ono πto se Ëak i viπe naglaπavaod bogohuljenja tih Zvijeri njihovo je nasilno i okrutno postupanje prema Boæjemnarodu (Otkrivenje 13,7.9.10.13.14.16.17). Za Ivana je nepostojanje ispravnogkrπÊanskog nauka vaæno, ali se u trinaestom poglavlju Otkrivenja joπ viπe istiËei ponavlja Ëinjenica da te Zvijeri postupaju suprotno karakteru Boga koji ljudimadaje slobodu, Ëak i kad je ta sloboda usmjerena protiv Njega. Mi kao krπÊanitrebamo ne samo govoriti istinu, veÊ i postupati u skladu s njom. Naπ Bog nijesamo zbirka lijepih ideja, veÊ i Osoba koja tako postupa i pruæa slobodu i ljubav.

RAZMOTRITEu Razmislite izgledamo li mi ljudima kojima pokuπavamo svjedoËiti kao

nametljivci, ili kao oni koji pruæaju slobodu. Kako moæemo iznositi istinusvjesno voeni misijom, a istodobno πiriti Boæju ljubav i navijeπtati sloboduonima kojima se obraÊamo?

u Napravite dvije liste: jednu na kojoj Êete navesti u Ëemu smatrate da moæetepraviti kompromis i sloæiti se s nevjernima, i drugu na kojoj Êete napisati uËemu ne moæete praviti kompromis zbog svoje vjere u Isusa. Kako vam ovedvije liste mogu pomoÊi da na prijateljski, dopadljiv naËin razgovarate snevjernima?

u Potraæite na internetu i priËe o ljudima koji trenutaËno proæivljavajuprogonstvo. Kako biste se vi ponaπali u njihovim okolnostima?

u Na YouTubeu pogledajte video “Skit Guys — God’s Chisel” u kojem glumciTommy i Eddie na vrlo kreativan naËin prikazuju zaπto tipiËan vjernik moraproÊi kroz proces discipliniranja. Usporedite Boæji i Sotonin naËin djelovanjau naπem æivotu. U Ëemu je glavna razlika?

u Zahvalite Bogu za sve pozitivne aspekte slobode koju vam pruæa.

POVEÆITEAmos 5,21-24; Daniel 7,8.11.12; Ivan 4,19-26; Rimljanima 6,15-23.Ellen G. White, Velika borba, 2. poglavlje, “Progonstvo u prvim stoljeÊima”,

i 39. poglavlje, “Vrijeme nevolje”; Put Kristu, 2. poglavlje, “Greπniku treba Krist”.Francis Shaeffer, How Should We Then Live, 1. poglavlje; David Kinnaman,

unChristian, 8. poglavlje.

Samuel Smith, Berien Springs, Michigan, SAD

85


Pouka 10

2.—9. oæujka 2019.

Boæje vjeËno Evanelje

“Na tome se temelji postojanost svetih koji Ëuvaju Boæjezapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12)

86

Subota, 2. oæujka

Skidanje okova

UVOD2. KorinÊanima 4,3.4; 2. Petrova 3,9; Otkrivenje 14,6.12

Sjedili smo u praznoj predavaonici na Dræavnom sveuËiliπtu Michigan. Dvojeljudi, na dva razliËita æivotna kolosijeka, s dva potpuno razliËita pogleda naæivot. Dok mi je Josh do najsitnijih pojedinosti priËao koliko prezire krπÊan-stvo, postavila sam mu jedno od posljednjih pitanja u okviru te ankete: “Kakavbi ti dokaz bio potreban da povjerujeπ u Boga ili u neku viπu silu?” Kao uvjereniateist, on je jednostavno izjavio: “Nema tog dokaza. »ak i da mi se sad osobnopredstavi, ne bih vjerovao.”

Srce mi je klonulo kad sam zaËula te rijeËi jer sam vidjela okove laæi kojimaje bio zarobljen. Okove laæi iz kojih nam najËeπÊe vlastito srce ne dopuπta dase izbavimo. Bile su to zapravo iste laæi u Ëiju sam zamku i sama svojevremenoupala, kao i veÊina danaπnjeg svijeta. To je ona vrsta zaslijepljenosti o kojoj segovori u 2. KorinÊanima. “Ako li je zastrta naπa Radosna vijest, zastrta je onimakoji propadaju; onima kojima je bog ovoga svijeta posve oslijepio nevjerniËkupamet da jasno ne vide svjetlo sjajne Radosne vijesti Krista, koji je slika Boæja.”(2. KorinÊanima 4,3.4)

To je vrsta zaslijepljenosti koju je Sotona raπirio po naπim domovima iπkolama, radnim mjestima, u politici, meuljudskim odnosima, kulturi, druπtvu,Ëitavom svijetu, i koju πiri sa svakom sekundom koja prolazi. SreÊom, Biblijakaæe: “Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊijednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicimazemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku.” (Otkrivenje 14,6) To je jedinaporuka nade koja moæe ukloniti veo i izlijeËiti slijepe.

Otkrivenje rasvjetljava Ëinjenicu da Êe Sotona naizgled pobjeivati u po-sljednjim danima poπto najveÊi dio svijeta navede na odluku da oboæava Zvijeri primi njezin æig. Meutim, Bog Êe u svoj svojoj slavi imati i vjerni ostatak.Gospodin Êe imati svoj narod koji Êe ustati protiv laæi kojima je Sotona okovaonaπ svijet. U porukama trojice anela vidimo da Êe Boæji narod stajati Ëvrsto uzNjegovu istinu i propovijedat Êe se vjeËno Evanelje. “Na tome se temelji po-stojanost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,12)

Tijekom ovog prouËavanja neka se u nama pojavi æelja da budemo Boæjinarod ostatka i razumijemo poruku koju nam Otkrivenje upuÊuje u ove posljednjedane. Bog ne æeli da itko izgubi æivot, veÊ da svi dou u pokajanje (2. Petrova3,9). SreÊom, osim te lijepe æelje, On je osigurao i put izbavljenja za svakog odnas pojedinaËno preko svojega Sina Isusa Krista.

Halee Boughton, East Lansing, Michigan, SAD

Kakav bi ti dokaz bio potreban da povjerujeπ u Boga ili u neku viπusilu?

87

Nedjelja, 3. oæujka

Boæji borbeni pokliË


General Dwight Eisenhower mjesecima se pripremao za napad na nacistiËkuutvrdu u Normandiji. Njegove dobro uvjeæbane savezniËke snage Ëekale su nare-dbe i Dan D. Dana 6. lipnja 1944. on je zapisao ove sudbonosne rijeËi: “OËisvijeta uprte su u vas. Nade i molitve slobodoljubivih naroda svijeta stupajuzajedno s vama.” A zatim je dodao: “Vaπ zadatak neÊe biti lak. Neprijatelj jedobro pripremljen, dobro opremljen i prekaljen u borbi. Borit Êe se æestoko. ...Ali ovo je 1944.! SreÊa se preokrenula! Slobodni graani svijeta stupaju zajednou pobjedu!” (D-day statement to soldiers, sailor, and airmen of the Allied Expe-ditionary Force, 6/44, Collection DDE-EPRE: Eisenhower, Dwight D: Papers, Pre-Presidential, 1916-1952)

U velikom sukobu izmeu Krista i Sotone Dan D nije neπto πto Êe se odigratiu buduÊnosti — on se odvija upravo sada. Neprijatelj duπa bori se æestoko jerje, reËeno biblijskim rjeËnikom, “svjestan da ima samo joπ malo vremena” (Ot-krivenje 12,12).

Otkrivenje 13 razotkriva djelovanje Sotone koji je skovao plan kako da se uzpomoÊ crkve i dræave ljudi klanjaju njemu. Obje ustanove zagovaraju uspostav-ljanje æiga (laænog dana bogosluæja) koji Êe biti nezaobilazni ispit za svaki na-rod, jezik, puk i pleme (Otkrivenje 13,7.8).

Odgovor Neba na tu krizu nalazimo u Otkrivenju 14,6. Do preokreta dolazi,kao πto je istaknuto, kad se zaËuje Boæji borbeni pokliË, neposredno uoËi Kr-stovog drugog dolaska. Ta poruka objavljivat Êe se po cijelom svijetu, na πtoukazuje aneo koji leti posred neba. Izraz “jakim glasom” govori nam da Êe jesvi Ëuti. Ta poruka obuhvaÊa poziv na oboæavanje jedinog istinitog Boga u pravidan za bogosluæje. Dakle, to znaËi da svi ljudi moraju primiti svjetlo da biizabrali ispravnu stranu u tom velikom sukobu.

Na grËkom rijeË “aneo” znaËi “glasnik”, onaj koji donosi radosne vijesti.Dok kao adventisti sedmoga dana Ëitamo te tekstove, razumijemo da je Bogpozvao nas da objavljujemo ovu poruku svim narodima. On nam je takoerobeÊao svoju prisutnost (Matej 28,18-20). Ratna sreÊa se odavno preokrenula ipremda je tu neprijatelj prekaljen u borbi koji Êe se æestoko suprotstavljati, miimamo Pobjednika Krista koji stoji uz nas dok ispunjavamo Njegov Veliki nalog.

ODGOVORITENavedite nekoliko pouzdanih Boæjih obeÊanja u vezi s ispunjenjem evan-eoskog naloga. Premda je to teπko, kako moæemo biti sigurni da Êe πirenjenaπe vjere ipak izvrπiti utjecaj na ovaj svijet?

Jermaine Gayle, Bath, Michigan, SAD

88

Ponedjeljak, 4. oæujka

Pred oËima javnosti

LOGOSOtkrivenje 14,6-12Mnogi krπÊani æive anonimno, daleko od oËiju javnosti. Moæda se osjeÊaju

nesigurnim pri pomisli da bi mogli biti javno oznaËeni kao Isusovi sljedbenici,ili jednostavno ne smatraju sebe dovoljno dobrim i sposobnim da æive kaoprimjer drugima. Pa ipak, poruke trojice anela pripremaju jedan narod koji Êebiti izloæen pogledu Ëitavog svemira, πto i jest Boæja namjera.

Prvi aneo (Ezekiel 20,12; Rimljanima 12,1; 1. KorinÊanima 6,19;10,31; Otkrivenje 4,11; 14,6-7)

Svrha je Otkrivenja da pripremi Boæji narod koji Êe Ga ugledati prigodomNjegovog povratka. U srediπtu te knjige trojica anela oglaπavaju najvaænijuporuku za one koji æive na granici vjeËnosti. Njihova smjela objava sadræi pozivna obnovu izgubljene istine i upozorava svijet protiv laænog bogoπtovlja.

Prvi aneo poziva nas da se bojimo Boga, da Ga slavimo i da Mu se klanjamo(Otkrivenje 14,7). Netko bi pomislio da je neobiËno πto Bog æeli da Ga se bojimo.Iako ta grËka rijeË doista znaËi “plaπiti se nekog”, ona takoer moæe znaËiti“ophoditi se s dubokim poπtovanjem i bespogovornom posluπnoπÊu”. Bog æelida Ga poπtujemo tako πto Êemo Mu biti posluπni dok nas On vodi.

To nas dovodi do poziva da slavimo Boga (Otkrivenje 14,7). On traæi ljudekoji Ga ne ograniËavaju na jedan dan tjedno, veÊ Mu odaju Ëast Ëitavim svojimbiÊem (1. KorinÊanima 10,31). Bog æeli da spoznamo da smo Njegovi i da NjegovDuh boravi u nama (1. KorinÊanima 6,19). On traæi ljude kojima Êe Njegova slavabiti u srediπtu æivota. Svaka odluka koju donosimo prilika je da uzdignemo Bogai Ëinimo Njegovu volju. Naπ æivot treba biti Ëin bogoπtovlja (Rimljanima 12,1), πtoje treÊa sastavnica prve aneoske vijesti.

Bog poziva ljude da se vrate bogosluæju subotom (Otkrivenje 14,7) kao znakda su Mu potpuno posveÊeni i da Ga slijede (Ezekiel 20,12). Tekst u Otkrivenju14,7 jasno upuÊuje na Izlazak 20,11 — zapovijed o suboti, koja nije samo danza bogosluæje, veÊ dan kada πtujemo naπeg Stvoritelja. Bog je dostojan oboæava-nja zato πto je On naπ Stvoritelj (Otkrivenje 4,11), i upravo taj znak Boæje sileSotona izravno napada.

Pomna usporedba tekstova u Otkrivenju 14,7 i Postanku 20,11 pokazuje daje Ivan namjerno odstupio od citiranja cijelog retka iz Postanka. On kaæe: “Po-klonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!” a onda, umjesto rijeËi“sve πto je u njima”, on kaæe “i izvora voda”. Zaπto? “Izvori voda” spomenuti suu kontekstu suda: “Jer je doπao Ëas suda njegova.” (Otkrivenje 14,7)

Ivan se poziva na Postanak 7,11 gdje se govori o tome kako su se izvoriBoæjeg suda izlili na zemlju tijekom potopa. Ivan zapravo govori da Êe u poslje-dnje dane nastupiti sud i ako æelite biti spremni kad Isus doe, trebate sluæitiNjemu, slaviti Njega i biti Mu odani bez obzira na cijenu.

89

Ostali aneli (Otkrivenje 14,8-11; 18,2.3; 20,9)Drugi aneo proglaπava da je Bog pobijedio Sotonu, objavljujuÊi: “Pade Ba-

bilon.” (Otkrivenje 14,8) Ime “Babilon” znaËi “zbrka, pometnja”. Nauk tog staroggrada o smrti, oboæavanje sunca i idola tvorili su laæni vjerski sustav koji je biou izravnoj suprotnosti s Boæjom istinom. U Otkrivenju je Babilon simbol svakoglaænog ljudskog vjerskog sustava koji πiri zabunu meu narodima (Otkrivenje18,2.3). To je poruka da je Bog iziπao kao pobjednik i da je istina prevladala.

TreÊi aneo objavljuje najstraπnije upozorenje koje je ikad dano Ëovjeku uvezi s oboæavanjem Zvijeri (Otkrivenje 14,9-11). To je upozorenje koje se morashvatiti ozbiljno, a posljedica njegovog zanemarivanja je muËenje “ognjem isumporom” (Otkrivenje 14,10). Prizor tog muËenja prikazan je s viπe pojedinostiu dvadesetom poglavlju, gdje se Boæji gnjev izlijeva kao oganj koji proædire(Otkrivenje 20,9). Oni koji se klanjaju Zvijeri neÊe biti upisani u Boæju knjiguæivota. Oni su donijeli odluku da slijede vlastitu volju umjesto Boæje. Stoga ihBog liπava svoje prisutnosti. “I tko se god ne nae upisan u knjizi æivota, bîbaËen u ognjeno jezero.” (Otkrivenje 20,15)

VjeËno Evanelje (Matej 24,14; Otkrivenje 14,4.6.12.14.15)Dok ta tri anela objavljuju svoje vijesti, Bog otkriva zemaljskim stanovni-

cima kako izgledaju Njegovi vjerni sljedbenici. Oni dræe Boæje zapovijedi i Ëuvajuvjeru u Isusa (Otkrivenje 14,12). To je proisteklo iz prihvaÊanja Evanelja idræanja cjelokupne biblijske istine. Otkrivenje opisuje to djelovanje istine nasrce izrazom koji ukazuje na njegovu puninu — “neprolazna radosna vijest”(Otkrivenje 14,6). Evanelje mijenja naπ æivot i pretvara nas u odane Kristovesljedbenike pred oËima svijeta.

Mi postajemo æiva slika biblijskog krπÊanstva pred svijetom. Boæji narod sene krije i ne boji, veÊ odvaæno objavljuje vjeËno Evanelje svijetu (Otkrivenje14,6; Matej 24,14). Otkrivenje 14,4 poËinje rijeËima: “To su oni …”, a u dvanae-stom retku ukazuje se na Boæji narod: “... koji dræe zapovijedi Boæje i vjeruIsusovu” (Varaædinska Biblija). Bog ima narod koji Êe Ga spremno doËekati kadse bude vratio, i ta je zajednica izloæena oËima javnosti. Jer kad nas Evaneljepreobrazi, to svijet mora primijetiti!

ODGOVORITE1. ©to bi vas moglo sprijeËiti u æelji da vaπ æivot bude javni prikaz neprolazne

radosne vijesti pred svijetom?2. Na koji se naËin Evanelje najbolje objavljuje: (a) putem izgovorene rijeËi; (b)

ljubaznim djelima; (c) u crkvi; (d) æivotom? Zaπto?3. Kakav odnos postoji izmeu neprolazne radosne vijesti i suda u vijesti prvog

anela?

Daniel McGrath, Cedar Springs, Michigan, SAD

Svaka odluka koju donosimo prilika je da uzdignemo Boga i ËinimoNjegovu volju.

90

Utorak, 5. oæujka

Vjerni ljudi


“Tema od najveÊe vaænosti, vijest treÊeg anela, obuhvaÊa vijesti prvog idrugog anela. Svi bi trebali razumjeti istine sadræane u tim vijestima i pokazi-vati ih u svakidaπnjem æivotu, jer je to presudno za spasenje. Da bismo ihrazumjeli, te velike istine morali bismo prouËavati svesrdno i s molitvom, a naπasposobnost uËenja i razumijevanja trebala bi se napregnuti do krajnjih granica.”(Ellen G. White, Manuscript Releases, sv. 12, str. 212)

“Da bi se pripravio narod koji Êe se odræati u Boæji dan, trebalo je izvrπitiveliku reformu. Bog je vidio da mnogi koji se nazivaju Njegovim narodom negrade za vjeËnost, pa im je u svojoj milosti poslao vijest opomene da bi ihprobudio iz njihovog mrtvila i poveo u pripremu za Gospodnji dolazak. ...

Prvo od ovih upozorenja objavljuje dolazak suda. Prorok promatra anelagdje ‘leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest kojumu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jezikui puku. Vikao je jakim glasom: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëasnjegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’ (Otkri-venje 14,6.7)

Ova je vijest proglaπena dijelom ‘neprolazne radosne vijesti’. PropovijedanjeEvanelja nije povjereno anelima, veÊ ljudima. Svetim anelima je povjereno daupravljaju ovim djelom; oni rukovode velikim pokretima na spasenje ljudima,ali samo navjeπÊivanje Evanelja vrπe Kristovi sluge na Zemlji.

Ovo upozorenje svijetu trebali su objaviti vjerni ljudi, posluπni poticajimaBoæjeg Duha i uËenju Njegove RijeËi. Ovi su ljudi dræali ‘sigurnim sve proroπtvo’koje ‘svijetli u tamnome mjestu, dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danicau vaπim srcima’. (2. Petrova 1,19) Oni su traæili spoznaju o Bogu viπe negosrebro i smatrali je veÊim dobitkom ‘i od zlata’. (Izreke 3,14) A Gospodin im jeotkrio veliËinu svog kraljevstva. ‘Prisan je Jahve s onima koji ga se boje i Savezsvoj objavljuje njima.’ (Psalam 25,14)” (Ellen G. White, Velika borba, str. 245)

ODGOVORITE1. Ima li neËega u naπem æivotu πto ne “gradimo za vjeËnost”?2. Zaπto je toliko vaæno da je Ëovjeku povjereno objavljivanje Evanelja? ©to

bismo mogli propustiti kao krπÊani kad ne bismo vrπili svoju duænost?

Isai McGrath, Cedar Springs, Michigan, SAD

Da bismo ih razumjeli, te velike istine morali bismo prouËavati svesr-dno i s molitvom.

91

Srijeda, 6. oæujka

PrihvaÊanje onoga πto je On osigurao

PRIMJENAMatej 13; Otkrivenje 14

Krist svojom ærtvom na kriæu nudi spasenje svakome tko ga je spremanprihvatiti. Zamislite da se netko utapa u jezeru, a onda se odjednom pred njimpojavi pojas za spaπavanje. MoguÊnost spasenja stoji mu na raspolaganju, i sadasamo o utopljeniku ovisi hoÊe li posegnuti i zgrabiti taj pojas.

U vrijeme svrπetka Bog vrπi konaËni proces odvajanja da bi se vidjelo tko jeprihvatio pojas za spaπavanje, a tko nije. Baπ kao πto voÊari sortiraju svojproizvod prema kvaliteti, tako Êe i loπi ljudi biti odvojeni od dobrih. Kako mo-æemo biti sigurni da smo prihvatili ono πto nam je Bog osigurao i odbacili æigZvijeri? Evo nekih moguÊih rjeπenja:

ProuËavanje Biblije (Psalam 119,11): Postoji mnoπtvo laænih uËenjaspremnih da uhvate u zamku svakoga tko marljivo ne prouËava Bibliju. Uzne-mirujuÊe statistike otkrivaju da 80% krπÊana ne prouËava Bibliju. Moramo dobrorazumjeti Sveto pismo da ne bismo bili zavedeni nezdravim uËenjima. NajboljinaËin da uoËimo razliku izmeu istine i zablude jest da budemo dobro upoznatis istinom pa Êemo s lakoÊom prepoznati i najmanju trunku zablude kad namse ona iznese.

UsredotoËenost na Isusa (2. KorinÊanima 3,18): Jedan od razloga zbogkojih moæemo izgubiti spasenje jest πto volimo grijeh. Ali dok budemo proma-trali Janje Boæje na golgotskom kriæu, sve Êemo se viπe zaljubljivati u Njega istvari ovoga svijeta potpuno Êe izblijedjeti. Savjetuje nam se da provedemo jedansat dnevno u razmiπljanju o Kristovom æivotu, a posebno o njegovim zavrπnimprizorima. (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 54)

»ekanje Isusovog drugog dolaska (Luka 12,35-40): U 2. Petrovoj po-slanici 3 saznajemo da Êe u posljednje vrijeme ljudi sumnjati u Isusov drugidolazak. Ako imamo ispravno razumijevanje vremena u kojem æivimo, naπe srcebit Êe ispunjeno radoπÊu dok budemo Ëekali Isusov drugi dolazak. Sumnja iobeshrabrenje neÊe nam moÊi ukrasti blaæenu nadu i neÊemo se lako ulijenitikad je rijeË o naπem posveÊenju Bogu.

Bdjenje i molitva (Matej 26,41): Kako se kraj bude pribliæavao, Boæjinarod suoËavat Êe se s brojnim kuπnjama i prijevarama. Naπa jedina sigurnostbit Êe u oslanjanju na Boæju sposobnost da nas kroz sve to provede.

Predaja (Izreke 23,26): Kao mala djeca koja ne znaju rukovati opasnimelektriËnim ureajima, ni mi nismo u stanju vladati svojim srcem. Moramo gapredati Bogu. NajveÊa opasnost dolazi iznutra (Jeremija 17,9).

ODGOVORITE1. Zaπto je prema vaπem miπljenju obmana toliko opasna?2. Kako moæete obesnaæiti Sotonine napore da zavodi mnoπtvo?

Chris Matts, East Lansing, Michigan, SAD

92

»etvrtak, 7. oæujka

Posljednje stranice — od straha do nade

MI©LJENJE2. Timoteju 1,7; Otkrivenje 1,3; 12,12

Mi vjerujemo da æivimo u vrijeme svrπetka. U Otkrivenju promatramo odvija-nje Boæjeg plana i dogaaja koji prate Njegov drugi dolazak. Meni osobno pro-uËavanje Otkrivenja nije bilo prioritet u mojem vjerskom æivotu. Dok sam bilamlaa, djelovalo mi je priliËno straπno, i mogla sam ga Ëitati samo ako upalimsva svjetla. Kako sam sazrijevala u svojem razumijevanju Krista i Njegove lju-bavi, shvatila sam da u toj knjizi Isus otkriva najveÊi dio naπe priËe... i njezinsvrπetak. Jeste li ikad Ëitali neku dobru priËu, a onda odluËili da je ne proËitatedo kraja? To je malo vjerojatno. Ako toliko volimo poËetak i sredinu Biblije (dabismo na njima zasnivali svoj æivot i prozvali se krπÊanima), onda bismo trebalijoπ viπe Ëeznuti za tim da istraæimo i razumijemo njezin kraj.

Otkrivenje upuÊuje unaprijed na vrijeme kad Êemo æivjeti u potpunom skla-du s Bogom u vijeke vjekova. Meutim, da bi se Boæji cilj ostvario, nuæna jepotpuna obnova ovoga svijeta — iz svijeta grijeha i uniπtenja u kojem su Soto-nine namjere sasvim ogoljene, u svijet ljubavi i savrπenstva u kojem je Boæjikarakter u potpunosti obranjen. Boæji plan spasenja moæemo sagledati u kon-tekstu Njegove ljubavi prema nama. Moæda se neki od nas plaπe buduÊnosti jerim ona djeluje neizvjesno, meutim, Bog nam je u Otkrivenju pokazao buduÊ-nost da bi nam pruæio nadu i mir koji Êe nas odræati u teπkim vremenima.

Bilo da nas nastoji uljuljkati u stanje samozadovoljstva, bilo da ga takopredstavi da bismo ga se plaπili Ëitati, Sotona ulaæe veliki napor ne bi li krπÊaneuvjerio da ne otvaraju i ne Ëitaju Otkrivenje. Meutim, u Otkrivenju 1,3 Kristnam obeÊava da Êemo primiti blagoslov ako se u prouËavanju usredotoËimo naproroËanstva i rijeËi zapisane u toj knjizi. Dakle, od najveÊeg je znaËenja da seupoznamo sa sadræajem njezinih stranica i da ih razumijemo, sigurni u Boæjiplan za naπ buduÊi uspjeh. Krenimo naprijed ne sa strahom, veÊ s uvjerenjemda naπ Bog vlada u visini i da je naπa buduÊnost izvjesna.

ODGOVORITE1. Otkrivenje sadræi i neke napete trenutke. Kako moæemo izloæiti istinu o tim

pojedinostima, dok istodobno u æariπtu zadræavamo Kristovu ljubav?2. Na koji naËin prouËavanje Otkrivenja moæe postati sastavni dio naπeg mo-

litvenog æivota kako bismo se bolje pripremili za suoËavanje s neizvjesnoπÊuu vrijeme svrπetka?

3. Kako moæete nekome govoriti o vaænosti Ëitanja Otkrivenja?

Athena Heredia, Rockford, Michigan, SAD

Moæda se neki od nas plaπe buduÊnosti jer im ona djeluje neizvjesno.

93

Petak, 8. oæujka

VjeËno Evanelje

ISTRAÆIVANJEMatej 24,14

ZAKLJU»AKU ovom svijetu punom zaslijepljenosti i zbrke Bog nas poziva i osposobljava

da budemo Njegovi svjedoci, kako bismo svima u krugu naπeg utjecaja, a i πire,objavili neprolaznu radosnu vijest u kontekstu vijesti trojice anela. To Evan-elje mora se posluπati, jer u suprotnom prijete ozbiljne posljedice (2. So-lunjanima 1,8; 1. Petrova 4,17; Otkrivenje 14,9-11). To je poziv ljudima πiromsvijeta da zauzmu stranu u velikoj drami vjekova — da izaberu hoÊe li biti vjerniBogu i klanjati se Njemu, ili Êe se pokloniti Zvijeri i njezinom kipu.

RAZMOTRITEu Napravite kolaæ od crteæa ili fotografija koji Êe prikazivati sve tri aneoske

vijesti i pokaæite ga u svojem razredu ili na nekoj izloæbi.u Pristupite nekom prijatelju koji ima problema s prihvaÊanjem Isusa kao

svojega Gospodina i Spasitelja. Govorite mu o utjecaju koji su neprolaznaradosna vijest i Kristova krv koja Ëisti izvrπile u vaπem æivotu. Pozovite gada donese odluku da slijedi Isusa.

u Pozovite nekog prijatelja na seminar o proroËanstvima iz knjiga Daniel iOtkrivenje da bi saznao kako biblijska proroËanstva i Boæja obeÊanja mogudonijeti utjehu i ohrabrenje i ukloniti svaki strah koji moæda ima u vezi sposljednjim danima.

u Odræite biblijske satove nekom prijatelju u vezi s vijestima trojice anela.u NauËite napamet tekst u Otkrivenju 14,6-12.u Pripremite niz predavanja u vezi s vijestima trojice anela, koja biste mogli

odræati tijekom molitvenog tjedna u svojoj πkoli ili mjesnoj crkvi.u Napravite listu svojih strahova u vezi s posljednjim danima. Svaki od tih

strahova opiπite na posebnoj kartici, a na poleini zabiljeæite biblijsko obe-Êanje koje Êe vam pomoÊi da se sjetite Boæje ljubavi i brige kad god se tajstrah javi.

POVEÆITEMatej 24,9-14.Ellen G. White, Velika borba, str. 242—246, takoer i poglavlja 36 i 37.Russell Burrill, Hope When the World Falls Apart, 25. poglavlje; Raymond F.

Cottrell, Beyond Tomorrow, str. 285—332; J. N. Andrews, Three Messages ofRevelation 14.

Benjamin Garcia, Saginaw, Michigan, SAD

94


Pouka 11

9.—16. oæujka 2019.

Sedam posljednjih zala

“Tko da te, Gospodaru, ne poπtuje i tvoje ime ne slavi? Tisi, naime, jedini svet; da, svi Êe narodi doÊi i pokloniti se

pred tobom, jer si pokazao svoja pravedna djela.”(Otkrivenje 15,4)

95

Subota, 9. oæujka

Slavljenje Boga u Opustoπenoj zemlji

UVODOtkrivenje 15,4

Dobrodoπli u “Opustoπenu zemlju” iz petnaestog i πesnaestog poglavlja Ot-krivenja. Poglavlja o Opustoπenoj zemlji toliko su neobiËna zbog naËina na kojiona izazivaju naπu maπtu i prkose joj. Bez sumnje, kada izlije sedam posljed-njih zala, Bog Êe konaËno dati odrijeπene ruke nebeskom “kaznenom odredu”,zar ne? Dakle, moæemo oËekivati eksplozije. Moæemo oËekivati vatromet astero-ida. Ono πto nalazimo u Opustoπenoj zemlji toliko je drugaËije. Oni koji oËekujuzombije ili postapokaliptiËku pustoπ morat Êe Ëekati do Otkrivenja 20, jer je sveu vezi sa sedam posljednjih zala obavijeno simbolikom bogosluæja. A to djelujepriliËno nespojivo.

Aneli koji nose zla, dolaze iz Svetinje nad svetinjama u nebeskom hramu— iz same Boæje prisutnosti (Otkrivenje 15,5.6) — odjeveni u bijelu, sveÊeniËkuodjeÊu. Hram je ispunjen Boæjom slavom dok otkupljeni slave Boæja “pravednadjela” i pitaju se: “Tko da te, Gospodaru, ne poπtuje i tvoje ime ne slavi?”(Otkrivenje 15,4) Nakon πto je rijeke pretvorio u krv, treÊi aneo zastaje da bislavio Boga: “Pravedan si ... πto si ih udario tim kaznama” (Otkrivenje 16,5).

»udno je πto se u vezi s izlijevanjem tih zala zapravo viπe govori o slavljenjuBoga nego o samom zlu. Kako to da najmraËniji trenutak na Zemlji izgleda takoblistavo i sveto na Nebu?

Da sam ja opisivao taj prizor, prikazao bih Boga kako u tiπini otpuπta aneles Neba uz objaπnjenje kako Mu je u tom trenutku potrebna samoÊa. Priguπio bisva svjetla prije nego πto bi se suoËio sa svojom buntovnom djecom ovdje dolje.»itava ta straviËna priËa o izlijevanju zala svela bi se na jednu suzu πto sekotrlja niz Njegovo lice. Tada, tek tada, On bi ispruæio ruku. Pa ipak, prije negoπto bi smogao snage da ovaj svijet osudi na smrt, morao bi skrenuti pogled. Tonikad nije bilo dio Njegovog plana.

Tako bih ja opisao taj prizor — kao sveËano, netipiËno, nevoljko izvrπenjepravde. Ali nikad to ne bih zamislio kao vrijeme bogosluæja. To πto aneli pje-vaju dok svijet gori, kao da potpiruje predrasude kritiËara krπÊanstva.

Ipak, pogledajmo pobliæe to bogosluæje: Nebo slavi Boga jer se konaËnoostvaruje pravda za koju su se mnogi tako dugo molili. Aneo koji je vodepretvorio u krv kaæe da je Bog pravedan “buduÊi da su prolili krv svetih iproroka. Sad im dajeπ da piju krv; to su zasluæili!” (Otkrivenje 16,6) Ta zlaoznaËavaju kraj Boæjeg dugog trpljenja grijeha. On viπe neÊe mirno gledatiubojstva. NeÊe viπe morati promatrati kako se Njegovu djecu siluje, ranjava ilikako ih ubijaju pijani vozaËi. Ta stoljeÊa usamljenosti bila su ispunjena krvlju.Kako god tumaËili ta zla (doslovno ili slikovito), njihov cilj je jasan: Bog jezavrπio za zlom.

Matthew Lucio, Peoria, Illinois, SAD

96


Boæji gnjev — bol zbog nemjerljivog gubitka

LOGOSOtkrivenje 15-16

RijeË “gnjev” pojavljuje se 256 puta u engleskom prijevodu Biblije KingJames. Websterov RjeËnik ovako definira tu rijeË: “1) snaæan osvetoljubivi bijesili ogorËenost; 2) kaznena mjera za uvredu ili zlodjelo — Boæja kazna”.

Danas Êemo se pozabaviti tom drugom definicijom i Ëinjenicom da se sedamposljednjih zala odnosi na izlijevanje Boæjeg gnjeva kao odgovor na Sotoninenapade.

PovlaËenje Duha SvetogaPavao nas u prvom poglavlju Poslanice Rimljanima podsjeÊa da se Boæji

gnjev izlijeva na bezboæne i nepravedne (Rimljanima 1,18). Viπeput u tom poglav-lju on nam ponavlja πto Êe se dogoditi s pojedincima koji uporno odbijajupoticaje Duha Svetoga. Bog ih je “prepustio” æeljama njihovog srca i ne moæeraditi s njima. BuduÊi da je On pun obzira i ne nameÊe svoju ljubav nikome,jedina je moguÊnost da se udalji od njih. Boæji gnjev je sinonim za neoprostivigrijeh i Ëinjenicu da se On mora odvojiti od onih koji ustrajavaju u svojojpobuni protiv Izvora æivota.

Prvih sedam zalaPosljednjih sedam zala imaju svoju paralelu u izlasku Izraelaca iz Egipta.

Preko Mojsija i Arona faraonu je pruæeno viπe prilika da pokori svoje srce, aliumjesto toga kaæe nam se da “je srce faraonovo bilo tvrdokorno te ih on neposluπa, kao πto je i Gospod govorio” (Izlazak 8,19 — Varaædinska Biblija).Faraonov prkos Ëista je suprotnost reakciji pripadnika Boæje crkve posljednjegvremena. Oni vjeruju u Evanelje (Otkrivenje 15,3). Oni pjevaju pjesmu Mojsi-jevu jer su, poput Izraelaca koji su svoje osloboenje od okrutnog faraonaproslavljali pjesmom, i sami izbavljeni od tlaËiteljskog reæima Boæjeg neprija-telja.

Zauvijek izgubljeni rajSedam posljednjih zala opisuje πto Êe se dogoditi s onima koji u potpunosti

odbace Evanelje — æivot, smrt i uskrsnuÊe naπeg pashalnog Janjeta, IsusaKrista. BuduÊi da odbacuju svjetlo, oni potpadaju pod sud (Ivan 3,19). Bit ÊemuËeni “goruÊim sumporom pred svetim anelima” ne zato πto je Bog zao ilizato πto uæiva u muËenju, veÊ zbog svoje pravednosti. Nasuprot tami grijeha,Kristovo svjetlo bit Êe poput uæarenog ognja koji Êe osuditi izgubljene zbognjihovih grijeha. Da, doÊi Êe do fiziËke manifestacije razaranja, ali sve je toposljedica iskvarenog duhovnog stanja.

97

Svaka Ëaπa gnjeva koja se izlijeva pokazuje nam kako duboko izgubljenidoæivljavaju osudu. Prve Ëetiri Ëaπe govore nam da nekima teret nerazrijeπenihgrijeha postaje kao “opasan i poguban Ëir” (Otkrivenje 16,2). Kojim god ljud-skim sredstvima, poput EgipÊana, pokuπavali otkloniti bolesno stanje do kojegdovodi grijeh, oni to ne mogu. Krist je odbaËen kao “mrtav Ëovjek”, bez æivotai sile. Oni gube pravo da ikada budu obnovljeni u Boæje obliËje, kao “duπe æive”.Oni koji su odluËno odbacili Evanelje prolijevajuÊi “krv svetih ljudi i proroka”,sada oËajavaju dok im se pribliæava propast. »ak i oni koji su se izjaπnjavali kaovjerni, ali su pogreπno predstavljali Isusovo ime, doæivjet Êe istu sudbinu. Onisu “pohulili na ime Boga ... i ne pokajaπe se da mu daju slavu” (Otkrivenje 16,9— Varaædinska Biblija).

Vidite li sada zaπto je Bog ljut? Otac, Sin i Duh nisu samo beskrajno oæa-loπÊeni zbog onih koji Êe za svu vjeËnost izgubiti novu Zemlju. Bog je vrlo ljutna taj sustav koji je pobio Njegovu djecu. Tijekom petog i πestog zla On stupau akciju time πto Êe izliti Ëaπe svojega gnjeva na laæno trojstvo: Zmaja, Zvijeri Laænog proroka. Kao πto je Kir Veliki nekada osvojio Babilon skrenuvπi tokrijeke Eufrat izvan grada, postat Êe jasno da Êe Isus, Æiva Voda, i svi blagoslovikoje je On nekad nudio besplatno, sada biti izvan domaπaja. Neprijateljsko kra-ljevstvo presuπit Êe i propasti. Svatko Êe se utvrditi u svojoj odluci, ali SotonaÊe iskoristiti tu posljednju priliku da produbi prijevaru. Kao πto æaba hvata svojplijen jezikom, Sotona Êe govoriti laæi kako bi zarobio izgubljene i postrojio ih,po posljednji put, protiv nebeskog kraljevstva.

Blago onome koji bdijeKonaËno, u petnaestom retku, Isus nas uvjerava da Êe izgubljeni biti zateËeni

nespremni kada On iznenada doe kao provalnik. UpuÊena nam je ozbiljnaopomena da Ëuvamo svoje haljine, satkane ne od platna, veÊ od Njegovepravednosti, da ne bismo doæivjeli istu sudbinu kao oni koji su ostali u ogolje-lom, palom stanju bez Krista. Sotona moæe pokuπati iskoristiti naπu ljudskuslabost i nametnuti nam osjeÊaj krivnje zbog naπe proπlosti, ali mi moæemo bitisigurni da nas je Isus izbavio. Neka Bog uËini da se dræimo æivotodavne silevjeËnog Evanelja, kako nikad ne bismo morali osjetiti potpunu odvojenost odBoga — okusiti tu gorku Ëaπu koju je Krist veÊ ispio radi nas.

ODGOVORITE1. U Ëemu je razlika izmeu ljudskog i Boæjeg gnjeva?2. Koje joπ sliËnosti moæete zapaziti izmeu egipatskih zala i posljednjih se-

dam zala?3. ©to moæemo uËiniti da ne budemo meu onima na koje Êe se izliti sedam

posljednjih zala?

Andrew Carroll, Allentown, Pennsylvania, SAD

Neprijateljsko kraljevstvo presuπit Êe i propasti.

98


Boæje neobiËno djelo

SVJEDO»ANSTVOEzekiel 33,11

“Naπem je milostivom Bogu kaænjavanje Ëudnovat Ëin. ‘Æivota mi moga —rijeË je Jahve Gospoda — nije meni do smrti bezboænikove.’ (Ezekiel 33,11)Gospodin je ‘milosrdan i milostiv, spor na srdæbu, bogat ljubavlju i vjernoπÊu ...podnosi opaËinu, grijeh i prijestup’. Ali On neÊe ostaviti krivca nekaænjena.‘Jahve je spor u gnjevu, ali silan u moÊi. Ne, Jahve neÊe pustiti krivca nekaænje-na.’ (Izlazak 34,6.7; Nahum 1,3) Straπnim Êe postupcima u pravednosti obranitiautoritet svog pogaæenog Zakona. Oπtrina kazne koja oËekuje prijestupnika moæese prosuditi prema Gospodnjem oklijevanju da izvrπi pravdu. Narod kojega to-liko dugo trpi i kojega neÊe udariti dok ne navrπi mjeru svog bezakonja naBoæjem raËunu ispit Êe na kraju Ëaπu srdæbe, nepomijeπanu s milosrem.” (EllenG. White, Velika borba, str. 493,494)

“Pravedni Bog nije poπtedio svojega Sina. ... Cjelokupni dug zbog prestupa-nja Boæjeg zakona naplaÊen je od naπeg Posrednika. Zahtijevalo se potpunoporavnanje. Kako su prikladne rijeËi proroka Izaije: ‘Ali je Gospodu bila volja daga stavi na muke.’ Njegova duπa bila je uËinjena ‘ærtvom za grijeh’. ‘Ali je on bioranjen za naπe grijehe, izbijen za naπa zlodjela. Za spasenje naπe leæala je kaznana njemu, modricama njegovim mi smo iscijeljeni.’ (Izaija 53,10.5 — ©ariÊ)

Isus je podnio maksimalnu kaznu Zakona zbog naπih prijestupa i pravda jeu potpunosti zadovoljena. Zakon nije ukinut, nije izgubio nijednu kovrËicu odsvoje snage. Umjesto toga, on je zadræao svoje puno dostojanstvo, a Kristovasmrt na kriæu svjedoËi o njegovoj nepromjenjivosti. Njegovi su zahtjevi zado-voljeni, njegov autoritet oËuvan.

Je li kazna bila ublaæena zato πto je On bio Boæji Sin? Jesu li Ëaπe gnjevasklonjene od Onoga koji je bio uËinjen grijehom radi nas? Na naπu boæansko-ljudsku Zamjenu pala je kazna bez ikakvog ublaæavanja.

Sluπajte Njegov vapaj: ‘Boæe moj, Boæe moj, zaπto si me ostavio?’ (Marko15,34) Prema Njemu se postupalo kao prema greπniku, da bi se prema namapostupalo kao prema pravednima, da Bog ostane pravedan, a da ipak opravdagreπnika. ... Naπ jezik je odviπe siromaπan da bismo doËarali Boæju ljubav. Moæe-mo vjerovati u nju, moæemo joj se radovati, ali je ne moæemo dokuËiti.” (EllenG. White, In Heavenly Places, str. 15)

ODGOVORITE1. Moæete li sagledati Boæju ljubav u izlijevanju Njegovih sudova?2. Kako se pripremate za sudove koji se ubrzo trebaju poËeti izlijevati?

Weslie Onsando, Manor, Teksas, SAD

Zakon nije ukinut, nije izgubio nijednu kovrËicu od svoje snage.

99

Utorak, 12. oæujka

ZapeËaÊeni

DOKAZOtkrivenje 7,1-3; 14,9.10

U stara vremena peËati su koriπteni da bi se pokazalo kako je neki dokumentsluæben i da ima odobrenje od kralja ili vladajuÊeg tijela. Svako vladajuÊe tijeloimalo je svoj jedinstveni peËat, i uvijek je bilo jasno odakle odreeni peËatdolazi. Moglo bi se reÊi da je to bila neka vrsta potpisa. U Sjedinjenim AmeriË-kim Dræavama joπ uvijek postoji i sluæbeno se koristi Veliki peËat (kao i svakasavezna dræava u njihovom sastavu). “Taj je peËat pridodan instrumentima zaratifikaciju sporazuma, potpisivanje ugovora, davanje ovlasti, imenovanja vladi-nih predstavnika, Ëlanova kabineta, veleposlanika, sluæbenika Ministarstvavanjskih poslova i ostalih graanskih osoba imenovanih od strane predsjednika,ako nije zakonom predvieno da se njihovo imenovanje potvrdi nekim drugimpeËatom.” (https://www.britannica.com/topic/Great-Seal-of-the-United-States)Drugim rijeËima, peËati i dalje imaju istu temeljnu svrhu — potvrivanje autentiË-nosti.

U Otkrivenju su nam iznesene dvije razliËite oznake koje unaprijed otkrivajus kim Êete stajati na svrπetku vremena — to su Boæji peËat i æig Zvijeri.

U Strongovoj konkordanciji peËat o kojem je rijeË u Otkrivenju 7,2 definiranje kao sredstvo pomoÊu kojeg se potvruje vjerodostojnost. A potvrditivjerodostojnost znaËi dokazati da je neπto istinito i pravo. Od trenutka kada bise na pismo ili proglas stavio kraljev peËat, on se viπe nije mogao opozvati nitiponiπtiti (vidi Estera 8,8). Dakle, od trenutka kad identitet pripadnika Boæjegnaroda posljednjeg vremena bude potvren Njegovim peËatom, oni Êe dobitiNjegovo odobrenje i neÊe im biti uskraÊen ulazak u Njegovo kraljevstvo.

Drugi pokazatelj je æig Zvijeri. GrËka rijeË charagma, koja u ovom tekstuoznaËava æig, upotrijebljena je na isti naËin kao hebrejska rijeË qa‘aqa‘ uLevitskom zakoniku 19,28, gdje se zabranjuje usijecanje bilo kakvih biljega. Ucijelom Svetom pismu ta rijeË uvijek se koristi u negativnom smislu. Do dan-danas ono πto je oznaËeno æigom, predodreeno je za smrt.

Premda su izgledi za one koji Êe primiti æig Zvijeri mraËni, Bog nam je daomoguÊnost izbora, kao πto uvijek Ëini. On je odgodio uniπtenje Zemlje dokNjegov narod ne bude zapeËaÊen (Otkrivenje 7,3), zato πto nam æeli pruæitisvaku moguÊu priliku da izaberemo æivot, a ne smrt.

ODGOVORITE1. Kakva obiljeæja mi danas stavljamo na sebe, a nisu od Boga?2. Kako moæemo znati hoÊemo li na kraju biti zapeËaÊeni, a ne æigosani?

Destinie Candis, Plant City, Florida, SAD

Bog nam je dao moguÊnost izbora, kao πto uvijek Ëini.

100

Srijeda, 13. oæujka

Pozor!

PRIMJENAOtkrivenje 16,1-16

Bog je pravi struËnjak za privlaËenje pozornosti. Bilo da govori, radi ilizapovijeda prirodi, On je nesumnjivo sposoban sebe objaviti ËovjeËanstvu. Me-utim, usprkos toj Ëinjenici, vjerojatnost da nam promakne poruka koju Bogima za nas joπ uvijek je vrlo velika.

Tako velika, zapravo, da Otkrivenje 16 opisuje ljude koji proæivljavaju sedamzala, a joπ uvijek nisu spremni priznati Boga! Kako je to moguÊe? Moglo bi seËak reÊi da je to apsurdno! Meutim, pouke na koje nam Bog sada skreÊepozornost, pomoÊi Êe nam ne samo da razumijemo tko je On, veÊ i da seoslonimo na Njega i dopustimo Mu da upravlja naπom buduÊnoπÊu.

NauËimo prepustiti upravljanje. Od okretanja kotaËiÊa na termostatu, doprilagoavanja prirodnih procesa u naπu korist, ËovjeËanstvo je postalo obuzetopotrebom da upravlja svim aspektima æivota. Meutim, u Psalmu 37,5 nalazimosavjet: “Prepusti Jahvi putove svoje, u njega se uzdaj i on Êe sve voditi.” ZatopoËnite veÊ sada traæiti od Boga da vam pomogne u donoπenju æivotnih odluka.Iznesite svoja miπljenja i ideje Bogu u molitvi. Æeli li Gospodin da to uËinite?»ekajte Njegov odgovor i prepustite se Njegovom nadzoru.

Reakcija na okolnosti koje su izvan naπe vlasti otkriva naπ karakter. Jesmoli zabrinuti? Da li neprestano sumnjamo i preispitujemo Boæju ulogu u upravlja-nju naπim æivotom? Tekst u Jakovu 1,2.3 poziva nas da cijenimo teπkoÊe usvojem æivotu i da ih prihvatimo kao moguÊnost da se suoËimo s Ëesto skrive-nim nesavrπenostima svojega karaktera. Kad se suoËite sa sljedeÊom preprekomu æivotu, slavite Boga usprkos teπkoÊama s kojima se susreÊete. A onda obratitepozornost na promjene u svojem vladanju. Bog vam neÊe samo pomoÊi da nad-vladate prepreke, veÊ Êe vas nauËiti i kako da odgovorite na njih.

Neka vam prijee u naviku da objavljujete Boga u svojem æivotu. U hvalospje-vima, pokajanju, molitvi, sluæbi i prouËavanju Boæje rijeËi, mi objavljujemo Bo-æju prisutnost u svojem æivotu. Kad postanemo svjesni Boæje prisutnosti, jas-nije Êemo vidjeti kako On djeluje u svijetu oko nas. Nedostatak svijesti o Nje-govoj prisutnosti Ëesto dovodi do toga da mimo svoje volje sami sebi stvaramoteπkoÊe. “Dakle, uvijek prinosimo Bogu ærtvu hvale, to jest plod usana kojehvalom slave njegovo ime!” (Hebrejima 13,15)

ODGOVORITE©to sedam posljednjih zala otkrivaju o onima koji ih podnose? Kad Bog

pokuπava privuÊi ljudsku pozornost, na koje Mu sve naËine odgovaramo?

Michelle Odinma, Berrien Springs, Michigan, SAD

Reakcija na okolnosti koje su izvan naπe vlasti otkriva naπ karakter.

101


Kako to da ljubav πalje poπast?

MI©LJENJEOtkrivenje 16,10.11

Propovjednici obiËno izbjegavaju sedam posljednjih zala kao neku... poπast,recimo tako. Mi nerado govorimo o izlijevanju zala jer ona mogu pokrenutiozbiljna pitanja o Boæjem karakteru. Kad je peti aneo okruæio tamom prijestoljeZvijeri, piπe da su “ljudi ... od bola grizli svoje jezike”. Da budem iskren, mojaprva reakcija na to bila je: “Tko bi se æelio pokajati i ljubiti Boga koji πalje zlo?”

Naπ problem s Bogom koji πalje zlo sastoji se u tome πto oËekujemo da OnproturjeËi samom sebi. Mi æelimo Boga punog ljubavi, nalik Gandhiju, koji sezalaæe za nenasilje i rasplakat Êe se zbog smrti komarca. Ali æelimo i pravednogBoga koji predvodi konjicu kako bi uniπtio naπe tlaËitelje. Drugim rijeËima, miæelimo kriæ bez krvi. Æelimo spasenje bez patnje, æelimo pakao bez ognja. Æe-limo pravdu bez kazne.

Pa ipak, kako moæe Stvoritelj pobiti sve ribe (treÊe zlo), ili uæariti sunce(Ëetvrto zlo)? Kako moæe nanositi rane vlastitoj djeci? Trebali bismo paziti dane dajemo odviπe pojednostavljene odgovore ne bismo li Boga “izvukli iz πkrip-ca”. Postoji razlog zaπto Izaija opisuje Boæji sud kao “djelo Ëudnovato” i “naumtajnoviti” (Izaija 28,21).

Kad sve to uzmemo u obzir, smatram da postoje tri stvari koje bismo trebalirazumjeti u vezi s izlijevanjem zala:

Boæji cilj nije da izazove patnju: Bog nije sadist (Ezekiel 33,11). U IzaijiBog obeÊava da Êe poslati tuËu i “zastrti skloniπte od laæi” (Izaija 28,17). DrugimrijeËima, Bog katkada πalje fiziËke sudove da bi potkopao laæi na kojima smoizgradili svoj æivot i kako bismo ga mogli graditi na boljim temeljima.

Boæji cilj nije navesti zle da se pokaju: Dvaput nam je reËeno uπesnaestom poglavlju Otkrivenja da su ljudi odbili pokajanje. KonaËna zla, da-kle, otkrivaju pred svemirom da se onaj tko se htio obratiti Bogu veÊ obratio.Njegova milost viπe ne bi imala nikakvog smisla.

Boæji je cilj da oslobodi svoj narod: Zla iz Otkrivenja sliËna su egipat-skim zlima. U oba sluËaja, cilj je zala osloboenje Boæjeg naroda od smrtono-snog stiska tlaËitelja. Sotona, kao ni faraon, nikad neÊe pustiti Boæji narod daMu sluæi. Kriæ je to dokazao. Doπao je trenutak da Sotona i njegovi sljedbenicisnose posljedice svojih djela.

Prijatelji, jedino Bog pun ljubavi pruæa pravdu.

ODGOVORITE1. Kako biste odgovorili nekom kritiËaru koji kaæe da zla dokazuju da je Bog

okrutan?2. Postoji li neka bolja rijeË umjesto “zla”? Kako biste vi opisali te sudove?

Laura Lucio, Peoria, Illinois, SAD

102

Petak, 15. oæujka

Priprema za sedam posljednjih zala


ZAKLJU»AKU Mojsijevo vrijeme Bog je upotrijebio zla koja su otvrdnula faraonovo srce

kako bi omoguÊio osloboenje izraelskog naroda. Ti dogaaji simbolizirali suono πto Êe se zbivati u posljednjim danima. Anelima je reËeno jakim glasom:“Idite i izlijte sedam Ëaπa Boæjega gnjeva na zemlju.” (Otkrivenje 16,1) Kad zlabudu izlivena, moæda Êe biti nekih koji Êe ih pokuπati otkloniti nekom svojomlogikom. Meutim, jedino zahvaljujuÊi Kristu i Njegovoj preobraæavajuÊoj silimoæemo biti sigurni tijekom tih zavrπnih dogaaja. Jeste li spremni?

RAZMOTRITEu Napravite listu na kojoj Êete navesti svako zlo i tekstove koji se na njega

odnose, a onda razgovarajte o tome kako se moæemo pripremiti za to vrijeme.u Napiπite pjesmu na temu sedam zala i proËitajte je u svojem subotnjoπkol-

skom razredu.u ProuËite izvjeπtaj o izlijevanju zala u Egiptu i o posljednjih sedam zala, a

zatim napravite plakat s tim motivima koji Êete objesiti u svojoj uËionici.u Napiπite molitvu koja Êe vam pomoÊi da budete spremni za dogaaje po-

sljednjeg vremena, o kojima je bilo rijeËi u ovoj pouci.u Osmislite igru u vezi sa sedam zala i redcima u kojima se ona spominju.

Moæda bi vam za to mogle posluæiti kartice — sedam kartica na kojima Êeteispisati po jedno zlo, i joπ sedam drugih na kojima Êete navesti retke kojise odnose na ta zla.

u Napravite kratku videosnimku o onome πto ste nauËili ovaj tjedan kojomÊete objasniti kako vam to pomaæe da budete spremni. Moæete upotrijebitii druπtvene medije preko kojih Êete to πto ste nauËili podijeliti sa svojimprijateljima.

POVEÆITEIzlazak 40,34.35; 1. o kraljevima 8,10.11; Otkrivenje 7,1-3; 14,9.10; 15,1-8.Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 160; Velika borba, str. 483,484.Walter J. Veith, Amazing Discoveries: The 7 Last Plagues.

Levi Collins, Lenhartsville, Pensylvania, SAD

103


Pouka 12

16.—23. oæujka 2019.

Sud nad Babilonom

“Uto Ëuh drugi glas s neba kako govori: ’Izaite iz nje,moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijehai da ne dijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli

do neba i Bog se sjetio njezinih opaËina.’”(Otkrivenje 18,4.5)

104

Subota, 16. oæujka

Sudski proces

UVODOtkrivenje 17,1.2

Pozornost mi je privukao jedan naslov u vijestima na internetu. Neki sudaciz Juæne Afrike osudio je dvojicu bolniËara koji su ostavili stariju, bolesnu æenuu ambulanti i otiπli. Prigodom izricanja presude sudac je izjavio da ponaπanjekakvo su pokazali ti bolniËari naruπava dostojanstvo bolesnika i njegovo pravona odgovarajuÊu zdravstvenu njegu.

Sud je 2009. godine zaprimio predmet o dva bolniËara koji su trebali prevestitu bolesnu æenu u zdravstvenu ustanovu u Port Shepstoneu, ali taj zadataknikad nisu izvrπili. Umjesto da je odvezu u bolnicu, ostavili su je iza ambulanteu bolniËkom skladiπtu.

Sudac je ovako obrazloæio presudu: “Ponaπanje tih zaposlenika neprihvatljivoje i neprofesionalno. Ostavili su nemoÊnu, bolesnu stariju æenu u ambulanti dabi ranije otiπli s posla. Postupak koji je doæivjela ta bolesnica neËovjeËan je iponiæavajuÊi.”

Joπ prije nego πto je njihov sluËaj dospio na sud, ti bolniËari su bili otpu-πteni sa svojih radnih mjesta, ali su uloæili æalbu drugostupanjskom sudu ivraÊeni su na posao. To je samo jedan primjer rada ovozemaljskih sudova kojisu Ëesto skloni izvrtanju pravde.

Presuda je obrazloæenje koje sud daje nakon πto razmotri sluËaj. U presudise takoer objaπnjava zaπto je sud donio odreenu odluku.

Kao πto se mnogo puta pokazalo, ovozemaljski sudovi nisu uvijek pravedni.Suci ovdje na Zemlji pristrani su i primaju mito, dok su drugi pravni mehanizmipodloæni manipulaciji zainteresiranih strana. Za mnoge presude ovozemaljskihsudova na kraju se ispostavilo da su bile pogreπne i nepravedne. Prema tome,moæemo uoËiti razliku izmeu presuda donesenih na ovozemaljskim sudovimai nebeskih, koje izriËe Bog osobno. Na nebeskom sudu nema nagodbi ni kom-promisa. Za razliku od svjetovnih sudaca koji su u svojem suenju skloni kom-promisu, Boæje su odluke konaËne. Biblija nas u GalaÊanima 6,8, uËi da “πto tkosije, to Êe i æeti”.

Ovoga Êemo tjedna prouËavati o konaËnoj presudi koju Êe Bog izreÊi nadBabilonom. Neka nas Duh Sveti vodi k dubljem razumijevanju.

Benard Mutuku, Makueni, Kenija

Ostavili su nemoÊnu, bolesnu stariju æenu u ambulanti da bi ranijeotiπli s posla.

105


Babilon naπeg vremena


Isus je ispriËao usporedbu o Boæjem kraljevstvu usporedivπi ga s Ëovjekomkoji je posijao dobro sjeme na svojoj njivi, ali je noÊu doπao neprijatelj, posijaokukolj i otiπao dalje svojim putem (Matej 13,24.25). Danas se ta usporedbaobistinjuje.

Vjerski Babilon, kakav je postojao u Ivanovo vrijeme, prisutan je i meunama u 21. stoljeÊu. S obzirom na sve πto se danas dogaa u vjerskim krugo-vima, mogli bismo reÊi da æivimo u vrijeme velikog otpada. Danas mnoge crkveispovijedaju krπÊanstvo, a Ëine neπto drugo. To je ispunjenje onoga o Ëemu jePavao pisao: “Jer Êe doÊi vrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave nauke, negoÊe prema svojim strastima sebi nagomilati uËitelje da im πkaklju uπi, te Êeodvratiti uπi od istine, a okrenut Êe se bajkama.” (2. Timoteju 4,3.4)

Kao πto je proreËeno u 2. Timoteju, mnoge navodno krπÊanske crkve otvo-reno odobravaju homoseksualnost, dok su druge prihvatile teoriju evolucije. Teaktivnosti samo ukazuju na djela koja Zmaj ostvaruje preko Zvijeri. Jasno je daSotona danonoÊno radi kako bi zakomplicirao stvari, zbunio ljude i naveo ih dadonose odluke suprotne onome πto nauËava Biblija.

U Otkrivenju 14,8 Ivan opisuje prizor uniπtenja Babilona. Bog Êe na krajusuditi svijetu. Ipak, prije nego πto zauvijek uniπti buntovno ËovjeËanstvo, pruæitÊe svojoj djeci priliku da se pokaju za svoje grijehe i obrate se. Samo oni kojido kraja ostanu nepokajani bit Êe uniπteni zajedno s knezom tame.

Ono πto danas gledamo u svijetu, ali i u Crkvi, upozorava nas na predstojeÊisud koji Êe Bog izvrπiti nad ovim svijetom. Naæalost, mnogi ljudi su joπ uvijeku tami i zanemaruju ta upozorenja. Bog je sve nezadovoljniji onim πto svijetnaziva suvremenom civilizacijom.

Biblija uËi da u posljednje dane ljudi neÊe htjeti Ëuti za predstojeÊi sud(Matej 24,37-41; 2. Petrova 3,3-10). Moralna i duhovna iskvarenost koja sve viπeprevladava, nevjerovanje u Kristov drugi dolazak, pojava laænih Krista — sve topotvruje da Êe Bog ubrzo izreÊi sud nad ovim svijetom.

Ali mi kao Boæja djeca imamo pouzdano obeÊanje da Êe se Bog umijeπati idati nam silu da preæivimo. Na nama je da prihvatimo istinu i æivimo u skladus njom.

ODGOVORITENa koje se naËine tekst u 2. Timoteju 4,3.4 ispunjava pred naπim oËima?

Joseph Wambua, Makueni, Kenija

Samo oni koji do kraja ostanu nepokajani bit Êe uniπteni zajedno sknezom tame.

106


Bludnica Babilon

LOGOSOtkrivenje 13,1-8; 17,1-3.12-15

Sud nad Bludnicom (Otkrivenje 17,1.2)Sedamnaesto poglavlje Otkrivenja govori o velikom sudu koji Êe Bog kona-

Ëno izvrπiti nad pobunjenim silama koje su izazivale bol i stradanje Boæjegnaroda i Njegove Crkve. »itanje tog poglavlja obnavlja naπu nadu u to da Êe Bog,koliko god mi stradali na ovom svijetu, ubrzo izvrπiti pravdu i da Êe neprijateljbiti zauvijek uniπten.

U prvom retku Ivan govori o preljubu, brakolomstvu ili bludniËenju. U Sta-rom zavjetu mudri Salomon upozorava protiv svakog udruæivanja s bludnicom(Izreke 6,20-24). U svojem vienju Ivan se koristi slikom preljuba kao simbolomdubine otpada. Otpad je postojao u Ivanovo vrijeme, a postoji i u naπe dane.Bludnica Babilon simbolizira duhovnu i moralnu degradaciju koja je zahvatilaCrkvu. Umjesto da prihvati Krista kao zakonitog Muæa, Bludnica odlazi u krevets mnogim muπkarcima razliËitog podrijetla.

Prizori iz tog vienja obraÊaju se naπem naraπtaju. Onog trenutka kadodbacimo Krista u svojem æivotu, mi usvajamo stav Bludnice koja nas potiËe dase prepustimo volji drugih gospodara. Kad se to dogodi, mi dopuπtamo novcu,obrazovanju, zabavi i drugim stvarima da zauzmu mjesto Krista u naπem æivotu.

Bludnica i Zvijer (Otkrivenje 17,3)U Otkrivenju 13,1 saznajemo o osobinama Zvijeri. U sedamnaestom poglavlju

Ivan vidi Æenu na Zvijeri. Æena je nakiÊena svim vrstama ukrasa: zlatom, dragimkamenjem, biserima i skrletnom odjeÊom. Ta slika ukazuje na svjetovnu Ëast ibogatstvo, zahvaljujuÊi kojem pala crkva vlada.

TrudeÊi se namamiti Krista na svoju stranu, Sotona Mu je obeÊavao svjetov-na bogatstva i moÊ (Matej 4,8). Slika Æene i Zvijeri odraæava iste vrijednosti kojesvijet i danas nudi ako odbacimo Krista.

Kad je rijeË o njezinom boraviπtu, Æena sjedi na Zvijeri. A koja je njezinahrana? Hrani se krvlju svetih.

Na osnovi tog vienja, oËito je da su Æena i Zvijer simboli svjetovnih sila kojedjeluju protiv Boæjeg naroda. Progonstvo krπÊana prisutno je u mnogim dijelo-vima svijeta, ali Êe dostiÊi vrhunac kad se otpala crkva udruæi sa svjetskimpolitiËkim silama radi nametanja vjerskih zakona koji Êe biti obvezni za sve.

Dobra je vijest da Êe usred svih tih stradanja Bludnica i Zvijer biti osuenina vjeËno uniπtenje (Otkrivenje 2,22.23).

Prepoznavanje Zvijeri (Otkrivenje 13,1-8)Ivan svoje vienje u dvanaestom poglavlju zavrπava izvjeπtajem o gnjevnom

Zmaju koji se upustio u rat s onima koji dræe Boæje zapovijedi i Ëuvaju Isusovo

107

svjedoËanstvo. Trinaesto poglavlje Otkrivenja govori o Zvijeri koja izlazi iz mora.Ona je tu da bi ovjekovjeËila priËu o Zmaju. Ivan piπe: “Zmaj joj predade svojumoÊ, svoje prijestolje i veliku vlast.” (Otkrivenje 13,2)

Uz pomoÊ Zvijeri Zmaj pronalazi najbolji naËin da poveÊa svoju progonitelj-sku silu. Osim toga, pronalazi najbolji naËin da se uzdigne na poloæaj koji muomoguÊava da ga ljudi oboæavaju. U vienju o Zvijeri iz mora, Ivan opisujeokolnosti u kojima se uzdiæe svjetovna sila koju Êe Sotona iskoristiti za provo-enje svojih planova.

ProroËanstva iz Otkrivenja usko su povezana s proroËanstvima iz Daniela(Daniel 2,42; 7,7.8; 9,27; 11,36). Sedmo poglavlje Knjige proroka Daniela pomaæenam da razumijemo znaËenje sedamnaestog poglavlja Otkrivenja. Na primjer,povezivanjem teksta u Otkrivenju 17,1-5 s tekstom u Danielu 7,2.3 moæemonaslutiti da Ivan govori o Babilonu, Medo-Perziji, GrËkoj i Rimu.

Za krπÊane poznavanje Zvijeri i njezinih predstavnika ima veliko znaËenje.Kad upoznamo Zvijer i sve Ëime se ona koristi da bi nas uvukla u zamku,moæemo pronaÊi najbolji naËin da izbjegnemo te zamke uz pomoÊ Duha Svetoga.

Pad Babilona (Otkrivenje 17,12-15)Vrhunac dogaaja iz sedamnaestog poglavlja Otkrivenja pokazuje da je Bog

ukljuËen u poslove svijeta i da On ne ostavlja svoju djecu da sama pate urukama neprijatelja.

Kad Sotona otkrije da viπe ne moæe napredovati preko svjetovnih sila i kadosjeti da ne moæe uniπtiti Boæji narod, on otpoËinje drugu vrstu napada.

Gledano izvana, Ëini se da su Zvijer i njezini sljedbenici jaËi od Janjeta iNjegove vojske. Meutim, Janje na kraju pobjeuje Zvijer. Krist, Janje, predod-reen je da vlada. Na temelju tog vienja saznajemo da je Krist Gospodar nadgospodarima i Kralj nad kraljevima. Nijedno kraljevstvo i nikakva sila ne moguGa nadjaËati.

ODGOVORITE1. »emu nas pad Babilona uËi o Boæjem karakteru i naËinu na koji On namje-

rava okonËati povijest ovoga svijeta?2. Kada Êe prema vaπem miπljenju zavrπiti borba izmeu Zmaja i Janjeta?

Upotpunite svoj odgovor redcima iz Pisma.3. Kako moæemo biti sigurni da je Ëak i usred nevolja Krist prisutan meu

nama?

Augenia Nzuve, Nairobi, Kenija

Uz pomoÊ Zvijeri, Zmaj je pronaπao najbolji naËin da poveÊa svojuprogoniteljsku silu.

108

Utorak, 19. oæujka

U Dan suda

SVJEDO»ANSTVOJeremija 51,13

“Po zavrπetku tisuÊu godina Krist se ponovno vraÊa na Zemlju. S Njim sevraÊa mnoπtvo otkupljenih u pratnji svite anela. Dok se spuπta u nepojmljivuveliËanstvu, On poziva zle da ustanu iz mrtvih i prime sud. Oni izlaze, silnomnoπtvo, bezbrojno poput morskog pijeska. Kakva suprotnost prema onima kojisu ustali u prvom uskrsnuÊu! Pravedni su bili obuËeni u besmrtnu mladost iljepotu. Zli nose tragove bolesti i smrti.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 521)

“Sada se Sotona priprema za posljednju ogorËenu bitku za prevlast. Dok jebio liπen sile i moguÊnosti da vara, knez zla osjeÊao se bijedno i odbaËeno, aliËim su zli uskrsnuli i on vidi golemo mnoπtvo na svojoj strani, njegove se nadebude i on odluËuje da ne odustane od velikog sukoba. On Êe pod svoju zastavuskupiti sve vojske izgubljenih i s pomoÊu njih pokuπati ostvariti svoje planove.Zli su Sotonini zarobljenici. OdbijajuÊi Krista, prihvatili su vlast pobunjenogvoe. Spremni su prihvatiti njegove prijedloge i izvrπiti njegove naloge.” (Isto,str. 522)

Dok se pripremaju za zavrπni napad, Sotona i njegova vojska kao da nisusvjesni πto ih Ëeka. Meutim, Ëas njihovog suda je nastupio. Njih Êe na krajuprogutati oganj jednom zauvijek.

“‘I Ëuh sva stvorenja na nebu, na zemlji, pod zemljom i na moru sa svimbiÊima πto se u njima nalaze gdje govore: Onomu koji sjedi na prijestolju, iJanjetu: hvala, Ëast, slava i vlast u vijeke vjekova.’ (Otkrivenje 5,13)

Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i greπnika viπe nama. Cijeli je svemir Ëist.Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. Od Onoga kojije sve stvorio teËe æivot, svjetlost i radost kroz prostranstva beskrajnog svemira.Od najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve — æivo i neæivo, u svojoj nepo-muÊenoj ljepoti i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav.” (Isto, str. 534)

To je samo kratak uvid u ono πto Êe se dogaati u konaËni Dan suda. Alijedno je sigurno: Krist i Njegovi vjerni Êe pobijediti.

ODGOVORITEZaπto ne mogu svi biti spaπeni i baπtiniti Boæje kraljevstvo?

Josephine Nduku, Makueni, Kenija

“Od najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve — æivo i neæivo, u svojojnepomuÊenoj ljepoti i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav.”

109


Kako moæemo izbjeÊi Zvijer?


Otkrivenje pokazuje da je Zmaj dao vlast svojim predstavnicima πirom svi-jeta, s kojima surauje kako bi prevario Boæji narod. »ak i meu krπÊanima imasinova i kÊeri zla. Oni su kukolj koji raste zajedno s pπenicom. Meutim, kadse navrπi vrijeme, Krist Êe poslati svoje anele da sakupe kukolj i spale ga, azatim da poæanju pπenicu (Matej 13,36-40).

Ali prije nego πto Krist doe da nas povede kuÊi, moramo paziti da nebudemo dio duhovne truleæi koja postoji u naπim crkvama. U naπem druπtvudolazi do sve veÊeg odstupanja od vjere. To se moæe pripisati djelovanju Zmaja,Zvijeri i njihovih predstavnika Ëiji su nastup, karakter i utjecaj opisani u sedam-naestom poglavlju Otkrivenja.

VeÊ dosta dugo postoje razliËiti oblici otpadniπtva koji su se uvukli u Crkvu.Zato je vaæno da prepoznamo te laæne uËitelje i njihova laæna uËenja.

Za poËetak, laæna uËenja odstupaju od kljuËnih i istinitih biblijskih doktrinadodajuÊi im svjetovnu notu. Drugim rijeËima, ona zvuËe kao istinita krπÊanskauËenja, ali to nisu. Osim toga, otpadniπtvo se moæe javiti i kao potpuno odba-civanje krπÊanske vjere, pri Ëemu pojedinac postaje antikrist.

Istraæivanje pod nazivom “Propovjednici koji nisu vjernici”, provedeno 2010.godine, otkrilo je da doista postoje propovjednici koji su “prihvativπi heretiËkinauk o krπÊanstvu, potpuno otpali od vjere i sada su panteisti ili potajni ateisti”(https://www.gotquestions.org/apostasy.html)

Moramo se zaπtititi od laænih uËenja koja je izmislila Zvijer. A najbolji naËinda to uËinimo jest da upoznamo istinu. Da bismo prepoznali krivotvorinu, mora-mo prouËavati original. Isus je govorio da Êemo drvo prepoznati po njegovomrodu (Matej 12,33). Evo kako moæemo prepoznati laæne uËitelje u krπÊanstvu:

Po njihovom nauku o Kristu: Ako nauk ne uzdiæe Krista i Njegovo djelootkupljenja, onda mu neπto nedostaje.

Po njihovom razumijevanju Evanelja: Pavao upozorava: “Ako vam zbiljatko navjeπÊuje Evanelje protivno onom koje smo vam navijestili, neka je pro-klet!” (GalaÊanima 1,9)

Po njihovim karakternim crtama: Ako odbacuju Boæji plan, proriËu zanovac ili uzdiæu sebe iznad Krista, onda ne shvaÊaju ono najbitnije (Matej 7,15-20; Juda 11).

ODGOVORITEMoæete li prepoznati neko laæno uËenje u svojoj sredini?

Rose Ndanu, Matuu, Kenija

110


Zvijer u Crkvi


SluËaj Jude Iπkariotskog kao Kristovog izdajnika pokazuje kako se Zmajuspijeva uvuÊi u samu Kristovu Crkvu. Juda se nije u potpunosti predao Kristui na kraju su njegova djela otkrila da je postao antikrist.

Premda Ivan u svojim vienjima koristi slike i stilske figure, Biblija jasnotumaËi samu sebe kad je rijeË o simbolima i slikama tako da nitko nije ostavljenu nedoumici. Glave, gore i kraljevi spomenuti u Otkrivenju 17,1-9 oslikavajuopseg svjetovnog utjecaja i moÊi kojima Zmaj raspolaæe. Zmaj (ili zmija) je,naravno, Sotona (Otkrivenje 12,9) i njegov utjecaj osjeÊa se u Crkvi Ëak i danas.

U Crkvi u danaπnje vrijeme ima mnogo Sotoninih predstavnika koji se nerazlikuju mnogo od Jude Iπkariotskog, i oni potkradaju Boga i Njegov narod uduhovnom i materijalnom smislu. Oni su prodali svoju odanost Kristu i sada suzauzeli stav protiv Njega i Njegovih naËela.

Preko apostola Jude Biblija pouËava krπÊane kako mogu prepoznati otpad uCrkvi i ostati vjerni Kristu do kraja. Juda savjetuje krπÊanima: “Borite se zavjeru koja je jedanput zauvijek predana svetima.” (Juda 3) To upozorenje podr-azumijeva da Êe rat biti trajan. Pravi krπÊani se neprestano bore protiv laænihuËenja i njihovih predstavnika.

Svaki je krπÊanin ukljuËen u tu borbu, a ne samo crkveni voe. Kao vjernicimi trebamo izoπtriti svoju pronicavost da bismo silom Duha Svetoga mogliprepoznati i sprijeËiti svaki oblik otpada u svojoj sredini. “Uπuljali su se, naime,meu vas neki ljudi, veÊ odavno predodreeni za ovu osudu: bezboænici koji namjesto milosti naπega Boga stavljaju raspuπtenost i nijeËu naπega jedinog Go-spodara i Gospodina, Isusa Krista.” (Juda 4)

Laæni uËitelji se uvlaËe na naËin koji nije lako otkriti. Ljudi su Judu sma-trali jednim od uËenika. Nisu mogli ni pomisliti da Êe on izdati svojega UËitelja.Osim toga, oni su struËnjaci za oponaπanje istine, tako da njihove ærtve nisusposobne uoËiti razliku izmeu istine i laæi. KonaËno, oni nijeËu jedinog UËi-telja, Isusa Krista.

ODGOVORITEAko prepoznamo laæne uËitelje u svojoj crkvi, kako im moæemo pomoÊi da

se vrate Kristu?

Patrick Nzuve, Nairobi, Kenija

Pravi krπÊani se neprestano bore protiv laænih uËenja i njihovih pred-stavnika.

111

Petak, 22. oæujka

KonaËni sud


ZAKLJU»AKSve πto ima poËetak, mora imati i kraj. Koliko god dugo to bude trajalo, Bog

Êe konaËno suditi svijetu. Bludnici Babilonu, Zvijeri i svima koji su u vezi snjima doÊi Êe kraj. Bit Êe to vrijeme slavlja za svete koji Êe potvrditi da je Boæjavladavina pravedna i dobra. Svi krπÊani, iz svih krajeva svijeta, oËekuju dan kadaÊe Bog konaËno rijeπiti sudbinu grijeha i greπnika.

RAZMOTRITEu Posjetite neku sudnicu i pratite sudski proces. Zapazite koje moguÊnosti

ima optuæena strana prije izricanja konaËne presude. Navedite sliËnosti irazlike izmeu ovozemaljskog i nebeskog suenja.

u Ponudite nekome da zajedno prouËavate o padu Babilona. Koje biste dokazenaveli da potkrijepite tvrdnju da Êe duhovni Babilon pasti?

u Napravite scenski prikaz o laænim uËiteljima u crkvi. Na taj naËin potakniteljude da postanu svjesniji tog problema.

u U pisanom obliku opiπite Zvijer spomenutu u Otkrivenju 13,1-8. Zapazitenjezine karakteristike i kako se uklapa u sliku iz Ivanovog vienja.

u Upotrijebite suvremenu tehnologiju u objavljivanju trostruke aneoske vije-sti. Posluæite se druπtvenim medijima kao πto su Facebook, WhatsApp iInstagram. Razmislite kako moæete sprijeËiti otpad u naπe vrijeme. Neka vamtekst u Otkrivenju 13,6-8 posluæi kao vodiË.

u Napravite listu svega loπeg povezanog s bludniËenjem. Zapazite kako pri-mjeri s vaπe liste daju smisao opisu duhovnog Babilona u Otkrivenju 17,3.

u Potraæite tekstove o staroj GrËkoj, Babilonu i Rimu. Iskopajte πto viπe Ëinje-nica o njima i zapazite kako se one uklapaju u Ivanov opis.

POVEÆITEDaniel 7,23.24; Luka 4,6.7; 2. Petrova 2,1.2.Ellen G. White, Velika borba, 42. poglavlje, “Sukob je zavrπen”.SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 849.

Siprose Ngina, Makueni, Kenija

112


Pouka 13

23.—30. oæujka 2019.

“Evo sve Ëinim novo”

“Tada onaj koji sjedi na prijestolju reËe: ‘Evo sve Ëinimnovo.’ I nadoda: ‘Piπi: Ove su rijeËi pouzdane i istinite!’”

(Otkrivenje 21,5)

113

Subota, 23. oæujka

Sve potpuno novo — ponovno

UVODOtkrivenje 21,5

U proteklih pet godina moja obitelj i ja sluæili smo kao misionari na Filipi-nima. TrenutaËno se ponovno pripremamo za selidbu, vraÊamo se u svoju do-movinu. To me je podsjetilo kako smo brat i ja u poËetku, kad smo se ovamotek doselili, bili pomalo nervozni. UËinilo mi se da su moji roditelji rekli da seselimo u zemlju Filistejaca. Moæete zamisliti kakvo sam olakπanje doæivjela kadsam shvatila da se zapravo selimo na Filipine!

Kad smo stigli, bilo je bolje nego πto smo oËekivali. Odnosno, tako nam jebar izgledalo dok nismo uπli u svoj novi dom i zaËuli neko straπno bubnjanjepo krovu. Tek nakon nekoliko dana shvatili smo da je to dodatni blagoslov —da æivimo ispod stabla manga. Kad se doselimo u novo mjesto, to katkad moæebiti pomalo stresno, ali u naπem sluËaju sve je ispalo mnogo bolje nego πto smomogli i zamisliti. Stekli smo nekoliko prijatelja i zavoljeli narod koji tu æivi.

Naravno, kad smo se doselili, donijeli smo neke svoje stvari. Neke od njihnisu dugo potrajale. Velika vlaænost primorala nas je da kupimo dehidratorekako naπe knjige i druge vrijedne stvari ne bi bile uniπtene. Sada kad napuπta-mo ovo mjesto, zakljuËili smo da je bolje prodati neke naπe stvari nego ihponijeti natrag sa sobom. Bilo bi lijepo imati novi krevet buduÊi da je stari veÊpohaban i dotrajao. Mislim da svatko voli imati potpuno nove stvari.

Koliko god se mi trudili, na ovom svijetu nema niËega trajnog. Isus je na tomislio kad nas je opomenuo: “Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga izgrizamoljac i ra; gdje lopovi prokopavaju zidove i kradu ga!” (Matej 6,19) »ak ninaπe tijelo nije trajno. Na kraju Êemo svi umrijeti jer æivimo u svijetu u kojemvlada grijeh. Pouka za ovaj tjedan podsjeÊa nas na biblijsko obeÊanje da viπeneÊe biti grijeha. Smrt viπe neÊe postojati. A πto je najbolje od svega, bit Êemozajedno sa svojim Prijateljem, Isusom, kroz Ëitavu vjeËnost. Ovoga tjedna ima-mo priliku razmiπljati o tome kako Êe slavno biti na Nebu — bit Êe to potpunonovi svijet. To je bolje od selidbe u drugu zemlju. Izraæeno rijeËima jedne pje-sme: “Sve πto je na Zemlji, potpuno Êe izblijedjeti u svjetlu Njegove slave imilosti.”

Emma Campbell, Silang, Cavite, Filipini

Tek nakon nekoliko dana shvatili smo da je to dodatni blagoslov — daæivimo ispod stabla manga.

114


Kraj se pribliæava

LOGOSDaniel 12,6.7; Psalam 79,5; Habakuk 1,2; Otkrivenje 21,5

Janjetova svadbena gozba (Otkrivenje 19,6-9; Ivan 14,1-3)Isusov dolazak opisan je kao Janjetova svadba, pri Ëemu je Krist ZaruËnik,

a sveti su Njegova ZaruËnica. Kao ZaruËnik, Krist je obeÊao svojem narodu daÊe ponovno doÊi i odvesti ih u kuÊu svojega Oca (Ivan 14,1-3). Od tog trenutkaoni Êe zauvijek biti zajedno. Na Ëinjenicu da je ZaruËnica spremna, ukazujebijela vjenËanica koju je obukla, πto je karakteristika svetih (Otkrivenje 19,8).Mi ne zasluæujemo biti Isusova duhovna ZaruËnica — na kraju krajeva, mi smogreπnici, a On nije. Isus je uËinio taj brak moguÊim jedino svojom krvlju kojanas opravdava.

Harmagedon i svrπetak (Otkrivenje 19,11-16)Harmagedon se odnosi na posljednji sukob u okviru velike borbe izmeu

Krista i Sotone. U njega su ukljuËeni Isus i Njegov narod, dok nasuprot njimastoji Sotona sa svojim sljedbenicima. Ta bitka je otpoËela na Nebu (Otkrivenje12,7-9) i traje do danaπnjeg dana. Ona neÊe zavrπiti sve dok grijeh i Sotona nebudu uniπteni i dok Isus ne obnovi Zemlju nakon milenija. U Otkrivenju 19,11-16 Isus se opisuje kao ZaruËnik. On je ujedno i junak bitke. Njegovo je ime: Kraljkraljeva i Gospodar gospodara. On je naπ Spasitelj, naπ ZaruËnik, naπ Gospodini Kralj. Pobjeda je osigurana. Zar ne biste æeljeli biti na Njegovoj strani?

Milenij (Otkrivenje 20,1-15; Jeremija 4,23-26)Isus, ZaruËnik, sada je sa svetima koji su Njegova ZaruËnica. Oni Êe provesti

tisuÊu godina zajedno na Nebu. To se razdoblje naziva “milenij” jer oznaËavatisuÊu doslovnih godina. Prema Otkrivenju 20,1-15, prije, tijekom i nakon mile-nija dogaat Êe se sljedeÊe:

Prije milenija

• Isus Êe ponovno doÊi• Uskrsnut Êe mrtvi pravednici• Æivi pravednici bit Êe uzeti na Nebo zajedno s uskrslima• Nepravednici koji budu æivi poginut Êe• Zli koji su pomrli neÊe uskrsnuti

Tijekom milenija

• Sotona Êe biti okovan (ostat Êe sâm, bez ljudi koje bi mogao iskuπavati)• Zli Êe ostati u grobu• Pravedni Êe vladati s Isusom na Nebu

115

Nakon milenija

• Sotona Êe biti osloboen• Zli Êe uskrsnuti• Isus i pravedni siÊi Êe na Zemlju• Sotona i zli napast Êe Boæji grad koji se spuπta s Neba• Sotona i zli bit Êe uniπteni• Nebo i Zemlja bit Êe obnovljeni

Novo nebo i nova Zemlja (Postanak 2; Otkrivenje 7,15-17; 21,2-8)Nakon milenija Bog Êe stvoriti novo nebo i novu Zemlju. Eden kakav je

opisan u drugom poglavlju Postanka konaËno Êe biti obnovljen. Otkrivenje 21ne opisuje samo to mjesto, veÊ i njegov toËni poloæaj. Sve πto je bilo izazvanogrijehom ili pod utjecajem grijeha, nestat Êe: “On Êe otrti svaku suzu s njihovihoËiju. Smrti viπe neÊe biti, neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijetproe.” (Otkrivenje 21,4) Grijeh se viπe nikad neÊe ponoviti. Viπe neÊe biti ljudikoji se od straha skrivaju iza stabla jer su sagrijeπili. To Êe biti mjesto na kojemÊe boraviti samo pravedni. Za one koji Ëine zlo, tamo neÊe biti mjesta. Bog Êebiti sa svojim narodom ne samo tisuÊu godina, veÊ zauvijek.

Novi Jeruzalem (Otkrivenje 21,9—22,5)U Otkrivenju 21,9—22,5 opisuje se kako Êe izgledati novi Jeruzalem. On Êe

se spustiti s Neba. U njemu neÊe biti noÊi jer Êe ga Boæja slava neprestanoobasjavati. Novi Jeruzalem je mjesto za one ljude Ëija su imena zapisana uknjizi æivota. To nije mjesto za one koji varaju i Ëine sramne stvari. Moæete lizamisliti kako Êe izgledati ta nova Zemlja? Kako je divno znati da zahvaljujuÊidaru spasenja moæemo æivjeti s Gospodinom zauvijek!

ODGOVORITE1. Kako moæemo veÊ danas biti spremni za Isusov dolazak?2. Kako se pripremamo da bismo bili na Kristovoj strani?3. Jeste li se ikad uplaπili Harmagedona? Kako se moæemo nauËiti oslanjati na

Isusa da bismo u to vrijeme bili sigurni?

Richla Sabuin, Silang, Filipini

Viπe neÊe biti ljudi koji se od straha skrivaju iza stabla jer su sagrijeπili.

116


Obnovljena prvobitna slava


U zavrπnim poglavljima Velike borbe Ellen G. White opisuje dogaaje po-sljednjih dana, kad Êe se novi Jeruzalem spustiti na Zemlju. Kao i u Staromzavjetu, Boæji narod u nevolji vapi Bogu govoreÊi: “Dokle, Gospodine?” Utjeπnoje znati da vjerne koji sve to pretrpe Ëeka savrπeni kraj. Taj novi Jeruzalempripremljen je za vjerne koji su opisani do najsitnijih detalja. Boæja rijeË uvje-rava nas da patnji i nevolja ovoga svijeta neÊe biti u novom Jeruzalemu koji jepripremljen za one koji ostanu vjerni (Otkrivenje 21,4).

“Isus s neizrecivom ljubavlju doËekuje svoje vjerne dobrodoπlicom u veseljenjihova Gospodara. Spasitelj se raduje kad u kraljevstvu slave vidi duπe koje suspaπene Njegovim patnjama i poniæenjem. A otkupljeni Êe dijeliti Njegovu radostkad meu blagoslovljenima ugledaju one koje su svojim molitvama, svojim ra-dom i poærtvovnom ljubavlju zadobili za Krista.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 509)

Kad se Krist vrati da svoj narod ostatka povede sa sobom kuÊi, Bog Êe ihobnoviti u njihovo prvobitno stanje kakvo im je od poËetka namijenio. Grijehnije iskvario samo njihov um, veÊ je naruπio i prvobitnu sliku kakvu je svakoljudsko biÊe trebalo imati prema Boæjem planu. Bog nam je ipak obeÊao da Êesvemu vratiti nekadaπnju slavu. Ta ponovljena obeÊanja uvjeravaju nas da ÊebuduÊi svijet biti daleko bolji od ovog sadaπnjeg, i trebala bi nas podsjetitikoliko je vaæno da damo prednost buduÊim blagoslovima u odnosu na sadaπnjaprolazna zadovoljstva.

“Æivi pravedni se preobraæavaju ‘u jedan hip, u tren oka’. Na Boæji su glasproslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim svetima odneseni u zrak u susretGospodinu. Aneli sakupljaju ’svoje izabranike od Ëetiri vjetra, od kraja zemljedo kraja neba’ (Marko 13,27). Sveti aneli donose malu djecu u naruËje njihovimmajkama. Prijatelji, dugo rastavljeni smrÊu, opet su sjedinjeni da se nikada viπene rastanu i s pjesmama radosti zajedno uzlaze do Boæjega grada.” (Isto, str.508) Ljudskom rodu, koji je bio izgubljen zbog grijeha, vraÊena je njegova pr-vobitna slava.

ODGOVORITE1. Na koje je naËine grijeh iskvario ljudska biÊa u odnosu na Boæji prvobitni

plan? Je li moguÊa obnova bez Boæje pomoÊi?2. U Ëemu se sve naπ sadaπnji svijet razlikuje od svijeta koji Êe doÊi? »emu se

radujete u vezi s tim novim nebeskim kraljevstvom?

Jude Joshua Marandi, Ranchi, Indija

117

Utorak, 26. oæujka

Ljudi, vrijeme je da se pritisne “tipka za resetiranje”!


Zbog svojeg napetog i uzbudljivog sadræaja, knjiga Otkrivenje umnogomeutjeËe na opise uniπtenja svijeta na svrπetku vremena, ali i nadu u novi poËetakkoju ona istodobno pruæa. Kad patnja, nasilje, bol i smrt dosegnu svoju krajnjugranicu, Bog Êe stupiti na pozornicu i pritisnuti “tipku za resetiranje”.

“Dokle, Gospodine, sveti i istiniti?” — to je vapaj napaÊenih svetaca kojeSotona i njegove snage zla nemilosrdno napadaju. Odgovor na to pitanje nalazise u Otkrivenju 21,2-6, gdje Bog obeÊava da neÊe samo okonËati patnju i strada-nje, veÊ da Êe stvoriti “novo nebo i novu zemlju” gdje zlo i njegove posljediceviπe neÊe postojati.

Na svrπetku ovoga svijeta pojavljuje se priËa o dva grada — Babilonu i novomJeruzalemu. Kojem gradu vi pripadate? Veliki Babilon, opisan u Otkrivenju 14,8,17,5 i 18,21 simbolizira ovozemaljsko kolektivno tijelo laænih religija koje Bogodbacuje. Svrha je toga grada suptilno odvraÊanje ljudi od oboæavanja pravogBoga. S druge strane, novi Jeruzalem simbolizira ËistoÊu, æivot, radost iiscjeljenje, πto je Ëista suprotnost Babilonu. Kad prihvatite Kristovu otkupitelj-sku ærtvu, vi postajete graanin novog Jeruzalema.

Kada Êe se novi Jeruzalem spustiti na Zemlju? Kada zlo, kaos i moralnosrozavanje gurnu svijet na najniæu toËku, Bog Êe se umijeπati i uspostaviti noviJeruzalem. Taj novi Jeruzalem utjelovljuje zavrπetak stradanja (Otkrivenje 21,4).

Danas æivimo u svijetu kataklizmiËke vladavine velikog Babilona. Bilo da jerijeË o lukavo osmiπljenim ideologijama new agea, alternativnim oblicima seksu-alnosti, pretjeranoj vjeri u tehnologiju, krajnjoj neosjetljivosti na nasilje, ilietici liπenoj moralnosti, u svemu πto nas okruæuje ogleda se prava zbrka. Iskre-no, naπim patnjama ni izbliza nije kraj. ©to se kraj viπe pribliæava, to se viπepribliæava i vrijeme nevolje. MoÊ Babilona naizgled Êe dostiÊi nezapamÊenerazmjere, pa Êe moæda Ëak izgledati nepobjedivo. U ovo vrijeme moramo ustra-jati u vjeri i nadi u Isusov ponovni dolazak. U svoje vrijeme Babilon Êe pasti, as Neba Êe se spustiti novi Jeruzalem. Isus, naπ Gospodin, tada Êe stvoriti svenovo! Bog Êe obrisati svaku suzu i viπe neÊe biti smrti, ni tuge, ni plaËa, ni boli.Zavrπna igra vodi do novog poËetka!

ODGOVORITE1. Kojem gradu vi pripadate? Velikom Babilonu ili novom Jeruzalemu?2. Kad usporedite ta dva grada, πto prezirete u vezi s Babilonom, a Ëemu se

radujete kad je rijeË o novom Jeruzalemu?

Komal Nunfeli Swansi, AIIAS, Silang, Filipini

Novi Jeruzalem simbolizira ËistoÊu, æivot, radost i iscjeljenje.

118


On Êe obrisati svaku suzu

PRIMJENAPsalam 34,19; 2. KorinÊanima 4,17; Otkrivenje 21,4

U Otkrivenju 21,4 nalazi se izvanredno obeÊanje koje pruæa nadu svakometko trpi bol, nasilje ili bijedu. Bog obeÊava da Êe stvoriti sve novo. Mi Êemo bitiobnovljeni u Kristovo obliËje, savrπeno i bez mane. A onda Êe nas Bog uzeti naNebo i dati nam vjeËni æivot. Patnja i teπkoÊe neizbjeæna su pojava u naπemovozemaljskom æivotu. Kao krπÊani mi nismo osloboeni ovozemaljskih nedaÊa,bilo da je rijeË o bolesti, smrti, ili oËaju. Pa ipak, u svojem svakidaπnjem æivotumoæemo pronaÊi utjehu u Gospodinu, Njegovim obeÊanjima i Njegovom sigurnompovratku. Njegovanje te nade i pozivanje na Njegova obeÊanja sigurno Êe namdonijeti utjehu. Na taj naËin moæemo iz prve ruke doæivjeti Boæje obeÊanje daviπe neÊe biti suza, ni smrti, ni æalosti, ni jauka, ni boli.

NeÊe biti suza: Suze Ëesto bivaju izazvane snaænim osjeÊajima, kao πto suradost ili tuga. Suze o kojima je rijeË u Otkrivenju 12,4 pokrenute su snaænimosjeÊajem tuge zbog beznaa, boli ili smrti. “Brisanje svake suze” znaËi obeÊa-nje da Êe Isus, naπ Prijatelj, sjesti pokraj nas i ukloniti uzrok naπe tuge.

NeÊe biti smrti: U 1. KorinÊanima 15,55 Ëitamo: “Gdje je, smrti, tvojapobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?” Isus je na kriæu pobijedio smrt i na obno-vljenoj Zemlji smrti viπe neÊe biti. Prema tome, ne trebamo æaliti zbog neËijesmrti jer je to samo san!

NeÊe biti æalosti: Æalost uzrokuju bolna iskustva, kao πto je smrt drageosobe ili bolan raskid. Duh Sveti doπao nas je utjeπiti — zato je i nazvanUtjeπiteljem. Ne bismo trebali tugovati kad nas tjeπi sâm Bog!

NeÊe biti jauka: Jauk je krajnji izraz patnje, boli ili oËaja, koji upozoravana stanje u kojem se netko nalazi. »im beba zaplaËe, mi je pokuπavamo utjeπitismirujuÊim dodirom ili uklanjanjem onoga πto je muËi. Upravo to i Bog ËiniuklanjajuÊi grijeh, bol i smrt!

NeÊe biti boli: Bol je izuzetno neugodan osjeÊaj izazvan nekom tjelesnomili duπevnom traumom. Kada Bog stvori sve novo, uzroËnici boli, kao πto subolest, povrede ili ozljede, bit Êe stvar proπlosti. Dakle, neÊe biti boli!

U zavrπnom poglavlju ovozemaljske povijesti Bog Êe stvoriti novu Zemlju iobnoviti prvobitno savrπenstvo Edena.

ODGOVORITE1. Kako se moæemo nositi sa suzama, smrÊu, tugovanjem i boli u sadaπnjem

æivotu? Kako prijatelji, roaci, pastori i drugi Ëlanovi druπtvene zajednicemogu odigrati znaËajnu ulogu u pruæanju potpore onima koji tuguju?

2. Moæe li Bog doista obrisati naπe suze kad nam umre neka bliska osoba? ©tomislite, kako Bog to radi? »emu Êete se vi radovati na novoj Zemlji?

Karan Kennet Swansi, AIIAS, Silang, Filipini; Rhea Joanna Marandi,Avondale College, Australija

119


Ljepotica i Zvijeri

MI©LJENJEEfeæanima 6,12

Prvi dio dvanaestog poglavlja Otkrivenja prikazuje blistavu Æenu (Otkrivenje12,1.2), Zmaja (redak 3), i Æenino Dijete (redak 2). Prizor se odvija na Nebu.Dijete se uzima na Nebo, a Æena bjeæi u pustinju (Otkrivenje 12,5.6).

»udo ili znak u obliku trudne Æene obuËene u sunce, okrunjene zvijezdama,koja stoji na mjesecu, simbolizira Boæju Ëistu Crkvu, vjernu svojoj Ljubavi,Isusu (Izaija 54,5.6; Jeremija 3,20; 6,2; Ezekiel 16,8-14; Hoπea 1-3; GalaÊanima4,26). Sunce kao odjeÊa simbolizira Kristovu pravednost koja zaodijeva Crkvu(Malahija 4,2). Slika odjeÊe pojavljuje se i u Izaiji 61,10: “RadoπÊu silnom uJahvi se radujem, duπa moja kliËe u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinomspasenja, zaogrnu plaπtem pravednosti, kao æenik kad sebi vijenac stavi il’ ne-vjesta kad se uresi nakitom.” BuduÊi da mjesec odraæava sunËevo svjetlo, onsimbolizira “Mojsijev zakon i Svetiπte” koji su unaprijed upuÊivali na Krista.(Uriah Smith, The Prophesies of Daniel and Revelation, str. 549) Dvanaest zvije-zda oznaËavaju dvanaest izraelskih plemena i odræavaju kontinuitet simbolaizmeu Staroga i Novoga zavjeta.

Æena simbolizira svakog vjernika koji æivi u stalnom sukobu. Slika æene uporoajnim bolovima prikazuje stradanja Boæjeg naroda (Ivan 16,33). Dobra jevijest da Isus Krist svakom vjerniku daje oklop kako bi ga zaπtitio od zla (Efe-æanima 6,10.11.13). Borba Boæjeg naroda odvija se iznutra i izvana, ali Kristovapravednost odræava naπe srce i um Ëistim usprkos napadima (2. KorinÊanima10,3-5).

Drugi znak je Zmaj plamene boje, πto simbolizira staru Zmiju, poznatu i podimenom avao ili Sotona. Crvena boja Ëesto simbolizira neËistoÊu, ali moæeprikazivati i prolivenu krv Sotoninih nevinih ærtava (Otkrivenje 16,6; 17,6; 18,24).Na kraju Sotona ipak neÊe svladati Boæji narod koji Êe iziÊi kao pobjednik(Efeæanima 6,12).

Otkrivenje 12 ukazuje na proπle, sadaπnje i buduÊe sukobe s kojima Êe seBoæji narod suoËavati. U ovom se poglavlju otkriva tko je glavni neprijateljBoæjeg naroda — avao. Zato je dvanaesto poglavlje Otkrivenja kljuËno za ra-zumijevanje krajnjeg ishoda kozmiËkog sukoba izmeu Krista i Sotone.

ODGOVORITE1. Kako moæemo biti Ëisti kao Æena opisana u dvanaestom poglavlju Otkrive-

nja? Tko pobjeuje u Otkrivenju 12,1-6? Kako je to postignuto?2. Kako se vaπe osobne æivotne borbe uklapaju u taj kozmiËki sukob? Zapaæate

li dogaaje koji vam ukazuju da su duhovne sile na djelu svuda oko vas?

Ashley Natasha Odhiambo, Filipini

120

Petak, 29. oæujka

ObeÊanje


ZAKLJU»AKU Otkrivenju 21,5 Bog obeÊava da Êe stvoriti sve novo. Naπe nevolje, æalosti

i tereti konaËno Êe biti uklonjeni. Æivjet Êemo na mjestu na kojem neÊe bitiniËega πto rastuæuje naπe srce (Otkrivenje 21,4). Gospodin je obeÊao da Êepripremiti mjesto za nas i spreman nas je doËekati raπirenih ruku. On æelioprati naπe grijehe i oËistiti nas. A sve πto traæi od nas jest da Ga prihvatimocijelim srcem.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “No More Night” Davida Phelpsa. Razmiπljajte o prolazno-

sti svega na ovom svijetu i o Boæjem obeÊanju da Êe stvoriti sve novo.u Navedite sva razdoblja u povijesti kad je Boæji narod bio tlaËen od strane

neke sile i zapazite kako se odræao usred tih nepovoljnih okolnosti.u Opiπite kako Bog stvara neπto novo u naπem æivotu svakog dana. Zamislite

kako Êe On promijeniti sve nabolje kada se vrati.u Napiπite pjesmu o obeÊanju upuÊenom Boæjem narodu da Êe zlu, nasilju i

patnjama konaËno doÊi kraj (Postanak 2; Otkrivenje 7,15-17; 21,2-8).u Napravite scenski prikaz u kojem Êete pokazati u Ëemu se naπ sadaπnji

svijet razlikuje od svijeta kakav Êe biti kad Isus ponovno doe.u Molite se za misionare πirom svijeta koji πire Boæju rijeË i govore o Isusu,

kako bi se i ti ljudi mogli pripremiti za susret s Njim. Na koji biste vi naËinmogli govoriti o Boæjoj ljubavi nekome koga poznajete?

POVEÆITERoberto Badenas, Symposium on Revelation, Book 2 (Biblical Research In-

stitute, 1992.), “New Jerusalem — The Holy City”, str. 243—271; Daegeuk Nam,Handbook of Seventh-day Adventist Theology (Review & Herald, 2000.), “TheNew Earth and the Eternal Kingdom”, str. 947—968; Francis Nichol, ur., Sev-enth-day Adventist Bible Commentary. Rev. ed. (Review & Herald, 1976.—1980.),7,888—893; Ranko Stefanovic, Revelation of Jesus Christ: Commentary on theBook of Revelation (Andrews University Press, 2002.), str. 573—600.

Ellen G. White, Velika borba, str. 451—472.

Miguel Alejandro Patino Ramirez, Montemorelos, Meksiko

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 U Hebrejima 11,16 Uprite pogled u Nebo02 S Rimljanima 6,22.23 Potreba za obnovom03 » 1. Ivanova 5,4 Pobjednici u Kristu04 P 2. Timoteju 2,19 U potrazi za istinom05 S Ivan 15,26 Duh Sveti se slaæe s RijeËju

06 N Efeæanima 4,31.32 Svjetlo nasuprot tami07 P Matej 6,20.21 Gdje ulagati?08 U Ivan 15,5 Molitva i praksa moraju se sjediniti09 S Izaija 57,15 Bog zastaje da bi Ëuo10 » 2. KorinÊanima 4,16 Neka pred vama uvijek bude Uzor11 P Otkrivenje 22,17 Izbor je na nama12 S Matej 11,28 Krist, moÊni iscjelitelj

13 N Koloπanima 1,10 Kada istina postane trajno naËelo14 P 2. KorinÊanima 2,14 Miris Kristovog karaktera u vama15 U 1. Timoteju 6,10 PosveÊeni novac16 S Efeæanima 3,16 Rezultati unutarnje obnove17 » Ivan 15,17 Ljubite kao πto Krist ljubi18 P Jakov 4,7 Protivite se avlu19 S Efeæanima 3,14.15 Obitelj kao simbol

20 N Izaija 41,10 PomoÊ jedino u Kristu21 P Matej 13,47 Æivot koji traje22 U Rimljanima 8,17 Ja sam Boæje dijete23 S Daniel 12,3 Pouzdani oslonac24 » Psalam 100,2-4 Radost, a ne potiπtenost25 P Otkrivenje 17,14 Naπ moÊni Spasitelj26 S Matej 10,16 Mudri kao zmije, bezazleni kao golubovi

27 N Izlazak 34,6.7 Naπ strpljivi Bog28 P Ivan 10,28 Boæja sila koja odræava29 U Matej 18,21.22 Opraπtaj neograniËeno30 S Matej 6,34 Snaga za danas31 » Marko 8,36.37 Neprolazna baπtina

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2019.Ja sam Boæje dijete

123

01 P Hebrejima 11,9.10 Boæji planovi su savrπeni02 S Matej 5,48 Æivite u skladu s Nebom

03 N Matej 26,39 Ne moja, nego Tvoja volja04 P 2. KorinÊanima 6,2 Danas je dan spasenja05 U 1. KorinÊanima 15,33.34 Vrijeme je za buenje!06 S Ivan 16,7.8 Duh Sveti, vjerni VodiË07 » Ivan 5,39 Biblija — Boæja rijeË upuÊena vama08 P Hebrejima 4,13 Krist je naπa jedina nada09 S Psalam 119,130 Birajte svakog dana

10 N 1. KorinÊanima 16,13 Pokaæi se kao Ëovjek11 P Izaija 58,6 Jarmovi12 U Matej 19,14 Kristov æivot je doticao ljude13 S Izreke 11,30 Radnici za æetvu14 » GalaÊanima 6,1 Obnova u srcu15 P Ivan 15,27 Vjera i djela16 S Psalam 50,23 Govorite o Boæjoj dobroti

17 N 1. KorinÊanima 3,9 Æiva veza sa æivim Bogom18 P 2. KorinÊanima 4,17 Vrijednost jedne duπe19 U Efeæanima 2,8 Primanje Njegove pravednosti20 S Tuæaljke 3,33 Kuπnje Êe doÊi21 » 1. KorinÊanima 13,1 Istinsko krπÊanstvo22 P Hebrejima 5,8.9 Krist je æivio æivotom posluπnosti23 S Hebrejima 1,14 Druπtvo anela

24 N Filipljanima 1,27 Stoj Ëvrsto u vjeri25 P Efeæanima 4,13 Boæje mjerilo je savrπeno26 U Matej 5,16 Obucite Kristov oklop27 S Jakov 1,6 Vjera raste upotrebom28 » 2. KorinÊanima 5,7 Æivi po vjeri, a ne po gledanju

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2019.Danas je dan spasenja

124

01 P Matej 23,8 Tko je kralj?02 S Hebrejima 4,2 Sjedinite vjeru sa sluπanjem

03 N Izlazak 31,13 Bog traæi radnike04 P Matej 13,30 Neka rastu zajedno05 U Filipljanima 3,9.10 Sila uskrsnuÊa u sadaπnjem trenutku06 S Ivan 5,36 Radite jer dolazi noÊ07 » Luka 6,12 Molitva — tajna sila08 P 1. KorinÊanima 4,1.2 Bog — prvi, posljednji i najbolji09 S Efeæanima 6,12 Plan bitke je otkriven

10 N Filipljanima 2,5-7 Ovo neka se misli meu vama11 P 2. o kraljevima 6,17 Sluæba anela12 U 2. KorinÊanima 5,19 Boæje djelo — naπa odgovornost13 S 2. Timoteju 3,16.17 Istraæivanje Pisma14 » 2. Ljetopisa 16,9 Bog — zaπtitnik pravde i milosti15 P Izaija 58,1 Vrijeme za akciju16 S Titu 2,11 Boæja milost daje snagu za pobjedu

17 N Hebrejima 4,15 Moæemo pobijediti kao i Krist18 P Marko 13,34 Potreba za radnicima19 U GalaÊanima 6,9.10 Nikad nemojte prekrπiti svoj zavjet20 S 1. Timoteju 6,9 Prijekor zbog ljubomore i pohlepe21 » Izreke 22,6 Vjera u domu22 P Mihej 6,8 Gledati s nebeskom pronicavoπÊu23 S Ponovljeni zakon 29,28 Bog koji otkriva tajne

24 N Filipljanima 3,20.21 Obdareni viπom naravi25 P Luka 12,28 Krist je uzimao pouke iz prirode26 U Otkrivenje 3,18.19 Naπe krπÊansko iskustvo mora zaæivjeti27 S Djela 1,8 Nalog je upuÊen nama28 » Izlazak 31,16.17 Bog je sa svojim narodom29 P Filipljanima 3,13.14 Stalno napredovanje30 S Efeæanima 2,7 Naπe uËenje sada i u vjeËnosti

31 N Efeæanima 4,2 Kristova ljubav spaja srca

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2019.Moæemo pobijediti kao i Krist

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 102. Psalam 203. Psalam 304. Psalam 405. Psalam 5

06. Psalam 607. Psalam 708. Psalam 809. Psalam 910. Psalam 1011. Psalam 1112. Psalam 12

13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 1516. Psalam 1617. Psalam 1718. Psalam 18,1-2519. Psalam 18,26-50

20. Psalam 1921. Psalam 2022. Psalam 2123. Psalam 22,1-1624. Psalam 23,17-3125. Psalam 2426. Psalam 25


VELJA»A

01. Psalam 3102. Psalam 32

03. Psalam 3304. Psalam 3405. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 3608. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40

10. Psalam 3811. Psalam 3912. Psalam 4013. Psalam 4114. Psalam 4215. Psalam 4316. Psalam 44,1-12

17. Psalam 44,13-2718. Psalam 4519. Psalam 4620. Psalam 4721. Psalam 4822. Psalam 4923. Psalam 50


OÆUJAK

01. Psalam 5602. Psalam 57

03. Psalam 5804. Psalam 5905. Psalam 6006. Psalam 6107. Psalam 6208. Psalam 6309. Psalam 64

10. Psalam 6511. Psalam 6612. Psalam 6713. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-37

17. Psalam 7018. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 7221. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-2823. Psalam 74

24. Psalam 7525. Psalam 7626. Psalam 7727. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-72

31. Psalam 79

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-16

06. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-39

13. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-14

20. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-37

27. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-15

03. Joπua 16-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-14

10. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-13

17. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-6

24. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-7

31. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-19

03. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-17

10. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-3

17. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-25

24. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

128

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2019.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

129

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2019.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 4.1. 11.1. 18.1. 25.1. 1.2. 8.2. 15.2. 22.2. 1.3. 8.3. 15.3. 22.3. 29.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Izlazak 2802. Izlazak 2903. Izlazak 3004. Izlazak 3105. Izlazak 32

06. Izlazak 3307. Izlazak 3408. Izlazak 3509. Izlazak 3610. Izlazak 3711. Izlazak 3812. Izlazak 39

13. Izlazak 4014. Levitski z. 115. Levitski z. 216. Levitski z. 317. Levitski z. 418. Levitski z. 519. Levitski z. 6

20. Levitski z. 721. Levitski z. 822. Levitski z. 923. Levitski z. 1024. Levitski z. 1125. Levitski z. 1226. Levitski z. 13

27. Levitski z. 1428. Levitski z. 1529. Levitski z. 1630. Levitski z. 1731. Levitski z. 18

VELJA»A

01. Levitski z. 1902. Levitski z. 20

03. Levitski z. 2104. Levitski z. 2205. Levitski z. 2306. Levitski z. 2407. Levitski z. 2508. Levitski z. 2609. Levitski z. 27

10. Brojevi 111. Brojevi 212. Brojevi 313. Brojevi 414. Brojevi 515. Brojevi 616. Brojevi 7


24. Brojevi 1525. Brojevi 1626. Brojevi 1727. Brojevi 1828. Brojevi 19

OÆUJAK

01. Brojevi 2002. Brojevi 21



17. Brojevi 3618. Ponovljeni z. 119. Ponovljeni z. 220. Ponovljeni z. 321. Ponovljeni z. 422. Ponovljeni z. 523. Ponovljeni z. 6

24. Ponovljeni z. 725. Ponovljeni z. 826. Ponovljeni z. 927. Ponovljeni z. 1028. Ponovljeni z. 1129. Ponovljeni z. 1230. Ponovljeni z. 13

31. Ponovljeni z. 14

131

POMO∆NO GRADIVO

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

132

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

POMO∆NO GRADIVO

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Documents

Otkrivenje - adventisti.hr · interesa koji se upravo odvijaju oko nas. Ostala njezina proroËanstva neÊe se u Ostala njezina proroËanstva neÊe se u potpunosti ispuniti sve do