Embed Size (px)
Citation preview
P R I M J E R IP R I M J E R IMathcad
saalgoritmima
Mathcad
Napraviti algoritam za sabiranje dva broja.
NAREDBE - elementarne obrade - sekvence
Primjer 1
Napraviti algoritam za sabiranje dva broja.
Primjer 1
NAREDBE - elementarne obrade - sekvenceMathcad
POČETAK
A, B
C← A + B
Unos podataka
Sabiranje dva broja
prim A B,( ) C A B+←
C
:=
prim 3 4,( ) 7=
ili
KRAJ
C
Standardni dijagram toka
Prikaz rezultata prim A B,( ) C A B+←:=
prim 3 4,( ) 7=
ili
Mathcad
Unijeti dva broja a zatim njihov zbir kvadrirati, a konačni rezultat ispisati ne ekranu.
NAREDBE - elementarne obrade - sekvence
Primjer 2
Unijeti dva broja a zatim njihov zbir kvadrirati, a konačni rezultat ispisati ne ekranu.
Primjer 2
NAREDBE - elementarne obrade - sekvence
primjer_1 x y,( ) z x y+←
z z2
←
:=
Mathcad
primjer_1 3 4,( ) 49=
Mathcad
Napraviti algoritam koji učitava brojeve X i Y i vrši zamjenu njihovih vrijednosti.
NAREDBE - elementarne obrade - sekvence
Primjer 3
Napraviti algoritam koji učitava brojeve X i Y i vrši zamjenu njihovih vrijednosti.
Primjer 3
NAREDBE - elementarne obrade - sekvenceMathcad
X, Y
T←X
X←Y
POČETAK
Unos podataka
Smještanje podatkaX u pomoćni registar
Smještanje podatka Y u X
prim_1 X Y,( ) T X←
X Y←
Y T←
X T
:=
X←Y
Y←T
X, Y
KRAJ
Standardni dijagram toka
Smještanje podatka Y u X
Smještanje podatka X u Y
Štampanje rezultata
X
Y
T
return
prim_1 3 4,( ) 4 3( )=
U zavisnosti od vrijednosti unesenog parametra x ispisati na ekranu vrijednost
funkcije y = |x|.
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcijeMathcad
Primjer 2
xy =
Primjer 2
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcije
primjer_2 x( ) y x−← x 0<if
y x← otherwise
y
:=
Mathcad
y
primjer_2 3−( ) 3=
primjer_2 3( ) 3=
Unijeti neki proizvoljni broj x a zatim na ekran štampati rezultat funkcije
y
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcijeMathcad
Primjer 3
{y =
y = x; x<=2
y=2; 2<x<5
y=x-3 x>=5
2 5 x
Primjer 3
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcije
primjer_3 x( ) y x← x 2≤if
y x 3−← x 5≥if
y 2← otherwise
otherwise
:=
Mathcad
primjer_3 1( ) 1=
primjer_3 6( ) 3=
primjer_3 4( ) 2=
Na osnovu diskriminante kvadratne jednačine odrediti kakvi će biti njeni korijeni.
02=++ cbxax
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcijeMathcad
Primjer 4
a
acbbx
2
42
2,1
−±−=
acbD 42−=
Primjer 4
NAREDBE - upravljačke strukture - selekcije
primjer_4 a b, c,( ) D b2
4 a⋅ c⋅−←
"konjugovano kompleksni brojevi" D 0<if
"dva jednaka realna korijena" D 0if
"dva razlicita realna korijena" otherwise
otherwise
:=
Mathcad
primjer_4 1 3, 1,( ) "dva razlicita realna korijena"=
primjer_4 1 1, 1,( ) "konjugovano kompleksni brojevi"=
primjer_4 1 2, 1,( ) "dva jednaka realna korijena"=
Unijeti koordinate neke tačke a zatim provjeriti da li se ta tačka nalazi u presjeku tri
kružnice. Dati su centri kružnica A(2,2), B(4,4), C(5,1). Poluprečnici kružnica su
ra=2, rb=3 i rc=4.
Primjer 5
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
( ) ( ) 22
0
2
0 ryyxx =−+−
( ) ( )2
0
2
0 yyxxR −+−=
2rR >2
rR <=
Primjer 5
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
Primjer 5
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
primjer_5 xa ya, ra, xb, yb, rb, xc, yc, rc, x, y,( )
"tacka je unutar presjeka" x xc−( )2
y yc−( )2
+ rc2
≤if
"tacka je van kruznice C" otherwise
x xb−( )2
y yb−( )2
+ rb2
≤if
"tacka je van kruznice B" otherwise
x xa−( )2
y ya−( )2
+ ra2
≤if:=
"tacka je van kruznice B" otherwise
"tacka je van kruznice A" otherwise
primjer_5 2 2, 2, 4, 4, 3, 5, 1, 4, 0, 0,( ) "tacka je van kruznice A"=
primjer_5 2 2, 2, 4, 4, 3, 5, 1, 4, 1, 1,( ) "tacka je van kruznice B"=
primjer_5 2 2, 2, 4, 4, 3, 5, 1, 4, 2, 4,( ) "tacka je van kruznice C"=
primjer_5 2 2, 2, 4, 4, 3, 5, 1, 4, 2, 3,( ) "tacka je unutar presjeka"=
Za tacku M(X,Y) ispitati u kojoj se oblasti sa slike nalazi :
Primjer 6
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
Primjer 7
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
primjer_6 x y,( )
"M pripada oblasti A" 2 x⋅ y+ 2− 0<if
"M pripada oblasti B" otherwise
x 1−( )2
y 1−( )2
+ 1≤if
"M pripada oblasti D" 2 x⋅ y+ 2− 0<if
"M pripada oblasti C" otherwise
otherwise
:=
primjer_6 2 2,( ) "M pripada oblasti C"=
primjer_6 1.5 1.5,( ) "M pripada oblasti B"=
primjer_6 0.5 0.5,( ) "M pripada oblasti A"=
primjer_6 0 0,( ) "M pripada oblasti D"=
Ispitati da li trocifren broj unesen sa tastature spada u grupu Armstrongovih brojeva.
(Broj je Armstrongov ako je jednak zbiru kubova svojih cifara)
Primjer 8
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
(Broj je Armstrongov ako je jednak zbiru kubova svojih cifara)
Armstrongovi brojevi: 371, 370, 407, 153
START
x
s ← trunc(x/100)
d ← trunc((x – s · 100)/10)
j ← x – s · 100 - d · 10
Primjer 8
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
END
DANE
Standardni dijagram toka
x - (s·s·s + d·d·d + j·j·j) = 0
x nije Armstrongov broj
x je Armstrongov broj
Da li je uneseni trocifreni broj djeljiv brojem koji se dobije kada mu se izbaci srednja
cifra.
Primjer 9
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
cifra.
x = 264j = mod(x,10) = mod(264,10) = 4s = trunc(x/100) = trunc(264/100) = 2b = s · 10 + j = 2 · 10 + 4 = 24
r = mod(x,b) = mod(264,24) = 0
x = 184j = mod(x,10) = mod(184,10) = 4s = trunc(x/100) = trunc(184/100) = 1b = s · 10 + j = 1 · 10 + 4 = 14
r = mod(x b) = mod(184 14) = 2
Primjer 9
Razgranate linijske strukture - selekcijaMathcad
r mod(x,b) = mod(184,14) = 2
