7/25/2019 Palagrua

1/9

52

Palagrua-izazov

R I B O L O V N I T E R E N I

Napisao Boris Buli, snimili Maja Mie i Boris Buli

Posjet Palagrui, odakle god i na koji god nain krenuli, nikada i nikako nijejednostavan. ak i za jednodnevne ite potrebne su pomne i vrlo temeljite pripremepri emu su oprez i odgovornost na prvom mjestu. Palagruki akvatorij nimalo ni jebezazlen, a vrijeme se u tom dijelu Jadrana naglo i bez upozorenja moe iz idile utren oka pretvoriti u pravi pakao

7/25/2019 Palagrua

2/9

53

na puini

7/25/2019 Palagrua

3/9

54

Palagrua je na najuda-ljeniji otok. Od naeg gakopna dijeli 74 kilome-tra, dok je od talijanske obaleudaljen 52 kilometra. Najbliiotoci su Suac udaljen 43 i La-stovo udaljeno 59 kilometara.

Iako fiziki blia talijanskojobali, Palagrua je oduvijek bi-la lovite hrvatskih ribara, pr-venstveno Komiana, tako dazapravo nikada nije bilo dvoj-be kome pripada. Osim togazapisi iz XVI. stoljea spomi-nju Palagruu kao Hvarskiposjed. Palagruki se arhipelagsastoji od dva vea otoka - Ve-like i Male Palagrue, dva ma-nja - Kamika od Tramuntane iKamika od Otra, grebena Ba-

ba i Gae, te vie hridi od kojihsu najpoznatiji Volii, Pupak, iPupak od Levanta. Oko 3 mi-lje jugoistono od Palagruenalazi se i Galijula, na najuda-ljeniji dio kopna povrine tek0,01 km2. Zanimljiva je zbrka

koja je nastala oko pitanja ve-liine Palagrue. Naime, 1978.godine je prvi puta u Pomor-skoj enciklopediji spomenutoda Palagrua ima povrinu od20 km2. Taj je podatak urednoprepisivan u sve leksikone i pri-

runike mada je rije o oitompropustu koji je uoljiv ve priprvom pogledu na kartu Pala-grue. Naime, njena povrinaje manja od 1/3 km2.Palagrua svoje bogatstvo ri-bljeg fonda prvenstveno moezahvaliti morskim strujama.Odvojak struje to se kreeod Otranta prema sjeveru poistonoj strani Jadrana, kodLastova se odvaja zahvaajuivode Palagrue nastavljajui

prema talijanskoj obali. Takvostrujanje neprestano obnavljazalihu planktona u Palagru-kom akvatoriju to za poslje-dicu ima stalno zadravanjeplave ribe, prvenstveno srdele,a za njom i svih drugih vrsta.

Osim toga istono od Palagru-e se nalazi tzv. Palagruki prag,svojevrsna podmorska stepeni-ca na kojoj se dno strmo ruiprema Junojadranskoj kotlinina strmoglavih 1240 metaradubine.

Nema sidr ita

Dolazak na Palagruu, kao tosam rekao, valja brino isplani-rati. Jedan od glavnih predu-vjeta sigurnosti je pouzdanoi brzo plovilo kombinirano sdugorono stabilnom vremen-skom prognozom.Naime, u ovom akvatorijusu bonace vrlo rijetke, a naj-vei na Palagrui izmjerenival uzrokovan jugom brzine204,84 km/h, dosegao je visi-nu od ak 8,4 metra! To su po-daci koje uvijek treba imati umislima kada se odluujete zaPalagruu.Pored jakog vjetra, i nepred-

vidivog vremena valja bitisvjestan da u ovom akvatori-ju nema sigurnog sidrita. NaVelikoj Palagrui postoje dvazaklona od bure se moeskloniti na junu stranu predVelo alo, dok se za juga treba

premjestiti na sjevernu stranupred Storu Vlaku. No poredbure i juga treba se uvati jakogzapadnog vjetra od kojeg prak-tiki zaklona nema tako da jebrzi brod jedina sigurnost.Stoga prilikom dolaska u Pa-lagruki arhipelag treba bitispreman i na mogunost pre-kida ribolova i prije njegovogpoetka.

Jednom konijednom

Prije nego se osvrnemo na ri-bolovne pote i vrste riba va-no je napomenuti da prisustvoribe u podmorju Palagrue va-rira. Zavisno od vremenskih

Palagruko Velo alo

7/25/2019 Palagrua

4/9

55

uvjeta, doba dana i uostalomgodinjeg doba, na Palagruise moete okititi trofejima, alise jednako tako vratiti praznihruku to znai samo jedno sud o Palagrui kao ribolovnojpoti se ne moe dati na osno-vu samo jednog posjeta nakonjednog ribolova.

Veina pria koje potjeu odribolovaca koji su lovili na Pa-lagrui nakon nekog vremenaprerastu u mitove, to je sasvimu redu i u skladu s ribolovcimai tradicijom ribolovnih pria.No, bez obzira na napuhavanjei mistificiranje ulova i samogterena, neosporna je injenica

da je Palagrua vrlo bogata i iz-dana ribolovna destinacija.

Pred Velim alom

Svi koji ele kroiti na Pala-gruu najprije dolaze na Veloalo, dio obale koji se nalazina polovici june strane Velike

Palagrue. Prirodno je sastav-ljen od nanosa velikih oblutakakoji ini svojevrsnu plau dugustotinjak metara nad kojom sediu litice koje se neprestanoodronjavaju. Odroni su po-sebno esti u doba gnijeenjagalebova kada se na liticamaistovremeno nalazi nekoliko

tisua ptica. Podruje Velogala je najee okupiranobrodicama na sidru i jastoera-ma tako da je ribolov na tomdijelu praktiki neizvodiv. No,ukoliko se odluite za obalniribolov tada nemate puno iz-bora. To je zapravo jedino mje-sto na Palagrui odakle se mo-

e loviti s obale. Mada postojijo nekoliko pozicija s kojih bise moda u idealnim uvjetimamoglo loviti s obale, niti jed-na nije dovoljno sigurna nitiprostrana za ozbiljan pristup.Osim toga, valja naglasiti da jedo tih pozicija pristup kopnomnemogu. Od lovine se na Ve-

lom alu mogu oekivati ulo-vi ugora i murina kojih ovdjeima u izobilju, dok se od ostaleribe mogu sporadino ulovitikanjci, kantari i rijetko kadabrancin privuen jastozima ujastoerama. Iz barke pred Ve-lim alom gotovo nitko ne lo-vi jer su okolne pozicije puno

izdanije, no podvodnjacimaovaj teren moe biti zanimljiv,pogotovo u jesenskom periodukada ribara i galebova vie ne-ma pa velika riba prilazi kraju.Zubaci i veliki arzi se moguiznenaditi ekom ve na dese-tak metara dubine dok su ve-like trlje kamenjarke redovita

Hridi oko Palagrue su izloene jakim kurentimaPod i

arom

7/25/2019 Palagrua

5/9

56

lovina. Zaroni na dvadesetakmetara dubine otkrivaju raz-bacane stijene koje naseljava-ju jata fratara, brojne smokve,murine i ugori u rupama, tekantari i picevi na pai. Veli-ke su lokarde ovdje prilinoesta pojava tako da valja bitipripravan na iznenadne prole-te jata ovih brzih i atraktivnihriba.

Pod i

aromZapadno od Velog ala prote-e se teren velikih upljikavihstijena koje su idealno stanitekrpina. Naravno, dostupnesu samo podvodnjacima, s timda ih treba potraiti u rupamakoje su sve samo ne idealne.Zbog strmih stijena, dubinaje uz obalu rijetko manja oddesetak metara. Dug je to po-tez u kome se izmjenjuju gole

kamene ploe oderane junim

Mon de fust i Jonkova njiva

Stora Vlaka na sjevernoj strani Palagrue

7/25/2019 Palagrua

6/9

57

valovima, s gomilama oitoodronjenog stijenja. Posebnosu zanimljivi sirevi valovitoglatki monoliti s ovalnim ru-pama koje kao da su izdubiligolemi prstaci. Povremeno senailazi na duboke usjeke tostrmo nestaju u modrocrnojdubini. Na pola puta od a-la do istone punte nalazi seiara, sajla razapeta od dnamora do svjetionika kojom setei tereti transportiraju iz bar-ke na sam vrh Palagrue. Koli-ko se god na prvi pogled inilozanimljivim, dno oko kamenakoji zatee iaru je pusto i tuse riba ne zadrava. Na pote-zu od iare do Punte moe senaii na jata fratara koja se za-dravaju na dvadesetak metaradubine u predjelu gdje kame-nite gomile prelaze u pjea-no dno. U krapama se moenaii na arga, a u procjepima

na pica. Murine i ugori su na

ovom dijelu dosta esti, nokao i pred alom, ni ovdje sene isplati udiariti. Zapravose jedini ulov moe ostvari-ti podvodnim ribolovom i toekama i uljanjem. Okomitiuroni, bez obzira na vrstu riberezultiraju trenutnom Saha-rom. Cijelim potezom gotovoredovito krstare jata salpi kojeimaju neuobiajeno ukusnoi teno meso, vjerojatno zbogutjecaja mora i ishrane.

Na Puntinu

Izlaskom na zapadni rt Pala-grue, Puntin ol kapia,dola-zimo do Volia, hridi oko ko-jih nikada nije mirno. Ovdjesu kurenti vrlo jaki, ponekad ido est vorova, a smjer ovisi oizmjenama plime i oseke te osmjeru vjetra. Iako se ini vrloatraktivnim, i ovo je podru-

je zanimljivo samo podvod-

nim ribolovcima i to u ranimjutarnjim satima ili u kasnopopodne kada se ekom moeiznenaditi kakav kapitalni gof.Potraga za sitnijim ribama po-put trlja nee uroditi bogatimulovom ve e samo upozoriti

svu okolnu ribu na potencijal-nu opasnost, nakon ega slijedipotpuna pusto. Zadravajuise u sjeni Volia motrei pod-morje prema Palagrui, moese uoiti kirnja ili zubatac, nonaalost posljednjih godinasve rjee. Intenzivan prelov je ina ovom terenu uzeo danak.

Uz Storu Vlaku

Obilaskom zapadne punte iostavljanjem Volia dolazi sena podruje koje je u samom

obalnom dijelu vrlo jednoli-no. Ovdje je prag ambisa punoblii obali i dubina naglo po-nire na 80, a malo dalje na vi-e od 100 metara zbog ega jekurenat iz dubine vrlo izraen.Tek nekoliko odrona kamenja

uz koje se ponekad moe vi-djeti poneki zubatac ili manjakirnja razbijaju monotonijudna.Nastavljajui obalom premaistoku dolazimo do Store Vla-ke, sidrita sa sjeverne stranePalagrue koje je u odnosu naokolno podmorje vrlo plitko.Na ovom se dijelu mogu lovitifratri i trlje, a na spustu u du-binu u rupama su dosta estetabinje i velike murine.

Svojevremeno se na ovommjestu nasukao veliki albanski

Hlap s Palagrue

7/25/2019 Palagrua

7/9

58

brod iji se dijelovi jo uvijekmogu nai dopola ukopani udnu Store Vlake. To su eljezneploe deblje od dva centimetrakoje poput beivotnih zubavire iskidane morem i vreme-nom kao stalno upozorenje namo i snagu pobunjenih ele-menata.Nakon Store Vlakeobala posta-je sve strmija. Nekada su se na

ovom dijelu srdele lovile svoje-vrsnom mreastom zamkom trambukom, pa je taj dio obalezadrao ime Pol trambukom.Svi uroni na ovom dijelu su umodro, dno se ne vidi, a strmaobala ne nudi nikakvo hvati-te za odmor. Na dubinamado tridesetak metara mogu seu buama nai tabinje, dok sumurine na ovom potezu uisti-

nu kapitalnih razmjera. Cije-la je sjeverna strana Palagruezapravo prilino nezgodna zaribolov.Obalni pojas vrlo strmo poni-re u ambis tako da je panula je-dina tehnika koja je zanimljivana ovom potezu. Potencijalnalovina su lokarde, palamide,gofovi i stalno prisutni morskipsi. Pored kostelja i modrulja

na ovom mjestu se uvijek vr-ti i poneki mali bijeli, kakolanternisti znaju od milja zva-ti bijelu psinu. Iako je napadpsa na ronioca malo izgledan,vano je biti spreman na takav

susret i u tom trenutku na pa-niariti.

Oko Male

Prolaskom sa sjeverne stranePalagrue dolazimo dodrila,prolaza izmeu Velike i MalePalagrue. To je po mnogimanajizdanije podruje. Ku-renti su stalni i relativno jaki,a dubina varira od svega pet-est metara na pojedinim to-kama, do prosjenih petnaestmetara na grebenu koji spajaova dva otoka.Naravno, kao i na cijelomokolnom podruju i ovdjerubovi grebena padaju na ste-penicu pa u ambis. Na ovomterenu se moe uloviti gotovosva poznata riba. Naravno,najatraktivniji su ulovi krpi-ne, zubaca, arga, picaMala je Palagrua za razliku odVelike vulkanskog porijekla pa

Do svjetionika se dolazi po hrptu otoka

Uobiajeno vjetrovita slika

7/25/2019 Palagrua

8/9

59

je stijenje hrapavo, puno kvar-cita i okamenjenih minerala.Uz otok je more plie s dostasitnijeg kamenja. Mnotvo za-klona i trave ribama prua do-voljno skrovita.Obilaskom Male Palagrue, sa

sjeverne strane nailazimo naKamik od tramuntane, koji izmora viri ba poput samotnogzuba. Na otprilike pola putado ala na Maloj Palagrui nadnu se nalazi podmorski gre-ben koji se prua u pravcu sje-vera. Oko njega se uvijek mo-e nai oborite ribe za udicu, anije rijedak ni ulov kirnje.alo na Maloj Palagrui jejedini zaklon od razornih za-padnih vjetrova no valja na-

glasiti da je ovdje more vrloplitko tako da na zaklon moguraunati samo manji brodovi igumenjaci.Juni je dio Male Palagru-e neto manje bogat ribom.Oko junog Kamika od otramogu se iznenaditi salpe, ci-

pli i lokarde, dok se oko hridiBaba isplati spustiti bogato na-jekane velike udice ili provuipanulu.Valja napomenuti dapodmorje Male Palagrue krijei podmorske pilje u kojima jenekada obitavala sredozemnamedvjedica.

Povratak prema Velom alune nudi nikakva iznenaenja.Dno je areno i bogato uglav-nom sitnom ribom. Tako daosim atraktivnog pogleda naotok, ribolovcima ne prua ne-ko osobito zadovoljstvo.Ipak, ribolov udicom na rubu

litoralnog spusta u ambis mo-e donijeti lijepe ulove.

Puinska avantura

Bez obzira kakvu tehniku ko-ristili i kakav ribolovni pristupodabrali, ribolov na Palagrui

Podmorje Male Palagrue je posebno atraktivno

Mala Palagrua, Velika Palagrua i Kamik od tramuntane

7/25/2019 Palagrua

9/9

60

Na sjecitu vjetrova

Palagrua se nalazi na poziciji N42o2340; E16o16, 68 NM ju-no od Splita i 26 NM juno od otoka Lastova, to je dovoljno

jasan i slikovit podatak o izdvojenosti ovog jedinstvenog oto-ka. Na Velikoj Palagrui je austrijska carevina davne 1875. go-dine izgradila svjetionik kojem su samo prva dva temeljna re-da izvedena u izvornom palagrukom kamenu, dok je ostatakgraevine izraen od brakog kamena. Razlog tome ne lei u

ljepoti ve u tvrdoi kamena. Palagruki se kamen naime po-kazao pretvrdim za obradu. Svjetlo ovog svjetionika je vidljivoi na vie od 25 milja to je svim nautiarima oduvijek od nepro-cjenjive vanosti.Na Palagrui je klasina meteoroloka postaja DHMZ-a uspo-stavljena jo 1949.godine, to se pokazalo iznimno vanim zasigurnost plovidbe, te praenje i prognozu vremena i klime naJadranu. Prije desetak godina DHMZ je uspostavio i paralel-no automatsku postaju koja je u komunikaciji koristila mobil-nu telefoniju, no takav se nain komunikacije zbog estih pre-kida u prijenosu podataka pokazao prilino nepouzdanim. Stoga je 09. svibnja prole godine, na Palagrui otvorena prva pot-puno automatska postaja s koje se meteoroloki podaci putem meteorolokog satelita prosljeuju u mreu Svjetske meteoro-loke organizacije.U sklopu svjetionika se nalazi i nekoliko apartmana, no valja napomenuti da se do njih dolazi iskljuivo pjeice po serpentinama

pri emu se svjetionik nalazi na gotovo 100 metara nadmorske visine.Na Palagrui se nalaze i ostaci crkve koju su u XVIII. stoljeu podigli komiki ribari a koja je stradala u Prvom svjetskom ratu.Otok je prohodan po hrptu, a prelaskom najueg dijela grebena prema istoku popularno nazvanog mon de fus, priko tanke-gaili jednostavno prijelaz od jedne stope, dolazi se doJonkove njive, dijela otoka na kojem se mogu pronai arheoloki nala-zi iz doba neolita.Ipak, Palagrua je arheolozima najzanimljivija zbog tragova grkih kolonizatora meu kojima je pronaen i dio krhotine, kera-mika s Diomedovim imenom zbog ega se pretpostavlja da se na otoku svojevremeno nalazilo Diomedovo svetite. Naime, Di-omedova su se svetita podizala na sjecitima vjetrova tako da se pria o Diomedu i Palagrui u potpunosti uklapa u mit i pret-postavke arheologa.Otok je izrazito bogat brojnim mediteranskim biljnim vrstama (222 vrste!) meu kojima je posebno zanimljiva drvenasta mlje-ika. Ova biljka sadri, kao i sve mljeike, gust i ljepljiv mlijeni sok koji na koi izaziva opekotine i ostavlja oiljke. Stari su riba-ri znali za opasna svojstva ove biljke pa su mlijeko sakupljali i sirili. Zgusnuto mlijeko su formirali u manje kuglice i koristili senjima prilikom ubijanja ribe koja se skrivala u rupama. Dovoljno bi bilo u rupu ubaciti kuglicu sira i riba ili hobotnica bi ubrzoisplivali omamljeni, ba kao i sva ostala riba u neposrednoj blizini. Na svu sreu ta je praksa danas naputena i zakonom zabra-njena.

je uvij ek jedinstven. Osjeajkoji prua spoznaja da lovitedoslovno usred Jadrana nena-domjestiv je. No sva ta ljepotakrije i nebrojene opasnosti - odnestabilnih i nepredvidivih

vremenskih uvjeta, preko mo-guih i vrlo izglednih susreta smorskim psima do potpunogodsustva civilizacije. Treba bi-ti svjestan injenice da vas odpitke vode i lijenika dijeli po-

prilino debelo more. Zbogsvega toga na Palagruu nika-da ne treba ii nepromiljeno.Svaki odlazak valja temeljito ipaljivo isplanirati raunajuina potpuno nepredvidive situ-

acije. Odlazak u ovaj akvatorijje svojevrsna puinska avantu-ra za koju vam nitko ne moerei kako e zavriti, no zatomoete biti sigurni da e bitijedinstvena i neponovljiva.

Pogled na malu Palagruu

Jedino bie koje se nekanjeno hrani otrovnomdrvenastom mljeikom