Paleografija II dio

5/15/2018 Paleografija II dio

1/20

o:0-ijeIk a1-ta1-

e)

KA PALEOGRAFIJA KAO POMO(;NA ZNANOST OSTALmDRUSTVENIH ZNANOSTI

L TI

Latinska palcografija nastala jc zbog potrebekritike tchtovn pa je prcrna tome ona u blizojiii d~llioj vczi S,I svirna dru~[Venim znanosti-rna kojc se have prouCav;:mjcm tarih tekstova.na ic svakako u najblifoj svezi s povijescu, kojasc u najvc~(lj rnjeri zasnlvn na pisanim Izvcnma.Davno je nazvana pomocnom povijesnomz n a n o s c u. Pulcografija nije Sarna sebi svrhorn,Ona pornaze povjcsniearu ci a na temelju karak-rcristika pisma smjcsti ncki pisani dokumem uodrcdeno vriieme iu odredeni prostor. Bez tOCnogcirnnja izvora ne moze biti roenog intcrpretiranjapoviicsmh cinjcnica. Paleografijn je u usko] svezii s diplomatikom. Povel]e su oduviiek bilepodrucje javne i privatne djelatnosr] koje senije uvijek osvrtalo na istinite Cinjenice, Paleo-grafija nam pornaze da u odredenim granicamana temelju eksperuze pisma otkrijerno falsifikatu iskcnsrrutrano) ispravi.Pr av n a povijest ternelji se na brojnim prav-nim spisimu koii se cuvaju u bibliotekama iarhi-

virna. apomenirno same golemu diplornatickugrndu iz koje pravrn poviesnicari crpu pcdatke zaproucavanje Staturarno pravo nije rnoguce pro-ucavar] ') z poznavania tekstova, a tu narn opetpomaze paleografija da sve te izvanredno vriiedneivazne izvore prije svega dobra isigurno Citamo,datiramo (aka nisu izravno datirani) iobiasnimo.Nije svejedno iz koieg vrernena potiece neki statu.t,a testa ie ncrnoguce to utvrditi bez elemenata ~oJenam pruza pale 1 !1 ' dij3. Po 'ijest umjetn~~tl,C:-pe n1i\'i~e "):>dauU,;1z arl ivske grade, Tko nne vJe:!

- ., ... "1 '1 jedva da mozeciianiu sredn ov r, '1.l1 iZY{)~~, u . .prouc.rvarl a izvorirn !"!!o;!i)t ,umJetnostl, sta=rijeg razdol r a . . r~.i(J pn"!.'.le~ moz=ID,o. uzeti no_tarsku gr ,. 1, J -i'i1 arh ivirn a , I oliko ,tu navla. . I r, I 1:'1 p:ovore 0 razvoJu nasegzrrno I = ' ( ' u 1l~ J II. " ek I UI. 1.: irstva I arhit .turetzlaturstv J J ~ . . . . 1. "} '", tktim izvo r , l . , j g '."!.fskeIdruge poda .. e ~nasirn starijirn Iil. vni.n 11111j':tniCl~a,l! pO~'~Je~tlumietnosti paleogra IjJ Ham PQ~n.zt. pn d a ~ H 1 ~ :likar 'In djela II!"! kojirnu nalazimo razne natp ,

, "rnee s narplSlma,Pojcdini likovi est nos "., di 1rno ." In n dutaka 0 rakvorn Je u.,\~ In, ". _,.t.e n'lm da ga pribHzno' '1 tpl '\ P )mOCI I. cpIsmo tl 1 < , . lodrucJ'll paleogra-j ~ *'r 'n' .! tum I ,,'remer. 1 ULU r' 1uokumennfija je oJ iz\,anrcdllog 7.nal:cnJ~l. ,lknLill naruciocu,, , ":1 u oLLltke 0 umJetnt U , a .cesto prw. J p. , I' 10 0 etnnama radova. k' '. p1acena 7...1 l)C, t h'o SVOtl DJU J I . : . . . ' . l' cil'kori ten u ar I-. d SaY taj matcflJul ICZLIO )1 n.. .' c'tati.It . b' 1'1 onih ko)! ga znuJu 1virna kad nc 1,)10 " s t o jc' paleografijaStoga jc dragoC}cna ~omol:,I'proia povjcsnicuru um)ctnostl ,

ViCl1 umlClno!ti- - , mnn41VIl pou,.l"ku za po 'it Zudurskl Kao pri'!1jcr koh~, ~I: pl1imn novod.mo: (G':F~ko~, 'Il.kauknjkod n' " nalan u , ,"tart. '~ "'1 I\lSY. IJ ," u d , rll n. mal.to" ...p I 2HcdOTle ..nl ..... Bcogrod !95 ,'koli u Dubrnvnl ..u

U starim tekstovima nalazimo izvanredno vri-jedne podatke za prouCavanje jezika, Iaka au srcd-njovjekovni tekstovi u vecini pisani lat inakim jf'.-zikom, ipak u njima ima rijeci i izraza narodnogjezika zemlje u kojoj su nastali, Kao primjermozemo navesti notarske spise naAih srednjovie-kovnih gradskih kancelarija, U njima nalazimoprvi put navedene mnoge naSe riieci, koje su zafilologa od izvanrednog znacenja, Prema tome pa-leografija je u tijesnoj svezi is filologijom, Zaproucavanje srednjovjekovnog latiniteta tinaiii iz-vori pruiaju toliko podataka da danas na temeljutog materiiala mozemo izraditi veliki riecnik lati-niteta odredene regije. Povijest literature crpstce u inventarima pojedinaca ibiblioteka mnoge.'po_::_datke 0 srednjovjekovnom romanu, 0 kolanjuknjizevnih djela, 0 strujanjima na polju poezije,osobito one koja je pisana na latinskom ieziku.Od posebne su vaznosti srednjovjekovni doku-rnenti iz kojih se mogu crpsti podaci za gO~.l2o~ar-sku pcviresr. U njima se m.~gu. naci VileSt!o trgovini, proizvodnji, ob~u" Cll~ robe, ,orga-nizaciji rada, novcu ipromjeru tecaJ~., ko_vrucaIn:anovca investicijama kapitala, UdruZlVB?l~ kapi-tala, agrikulturi, pornor tvu itd, Kao p~J~r mo-zerno navesti registre notarskih kancelarija Kotor~,Dubrovnika, Splita, Trogira Sibenika, Zadra, R~-

jeke ltd, Oni nam otvaraju siroku ,pano~~u pn-vrednih djelatnosti gradova U sredn):~ viieku, ,Iz ovoga sto je ovd je r ec eno~ 'ld lmo da vje-

Scina citanja srednjovjekovne arhivske grade po-viiesnorn istrazivacu otvara v rn ,o g~ cn ost d a znatnoprosiri ternatiku svoiih nauenih mteresa. ..koii , opisana njihovaIrrventari gradana u O).lm.a Je P '.' . _pokretna inepokretna imo~m~. ~rlo .shko~lto g~_vore 0 ambijentu u kojem )e ZIVIO grad~lll, na!bogatiji inajsiromasniji. Tu c~to nal~::~o p~~~~predmeta koji za et n olog a ima pcenje. . . ' rednjovje-Nase osnovne spoz.naje 0 razvoju s broi" e na mnogo rOJmmko v n e glazbe zasruvaju S D inos paleo-'O k karaktera opnnkodeksima "m~lco~ : olem. Glazbenagrafiie povuesti glazbe ~pravo Je gb znanstvenapaleografIja cak se izdvaJ3 kao pose nagrana, , '. ' dicinskog sadrhjafvinogobroJll1 kodeksl me e li . , u sred-. 'odatke 0 me CUllprlliaJu dragoqene p, ' __I,.: akt ima na-.. I. U PO) ' edllll m Doti:U:>JIUm b'njem vIJer::u, - ...,. a izdravstvenoj slui. Ilcrzirno podatke 0 b jeCmCLID - at fiia omoguCuJeu srednjem vije~u, pa n ~ , ! o~~rauCavanjU po -, izvonma kOflSti . dda se nm_ ,., kemjje It .vijesti medidne, farmacIJe, . no govori 0 po -Sve t.o je ovdje n~~edeno Jas znanstvena p o c i _

b' da U svukoj zemlJ1 za sva. ta C o J ' a k a koji C otre 1 "treban braJ stru . . 'boWrui:ja mora b Jn p~, vne jzvore radi nIlznati citati srednJovJ~oznanstvene eksploataclJe.

5


2/20

POST NAK I RAZVOJ LATINSKE PALEOGRAFIJE

U razvoju Jurinskog pisma opaj.am~, gled.aju~i ndcg .ta;aliba. da se [edan tip. prsrna ."1\'IJanajprije u vojim primitivnim oblicirna, zanm seusavrlava do odrc:dcne granice. a onda se po-rupno kvari do re mjere da sc javlja potreba zanjegovom reformorn iii za zarnjenom n~kim n?-vim ripom. Posljedica je tog procesa da [cdan tippismn i~tcza va, a drugi se postupno toliko pre-ohruzava da u svorn rnzvoju posrajc novi tip.Nema nikakvc sumnjc da su te promjene veeduvno u srcdnjem vijeku bile uccene, ali ih sred-njovjckovni covjek nijc znao prorumaciti pa ihprerna rome nije znao sisrernatizirati ni klasifici-ratio Jo~ u kasnoj antici nalazirno pokusaie, do-duse neodredenc, da se..imenuju neki stalni tipovi

latinskog pisma. Tako npr. vee kod sv. [cronimanalazirno naziv lir e rn e unciales. U nasirnsrcdnjovjckovnim ispravarna ikodeksirna nalazi-mo naziv l ittcr ac b en eve n ta n ae. Za nas naj-stariji kodcks s kraia 8. ili pocetka 9. st. Euange-Iiarium 'palatense legends navodi da je pisan,~'irrerisapostolicis antiquo more [ormaiiss. Srednjo-vjekovni pisac naziva pismo koje nijc njernu su-vrerneno jednostavno lir e r a anti quail. Zbog tak-ve neznansrvene sisternatizacije nastajale su ne-vieroiatne legende kao 8to je upravo ana koja po-stanak splitskog evangelijara pripisuje samorn sv.Dujrnu, ili ona koja prema jednorn inventaruknjiznice zngrebacke Metropolitane (zagrebackogkaptola) iz 14. st. pripisuje iedan evangeliiar sa-mom evandelisri Luki. Pri tom najcesce nastaiunevieroiarni anakronizmi koji su svojstveni sred-njern vijeku.Pri opisivanju nekog rukopisa IIsrednjuvjckov-

nim izvorima cesto nalazimo izraze an ti uII"a n tiqu i s sim u s is1.Nekada se daju oznake pismu s obzircrn nu nic-govu .velicjnu pa.se naz iva liter a g r o s so, p arva.m e d io c r is, rm n u t a , m in ut iss ima. Pt)0 ~-zivorn a n tiq ua na ic esc e se ra zum ijeva la ka rolinsl 'rn in usk ula . T aj tip pisrna irnao [e jn s inaziv 1itle: c:

franeigcna. Ncki od tih naziva roliko su e uko-rijenili da ih paleografija nije odbaciln ni om! I1..:0ase razvila kao prava sarnostalna znanosr, iuko im 11 ~znamo provo znaccnie ,Pra~tiCnih paleografa bilo je vee d ivno, ier su

mnogi skrjpt~ri prepisivali djela koja su hila pisananekoJlko stol)cca rnnije. Kao primjcr nnmcnimo~no~tv? ko~isla u karolinsko doba koj/ ~u prcpi-Ivah d)cla nmskih kJasika j tako nam sUCU \ ali 7 . < 1svagda hogatu rimsku knjizevnost. Nema nibkvc8~njc ~a. su ~n.i ta djela prcpisivali iz predloz.lknko)! s~.bdl star,l .1 r? nc~o~iJ.;o stotina godina pa su,~I)e se,. hilt plsant ttpovim~1 lotinskog pismakOJ.e u karoitnko doba vise nije bilo u upotrchi.Oslrn toga razni kronicari poznuju arh ivske do-kum~te n3staJc davno prijc njih, Nus poznotikronlo.r Toma Arcidakon (1260 1268) ,.. . . . , pisaepoviJest1 sohnsklh i plitskih biskupa (/slOria Sa-

/onilanomm P01llijiCllnl ar.q.uc.Sp'alatensi~), pO..zna]e darovnice kneza Trpimira 1 ~\uncunira kojesu nastale gotovO t:eti~ stoliecu priie niegova djeta,Igitur duces Sclauonie !wbere .cepenffil in InQgnaueneraiione ecclesiam beau Domnii, donantes ei prediaet pOSSeSSIOlleS mil/cas, decimas et oblaliones curikylari offerentes.e: On it je cirao, sluzio se njihovimpodacirna, iako su bile pisane najvjerojatnije ka -rolinskorn minuskulorn koja se u Tornino doba v e erransformirala u goticu, Nerna nikakve sumnie dasu pismeni [judi srednjeg vijeka vrlo dobro malirazlike u morfologiji pisma, rnedutirn, nisu nipokusali razne tipovc sistematizirari i l i t priblimoperiodizirari, osim sto su im davali neprecizneil i vrlo opcenite nazive, pa cak itakve koje danasne mozerno dovesn u svezu s oblikom, podrijet-lorn ili velicinorn pisma.Postanak latinske paleografije kao zasebne zna-nosti u svezi je s postankorn diplomatike, Ona jecak u sirern srnislu njezin sastavni dio. Postanaj;latinske palcografiie vezan je za iedan incident.1643 god. flarnanski jezuit Johannes Bollandus(1596- 1665) poceo je u Anversu so skupinomsvojih surndnika izdavati .Acra sanctorum quotquotin toto orbc " luntur, Bila im je svrha kriticki raz-rnotriti sve izvor iI 'g nde 0 zivotu svetaca koji. e stuitt u '., 011klj crlrvi, Daniel van Papenbroeck(ili P I - (. iec od njegovih suradnika insslj : i1 - un,' 19r V(>rU drugom svesku Acta5...: or n 1, "'"'i vlieno.n 1675 , napisao je citavuc:n.! , . i"" r-u knti -oj rnetodi analize izvora,

' , ' " . , 1 , 1 r welia, 11 koio] iznosi nacela kakoI ,15t110 " stu [e istina, a sto laz Hi

- 1('_ ~ 'g [ela glasi: Propylaeum. 1[alst discrinien in uetustis.. r . ;~ previse rigorozno ihiper-. r iu; ivanju ianalizi povelja pa

, '!u stxlim, da su merovinske;. t;11 izdane francuskim

, nim , a posebno sarno-I' ;:',1 izn, Ialsifikati. Razumije .1 1 " : ! 1 S t ired koji je u Fran-.It..diciiu ovirn bio izazvan.

.1 .,Iml:t~nu u Saint-Germain-l..,~, 'V; [e vrlo ucena skupina samo-srunace koj. ie proucavala povijest svog reda.Td) i,~S


3/20

-= ~~e~~~: .G~osds?"I'umad s c ri p rO 'l 'u me d i ae., Hlnn'UUU 1 Je om Glo.uar ium ad ."""" , ,/: scrap-toru ~~ el~ ~nJlmae graeciratis. Mabillon ie saSVOIn ......OZ !rno u pra,~og znanstvenika pristupioprou"lIvnnJ~ o\'c. P vues n.e grade u koju je Pa-pe~rochb ~I? ro~lkll sumnje, Drzao jc da najprijet~ a ? avrti .~npr~mnc ~adove. Upravo rezulrar~ pr~f!r;mnt. r~I'b(l\'a hilo je grandiozno djelod.elre I..~PIomafl~~a ~ rz sex. 1z naslova se vidi da jere ?,,~:~O~am!JenTJcno. mc~odi rjesavanjn diplo-mane 'I pitunja. 0 JC doista bio primjeren od-~\'~r ~apcbr~~chu: Djclo _ iC izazvalo divljenje pri-jarelja 1 ,ncpn,atelja. 1\labillonovih, Medu ostalirnrrebalo JC da,.~ ~abi1lon rijesi pitanje posranka i~potrcbc razltclt.lh vrsta pisarna u ispravama pare u ll. poglavlju prve knjige prvi sistematiziraolati~~k.o pismo, ~o ie ujedno bilo rodenje novePO~lJ~sne z~~nost1: Imms~e paleografije. U petojkn)IZI donosi cak neke Iaksimile, sto ie takoder prvapojava u paleografskoj znanosti. Djelo je izaslo uParizu pod ovirn naslovom: De re diplomatica librisex, in quibus quidquid ad ueterum instrumeutorumantiquitaceni, marer i am , scripturam et stilum .quidquid ad sigilla, monogrammata, subscriptionesac notas chronologicas; quidquid inde ad antiquatiam,historicam forensentque disciplinam pertinet , expli-catur et illustratur. Acceduut commentarius de ami-quis regum Francoruni palatiis, oeterum scriptura-1'WIl sp ec in i in a tabu/is LX c om prehensa ; novadUCCnfOl'IlIl1. et amp/ius, monumentorum collectioopera et studio domni Johmmis Mabillon, presbyteriac monaclti ordinis S, Benedicti e congregationeS, Mauri. Lutetiae Parisiorum 1681. To je istodob-no j u prvom redu bilo rodenje diplomatike, Timsvojirn djelom 1\ Iabillon ie d l snazan poticaj dru-gim ucenim Iiudirna ali nora se riznati da nekovrijeme ti no 'i rad V' nis u rr.n g:l znacili u raz-voju paleografiie : dh '.1' ,"'e, Eilo je doduse ionih koii su tvrclili .. s rip. ten "Jju },h1billonovihanaliza mogu iskonsMabillon pr uC v' 1 ',:',: ..1) pism C , cr ip t ur alite r at o r ic) i 1 - . , iii,n su pisane diplorne(scriptura dil orr Pi ~ "\. Prj lUQ11-::im ~r~~,ca-vanjima til C~ po ~;.,..' I:;,::! ikADSt:J. rna. l'~)1znoje pismo razdijelio , . 1 _ -rsra: R . m ,,'!lu ~lntlqua,Gothica, Snx oni r a, Fr'lflcCI-galllca lLango-har di a. Mnbill 11 [e vecinu tih naziva preuzeo l~vee poznate terminologijc, jed'n,D su n~cgo.vi nazivi.\1e r 0 TID gia i,....'[) 1 i", ".1('1;(1\'0 Ie ?,elo. 080-bite pnleog"afsl' di ,bll ~r l ' 1ksLl,mo pocetn~ noveznanstvc ne disc iplin , pa Je ~asvlm ra~u~1Jllvo danjegove oznakc pisma im ljU vise dcsknptlv~e ne~ogenetitke zna(njkc. ~. n~1Zlf()m n3 post~~~ n~kil~t ipova pisma on jc UClDJOosnovne pog! eske ~rzec~c ia G h' SaX()nl 'c'] Franco-gall,ca 1su ot lea, .


4/20

~_,--nnazvali gra-JqpwU IIUmetodu ~-~= - 1 indzmOIn . Karl T. G.aeljednik .~~be!:~f~grafije pod ~~Sch6ne f rUUUl . I~JC u.uoru/' en Systemsa1ovom: VIrJU&h rims vol/sIll . J:",alik (Hambur.ga l I K nnnnm . hmmdm d/1eren..[)Jp aleografiju od di-

1801 -2) u kojc!" Ie. odvOllo o!::bnu znanoSt. Onplomafike tretira~~Ca re ka~. p 0 podjeli pisma. Podopunjuje MatfC:II~.~ ;::or~~'USkuIU iminuskulu.njemu se pismo dileli J. kurzivnu, a rna-Minu&kula se dijeli na uspr~vnu Ij -I . uncijalu.juskuln na kap,~a u I " . E de TCrfcros YU SpanjolskoJ 1?58, lzd!lJc a ESllfiola, a 1780,Pando pravi udZbcOIk Paleograf i s p. lskih srude-A. Merino takodcr za .p,otr~b~ .pan~benik latin-nata iza ~panjolske prilike 1 7. aJ~.u d e leer lelrasske palcografijc Escue/a rs:~c~os en Espanaantiguas, desde l~ etlfrada e ,os 0hasta nuestros uampos. d'k'tinacU Italiii Angelo Fumag.alli,.t~O~er ben~ I Mi~b I' . diclo Delle is(l{uzwnt d lp /o m allc iL e ~o J3v juje J . . d . zeml,amalano 1802) u dva sveska. U tlma.. rugrrn 9~'1 .' 18 na pocetku I .ut.[avljaju se u drugoi po OVICI . 1 .., . .,.jo s mnogobroina djela u kojirna se PISCI ~zravno I Ineizravno osvrcu na razvoj Iatinskog pl~ma. ,Ponca] sro su ga dali Mabillon iniegovi ~asIJed-. bi t lien burnim do-ruci u Francuskoi io je zaus aV!J ..' ~gadajirna vezanirn za .frar:cus~~ ~evolucIJU. rad~se zbio vazan dogada] kO)1 mnenja pogled na povelju injezino znacenje. R~zvlascen~ feudaln~ ~~asagubi svoje veleposiede, a Isprav~ ~oJe.~u~toJJe~lmabile dokaz njezinih prava na privilegije 1 posJed~,

postaju sada samo arhivski i~j po~ijes~i dokume~~l.U revoluciji su unistavani privatru arhivi fran


5/20

~, . .~ 1 ' a It ai -truko-IVijeta.o naj-, j&anihan;elllirornrna Seorna-cJ/et}-"lIoO]40-plo-s c o -3),nouigiu;uCilleiic o13S.est:1S-oju.10

Sue ,s-ri

.l

nije njegovo dielo Das SchriTIU!~_' U(''': . 1811' d . l' ... II" '''',Ulefall"~PZI' rugo Izdanjc i2i~loJ'e 1 1 1 '7 5 :-"~",e IR!l6) U t' . .' , trece_.. . rm )C pnru~nicima "". tt bL. di w a en achsustavno onra 1(. gorovo sva pitan'a . I .I 'I" koi J paeografi)Cprema pograv uma '())d SU i"Io8taia sta d dk ,.. I'''' . t. n or na ua runm u( ';:uc-nIClrna. Osirn tih u.I"bk .'k .. 1 I.lZ ern a u Nje-mac -oJ II: ize mnugobrojnll izdania s


6/20

.. y~ ftIiIIfMNIt. (.griM JAZV 5 J. Zag-reb 1962).9. PtIjtwa , ",om"';, !earo/ i l l J l t4 milfwltule u Dal:t t U & J f t (Glaa SA .LV, Beograd 1963).08im navedcnih radova u izdanjima KartularaSrI. Marije iu SupelaTslu"" kar,ularu paleografske

tfUdjje %.auzima,u posebno miesro. Ali, od svihnjesovih doprin().CIu razvoju p-.deo~at1 ke znanostiapomrnuti ie prirucnik najveci rezultar dugogo-djjn;ih isrril~h'llnjll.J ip Nalr;- ohjavljujc: prv] prirucnik pod na-slovom NaCT I IUlmJke pa/eOF:rafiJe (Zagreb 1925)kojemu je glilvni nedost.u. ik ~[O ne donosi nikak-vih primiera. On takoder Izdale iprvi faksirnilijarA f o n u mm t a diplomatu:a I Ispraue iz doba hruat-Ike narodne dmasnje (Zagreb 1925).Mate Tenter u djelu Pisma Iposranat: alfabeta(Zagreb 1(31) dajc hisrorrjar pojuve i razvoia pisrna,c.lok u diclu Luunsko I slaucnsko pismo (Zagreb

1(32), koje ie popraccno primierimn, daje osnovneelernenre palcogralskog prirucnika.Zvonimir Kulundzic 1I veorna opsirnorn djelu

K"J1ga 0 knJlzi (Zagreb 1951. i1957) daje histori-jo t svih pisuma, rnaterijala i Instrurnenata za pisa-nie. Dielo dunosi obilan slikovni materiial a terne-Iji sc na nnjpoznarijoj svjetskoj Iitcraruri pa ie posvorn zadatku vrlo instruktivno,Pojedinirn paleografskim problernima bave seMiho Baruda j Antonin Zaninovic.Dragutin Kniewald proucava rninijature nasihsrcdnjovjekovnih rukopisa, osobito onih iz zagre-

batke MetrOpolitanake bibliotdte. Od n'radova i.l(itemo: I. Zagrebalki / irUTgij~1ti = = :X/-XV sloljeia (Croatia sacra 19, Zagreb I~2. //uminm:ija i notacija zagrt!batkih litlD'gijlltilaIwtkksa (Rad JAZU .279. Zagreb 1944), 3. D et'an,refiario Spalat enn (Ephemerides Liturgivol. LX-XI, Rornae 1957). Ole,Najstariiim hrvatskirn l~ti~jt::kim rukopisima bavise Franjo Fancev (Lall1l1ckl Jpomenio hrr.'a.ts~crkrene kl1jize1:nosci ". iI!. v. i njihOt, O e b t o ,prema crln.'ellOsl~rnskoJ, k';]lze-z.'~m hroal5ke gla-goljske crkue u dielu : J 'atihunsk, hruaish: molilt.to-

nik, Zagre~ 193'+). S tog p~dru~a vrijedna ierasprava Vinka Pr~mud~: .\ a}s~a . n_J I dau>t . ' an i spo-mentk hruat ske gotu:e (Nasravni viesnik xx..XVIZagreb 1928). 'Stjepan Antoljak izdao ie na makedonskom i e -ziku prirucnik za pornocne poviiesne zn:mosri u

kojern i t: vrlo sazeto duo osnove larinske, tirilskeigrcke paleografiie. Prirucnik nosi naslov Pomo1niistorishi uauki (Skopje 1956, Kraljevo 197))..\\uzickom se palcografiiorn bave Antonin Za-

ninovic, A. Vidakovic, .\ lurijan Grgic (.\'ajslanjesadarske note Radovi instiruta JAZU u Zadru11-12, 1965.Suradnici Arhiva Hrvar ke J. Buturac i S.

Bacic objavih su zbirku fuksimrl.r s transkripcijamalz historije pisLlIIvg dORl/I/.mC! Zagreb 1966) kOjaje nurnijenjenu u prvorn r J l"(,laznicima arhi\'is-tickog reC;J)J sto g' r vrernen I organizirs ArhivHrvatske.

Dab i smkritici, potrjal na kojmoCi c ia p o ta drugi putda ut\Tdim(treba katkakopisa iOstovom poglse ie pisal\ a nastujala je pra\:u knjigaLlko (xl drvet .. hllo Je pral't:m materijal zu.p~~nje. T., e o


9/20

~o' Ima III Uupno I~~. n. c.akupinu &25 tahUca pronadealb u maha 1786. i 1788. u V6r6spatalni ~TdDIIIwnlf t , u J~om zlatnom rudniku. ' Ur 1 J r i i d t O ~b8 to lie mjesto zvalo Alburnus \f .Vitw.r Pinut~rum,. Sadri.aj je tablicu gotovo' i d e : :d&n JK!~~'lanskIIn)l .. Pisane su rimskom kurziv-nom ma' ........U om. ,Ill rune su 131- 167 god.u ~ini 8U rrlptist. . . n. c.T r e e a kupin povosrcnih tablica nadcna .11 m T' Ii' ,C U~ptu. 0 su zapruvo ragrncnti iz 2. i3 srTreba napomcfluti da lie na vanjskoj 1I lc p o n. :_. . hi' , ovosreno) sf.rum tu ICC cesto nalazi skracen sadrza]unutumJcg dokumcnta ispisan rinrorn.

Vc~ srno sp~ml~nuli ~a [e iU srcdnjern vijckuupo~rcha povostenih t.abl!ca bilu znacajna, Tc tabli-~ecine rOSC?~~ s~ul?lnu. Pripadaju uglavnorn 13.I 1,4. .t... UJ~ISC ~h .Ima u ltoliji i Francuskoj.Zanirnljiv )C pnrnjcr upotrebc povosrenih tablica'to ga _mwodi. zivoropisac Karla Velikog Einhard.O~ kaze d~ J C car ucio pisati pa [e cak inocudrzao pod jastukom tablice da bi za vjezbu isko-ristio .slobodno vrijeme. Na kraju dodaje da jecar t~l. posao kasno poceo pa je vrlo malo uspio .. Drzi se da su Grci pronalazaci povostenih tab-Ilea, a od njih su ih preuzeli Rimljani.

Iako su povostene tablice bile jeftine, prakticneinamijenjene sirokoi upotrebi, ipak su imale veliknedostatak: zauzirnale su nmogo prostora Zamis-limo koliko je prostora bilo potrebno za povostenetablice koie su sadrzavale samo jedno knjizevnodjelo. U tom pogledu papirus je , irnao veliku pred-nost. Razurnije se, to niie bib [edina njegovaprednost. Citljivost teksta Uri papirusc mnogo jeveca nego na povostenirn tablicarr'a ie r j pi-;"' il-.1,calamus, kojom se pisalo ria Pdfll! ' su nst vljalatrag tinte, dok je stilus ostavli II'" S 1)11) rr g ure-zanog slova. Upravo nt papirusirna bila < ; ; _ pisa-na djela klasicne grcke i rimKoliku vrijednost imniu egip r ki oirusi Zznavanje povije ti te tako .are ..;i, rhz .:no je i isticati. Posebno trenpapirus u srcclnjovjd-p rrumodrzao, ca k j kada j up trknjizne materije btla u ptl' Jl1 j",kll.rije n ap u.S ta ju up ntn.:b u lapl us.. ckI J. stoljeca bda ga jc d finiLivllOzervativna pap in c ;. kd k a J1 ld< lr ij ,.Domovina j t . : papirusu f~gip:lt. svcmu t.:1111da su Egipcani pravili papirll, vc~ u (rccerl1 li )u ~ljeeu p ro n. c. Matcrija na kojuj sc pis,tlo radii:.! sc

PAPIRUS

om. ............ .,a............aN. ~ - ~ ~ ~ ~ : : = = ~ = - I SoazUl1i vWoki elliima priaodom nos im~::!S!=~1 iz4-1.it:.~ttr1e'~- ..-riCe lIrurgijakih maa.. ito je raztoc cia - -euvaIi 40 'dBna':.Poput povoltenih tabUca bilo je uRiml;.a 1gipsanih plocica. Mjesto vOBkau udubinu pkI&:Llitilvtlao se gi'ps. Zvale su se .al~PiaIo Rgrafttom ito Ie preteca danasnie olovK. Te au Ietablice uporrebliavale za biljdke. N)ih Je pnmapotrebi bilo lake osuugati, pa se album mo~ -ponovo upotrijebiti.I u nasim kraievima, osobito u Dalmaciji, ~-trebu povostenih rablica iziskivao je svakida!inji:i.ivot koji je tekao u normarna rimskog pravnogsustava. 0 tome svjedoce i.skopine u Solinu gdiena surkofazirna nalazimo likove ljudi. koji u rucidrze povostcnu tablicu sa stilusom. U Ninu jepronadena tablica ad. slonove kosu zajedno sastilusorn iz 2. iii 3. st. n. e. To su skromni ostaciu usporedbi sa stvarnorn upotrebom u razvijeni-jim grad.ovima ri.mske provincije DalInacije. Po-sljednja bosanska kra1jica Katarina ostavlia 1478.SVO)oJ djeci l)!mllnl pugillore de argenta et duastasstas et duas coppas aTgenceas~.l

I. A. 'Themer, Ve te r a monurn~nla Sl::1\,orum l\-\tridiona-lium I. Rom ae 1863. p, 511>,

ad srcike biljke koja se u botanici naziva Cyperuspapyrus. Ta je biljka rasla u moevarama gornjegNUa iu nilskoi delti. Buduci c ia je papirus postaovrlo unosna trgovacka roba, Egipcani su ga kasnijeuzgaiali. Inace on pripada vrsti mocvarnih trstikaiveoma i.m ;e nalik. Naraste do 4 m; stabljika jetrougbsta pres)eka debela do 3 em. Srcika seuzimala same od onog dijela stabliike koji je ra-stao pod vodom. Ta] [e dio stabljike bio dug40 _ 50 em. Postupak pri pripremanju bio je vrlojcdnoSUl\'an, Rezane vrpce srcike slagale su se navlaznu dasku [edna do druge uzcuzno u jednomsl )ju. O J zatirn p precno u drugom sloju. Prvi seslo] pri lorn narnazao ljepilom ad brasna Hi kuha-g kruha. 1-akon toga se taka" tist tijestio, susie,[zravnuvao i glacuo slonovorn kosti ili nekom.bt' J, 1 sk.~ liikom . - a kraiu su se rubovi listarezah prerna predv rdenoi velicini odnosnc preman irnjeni. Pi" 'i slo] rczanih vrpca zove se schedueiIi phittra. lZl)mpa.ktan list slozen od dva slojaUtHltnO ',11zenih sheda zove se plagula, Arak')U dVd,JC~ct rlagulu zove se scapUS. Listovi &USoC lij ..l'iti prelU.1 potrebi, tj. z uvisn o od veliCinedjcta l-oj je [l'ebulo napisGti. ScapUS potp~~pnpr 0 1 1 j l . : n ZJ. pis:mje zvao se charta. Jedan lli

13


10/20

o tom .'~ i u bili pravi m~!tOr_J.,qeae pocUtb. ~~ . za njin bila vrloji ...... l 'UINI. J0Ie ili ~~,.,..,.;,'~-~;;:~vba koju su izvOZI I O~,-

~~drije namirujuci potreb: gol~:to ,.._.o ft. Tiani nisu prOlzvodih"RiinJk1lll' Ciu-.tvn. nlm} . ., Tak ie-::.. :-:~ dOOldivali j dotjenvah. 0 .Jru.,. lUI s.uPb' med iii u najboljem slucaiul'JPlnafikj paplrus 10S P . di kvali-~-: . ski re bio vrro svijcroo. Ole ~a .Jut, 8 nm J . Tako sc papirus naj-. . ban nazlv.


11/20

noRnama Kumran (W.di KummnQum r_a n) .zapo~ od Mrtvoc mora. Do .s.. - .au P~ ~re)aki. OIobim au mafajai C I I I i .rukoP1II1 ~ ko)Lma au pravila tzV. ~ ... ifr~.~ starozavjemih biblijakih mppa. 1]Dlbeakl~L",anovu edilau iz 301. 0 cijcDi b:.".al:tiero irna spornena i0 pergameni. Zaiaa od. 4pergamenski ~odeksi ~e jace PIC\lZjmai)l--'~papmlS~h S~lt~,_O


12/20

...... - ...,... .1.... . . . . . . , . , . . . . w c : e- --7 t~G :F -::: :. ':..... ....,.,.. :zakJ~ __pri~mUl'Ddmla UIII nor... J"IKmiO obetari dis le:~~~ ..~e~n""'"~ nr-peJiShkJd, 'ro., ~ laO da lie flrjclo time ~itld8 6e UjlOVOr bin ~t i rrajan 1tJi() j pcrg-dmenll.PotroIn;. pcrpmene;ca kum:eliltli.ke j !lhipf(,rij-ate pocrehe bllll ie raJw veUkn da su se )'. I : : ~ ~ ~ ~ ~tllVil6 Ie.,.._biWWft PiOOedwoiii t'i!bt ~iI'ij""lliiilddua da bi lie na !lIto; pergamcnj napisao'rCbt lie unatuvao taIw da lie kodcb nekonamakao u mlijeku; z..atim au lie ~Pu:tvOOl _It.r~ ....brisali po)edini listovl dok lie ne hiKad b. lie lisrovi osu.~itiJ prisrupalo se &Olll8(:n.. ...unisravaiucern posrupku: kamenorn plQvutc-bris.lli su e pllsljeJnji tragovi teksru, Li5t~~~e na raj ruJ


13/20

, ." . .. J ~ ._ IIomem.r ~ A'9*hIa 0 ,*1-........ ro una,.lom 7. t. Stari,i -e lcUt redovn.,dill! - "_'I "iltnljlm.~ ,ae Upolrc:blj. II I i7... "Ilke KarlprimJer, .poman,cm nada ve "IIznu mapu ~ViC1'

avanu .,""u/" Pl#ur"/ft",,'W, N a;r.Vllna e ~, l;antdu Peuringeru (146S 1~47) , P < Knn-.,.. ,\K'cnom


14/20

:-':.lj:;(,ll'iji PJpirni SPllnlcnik 1I nas jC1'r TI',glf.I/U': ~Lf,:dijllr ~z I~5\). \ICUI all; nCl(;J)'ski spisi iz1 rl)';I1',1 pot}ct:u JZ 1 2( ,3 , ,I Ii ic S:ISYlm I-jLrllj,nlloU.l Sll j 1\lfliii.. J.;"ji ni\u S,ILU\dlli. oili pi-;,lJ1i tl.l

[ > . 1 Jim, Ti l '}prillkc ITijcdi i % d OS(,11 lalrn,ltll < ; l : cgr.,Uo\,e-J.; lin UIIL I - . . . II) stll k K(l[[ll', Duhll\'ni'.Split, Sincnik, ~,;J 11\ Kl)r':ul.. 1-1\81'. 1bh, l"rl

l C d . S/ilno" flll)h (vrdili i%d Wjd u j iStdr:kcgr.,do\'(:. U %,Ign.:bu naln%inw p.tpim' dokllrr.ent.:tck .u .14 . .st . \ kJucirn, pdpir sc u lldSi rn kr;rjn im:1POC ln }C p ro lz \'I nl ir i [ck u n(l\'1l1l1 vijcJ...u % . 1 tllltvnepOlrehc . n 1 . ' i 1 l sr dlljO\'jeJ'O\'Ilih kanr.;dllr ij,1 polpirse U\'O%lO IX t\u';(rijc i Illlije.

~. S\'C%I < ; [l.rpirorn .\r.lf i l! 11"01 '''W I'Jli J '.InaZ l V iJ It: 1)\'og j t .-% i k : . " '( lI 'C z k j 1'(::11/11. I'j%llI.r jes V C ' J . a n j od 500 Ilr c 'k.1. fo J ic I1jllVieknvnim Imin-

. . ~ . . J f I Q U ' i j . , . ~ ~ RI-M ...... u pJtImo _1IMc ~JC Add.tidc JZ1'09. IMIp&Mn I I U ' I I J I I d u >m JCZJk1I Nema ..wnJJ)C

"- Ie pel'" doMo u I!vrnpu prdw Spa"JoJakc ~ J(cLn.VIJO )e11111


15/20

FILlcrRi\.1 ILl VODENI Z.;'AKOVI.,\kI1 list ,,;tl,'ir '.'h'slll holje vrxt I oI.:rcnl.!rn .. rro,;rr avlerlu, ('J"l;)ZIl ccrno II I 11) ' cmu ncke l)czh ' ,'k K I'd' ~ ,O)nt:'! ovc. CI ic ~"g 11< ; [ .1 !,Ij [c /.11,lk gClIl11Clrijskihk, klllt Jrug;,,~ .~~l~, kod trcl.:cg grh i alieno, '1isc zn kovi ZO\'U !II.gruni iJj V\l.(cni zn;.lkl1vi

)ni xu z,t:,tilni znuk [vornke Illln'\SllU .'adinnk~koj,. IC prllii';\'t.'1a dun ...ni pup: r To se U i',nilI10SUmole vrlo KI'nkrctno Iskori;;till. Priic svcgu, s 1'0-mocu vudcruh %n.lkllva nlOZcmo pnhlizno dati-rati sporncnikc koji in,II.1:!ncrnuju uruglh pount:.tkann temelju kojih bi sc mogli umirati. Osirn togaoni num d.iju poualk c n prl1vCnijcnLiji pupira, Sil)nam m(1Ze [lOJllt1L.i [1ri ucvnlivanju uutcllli(nostiiii lalsilikal;l nckog Jukumcnt,1 pis.mug na papiru.Filigranolngiju zaistu pruzn niz pri rnjera utvfdc-nih t:11sifikuw upravo s pornocu vodenih znakova.Ako npr. neki do.kumenr nasi raniji od urvr de-nog daturnn proizvodnje papira fin kojern je rison,ocito ic da je rakuv dokumenr falsificir:m, [edati-ranih spornenika pisanih na papiru irna vrlo mnogo ,pa je znacenie filigranologjje to vece. Razumijc seda e filigranoloskn metoda mozc primijeniti sumo

onda ako je vodeni znak dokumenta vee konsta-arm na nekorn drugom dariranorn dokurnentukoji nosi isti voderu znak. Danas irna \Yie, spec~-jalnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih izdanjau koiima su precizno locirani j datirani ~ojedin~vodeni znakovi, is lakocorn u svakodncvno] praksirnozerno riiesiri problerne koje uzrol.uju ncdatirunispisi. Usranove koj "ode evilicl1ciju, \'~)denih ..zna-kova daiu i. traaivucimu potrebne inlorrnacije.

Post.J11 ik f ili gr Jl 1l l111g ij c I I n uj uz o] it: .vczi : pro-ucavanicm poviic t i pupira. T] .gr~na ..znanosti. \ I papiruanas je \TI r, zviicna 1 (I ['1' IZ\'( \. IlJnapi .rn.i je ~ lema lireruturu .S' v r deni( lik n m jc d.m as pozna ro prvi ,

znakovi n.ilazc ILl papiru rrOlZ'\ den L ,~i i~III ' J " ' : - gr 1 I 1-.11:>11.111


16/20

_~ ..... c...~ ~....... -..o"_........... ?,..".. .._. . , , _ , . . . . ~ 1 . . . . . . "c~ z,. t iD . Z. aj III~ ~JUI1pn'_ _ . . . . . . . . . J M-*! nmWi ... It: r--;-... ~- WNfeni ZDII IwVi oato dalazu,u daIf..... odenih zna-Ie .... pri lnju".. S pomoCu ': t.iabJlimIronaquac urwdiri ncwtni datum UJatjIpm8. Ito Ie zapnIYO obitna tiaJcanka pp-dlta.Tuo apr. u knjitid .Pntctica VaJeac::j de 'Tharanta-aoji cia Je [iabna u Leidenu J40J. Medullrn,voderu zlIaJmvi porjeCu Ide iz 1490 - 1499. ~3 ne~rna . u r o n ; e d.. navedenu godinu [reba korigirauu , 501. I Kaleo nam vodeni znakovi pomazu 2


17/20

. , . . .r~ill,1Il~:: il J oDgIi-r,e o

III. OBLIK RUKOPISAPod obl ikorn rukopisn razu " .,rij~ ru~opis~1. Dodu.Se, obl ik r~: ~e o~~lk rnate.,

Ut)eC311 nu oblikovanjc slova ist p s~ rule mogaoje u rom pcgledu utJ'eca]'" em Og"plSma kao sto, " ,,::nCrIJa na kojo]pisulo. Oblik ie rukopisa ogr, '. '. se. arucen 1 tunemmnogo rnogucnosrl Vidi I' ' a, .' 1 rc 1 samo knko je visem~dusohno spo)cmh. povostenih tablica (poll tih)vee. predstavljah, oblik ,knjige sastavljene od tabli~au kOJD) re svuka rablica bila jedan list, Oblik

SVITAK.. ' vjta~ je u s.tarom vijeku kudikarno najrasire-nijioblik rUk0J21Sa, Najprije se javlja u domovinipaprrusa Egipru priblizno 3000. godine pro n. e,

Od Egipcana preuzirnaju ga Grci u 7, st. a Rim-Ijani su ga, vieroiatno, preuzeli posredno prekoGrka. Oni ga zovu vo l u m e n. U srednjovjekov-noj terminologiii svitak se zove rot ul us. Obanaziva iasno govore 0 tome kako se iz svitka citalo.Trebalo ga je polal:o odrnotavati (lat. volvere).Svitak prevladava ve do 4. st. U srednjern vijekuu iznimnim slucajevima upotrebliavali su se per-garnenski svici. Medu svitke mozerno uvrstiti idugacke vecane diplorne koie nalazimo cak unovorn viieku. Treba ipa! mglasiti da je svitakkarakteri r iean za srt ri viiek id' se primjenjujeked papirusa, I) ljin I je vi -0 varirala. Poznat jePapyrus Harri nd. nu I j i je dug lise ad40 m . To ie (im; ; e r [e tako dug.svitak bio ne r : : - " i ' Ako dielo niiemoglo ta in [) q oliko me aru,pisa lo se na \i I' )d i je v ki 'i ukimao zaokruzen I ) Ig' vl]e iii iedn 1pjevanje ked p() e- tl_cC nuzivsvezak ili volume v di jellnapisanog ne '0(; itsu.

rukop~sa bio je dc::terminiran samom materiiomrukopisa .. ~r~ i lomljiva m.aterila k,aka";-lt: biopapirus nne b:la prikladna da se rrelama u folije.St?ga ~e. p~plrUS rnogao cuvati samo smotan uSVl~~. 111 smotke . .!"ergamena, ta kompakma - 1sa~~t1)1va materija, mog\a se prelamati u futiiekoii su se zatim nizali cineci kodeks. Prema tomepostoje sarno dva ohlika rukopisa: svitak ill smo-tak i kodeks.

Odrnotati svitak do kraja larinski se kaZe expl i-car e, pa je na kraru svitka bile uporore.nje: ex p li-cit lib e r. Odatle se u znanosti eitiranje zavrsetkaj ednog rukopisa zove ex p 1icit Zl . ' I . razliku od citi-ranog pccetka dje\a koji se naziva in ci pi t. Svitakse odmotavao s pornocu stapica koii se latinskistrucno zove umbilicus. \logao ie biti oQ__~~i1 i ad slonove kosti. Pricvrscivao se na pocetk-u ilina kraju svitka. Na njemu je bila vezana pergamen-ska vrpea na koio] je bio napisan nasiov (titulusili index). Svici su se najce:Sce ispisivali same najednoj strani, Ako su bUi ispisani na ~?ie su.ane,zvali su se opistografi, U starom se vl1eku pl~alou srupcima (columnae), dok se u sre.dn}er_nvijeku pisalo po duliini svitka. Na kraju e na1~lobra; stupaca iredaka da bi pre~isivac ~~ap'nledznao koliki ce mu svitak trebatl za ?:ljepls.U srednjem vijeku svitak se u kn11Zne svrhezaista i zn imno upatrebljavao. Za dokumente upo-trebliavao se svitak od veceg kOfi~da per.gamene.Ako je bila potrebno, .perg.amens~ .se. .~Vlt~ : a ~ ~gao rwduziti pris ivanJem [ednog lh vise ko. .r~rga.mene iednuke sirine. Zanimljiv nat? .pnm)erdi I ik Funda c i] ka 11sM:!. rna-rruza srpska I I ' " oman a.. ' . " 5 m i. D ecuna iz \ 330, led:m Ie SVltak dugno (11',1 '-U,

21


18/20

I )rug, ic ohIik matcrije rukopisa kodeks: Ta!sc n,l?h ""':UH'O U svirn jczkima sarno u l,n~~skoJ(('rminn/ogij; . \11.Jd i ic uh/rJ.:; t:.~J~~, ~.slanjl ca~uUc: ... Vee Ie rcccno del su th'Jc II, vise povostc-nih lubIJ(., Spo}cnih vrpcom linilc kodcks. Talp(,du(ak nlllLlzimo vee u rimskog filozofa Senekekoji I'eli PIIIYIlUII rabulanun conrexrU5 caudcx


19/20

lij, Cet i . . :'rn, ."n 16' zs,k [ru-1 odeksan:l~i~IOlcni ()(j


20/20

'nIIIo DJIr. ,._ ...." ..... redat bade........ ". Uo ro rear nile ~wo. l1i JcrajuNIb -.yllao Ie bbv male. nclro popur Jcoso~ .Ion I,qmoda bi iapunio prostormia. Ruumye ee de je .vab iapun;ena suana i8fUpIIc Im.o jednaIc bro; rcdaJca.bn. ~ JcodcJca ;rna !oUlco svoJih (}Bobiros[i dan' ku/e posebnu .rudiju. Ono jto je ovdje opce-no ~'eno 0ilwninaciji lcodeJc.sa odnosi se ugtav-nom nil lurinske Icodelcse, Na.4e kn,'j'.nice crkve jJam~ ran' b'I' , . 'i .~ 0 I UJU\'ehk,m hrojem kodeksn koj; se

II. U reporom, a nele; su od njih najraniji IikovniIZIll7. hrvurslc()g narodo. Zo neke od njih znarno

24

de 8U nauli l1i ~ tJu ic ia au illumjemici. Vrhunac ilumlnacije ~je nai.lavniji minijarurist Julijc: ~1578) Jeo;i ima nadimak Croata igove iJuminacije komenrara PoslanicaHorcU B_earae.Marw. V;r~s. kOje ienorulHb. kardinala Grlmaniia, sig\lrnominijarume wnietnosti, Jedan od POSI~ ,sih minijoturista bin ie fro Bono ~m.JI~lih ..-.'67_8) k?;i. u doba kada ova umjetn~ oVle 06:Jtrmre ,'.umrnJl'a dv~ kornla f:anjevaCko sr Vet b : . a . .no Poljudu u plitu, ukraslvsi ih izv g 50Jn0....-:-~. I . .- anr""'':--'''IIIrnrserurn sp etom vrpca 1vitrca, cvijeeem - ~"'.Il0 la-licuk,

Documents

Paleografija II dio