Parkinson

U D R U G A M E D I C I N S K I H S E S TA R A I T E H N I A R AH R VA T S K E Z A N E U R O L G I J U

P O K R O V I T E L J I

Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice

Klinika za Neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb

U R E D N I C I

Lenka Kopevi, vms

Marta Dretar, vms

P O A S N I O D B O R

Doc. dr. sc. Radoslav Herman / Ravnatelj Klinike bolnice Sestre milosrdnice, Zagreb

Dr. Denis Kovai, spec. Fizijatar / Ravnatelj Specijalne bolnice Varadinske Toplice

Prof. dr. sc. Vida Demarin / Predstojnik Klinike za Neurologiju KB. Sestre milosrdnice, Zagreb

Dr. Vera Horvat, spec. neurolog / ef I. Neurolokog odjela Varadinske Toplice

Dr. Dinko Kui, spec. med. rada / lan povjerenstva za zdravstvo Varadinske upanije

Radomir ai, dipl. ing. arhitekture / upan Varadinske upanije

Dr. Ivan ehok / Gradonaelnik Varadina

Mr.sc. Daria Vuger Kovai, prof. psih. / Specijalna bolnica Varadinske Toplice

Dragica imunec, vms / Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara

Prof. dr. sc. Mladen Havelka / Dekan Zdravstvenog veleuilita

Marija Orli umi, vms / Predsjednica vijea Hrvatske komore medicinskih sestara

Marta Dretar, vms / Glavna sestra Specijalne bolnice Varadinske Toplice

Lidija Petra, vms / Glavna sestra Klinike bolnice Sestre milosrdnice, Zagreb

Dubravka Leki, vms / Predsjednica podrunice Hrvatske komore medicinskih sestara Varadinske upanije.

P R E D S J E D N I C A O R G A N I Z A C I J S K O G O D B O R A

Lenka Kopaevi

L A N O V I O R G A N I Z A C I J S K O G O D B O R A

Marta Dretar / Rua Bahun / Dubravka Grguri / Jasmina Halusek Jaki /

Renata Kefelja / Mirjana Lovreni / Lenka Mihulja / Zlatko Petri / tefanija Pogaj /

Marija R. Repi / Zlata Skender / Ana ebijan / Blaenka imunkovi

Predavanja predavaa i saetci su tiskani u obliku u kojemu su ih autori napisali te, osim manjih izmjena, nisu lektorirani. Za sadaj tekstova i autorska prava sadraja odgovaraju autori. Ispriavamo se za mogue greke.

Organizacijski odbor

G R A F I K A P R I P R E M A

Branko Zadro, dipl. ing. gra ke

T I S A K

Roso&Birotisak

P R O S L O V

Veliko mi je zadovoljstvo pisati proslov prigodom 1. Hrvatskog simpozija medicinskih sestara i tehniara neurologije s meunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji nae samostalne udrugeneurolokih medicinskih sestara.

Udruga medicinskih sestara i tehniara Hrvatske za neurologiju predstavlja rezultat naeg zajednikog dugogodinjeg rada kroz Neuroloku sekciju pri Hrvatskoj udruzi medicinskih sestragdje je iza nas est strunih skupova te niz ostvarenih meunarodnih posjeta i suradnji.

Danas u vremenima svakodnevnih promjena neophodno je okrenuti se napretku profesijesestrinstva upravo kroz stalno trajno uenje u programima kontinuirane edukacije.

Najaktualnije teme hrvatskog sestrinstva biti e obraene od strane pozvanih predavaa koji enam prezentirati sadanja dostignua u profesiji sestrinstva, programe edukacije medicinskih sestarakao i zakonska i organizacijska prava i zahtjeve nae profesije u kojima hrvatsko sestrinstvo djeluje. Za temu vezanu uz zdravstvenu njegu neurolokih bolesnika na prvom simpoziju odluili smo se zakvalitetu ivota bolesnika s parkisonovom boleu.

Drage kolege, i mi smo prepoznali nau tenju i ciljeve kojima elimo biti blie, te iste moramobiti sigurni, da moemo bezuvjetno ostvariti, ako imamo dovoljno vjere i snage.

Sa srdanim pozdravom,

Lenka Kopaevi, vmsPredsjednica

Udruge medicinskih sestara i tehniaraHrvatske za neurologiju

SADRAJ

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S PARKISONOVOM BOLEU

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEUZlatko Trkanjec, Vesna eri, Lenka Kopaevi, Vida Demarin

Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice,Referentni centar za neurovaskularne poremeaje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska

11

PARKINSONOVA BOLEST, VANOST POZNAVANJA KLINIKE SLIKE PORADI POSTAVLJANJASESTRINSKIH DIJAGNOZA U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE

Ivana Palai, ms, Marina Bakari, ms, Dubravka Grguri, vmsOdjel neurologija, Klinika bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska

13

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEULjerka Pavkovi, vms, Marija Ljevakovi, ms, Mirjana Cahun, ms

Specijalna bolnica za rehabilitaciju Lipik, Hrvatska17

UTJECAJ PARKINSONOVE BOLESTI NA DRUTVENI IVOT OBOLJELIHMonika Bari, ms, Nevenka Vukovi, vms, Ankica Jankovi, vmsKlinika za neurologiju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska

21

PSIHOSOCIJALNI STATUS BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEUDragica Ferko, vms

Neurologija, Opa bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska25

PREHRANA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEUKatica Butina

Neurologija, Opa bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska27

KVALITETA IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTIDesanka Ponjevi, vms, Stanislava Poj, ms

Odjel Neurologije, Opa bolnica Vukovar, Vukovar, Hrvatska29

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLESTIDavorka Jelai, vms

Klinika za Neurologiju, KB Sestre Milosrdnice, Zagreb, Hrvatska33

PREHRANA BOLESNIKA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTILenka Kopaevi, vms, Gordana Tepuri, ms, Slavica Vuen, ms

Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska35

PSIHIKE PROMJENE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTImr.sc. Daria Vuger-Kovai, prof.psih

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice, Hrvatska39

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUMilanka Miki

Neuroloka klinika, Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina41

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLESTIGordana Bunti, ms, Ranka Vukovi, vms, Elizabeta Mari, vms

Sluba za ivane bolesti, Opa bolnica Dr. Josip Benevi, Slavonski Brod, Hrvatska43

PROGRAM FIZIOTERAPIJE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTISnjeana Tomii, vft

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice45

KVALITETE IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUMelita Martini, ms, Katarina Cindri, ms

Neurologija, Opa bolnica Vinkovci, Vinovci, Hrvatska47

PREHRANA BOLESNIKA KOD PARKINSONOVE BOLESTIJadranka Boi, VMS, dijetetiar

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice, Hrvatska49

KAKO IVJETI S PARKINSONOVOM BOLESTI Jasmina Topolnjak, ms, Tanja Krnjak, ms

Odjel Neurologije, upanijska bolnica akovec, akovec, Hrvatska51

KVALITETA IVOTA OSOBA SA PARKINSONOVOM BOLEU PROCES ZDRAVSTVENE NJEGEPetra Topolnjak, vms

Klinika za neurologiju, KB Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska55

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEULjubica Trogrli, vms, Mirela Stipanovi, vms

Odjel za neurologiju, Klinika bolnica Split, Split, Hrvatska59

KVALITET IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUSenada Tafro


KVALITET IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUDenita Dovo


KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUGordana Milakovi, ms, Jadranka Kicivoj, vms

Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska67

SURADNJA FIZIOTERAPEUTA I MEDICINSKE SESTRE NA PLANU FIZIOTERAPIJE PARKINSONOVE BOLESTI

Marina Maravi, vft , Milena Glii, vms, Slavica Djurak, ms,ftLjiljana aki, ms, Blaenka imunkovi, vms, Marija Tomi, ms

Klinika za neurologiju, Kliniki bolniki centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska71

SKRB ZA OSOBE SA PARKINSONOVOM BOLESTI U OBITELJIMara upani, vms

Zdravstveno veleuilite, ZagrebD.Z. Zagreb-Centar, patronana djelatnost

77

ULOGA TERAPIJE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI OBOLJELOG OD PARKINSONOVE BOLESTIMartina Trnevi, vms, Biserka Hajder, vms, Milena Bronzan, ms, Mirjana Glogovi, ms, Ankica Plavljanin,

ms, Anita Severin, ms, Marijana Borovac-Trkulja, msKlinika za neurologiju, Kliniki bolniki centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska

79

ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH LJUDSKIH POTREBA BOLESNIKAS PARKINSONOVOM BOLEUKelemen Vera, ms, ipek teca, ms

Djelatnost za neurologiju, Opa bolnica Varadin, Varadin, Hrvatska83

KAD` KORAK ZASTANE, A IVOT NASTAVI PUTKAKO POBOLJATI KVALITETU IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI?

Slaana Nthig, ms, Ivanka Stipanovi, vms, Marina Podobnik, msOdjel za zikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska

89

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEUMarija Plaveti, ms

Ustanova za zdravstvenu njegu u kui, Karlovac, Hrvatska93

PARKINSONOVA BOLESTJasna Zubak, ms, Irena Grabovac, ms

Odjel za neurologiju, Opa bolnica Zadar, Zadar, Hrvatska97

POSTERI

PROTOKOL ZDRAVSTVENE NJEGE PRIKAZ SLUAJAGordana Radanovi, ms, Anita Slonjak, ms

Zavod za neurologiju, Opa bolnica Sveti Duh, Zagreb, Hrvatska101

RADIONICE

INTERAKTIVNI PRISTUP U ZBRINJAVANJU BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU U POBOLJANJU KVALITETE IVOTA

Mr. sc. Biserka SediZdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska

105

STRES U RADU MEDICINSKE SESTREDoc. dr. sc. Jasminka Despot Luanin

Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska107

K VA L I T E TA I V O TAB O L E S N I K A S

PA R K I S O N O V O M B O L E U

11

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU

Zlatko TrkanjecVesna eri

Lenka KopaeviVida Demarin

Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice,Referentni centar za neurovaskularne poremeaje Ministarstva zdravstva Republike

Hrvatske, Zagreb, Hrvatska

Parkinsonova bolest je kronina progresivna neurodegenerativna bolest sredinjeg ivanog sustava nepoznate etiologije. U osnovi bolesti je neurodegenerativni proces koji dovodi do propadanja dopaminerginih neurona iposljedine hipofunkcije dopaminergikognigrostrijatalnog sustava u bazalnim ganglijima.

U veine bolesnika bolest se javlja nakon 60. godin ivota, a prosjena prevalencija bolestiiznosi 200-300 sluajeva na 100 000 stanovnika, to znai da u Hrvatskoj od Parkinsonove boelsti boluje izmeu 9000 i 13500 bolesnika.

Simptomi se obino razvijaju podmuklo ipostupno. Klasini simptomi Parkinsonove bolestiukljuuju bradikinezu, tremor u mirovanju, rigiditet muskulature i gubitak posturalnihreeksa. Osim najuoljivij ih motornih simptoma bolesnici s Parkinsovom boleu vrlo esto imajupsihike promjene od kojih su najei: depresijai kognitivna oteenja (sve do razvijene slikedemencije), poremeaji spavanja, emocionalnanestabilnost, anksioznost, halucinacije i psihotineepizode. esto se javljaju autonomni poremeaji i osjetni ispadi ukljuujui i bolove to znaajno naruava kvalitetu ivota. Mada nije poznat uzrok propadanja dopaminergikih neurona u parscompacta supstancije nigre, Parkinsonova bolest je jedina neurodegenerativna bolest iji simptomise mogu prilino uspjeno lijeiti.

Bolest se u poetnim fazama vrlo uspjeno lijei primjenom preparata levodope, dopaminergikim agonistima, blokatorima razgradnje dopamina (inhibitori enzima monoaminooksidaze B /MAO-B/ i katehol-O-metil transferaze /COMT/), antikolinergicima i amantadinom. Navedeni lijekovi primijenjenipojedinano ili u razliitim kombinacijamadobro djeluju na motorne simptome bolesti, pa se lijekovima znaajno poboljava kvaliteta

ivota bolesnika. Najbolji uinak farmakoterapijapostie na motorike simptome bolesti. Veinabolesnika vrlo dobro reagira na primjenu lijekova(pogotovo levodope) u poetku lijeenja i u ranijim stadijima bolesti.

Meutim, Parkinsonova bolest je sporo progresivna bolest i u kasnijim stadijima bolesti uinak farmakoterapije postaje sve slabije izraen, pojavljuju se nuspojave dugotrajne primjeneantiparkinsonika (diskinetiki pokreti), kao i oscilacije u motorikom odgovoru (npr. on-ofenomeni, wearing o itd.) to znaajno naruava kvalitetu ivota bolesnika. Osim toga, u kasnijim stadijima bolesti izraeniji su nemotorikisimptomi Parkinsonove bolesti ije prisustvo dodatno smanjuje kvalitetu ivota bolesnika.

U lijeenju bolesnika s Parkinsonovomboleu potrebno je kombinirati farmakoterapiju s nefarmakolokim mjerama lijeenja. Pristup lijeenju bolesnika s Parkinsonovom boleu trebabiti sveobuhvatan i multidisciplinaran Osnovni ciljzbrinjavanja bolesnika s Parkinsonovom boleu je osigurati njihovo to dulje i to kvalitetnije funkcioniranje na radnom mjestu, u obitelji i drutvu. Kako bi se ovaj cilj postigao potrebno je u proces lijeenja ukljuiti tim koji ukljuuje lijenika ope medicine, neurologa, gerontologa, psihijatra, psihologa, socijalnog radnika, radnog terapeuta, psihoterapeuta, dijetetiara, logopedai specijaliziranu medicinsku sestru. Koordinacijustrunjaka navedenog multidisciplinarnog tima najbolje osigurava medicinska sestra specijalizirana za Parkinsonovu bolest.

U proces lijeenja treba aktivno ukljuitibolesnike i lanove njihovih obitelji. Edukacijai psiholoko-emocionalna potpora bolesnicimai lanovima njihovih obitelji, kao i osnivanje udruga bolesnika s Parkinsonovom boleukoje djeluju kao grupe samopomoi i podrke

12

Zdravstvena njega bolesnika s parkinsonovom boleu

znaajno pridonosi razumijevanju i prihvaanjubolesti i njezinih posljedica, te stoga ima znaajnuulogu u procesu lijeenja.

Sveobuhvatnim i multidisciplinarnim pristupom lijeenju bolesnika s Parkinsonovom boleu moe im se zaajno poboljati kvaliteta ivota.

Fizikalna terapije i redovita tjelovjeba pridonosi dobrom osjeanju bolesnika, a moe sprijeiti ili ulaiti neke uinke rigiditeta kao to su kontrakture, bolovi u zglobovima. Najznaajnije su vjebe istezanja i jaanja ekstenzonih miia kako bi se poboljala eksibilnost i snaga bolesnika, te kako bi se popravljao ektirani poloaj tijela i udova kojiveina bolesnika tijekom bolesti razvija.

Okupaciona, radna i rekreaciona terapijamogu znaajno poboljati kvalitetu ivotaboelsnika s Parkinsonovom boleu.

Posebnu panju treba posvetiti prehrani bolesnika s Parkinsonovom bolesti koji su esto pod poveanim rizikom od gubitka tjelesneteine te gubitka miine i kotane mase. Prehranu treba takoer prilagoavati i rasporedu uzimanja lijekova jer je poznato da bjelanevineu hrani mogu interferirati s apsorpcijom preparata levodope.

Zbrinjavanje psihikih poremeaja, poglavito emocionalne nestabilnosti, anksioznosti, depresije, kognitivnih poremeaja i demencije moe uvelike pripomoi poboljanju kvalitete ivota bolesnika s Parkinsonovom boleu.

Iako bi navedeni multidisciplinarni i sveobuhvatni pristup lijeenju i poboljanju kvalitete ivota vjerovatno pokazivao najboljeuinke kod bolesnika u ranijim fazama Parkinsonove bolesti, oni, na alost, najee nisu dovoljno zaninteresirani i motivirani za aktivnosudjelovanje u sveobuhvatnom programujer jo dobro reagiraju na farmakoterapijui u najveem broju sluajeva su zadovoljniuspjehom farmakoterapije. U kasnijim fazamabolesti bolesnike je obino lake motiviratiza sveobuhvatni program lijeenja, no tada jenjihova mogunost da se u njih aktivno ukljuesmanjena, a i uinak je manji nego to bi bio u ranijim fazama bolesti.

LITERATURA1. Baker MG, Graham L. The journey: Parkinsons Th

disease. BMJ 2004; 329:611-4.2. Guttman M, Current concept in the

diagnosis and management of Parkinsonsdisease CMAJ 2003; 168: 293-301.

3. Rajput A i sur. Epidemiology of Parkinsonism. Parkinsons disease, 2004: 17-42.4. Suchowersky O, Furtado S. Parkinsons disease: etiology andmanagement. Continuum 2004; 10: 15-41.5. Jankovic J. Pathophysiology and clinicalassessment of parkinsonian symptoms and signs. Parkinsons disease 2004: 71-108.

6. Lees AJ. Drugs for Parkinsons disease. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2002; 73:607-10.

7. Leentjens AFG. Depression in Parkinsons disease: Conceptual issues and clinicalchallenges. J Geriatr Psychiatry Neurol 2004; 17:120-6.

8. Th anvi BR, Munshi SK, Vijaykumar N, Lo ThTCN. Neuropsychiatria non-motor aspects of Parkinsons disease. Postgrad Med J 2003; 79:561-5.

9. Shulman LM, Taback RL, Bean J i sur. Co-morbidity of the non-motor symptoms of Parkinsons disease. Mov Disord 2001; 16:507-10.

10. Marinus J, Ramaker C, van Hilten JJ, Stiggelbout AM. Health related quality of lifein Parkinsons disease: a systhemic review of disease speci c instruments. J NeurolNeursurg Psychiatry 2002; 72:241-8.

13

PARKINSONOVA BOLEST, VANOST POZNAVANJA KLINIKE SLIKE PORADI POSTAVLJANJA SESTRINSKIH DIJAGNOZA U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE

Ivana Palai, msMarina Bakari, ms

Dubravka Grguri, vms

Odjel neurologija, Klinika bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska

TO JE TO PARKINSONOVA BOLEST?Parkinsonova bolest je progresivna,neuroloka bolest ekstrapiramidnog sustava starije ivotnedobi. Nazvana po engleskom lijeniku dr.Jemesu Parkinsonu,koji je 1817. prvi orginalno opisaosimptome bolesti, pod nazivom drhtajuaparaliza.

KAKO NASTAJE PARKINSONOVA BOLEST PB?PB nastaje zbog smanjenja luenja kemijskesubstancije dopamina,i to u dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji).U bazalnim ganglijima(crna jezgraili substantia nigra)prisutan je manjak broja stanica koje proizvode dopamin(kemijskutvar koja omoguuje ljudima da se kreunormalno i precizno) ,remetei ravnoteu dvaju neurotransmitora dopamina i acetil-kolina.Naalost,uzrok propadanja tih stanica jo nije poznat.Kao posljedica kemijskog decita, u djelu mozga koji kontrolira voljne pokrete javljaju senevoljni pokreti.

TKO OBOLJEVA OD PB?Mukarci i ene,ee mukarci.Najee se javljanakon 50-te iako postoji alarmirajui porastpacijenata mlae dobi.

KLINIKA SLIKA PB?Klinika slika PB oituje se klasinim trijasom simptoma:

1. AKINEZA(potpuna nepokretljivost) iliHIPOKINEZA(usporenost kretnji) iliBRADIKINEZA(smanjena sposobnosizvoenja pokreta uz siromatvo ili

usporenost kretnji) ovisno o stadiju bolesti

2.TREMOR(drhtavica)3.RIGOR(ukoenost)

1.AKINEZA, HIPOKINEZA,BRADIKINEZAAkinezom nazivamo motoriko ponaanje u kojem bolesnik ima velike i esto nesvladive potekoe u zapoinjanju ili dovrenjupokreta.Pokazuje se najprije kao jako izraenoosiromaenje mimikih i gestikih pokreta isukretnji koje ine ljudsku motoriku.Bradikineza je jo jedan karakteristian znak iglavni je uzrok invalidnosti bolesnika.Sporost voljnih pokreta je vrlo karakteristina i odgovorna je za tekoe u svakodnevnimaktivnostima,kao to je okretanje u krevetu,ustajanje sa stolice, vakanje hrane, oblaenje.Pokreti postaju drveni i automatski.Bolesnici dre tijelo ukoeno,savijeno i nagnuto naprijed.U sjedeem poloaju mogu dugo biti nepokretni.Prihodu se ve u ranom stadiju primjeuju potekoe u poetku i zavravanju pokreta.Hodaju sitnim koracima, vukui noge, dok su pritom ruke i ake aducirane u lakatnim zglobovima.Lice bolesnika je bezizrazno(kao maska),pogled ukoen,oi manje pokretne,mimika usporena isiromana(hipomimija,amimija),lice sjajno kao uljem namazano(facies oleosa( ).Govor postaje monoton,tih,slabo artikuliran i potpuno bezglasan.Bolesnici usporeno govore,bradilalija,pa je teko testirati mentalnefuncije.Bolesnik pie sitnim slovima(mikrograja),tipino je da su prva slova esto jo velika, utijeku pisanja jednog reda slova se sve viesmanjuju.Bolesnik pie sve neurednije,rukopispostaje neitljiv.U uznapredovalim stadijima bolesnici nisu u

14


stanju napustiti krevet u kojem lee nepokretni savijenih lea, aduciranih ruku i privuenih nogu.Glavu dre na odreenoj udaljenosti od podloge(psihiki poljubac glavom).Poremeaji posturalnih reeksa:Posturalni re eksi odnose se na sposobnost bolesnikada se uspravlja i dri uspravno i odravaravnteu.Obuhvaaju i sposobnost bolesnika da se okreu i mjenjaju pravac kada hodaju,negubei ravnoteu i ne padajui.

-antropulzija(potri prema naprijed da odri ravnoteu)-retropulzija(prema natrag)

Nakon dueg trajanja bolesti javlja se tzv.freezing efekt (efekt smrznutosti) ili starthesitation (okljevanje prije poetka)-nekolikotrenutaka trajua nepokretnost koja bolesnika toliko ometa da ne moe npr. proi kroz vrata.

2.TREMORTremor je serija mehanikih oscilacija dijelovatijela, kontrakcija reciprono aktiviranihantagonistinih miia.U mirovanju karakteritian je za Parkinsonovubolest.Ima ga oko 70 % bolesnika.Najee se javlja na prstima ake tzv.fenomenbrojanja novca.Meutim,tremor moe poeti u rukama,nogama,licu ili kao tremor glave tzv.dai ne tremor.Obino poinje kao jednostran i povremen(npr.na ruci) iri se i zahvaa drugu stranu pa zatimbradu,trup,usne,itd.Tremor frekvencije 4-6 Hz,izraeniji u mirovanju.S aktivnom kretnjom amplitudetremora se smanjuju ili tremor prestaje.Gubi se oputanjem i u snu,ali ponovno nastupa periodiki u dubokom snu. Poveava se u emocionalnim stanjima.

3.RIGORRigor je povieni miini tonus.Rigor je votaniprotuotpor koji je jednak u svakom poloaju udova i u svakom trenutku tijeka pokreta.Potpuno omlohavljenje rigorom pogoenog miija, nije mogue.Porast tonusa postoji ve u mirovanju.Fenomen zupanika pri izvoenju pasivnih kretnji je karakteristian za ovu bolest.Miii podpasivnim pokretom ne poputaju ravnomjerno nego u trzajima.Rigor ne uzrokuje pojaanje vlastitih re eksa i

tonusa.Ve u ranom stadiju bolesti moe se u leeeg bolesnika testom padanja glave dokazati rigor miija ije:podigne li se pasivno glavaa zatim iznenadno pusti,ona ne pada,kao to je normalno,mlohavo na podlogu,nego tonepolagano i tromo.Rigor udova pokazuje se pri pasivnom njihanjuruku ako ispitiva izmjenino pokree ramena stojeeg bolesnika naprijed i natrag ili priaktivnom brzom njihanju potkoljenica usjedeem poloaju.U snu i narkozi rigor ienjava.

VEGETATIVNI POPRATNI SIMPTOMIa.) jako izluivanje ljezda lojnica (masno

lice)b.) pojaano luenje sline(ponekad se objanjava

kao smetnja gutanja)c.) demencija(u 35- 55% bolesnika)d.) agresivne promjene raspoloenja(To je

posebno esto nou zbog nemogunostipromjene poloaja tijela.)

e.) poremeaji u spavanjuf.) problemi sa govorom,disanjem,gutanjem i

seksuanom funkcijomg.) opstipacija(esta nuspojava lijekova)

KAKO SE PB DIJAGNOSTICIRA?Na osnovu klinike slike.

LJEENJE PARKINSONOVEBOLESTI!ANTIPARKINSONICI - ublauju smetnje kod ukoenosti(rigor) i drhtanja(tremor)miia.Uglavnom smanjuju miinu ukoenost i donekle poboljavaju bolesnikovu pokretnost.UPB smanjena je koncentracija dopamina u bazalnim jezgrama mozga,pa prevladava kolinergijsko djelovanje acetilkolina.U lijeenju tih bolesnika primjenjuju se dopaminergici(npr.L-DOPA,pretea dopamina)i anikolinergici(lijekovi koji djeluju poput atropina).Obje skupine tih lijekova imaju brojne neeljene pojave koje sestra mora poznavati.Popratne pojave L-DOPE jesu:munina,povraanje,pad krvnog tlaka i aritmije.Antikolinergini lijekovi (npr.AKINETON)pomau u smanjenju tremora.

15


Popratne pojave antikolinerginih lijekova su:opstipacija, retencija mokrae,smetenost,suhoausta, otean govor, u bolesnika s demencijom mozga mogu izazvati none more i smetena stanja.Nagli prestanak uzimanja lijeka moe izazvati jaki rigor i tremor.

ZAKLJUAKPoznavanje klinike slike vrlo je vano za rano dijagnosticiranje bolesti, pravovremeni poetak lijeenja i zikalne terapije.Potpuna anamneza, poznavanje simptoma bolesti, promatranje bolesnika, poznavanjenuspojava lijekova, vano je za postavljanje sestrinske dijagnoze i planiranje zdravstvene njege.Vana je uloga medicinske sestre u provoenjupravilne zdravstvene njege bolesnika s PB, istotako u edukaciji bolesnika i njegove obitelji ovanosti uzimanja lijekova, redovitog vjebanja i pravilne prehrane.Zdravstvena njega planira se za svakog bolesnikaposebno ovisno o njegovim problemima ipotrebama.Iako neke simptome bolesti moemo ublaiti lijekovima, bitan je cjelovit pristup premabolesniku kao i njegovoj obitelji. To ukljuujesuradnju lijenika specijaliste, medicinskesestre, zioterapeuta, psihoterapeuta, bolesnika i njegove obitelji.Multidisciplinarnim pristupom bolesniku, doprinosimo njegovom kvalitetnijem ivotu.

LITERATURA1. Grbavac,.(1992.):Neurologija.Sagena,

Zagreb2. Internet.(2002.):http://www.medicina.hr3. Poeck,K.(1994.):Neurologija.kolska

knjiga,Zagreb4. Internet.(2005.):http://www.hubpp.mef.hr5. Radoji,B.(1989.):Bolesti nervnog

sistema.kolska knjiga,Beograd-Zagreb6. Internet.(2005.):http://www.plivazdravlje.hr7. Barac,B. i suradnici.(1992.):Neurologija.Napr

ijed,Zagreb8. Internet.(2005.):http://www.sem.com.hr

17

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU

Ljerka Pavkovi, vmsMarija Ljevakovi, ms

Mirjana Cahun, ms

Specijalna bolnica za rehabilitaciju Lipik, Hrvatska

UVODParkinsonova bolest je progresivna degenerativna bolest sredinjeg ivanog sustava kojukarakteriziraju tri glavna simptoma: usporenje i osiromaenje pokreta, povienje tonusa miia idrhtanje (najee ruku u mirovanju).Poremeajipokreta nastaju zbog smanjenog luenja dopamina u bazalnim ganglijima, ije smanjenjeje nepoznatog uzroka.Uz adekvatnu terapijui pravovremeno otkrivanje progresija bolesti moe se zaustaviti, odnosno usporiti.Glavni ciljlijeenja je odrati bolesnika to due sposobnim za samozbrinjavanje.Sestrinska skrb temelji se na procjeni stanja bolesnika tj. praenju razvoja znakova i simptoma, planiranju i provoenjuodreenih sestrinskih intervencija usmjerenih samozbrinjavanju.

KLJUNE RIJEI:samozbrinjavanje Parkinsonova bolest, lijeenje lijekovima, operativno lijeenje, zikalna terapija, psihoterapija, sestrinske dijagnoze

Osnova bolesti je biokemijski poremeaj smanjene koliine dopamina u bazalnim ganglijima. Oni sudjeluju u reguliranju emotivnih pokreta, suprimiranju neeljenih pokreta, odravanjumiinog tonusa i planiranju motorikih radnji.Zajedno s piramidnim sustavom sudjeluju u reguliranju poloaja tijela i voljnih pokreta.Etiologija bolesti je nepoznata ali se bolest etioloki moe podjeliti u nekoliko skupina:

Idiopatski parkinsonizam Postencefaliki parkinsonizam Parkinsonizam kod intrakranijalnih

tumora Vaskularni parkinsonizam Medikamentno uzrokovan

parkinsonizam Postraumatski parkinsonizam Parkinsonizam kod cerebralnog luesa

Simptomi bolesti razvijaju se postupno. Bolest esto poinje bolovima u ekstremitetima, to se esto dovodi u vezu s degenerativnim promjenama kraljenice.Tijek bolesti najee prati depresivno raspoloenje.U poetku bolesti simptomi mogu biti asimetrini, a kasnijezahvaaju i drugu stranu tijela.Simptomi Parkinsonovog trijasa su:

TREMOR ( napadi drhtanja) AKINEZA ( usporavanje kretnji) RIGOR ( ukoenje miia)

Od ostalih simptoma mogu biti prisutni: poremeaj ravnotee vegetativni poremeaji promjene na licu mentalni poremeaji poremeaj vitalnih znakova

Cilj lijeenja Parkinsonove bolesti je utjecatina simptome tako da se uspori ili zaustavi tijek razvoja simptoma ,a samo lijeenje moe biti:

MEDIKAMENTNO LIJEENJE Dopaminergijski lijekovi L- dopa, Madopar, Nacom,ReQuipAntikolinergici - smanjuju rigor i tremor:Akineton, Movergan

FIZIKALNA TERAPIJAPasivne i aktivne vjebe koje ublaavaju iusporavaju daljnje pogoranje bolesti.

PSIHOTERAPIJAKomunikacija, grupe podrke

KIRUKO LIJEENJEPalidotomija, biostimulacija, presaivanjefetalnog modanog tkiva

18


ZDRAVST VENA NJEGAU timu sa ostalim strunjacima medicinska sestra ima znaajnu ulogu koja je najbolje vidljiva kroz deniciju Virginije Henderson. Zdravstvena nega provodi se kroz etiri fazeprocesa zdravstvene njege.

SESTRINSKE DIJAGNOZE I INTERVENCIJE

SMANJEN UNOS HRANE U/S SA OTE ANIM VAKANJEM IGUTANJEM

hranu prilagoditi bolesnikovim navikama i eljama

osigurati male uestale obroke osigurati dovoljno vremena za obrok poticati na uzimanje manjih zalogaja,

da ne pria dok jede, a u fazi gutanja da razmilja o samom aktu gutanja

smjestiti bolesnika u povien poloaj osigurati tekuu ili kaastu hranu, ako je

potrebno hranu narezati

NUTRICIJSKI DEFICIT U/S SA SMANJENIM UNOSOM HR ANE

procjeniti bolesnikovu teinu i visinu osigurati dijetalnu prehranu glavni obrok dati ujutro dok bolesnik ima

vie snage biljeiti unos hrane i tekuine davati do 2 l. tekuine na dan poticati ga na manje i ee obroke pohvaliti svaki pojedeni obrok osigurati adekvatnu okolinu

OTE ANO KRETANJE U/S SAOSNOVNOM BOLEU TO SEO ITUJE BRADIKINEZIJOM,RIGOROM, TREMOROM

procjeniti okolinske uvjete i prilagoditi ihbolesnikovom stanju

izraditi s bolesnikom plan dnevnihaktivnosti i odmora

poticati bolesnika da surauje sa zioterapeutom, te provodi nauenevjebe

u dogovoru sa lijenikom primijenitiodreene analgetike

OTE ANO DISANJE U/S

HIPERSEKRECIJE osigurati boleasniku optimalne

mikroklimatske uvjete poticati bolesnika da tijekom aktivnosti

koristi odmor poduiti bolesnika da koristi povieni

poloaj poduiti bolesnika da iskaljava aspirirati ako je potrebno osigurati dovoljno tekuine poduiti bolesnika vjebama disanja promatrati ritam, uestalost,dubinu

disanja, zvukove pri disanju

VISOK RIZIK Z A PAD U/S SA POREMEAJEM MOTORIKE,GUBITKOM RAVNOTEE

zajedno sa pacijentom izraditi plan dnevnih aktivnosti, osigurati dovoljno vremena

nauiti bolesnika da postepeno ustaje izkreveta, prvo da sjedne, a zatim ustane

poticati da provodi vjebe nauene sa zioterapeutom

procjeniti okolinske initelje koji utjeuna bolesnikovo kretanje i stupanj samostalnosti.Prilagoditi prostor, omoguiti rukohvate, odravati podove suhima, postaviti vrste podmetae.

Poveati nadzor nad bolesnikom Postaviti zvona nadohvat ruke

DEPRESIJA ukljuiti bolesnika u dnevne aktivnosti postepeno davati informacije poticati pacijenta da postavlja pitanja,

da kae to ga mui, da verbalizira svoje stanje

osigurati razgovor u povoljnim uvjetima, uspostaviti odnos povjerenja

omoguiti sastanke sa oboljelim od Parkinsonove bolesti

nauiti bolesnika vjebama disanja, hvaliti ga za svaki uspjeno obavljenzadatak

SMANJENO PODNOENJE NAPOR A U/S SA MIINOM SLABOU

izraditi plan dnevnih aktivnosti i odmora

osigurati dovoljno vremena za izvoenje

19


odreenih aktivnosti identicirati uzroke umora, ohrabriti bolesnika da postupno poveava

optereenje i poveava samostalnost ukloniti initelje koji imaju negativan

utjecaj poticati pozitivno miljenje ja mogu

Visok rizik za opstipaciju u/s sa slaboutrbunih miiaInkontinencija u/s sa osnovnom boleuVisok rizik za aspiracijuPromjene u doivljavanju vlastitog JaNeupuenost u terapiju i rehabilitacijuSocijalna izolacijaSMBS - hranjenje, obavljanje osobne higijene, eliminacija, odijevanjeOpstipacija, Visok rizik za oteenje koe...

ZAKLJUAK Parkinsonova bolest je najee nepoznate etioligije, veinom pogaa ljude starije ivotnedobi, a po spolu ee obolijevaju mukarci.Bolest se ne moe zaustaviti ali zahvaljujui otkriumnogoborijnih lijekova i kirukih metoda bolest se moe usporiti, a osoba moe doivjeti uobiajenu starosnu dob. Interdisciplinarnimpristupom zdravstvenih radnika mogue jeoboljelim pomoi da ive kvalitetno, te da se suoe sa svojom bolesti na najbolji moguinain.

LITERATURA:Fukar G. Proces zdravstvene njege, Zagreb, Medicinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 1995Fukar G. Uvod u sestrinske dijagnoze, Zagreb, NSB, 1996.Jakovljevi M. Psihijatrija,Samobor,AGM, 1995Havelka M. Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko, Naklada slap, 1998.Kosti V. Parkinsonova bolest i parkinsonizam, Beograd, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1998.Kosti V. i terni N. Terapija nevoljnih pokreta, Beograd, Suvremena administracija, 1990.

21

UTJECAJ PARKINSONOVE BOLESTI NA DRUTVENI IVOT OBOLJELIH

Monika Bari, msNevenka Vukovi, vmsAnkica Jankovi, vms

Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska

Parkinsonova bolest je progresivni neuroloki poremeaj koji utjee na modanecentre odgovorne za kontrolu i regulaciju pokreta. Karakterizira ju: bradikinezija (usporenostpokreta), tremor i ukoenost miia (rigor).

Bolest je najea meu osobama u 60imgodinama ivota i drugi je najei neuroloki poremeaj u starijoj dobi. Priblino 1 od 100osoba starijih od 60 godina ima Parkinsonovu bolest, a procjenjuje se da obolijeva 1 od 250starijih od 40 godina. Pogaa ee mukarcenego ene, ne nasljeuje se niti je zarazna.

Bolest nastaje zbog poremeaja bazalnog ganglija substantia nigra. Ona sadri posebnestanice koje proizvode dopamin, koji je mozgu neophodan za pravilnu kontrolu i koordinaciju miia. Stanice polako propadaju to uzrokuje smanjenu proizvodnju dopamina i signali izmeu mozga i miia postaju nejasni. Uzrok propadanjaovih stanica jo nije razjanjen.

KLINIKE MANIFESTACIJEGlavna obiljeja Parkinsonove bolesti su

usporeni pokreti, rigidnost miia, tremor umirovanju, slabost miia i gubitak posturalnihre eksa. Rani znakovi ukljuuju zakoenostekstremiteta i rigidnost u izvoenju pokreta. Pacijent moe imati potekoa u zapoinjanjui izvoenju motorikih aktivnosti i osjeatiusporenost pri izvoenju uobiajenih aktivnosti.Tremor je karakteristian: usporeni, rotirajuipokret podlaktice i ake (brojanje novca).Poveava se kada se bolesnik koncentrira, kada je anksiozan, a prisutan je i kada bolesnik miruje. Budui da su ogranieni pokreti svihmiia, lice nema izraaj i ini se kao maska. Oteano kretanje i gubitak ravnotee mogu dovesti do uestalih padova. Bolesnici esto pokazuju znakove depresije, a nije utvreno je li depresija reakcija na bolest ili je biokemijskipovezana sa bolesti. Intelekt je ouvan do

kasnijeg stadija bolesti. Tada se mogu pojaviti mentalne manifestacije bolesti u oblikukognitivnih, perceptivnih ili decita pamenja.Brojne psihike manifestacije su posebno este ustarijih (promjena osobnosti, psihoza, demencija, akutna zbunjenost). Komplikacije dugotrajnogleanja (pneumonija, infekcije urinarnog trakta)i posljedice padova i nezgoda su najei uzrocismrti.

Rano postavljanje dijagnoze moe biti teko. Bolesnik rijetko moe istaknuti kada su simptomi poeli. Promjene u rukopisu mogu bitirani dijagnostiki znak. Dijagnoza se moe sa sigurnou postaviti kada postoji tremor, rigor i bradikinezija.

LIJEENJECilj terapije je omoguiti prijenos dopamina.

Terapija lijekovima ukljuuje antikolinergike, levodopa, inhibitori monoamine oksidaze (MAO) i antidepresivi. Mnogi od tih lijekova mogu uzrokovati nuspojave u obliku psihikih poremeaja kod starijih.

U TJECAJ SIMPTOMA BOLESTI NA KVALITETU IVOTA

Svi navedeni simptomi bolesti, kao inuspojave lijekova, znatno utjeu na bolesnikov ivot, kako na kvalitetu tako i na sadraj.

Tremor - Nevoljni pokreti u mirovanju su klasini znak. Mogu biti prisutni u jednoj iliobje ruke, nogama, jeziku ili jedne strane tijela. S vremenom se tremor pojaava do te mjere dabolesnik ne moe drati novine mirno da bi ih itao ili birati telefonski broj.

Rigidnost i bradikinezija - Jedno vodi drugome: zakoenost miia usporava pokrete ioteava njihovo izvoenje. Pokretljivost postaje izrazito teka, a s vremenom i nemogua.Oteane su sve aktivnosti samozbrinjavanja

22


(osobna higijena, hranjenje, eliminacija, oblaenje). Zakoenost takoer pogaa miiepotrebne za govor, gutanje i disanje. Bolesnik muca, govori tiho ili apue. Poveana je i sekrecija sline. Polovica oboljelih ima potekoasa gutanjem pa postoji rizik od guenja a time i potencijalne aspiracijske pneumonije. Ako sekoe respiratorni miii, bolesnik moe imatipotekoa sa disanjem.

Kada je dijagnoza postavljena, bolesnici esto odbijaju rei svojoj okolini, obitelji, prijateljima i radnim kolegama. Strah ih je da eih okolina doivljavati drugaije, kao nemone iliinvalide. Takoer su zabrinuti i zbog budunosti:hoe li ih bolest ometati u poslu, hoe li imati ekonomskog utjecaja, hoe li utjecati na njihovu ulogu kao partnera ili roditelja, koliko brzo e bolest napredovati, hoe li postati invalidi?

Prilagodba je teka, potrebno je vrijeme ipodrka okoline.Kako bolest napreduje potrebnesu promjene u nainu ivota. Neke stvari u kojimaje bolesnik uivao sada nee biti mogue. Jedanod znaajnijih problema je svakako zadravanjeposla. Veina oboljelih je prisiljena otii u ranijumirovinu, samim time primanja postaju manjaa poveava se i osjeaj nekorisnosti. Smanjenaprimanja, depresija, prisutnost tremora, ukoenost, pojaana sekrecija sline, neurednost isporost pri jelu sve su to imbenici koji utjeuna to da se bolesnik polako udaljava iz drutva, izbjegava okupljanja i povlai se u izolaciju. Da bi to izbjegli, bolesniku i njegovoj obitelji jepotrebna edukacija o bolesti te praktini savjeti kako se suoiti sa pojedinim problemima.

Kako medicinska sestra moe pomoibolesniku? Na prvom mjestu potrebno je pokazati razumijevanje i empatiju, zatim educirati o bolesti, iskreno odgovarati na pitanja.Omoguiti bolesniku da stekne samopouzdanje i osjeaj samostalnosti na nain da mu pomognemo postaviti realne ciljeve u obavljanju svih ivotnih aktivnosti da bi izbjegli frustracije.Pomoi bolesniku isplanirati vrijeme kako bi za svaku aktivnost imao dovoljno vremena, osjeaose korisno i samostalno. Uputiti na razgovors osobom koja boluje od iste bolesti kako birazmijenili iskustva i na taj nain si meusobnopomogli. Tek kada postignemo prihvaanje bolesti i odreenu razinu samopouzdanja kod bolesnika, moemo oekivati njegovoukljuivanje i povratak u drutvo.

ZAKLJUAKU poetku, neizmjerno je teko o bolesti

ne razmiljati kao o kazni iji je kraj nemo i nesposobnost. Ali s vremenom, optimistineosobe, sa dobrim samopouzdanjem, vjerom usebe i svoje mogunosti odluuju se suoiti sa bolesti, zadrati snagu, i dalje se baviti sa svimaktivnostima, druiti se s obitelji i prijateljima.initi sve one stvari koje ivotu daju smisao i radost.

ANKETAOva anketa je provedena u Ambulanti za

neurodegenerativne bolesti Klinike za neurologiju u Klinikoj bolnici Osijek. Cilj ankete bio jesaznati kako su simptomi Parkinsonove bolesti utjecali na drutveni ivot oboljelih. Anketiranoje 10 bolesnika (7 mukaraca i 3 ene) u dobi od 52 do 71 godine. Anketa je sadravala pitanja sa ponuenim odgovorima.

1. Imate li potekoa pri obavljanjuslobodnih aktivnosti koje ste eljeliraditi?

2. Imate li potekoe kreui se po kui eljenom lakoom?

1. Imate li potekoa pri obavljanju slobodnih aktivnosti koje ste eljeli

raditi?

0; 0%

4; 40%

5; 50%

1; 10%nikad

ponekad

esto

uvijek

2. Imate li potekoa kreui se po kuieljenom lakoom?

0; 0%

3; 30%

6; 60%

1; 10%

nikad

ponekad

estouvijek

23


3. Imate li potekoe pri kretanju izvan kue?

4. Jeste li preplaeni ili zabrinuti da ete se spotaknuti na javnom mjestu?

5. Jeste li prisiljeni ostati kod kue vie nego to biste eljeli?

6. Koliko esto zbog Parkinsonove bolestiosjeate da ste izolirani i usamljeni?

7. Koliko esto osjeate da morate svoju bolest tajiti od ljudi?

8. Koliko esto izbjegavate situacije kojezahtijevaju jedenje i pijenje u javnosti?

9. Koliko se esto osjeate neugodno u javnosti zbog toga to imate Parkinsonovu bolest?

3. Imate li potekoe pri kretanju izvan kue?

0; 0%2; 20%

6; 60%

2; 20%

nikad

ponekad

esto

uvijek

4. Jeste li preplaeni ili zabrinuti da ete se spotaknuti na javnom mjestu?

0; 0%2; 20%

4; 40%

4; 40%nikad

ponekad

esto

uvijek

5. Jeste li prisiljeni ostati kod kue vie nego to biste eljeli?

0; 0%2; 20%

6; 60%

2; 20%

nikad

ponekad

esto

uvijek

6. Koliko esto zbog Parkinsonove bolesti osjeate da ste izolirani i

usamljeni?

0; 0%

6; 60%2; 20%

2; 20%nikad

ponekad

esto

uvijek

7. Koliko esto osjeate da morate svoju bolest tajiti od ljudi?

4; 40%

4; 40%

2; 20%0; 0%

nikad

ponekad

esto

uvijek

8. Koliko esto izbjegavate situacije koje zahtijevaju jedenje i pijenje u javnosti?

0; 0%

3; 30%

2; 20%

5; 50%

nikad

ponekad

esto

uvijek

24


10. Koliko ste esto zabrinuti zbog reakcijedrugih ljudi prema vama?

11. Koliko esto osjeate da niste sposobni normalno komunicirati s drugimljudima?

12. Koja je od slijedeih tvrdnji tona?

Provedenom anketom smo doli dozakljuka da simptomi Parkinsonove bolesti i nuspojave terapije u velikoj mjeri utjeu naponaanje u drutvu i navike ovih bolesnika.Bolesnici imaju potekoa sa kretanjem u kui i izvan kue, boje se da bi se mogli spotaknuti na javnom mjestu te radi toga izbjegavaju izlaske.Iako bolesnici nemaju osjeaj srama u svezi bolesti, zbog njenih simptoma izbjegavaju okupljanja isituacije koje zahtijevaju konzumiranje hrane u javnosti. Takoer velik dio bolesnika imapotekoa u verbalnoj komunikaciji sa drugimljudima, te se esto osjeaju usamljeni. Sve to ini da se bolesnik polako izolira iz drutva i zadrava se u krugu najue obitelji.

Pomoi bolesniku da se izvue iz tepsiholoki depresivne situacije cilj je medicinskogtima koji ine lijenik, medicinska sestra, psihologi logoped. Na taj nain pomaemo bolesniku daodri to kvalitetniji ivot.

LITERATURA:Maintaning Optimum Wellnes. http://www.parkinson.orgParot Smith Lillian . Steady the Course of Parkinsons Disease. http://www.nursingcenter.comPadovan, I. (ur.)(1992). Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski Zavod Miroslav Krlea.Smeltzer C. Suzanne (ur.)(1992). Brunner andSuddarths textbook of medical-surgical nursing. Philadelphia: Lippincot Company.

9. Koliko esto se osjeate neugodno u javnosti zbog toga to imate

Parkinsonovu bolest?

5; 50%

3; 30%

2; 20%0; 0%

nikad

ponekad

esto

uvijek

10. Koliko esto ste zabrinuti zbog reakcije drugih ljudi prema vama?

3; 30%

4; 40%

3; 30%

0; 0%

nikad

ponekad

esto

uvijek

11. Koliko esto osjeate da niste sposobni komunicirati s drugim

ljudima?

2; 20%

3; 30%

5; 50%

0; 0%

nikad

ponekad

esto

uvijek

26


objasniti mu sadanje stanje i uzroketakva stanja

poticati sudjelovanje u vlastitoj njezi poticati da donosi odluke o sebi osigurati socijalnu podrku i druenje podravati pozitivan odnos prema sebi postavljati dostine cijeve kako bi

stekao samopouzdanje i osjeajsamostalnosti

organizirati odreene aktivnostitijekom cijelog dana da se izbjegne previe spavanja i apatije

odravati orjentaciju u prostoru i vremenu

ukljuivanje i edukacija obitelji u sluaju depresije i nemogunosti

sueljavanja s boleu, potrebno jepotraiti pomo psihoterapeuta

Zbrinjavanje psihikih poremeaja, poglavito emocionalne nestabilnosti, depresije, kognitivnih poremeaja moe osigurati bolesniku to dulje i to kvalitetnije funkcioniranje na radnom mjestu, u obitelji i zajednici.

UKLJUIVANJE I EDUKACIJAOBITELJI I BLISKIH OSOBAB OLESNIKA

Obitelj i bliske osobe bolesnika sParkinsonovom boleu zauzima vrlo vanomjesto. Rad sestre usmjeren je uenju i poduavanju obitelji, bliskih osoba i bolesnika.Sestra e:

objasniti bolesniku i lanovima obiteljivanost ukljuivanja u plan njege

poticati bolesnika i lanove obitelji daizraze svoje dvojbe i sumnje glede plana

ohrabriti lanove obitelji da potiubolesnika na primjenu aktivnosti

ohrabriti lanove obitelji nakomunikaciju s bolesnikom

davati pozitivnu verbalnu informacijubolesniku i lanovima obitelji onjegovim postignnuima

Edukacija i psihosocijalna potporabolesnicima i lanovima obitelji, kao i osnivanje udruga bolesnika s Parkinsonovom boleu znaajno doprinosi razumijevanju bolesti.

ZAKLJUAKOvisnost o drugima u obavljanju

svakodnevnih aktivnosti doprinosi osjeaju gubitka kontrole nad situacijom i ivotom. Osjeaj kontrole moe se podravati i vratitiako bolesnik razumije to mu se dogaa, akoodluuje o sebi, ako sudjeluje u izvoenju odreenih aktivnosti te ima podrku obitelji i bliskih osoba.

Uloga sestre je pomo i podrkabolesniku kako bi se mogao na adekvatan nainmogao suoiti sa stresom koji se javlja u svezi s boleu. Sestra mora nai nain kako pristupiti takvom bolesniku kako komunicirati s njim, kako privoliti bolesnika na suradnju koja je bitnaza oporavak.

LITERATURA1. Barac , B. (1992). Neurologija . Zagreb .

Naprijed .2. Radojii , B . (1989) . Klinika

nneurologija . Beograd - Zagreb .Medicinska knjiga

3. Havelka , M . (1988) . Zdravstvenapsihologija . Zagreb . Medicinski fakultetsveuilita u Zagrebu

4. Fukar , G. (1996). Uvod u sestrinskedijagnoze . Zagreb . Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju .

5. Kecmannovi ,D.( 1990). Psihijatrija .Beograd - Zagreb . Medicinska knjiga .

6. Henndrickson , S.(1984). Psychological care of the patient with neurologicaldysfunction . J Neurosurg Nurs

27

PREHRANA BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU

Katica Butina

Neurologija, Opa bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska

UVODPrehrana pripada osnovnim ljudskim

potrebama. Parkinsonovu bolest karakteriziraprogresivni umor, slabost miia i gubitak spontanih automatskih kretnji. Zbog svojihsimptoma i posljedica Parkinsonova bolest daje speci nu notu bolesnikovom zadovoljavanjupotrebe za hranom i unosom tekuine.

PROCJENA PREHRAMBENOG STATUSADa bi se procijenio prehranbeni status

bolesnika koriste se razni protokoli. Za procjenuprehrambenog statusa nadlean je tim lijenik, sestra, dijetetiar.

Za procjenu prehranbenog statusapotrebni su podaci:1. Tjelesni pregled (turgor koe, stanje sluznica,

edemi, upala onih jabuica, atroja, gubitak miine mase)

2. Amnestiki podaci o gubitku tjelesne teine(znaajnim se smatra ne namjerni gubitak teine za 10 ili vie % u jednoj godini)

3. Antropometrijska mjerenja (teina, visina, opseg miia ruke i opseg srednjeg dijela nadlaktice) ovime se dobiva uvid u prisutnosttjelesnog masnog tkiva

4. Laboratorijske vrijednosti (kreatinin, urea, glukoza, elektroliti, crvena krva slika, leukocitii limfociti)

SPECIFINA ULO GA SESTRE UPREHRANI

Bolesnik s Parkinsonovom boleu zbog potekoa pri jelu i ovisnosti o tuoj pomoi utemeljnoj aktivnosti kao to je hranjenje gubi osjeaj samopouzdanja, samopotovanja i ima osjeaj gubitka kontrole nad valstitim ivotom ito dovodi do povalaenja, bijesa i tjeskobe.

Zbog prisutnih potekoa prehranabolesnika s Parkinsonovom boleu predstavlja poseban izazov za sestru. U svom radu sestra moraobratiti ponju na osobitosti tog zdravstvenog stanja bolesnika te planiranjem zdravstvene

njege, bolesniku omoguit i osigurati optimalnuprehranu te smanjiti i ublaiti potekoe pri uzimanju hrane i tekuine.

Sestra u svome radu da bi procjenila prehranbeni status bolesnika koristiti e sesljedeim podacima:

Dva puta tjedno vagati bolesnika i biljeititrend stabilnosti teine

Svakodnevno promatrati turgor koe, stanje sluznica, miini tonus i volumen

Svakodnevno biljeenje unosa hrane, tekuine te eliminacije

Monitorirati potrebne vrijednostilaboratorijskih pretraga

SESTRINSKE DIJANOZENajei probleni bolesnika sa Parkinsonovom boleu a odnose se na prehranu su:

1. smanjena mogunost hranjenja u svezi s tremorom

2. nemogunost (poremeaj gutanja) vakanja

3. visok rizik za aspiraciju4. gubitak apetita5. smanjen unos hrane

1.1 SMANJENA MO GUNOSTHRANJENJA U SVEZI S TREMOROM

Dijegnoza je karakterizirananemogunou bolesnika da samostalno jede, nemoe isjei hranu, niti je prinjeti ustima emu je uzrok tremor ruku

2.1 NEMO GUNOST POREMEAJ GUTANJA VAKANJA

Kod Parkinsonove bolesti oteano gutanjemoe se javiti zbog poremeaja usta, drijela ili jednjaka. Oteano gutanje obino se pojavljuje u predjelu usta i drijela a kruta hrana uzrokujevie potekoa od tekuine.

3 .1 VISOK RIZIK Z A ASPIRACIJUDo aspiracije moe doi tijekom hranjenja

28


zbog potekoa sa gutanjem i oslabljenog reeksagutanja i kaljanja.

4 .1 GUBITAK APETITAGubitak apetita javlja se zbog progresije

same bolesti i njenih posljedica te njenog utjecajana psihiko stanje bolesnika

5.1 SMANJEN UNOS HRANESmanjen unos hrane kod Parkinsonove

bolesti uzrokovan je potekoama u gutanju i vakanju, tremorom ruku, gubitkom apetita, progresivnim umorom i tjeskobom. Ovi problemi dovode do izbjegavanja obroka.

INTERVENCIJENavedene sestrinske dijagnoze se meusobnoisprepliu i uvjetuju jedna drugu pa iz toga proizlaze zajednike intervencije:- osigurati okolinske uvjete za jelo (ista

okolina, prozrana prostorija)- smjestiti u odgovarajui poloaj (sjedei za

stol)- procjeniti reeks gutanja- osigurati hrnu koju voli i koja se lake guta

(polu tvrdo, usitnjena hrana, guste tekuine)- hranu posluiti na zagrijanom pladnju tako

da bolesnik moe tijekom obroka odmarati a hrana da se ne ohladi

- osigurti dovoljno vremena- uzimati hranu u malim zalogajima- bolesnika je potrebno upozoriti da u vrijeme

zalogaja misli dok jede- podsjetiti ga da proguta slinu prije gutanja- upozoriti na upotrebu slamke zbog smanjene

mogunosti kontroliranja gutanja to moe dovesti do aspiracije

- poticati neovisnost- osigurati dovoljnu koliinu tekuine koju voli- ako je potrebno preuzeti prehranu i hraniti

bolesnika- smanjiti socijalnu izolaciju, poticati druenje- edukacija bolesnika i obitelji o bolesti te

problemima koji su vezani uz prehranu- poticati obitelj da bolesnika ne izolira ve da

mu omogue boravak za stolom za vrijeme obroka, uputiti ih kako e ivotni prostor idotadanje navike prilagoditi bolesniku

- biljeiti unos hrane i tekuine- poticati bolesnika da verbalizira o

problemima vezanim uz hranjenje

PREHRANBENI PRISTUP BOLESNICIMA

Procjena energijske ravnotee ubolesnika s Parkinsonovom boleu od presudne je vanosti. Dnevni se prehranbeni plan odabiretek nakon odreivanja bolesnikovih dnevnihenergetskih potreba pri emu bi se ukupna koliina unesenih kalorija trebala podjeliti urazmjerima od 55% ugljikohidrati (sloeni), 30% masnoa i preostalo proteini.

Preporua se smanjiti unos proteina jer oni usporavaju pranjenje eluca i djeluju kao antagonist Levodope na hematoencefalnoj barijeri. Dnevno se preporua 0,8 grama proteinapo kilogramu tjelsne mase jer u protivnome e todoi do posljedine proteinske pothranjenosti.

Bolesnici s Parkinsonovom boleu trebali bi pripaziti na koliinu dnevno uzetih masnoe jer lipidi usporavaju pranjenje eluca.

Svaki bi prehranbeni plan namjenjen bolesnicima s Parkinsonovom boleu trebao sadravati oko 30 do 35 grama vlakana ine sepotie peristaltika jer bolesnici esto pate odzatvora.

Dnevni unos nutrijenata trebalo biuskladiti sa stadijem bolesti.

ZAKLJUAKBriga o hranjenju i prehrani, ako se

vodi na odgovarajui nain moe pridonjeti dobrobiti bolesnika. Aktivna uloga bolesnikapridonosi samopotovanju spremnosti za suradnju. Bolesnici s Parkinsonovom boleuvrlo esto osjeaju neugodu zbog sporosti ineurednosti u jelu pa poinju izbjegavati jestipred drugim ljudima, povlae se u sebe. Potrebna je velika angairanost sestre. Posebno je vanonaglasiti ulogu obitelji. Bolesnik treba osjetiti da je prihvaen od obitelji da razumiju njegove potekoe pri hranjenju da ga ne odbacuju, da ga se ne srame.

LITERATURA1. Castell JA, Li, Q, Gideon MR. Esophageal

dysfunction in Parkinsons disease Gastroenterology 1995; 60 :106

2. Fukar G. (1996) uvod u sestrinske dijagnoze, Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju

3. Prli N. (1996) zdravstvena njega, Zagreb : kolskaknjiga

4. Barac B. (1992) Neurologija, Zagreb: Naprijed5. Stocchi F., Petrone De Luca, P. Torti (2004): prehrana

bolesnika s Parkinsonovom boleu, La Roche6. internetska stranica www.pliva.hr

29

KVALITETA IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI

Desanka Ponjevi, vmsStanislava Poj, ms

Odjel Neurologije, Opa bolnica Vukovar, Vukovar, Hrvatska

SAETAKParkinsonova bolest je progresivna, onesposobljavajua i vrlo stresna bolest zaosobu koja oboli. Stupanj onesposobljenja ovisi o razvoju simptoma bolesti, a moe varirati i u jednom danu, osobito u kasnijim fazamabolesti. S obzirom na iroki spektar sveprisutnihsimptoma, poglavito motorikih, koji se javljaju kod oboljelih, Parkinsonova bolest ima veliki utjecaj na kvalitetu ivota oboljelog.Kvalitetu ivota je teko izmjeriti i odrediti.Postoje brojni modeli, standardi, indeksi vezanoza procjenu kvalitete ivota. Jedan od prihvaenihmodela odreuje domene ivota po slijedeemkriteriju: ivot u kui i zajednici, zaposlenje te zdravlje i forma. Sukladno tome, prouava se i kvaliteta ivota oboljelih od pojedinih bolesti, pa tako i od Parkinsonove bolesti. Kako smo za ovaj rad htjeli prikazati realnostanje oboljelih, anketirali smo 20 naih bolesnikaoboljelih od Parkinsonove bolesti koji se lijee uNeurolokoj ambulanti OB Vukovar. Koristilismo Th e EQ-5D instrument upitnik koji smo Thprilagodili naim potrebama. Upitnik sadri 6pitanja koja se odnose na pokretljivost, brigu za sebe, uobiajene aktivnosti, bol/nelagodu, psihike promjene i bolesnikovu procjenu utjecaja bolesti na kvalitetu njegova ivota.Rezultati koje smo dobili su, u neku ruku i oekivani, ako poznajemo prirodu bolesti. Zapanjujue je koliko nai bolesnici imajuproblema u odravanju one razine kvaliteteivota koja e im biti zadovoljavajua. Mi, medicinske sestre i tehniari, najveim dijelommoemo pridonijeti unaprijeenju kvaliteteivota oboljelih planiranom i kontinuiranomedukacijom bolesnika i njegove obitelji .

KLJUNE RIJEI:Kvaliteta ivota, Parkinsonova bolest, Parkinsonsdisease quality of life

UVODParkinsonova bolest je progresivna, onesposobljavajua i vrlo stresna bolest za osobu koja oboli. Stupanj onesposobljenja ovisi o razvoju simptoma bolesti. Moe varirati i u jednom danu, osobito u kasnijim fazama bolesti. Ova se bolest u svijetu pojavljuje u podjednakoj incidenciji u oba spola. U 5%-10% ljudi koji obole od Parkinsonove bolesti, simptomi se pojavljujuprije 40. godine ivota (mlaa populacija). Prosijek godina oboljevanja je 65.Nepoznatoga je uzroka.Od simptoma se prvi pojavljuje tremor umirovanju, miini rigor i siromani voljnipokreti, karakteristian hod, hipomimija, slabija pokretnost onih jabuica, hipokinezije iporemeaji ponaanja.S obzirom na iroki spektar sveprisutnih simptoma, poglavito motorikih, koji se javljajukod oboljelih, Parkinsonova bolest ima velikiutjecaj na kvalitetu ivota oboljelog.

KVALITETA IVOTAKada se govori o kvaliteti ivota, postavljaju se razna pitanja: to je to kvaliteta ivota uope?Kako se mjeri kvaliteta ivota?... Literatura je puna modela, standarda, indeksa i kriterija vezanih za procjenu kvalitete ivota. Jedan odmodela razvijenih u novije vrijeme obuhvaa domene kvalitete ivota, a odreuje ih cjelovito i s holistikim pristupom. Po tom modelu domenekvalitete ivota su:

- ivot u kui i zajednici- zaposlenje- zdravlje i forma.

Sukladno tome, prouava se i kvaliteta ivota oboljelih od pojedinih bolesti, pa tako i odParkinsonove bolesti. Postoji vie upitnika za procijenu kvalitete ivota oboljelih odParkinsonove bolesti kao to su HRQL (HealthRelated Quality of Life), PDQL (Parkinsons Disease Quality of Life Questionnaire), I sl. Odnose

30


na sve aspekte ivota oboljelog. Postoje i upitnici koji se odnose samo na pojedine segmente ivota(zdravstveno stanje ili na mobilnost i sl.), kaonpr. Generic 15D instrument, The EQ-5DThinstrument itd. Kako se u svijetu o ovoj temi daleko vie diskutirai zna, koristili smo istraivake radove pronaenena internetu kao smjernicu naem radu.

KVALITETA IVOTA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI U GRADU VUKOVARUPrikupili smo podatke anketirajui dvadeset bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti udobi od 55 do 71 godinu ivota, koji se lijee u Neurolokoj ambulanti OB Vukovar. Odnosspolova anketiranih bolesnika je 1:1, ive u gradu Vukovaru, a prosjeno boluju od Parkinsonove bolesti 6,5god.Anketirali smo bolesnike pomou The EQ-5DThinstrument upitnika kojega smo modi cirali za nae potrebe.Anketa je struktuiranog tipa, sadrava estpitanja s ponuenim odgovorima. Odnosi se na:- pokretljivost- brigu za sebe (odravanje osobne higijene,

prehranu, odjevanje, eliminaciju)- uobiajene aktivnosti (npr. Kuanski poslovi,

kuhanje, odlazak u kupovinu, druenje s prijateljima...)

- bol/nelagoda- psihike promjene- bolesnikovu procjenu utjecaja bolesti na

kvalitetu njegova ivota.Nakon analize prikupljenih podataka, dobili smo slijedee rezultate:

Samo 25% anketiranih bolesnika je samostalnopokretno to govori u prilog velikoj ovisnostinaih bolesnika o tuoj pomoi i pomagalima.20% naih ispitanika je samostalno u obavljanuaktivnosti brige za sebe (obavljanju osobnehigijene, hranjenju, odjevanju i eliminaciji), dok ukupno 80% njih ovisi o tuoj pomoi

ili pomagalima, od ega se njih 10% slui pomagalima, 20% potpuno ovise o pomoi drugih, a 50% trebaju pomo druge osobe.

U izvoenju uobiajenih aktivnosti kao to sukuanski poslovi, kuhanje, odlazak u kupovinu, druenje s prijateljima itd. ak 55% naihispitanika je izjavilo da nisu u stanju obavljati uobiajene aktivnosti, dok ih 45% navodi da ih mogu obavljati, ali uz pomo. 0% ispitanikaobavlja samostalno uobiajene aktivnosti.

Na ovome se grafu jasno vidi da itav uzorak naih ispitanika (bolesnika) osjea bol ili nelagodu, od ega njih 50% izjavljuje da im sebol ili nelagoda jave povremeno, a kod drugog dijela ispitanika, bol ili nelagoda su stalno prisutni.

Visoki postotak od 55% bolesnika je izjavilo dagotovo stalno osjeaju depresiju/anksioznost, 40% da se ponekad tako osjeaju, a samo mali dionjih, 5% je izjavilo da nema psihike promjene.

U poetku je ovo pitanje bilo zamiljeno kaoskala od 1 do 10 za procjenu bolesnikove percepcije o kvaliteti ivota kojeg ivi, meutim

POKRETLJIVOST

15%

25%

25%

35%

potpuno sam

nepokretan

samostalno sam

pokretan

potrebna mi je

pomo drugeosobepotrebna su mi

pomagala

BRIGA ZA SEBE

20%

50%

10%

20%sve obavljam samostalno

potrebna mi je pomodruge osobe

potrebna su mi pomagala

potpuno ovisim o pomoidrugih

UOBIAJENE AKTIVNOSTI

0%

45%

55%

nemam problema u

izvoenju uobiajenihaktivnosti

imam problema, ali

jo uvijek mogu sve

obavljati uz malu

pomonisam u stanju

obavljati uobiajeneaktivnosti

BOL/NELAGODA

0%

50%50%

ne osjeam bol ilinelagodu

povremeno mi se

pojavi bol ili nelagoda

stalno osjeam bol ilinelagodu

PSIHIKE PROMJENE

5%

40%55%

ne osjeam psihikepromjene - osjeamse kao i prije bolesti

ponekad se osjeamdepresivno/anksiozno

gotovo stalno osjeamdepresiju/anksioznost

31


veina ispitanika nisu znali kako bi procijenili svoju kvalitetu ivota. Stoga smo ovo pitanje preformulirali i ponudili smo konkretne odgovore. Rezultati govore sami za sebe: 0% bolesnika je izjavilo da bolest nema utjecaj na kvalitetu njihova oivota, 15% je izjavilo da bolest ima mali utjecaj, 15% da samo utjee, 30% da ima poprilino veliki utjecaj, a ak 40% da ima najvei mogui utjecaj.Kada se sagledaju rezultati dobiveni ovomanketom vidimo da Parkinsonova bolest u velikoj mjeri utjee na kvalitetu ivota oboljelih, bez obzira za kojim modelom ili de nicijom kvalitete ivota se povodili. Ovi bolesnici imaju stvarnih i velikih problema u odravanju kvalitete ivotana minimalno zadovoljavajuoj razini.

ULO GA MEDICINSKE SESTREU POMO I OBOLJELIMA OD PARKINSONOVE BOLESTI U ODRAVANJU KVALITETE IVOTAKako se ovi bolesnici rijetko hospitaliziraju, vrijeme hospitalizacije bi trebalo iskoristiti zaizradu plana zdravstvene njege i odreivanju kratkoronih i dugoronih ciljeva u procesuzdravstvene njege. To vrijeme treba iskoristiti za upoznavanje bolesnika s njegovom bolesti, te zaedukaciju samog bolesnika, ali i njegove obitelji.U edukaciji lei najvanija uloga medicinskesestre kod skrbi za ove bolesnike. Bolesnika i njegovu obitelj treba educirati o tome to moguoekivati i koji se sve problemi mogu pojavljivatis progresijom bolesti, te na koji e nain rjeavatinastale probleme. Edukacija treba biti dobro isplanirana i u kontinuitetu. Bolesnika trebapoduiti kako e urediti svoj dom (sklonitiviak namjetaja, ukloniti prostirke s poda kojenisu ksirane...). Savjetovati ga da boravi u prozranim prostorijama te poticati neovisnost kod bolesnika kod obavljanja aktivnosti brige za sebe (prehrani, eliminaciji, odjevanju, osobnoj higijeni) i kretanju. Treba ga pouiti o vanosti zdrave prehrane, ali i o moguim problemimakoji mogu nastati u svezi gutanja. Vrlo je vano

poticati bolesnika na komunikaciju. Obitelj bolesnika bi trebalo savjetovati dabolesniku pruaju podrku, da ga potiu na samostalnost, da ga ne iskljuuju iz donoenja odluka vezanih za samog bolesnika, ali i za obiteljska pitanja. Za bolesnika je bitno da seosjea korisnim i prihvaenim od strane svojeobitelji, ali i okoline u kojoj ivi, unato bolesti.Pridravanjem ovih savjeta, bolesnik moeodrati kvalitetu ivota na zadovoljavajuojrazini za njega i njegovu obitelj.

ZAKLJUAKKako bolest progredira, tako i oboljelima odParkinsonove bolesti opada kvaliteta ivota. Ovi bolesnici doivljavaju promjene u svim aspektima svoga ivota, postaju ovisni o raznim pomagalima i pomoi drugih. Kako bi to bilo to manje stresno za samoga bolesnika, ali iza njegovu obitelj, trebali bi biti educirani odstrane medicinskih sestara koje se brinu za bolesnika. Bolesnika i njegovu obitelj trebaukljuiti u planiranje, ali isto tako i u provoenjezdravstvene njege. Na kraju zajedno trebajuevaluirati postignuto. Aktivno sudjelovanje bolesnika u skrbi za sebe, bilo od strane zdravstvenog osoblja ili obitelji, ima veliki utjecaj na njegovu percepciju okvaliteti svog ivota i utjecaju bolesti na kvalitetuivota. Ako je bolesnik potican na samostalnost i na sudjelovanje u drutvenom ivotu, ako se osjea korisnim i prihvaenim, to e kvalitetaivota bolesnika biti na zadovoljavajuoj razini za njega samog.

LITERATURA:Barac, B. i sur. (1992.). Neurologija. Zagreb: Naprijed Brinar, V i sur.(1996.). Neurologija udbenik za medicinske sestre, rentgen tehniare izioterapeute. Zagreb: PrometejBrunner, SL., Suddarth, DS.: Medical-SurgicalNursing. Philadelphia: Lippincott. 7. izd.Fukar, G. (1992). Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet sveuilita uZagrebu.Fukar, G. (1996). Uvod u sestrinske dijagnoze.Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju.Gordon, M. (1987). Nursing diagnosis, process and application. McGROW HILL BOOK COMPANY.

UTJECAJ BOLESTI NA KVALITETU IVOTA - OSOBNA PROCJENA ISPITANIKA

0% 15%

15%

30%

40%

nema utjecaj

mali utjecaj

utjee

ima poprilino velikiutjecaj

ima najvei moguiutjecaj

32


Sedi, B. Zdravstvena njega neurolokihbolesnika nastavni tekstovi. Zagreb. Visokazdravstvena kola.Tryniszewski, C. (1996). The ClinicalAnswer Book. Pennsylvania: Springhouse Corporation.

INTERNET:www.sem.com.hrwww.kvaliteta.inet.hr/e-quality/prethodni/2/kugler.www.mapi-research.frwww.jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/abstract/61/1/70http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/abstract/72/2/241http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/abstract/75/7/976http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/full/69/1/67http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content/full/70/6/817http://jnnp.bmjjournals.com/cgi/content-nw/full/69/1/67/Fu1http://jnnp.bmjjournals.com/content/vol69/issue1/images/large/99489.f1.jpeghttp://www.proqolid.org/public/PDQL.htmlhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=7847857http://www.smj.org.uk/0205/parkinson.htm

33

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLESTI

Davorka Jelai, vms

Klinika za Neurologiju, KB Sestre Milosrdnice, Zagreb, Hrvatska

SAETAK

Kvaliteta ivota u smislu brige za bolesnika je relativno nov pojam na naim prostorima. No zapravo, sve bitniji dio u skrbi za bolesnika tebi svakako trebao postati stalan dio u evaluaciji sveukupne skrbi. Postoji niz upitnika kojima se kvaliteta ivota moe mjeriti. Vrlo esto nemamo vremena mjeriti ve se jedino moemo i moramo okrenuti na samog bolenika i to bolje ga upoznati da bi mu pomogli u podizanju iodravanju njemu vanih znaajki u poimanjukvalitete ivota.Kljune rijei: kvaliteta ivota, Parkinsonova bolestZa svaku osobu poimanje kvalitete ivota je razliito i duboko osobno obzirom na razliitostsustava vrijednosti koje imamo. Kada bi pokuli de nirati pojam kvalitete ivota onda bi tosvakako obuhvaalo slijedee:

- sposobnost razmiljanja i donoenjaodluka

- ziko i mentalno zdravlje- ivotni uvjeti- socijalne veze- vjerska uvjerenja- kulturalne vrijednosti- osjeaj zajednitva- nancijska i ekonomska situacija- obiteljsko funkcioniranje

U osoba koje boluju od Parkinsonove bolesti nesumnjivo dolazi do promjene kvalitete ivota. Parkinsonova bolest je degenerativna i kronina bolest te nosi niz potekoa kojima se bolesnici morju prilagoditi te ih prihvatiti. Osim njih

veliku ulogu u samom prilagoavanju imaju injihove obitelji.Nakon postavljanja dijagnoze bolesti , mnogibolesnici su skloni negiranju zbog sumnjanjau dijagnozu, trae preglede i miljenja drugih lijenika u nadi da je prvotna dijagnoza pogrena, odbijaju ukljuiti obitelj, ne pridravaju se savjetalijenika, ne uzimaju preporuenu terapiju. Toje ponekad razumljivo jer prijelaz iz relativno zdravog stanja u stanje kronine degenerativnebolesti predstavlja veliku promjenu jer se bolesnici moraju suoiti sa simptomima bolesti isvim potekoma koje oni nose. Kada govorimo okvaliteti ivota tada pretpostavljamo sve potekoe koje se javljaju s medicinske, emocionalne, obiteljske, pravne i ekonomske prirode.Trenutna sestrinska literatura uglavnom prua informacijekako olakati motorne, senzorne i autonomne simptome bolesti i zbrinjavati bolesnika u okviru smanjenog zikog funkcioniranja a zapravo semalo okree samom pitanju kvalitete ivota tihbolesnika te mogunostima samozbrinjavanjai to kvalitetnijeg funkcioniranja. Kvaliteta ivota je na naim prostorima relativno malo spominjana,no izuzetno je vana pri mjerenju sveukupnog funkcioniranja bolesnika sakroninom bolesti.Bolesniku je vrlo teko prihvatiti da se vie ne moe vratiti u normalno stanje i da njegova bolest podrazumijeva prilagodbu u ivotu. Todovodi do osjeaja straha i bespomonosti jerodjednom moraju razmiljati kao e progresijabolesti utjecati u prvom redu na njihov posao, ekonomsku situaciju, partnersku i roditeljsku

34


ulogu, zatim, privatnost, autonomnost i neovisnost. Dakako da su zabrinuti i zbog progresije bolesti, uspjenosti lijeenja i samog procesa prilagoavanja novom ivotu. Depresija, smanjena mogunost brige za sebe, gubitak posture, i smetnje kognitivnih funkcija imaju najvei utjecaj na kvalitetu ivota u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.U procesu prilagodbe bolesnici iskuse razliitepsiholoke potekoe kao to su: anksioznost, nametnute misli, poremeaj doivljavanja samog sebe, hipersenzitivnost prema drugim osobama i dogaajima, nemogunost toleriranja frustracije, ljutnju i depresiju. Osim u bolesnika, slini sesimptomi javljaju i kod osoba koje stalno brinu o samom bolesniku. Osobito se to odnosi naone najblie, pretpostavlja se na lanove obitelji. Ako potraju potekoe prilagodbe, bolesniku je potrebna struna pomo koja e ga suoiti sa nadolazeim problemima i pruiti podrku iohrabrenje te pokazati da potekoe prilagodbenisu znak slabosti karaktera i neuspjeha.No zapravo, kako zdravstveno osoblje, tako i sam bolesnik ima veliku ulogu u lijeenjusame bolesti te je uvijek potrebno bolesnika upoznati sa uzrocima, simptomima, lijeenjemi prognozom bolesti te ga upozoriti na to dai on sam ima itekako veliku ulogu u samomlijeenju. Bolesnik si moe pomoi redovitom tjelovjebom, ukljuivanjem u suportivne grupe, pravilnom prehranom, okupacionom terapijom, preureenjem ivotnog prostora, redovitimkontrolama zdravstvenog stanja i pridravanjem lijenikih savjeta te poznavanjem nainatraenja pomoi. Bolesniku je potrebno dati uvidi u komplementarne naine terapije kao to su :joga, akupunktura, masae, terapija biljem.Pomoi bolesniku da ostvari zadovoljavajuukvalitetu ivota svakako podrazumijeva poticanjeneovisnosti to god je due mogue. Svi koji su prisutni na bilo koji nain u ivotu bolesnika sa Parkinsonovom bolesti bi trebali znati da bez

obira na promjene i gubitke koje donosi samabolest, bolesnik je i dalje bie sa svim svojim radostima, interesima, ljutnjom, i strahovima. I stoga je prepoznavanje osjeaja u bolesnika, zajedno sa njegovim vjetinama, sposobnostima i interesima pomae u poboljavanju i odravanjukvalitete ivota. Medicinske sestre koje brinu za bolesnike oboljele od Parkinsonove bolesti mogu imativeliku ulogu u poboljavanju kvalitete ivota tih bolesnika a samim time i osobe koja se trajno brine za bolesnika u kui. Tako bi u pruanju to kvalitetnije skrbi pomoglo slijedee:

- edukacija o bolesti- pronalazak suportivnih grupa i udruga

za bolesnika- davanje uvida u komplementarne oblike

lijeenja- pronalaenje i pomo bolesniku u

sudjelovanju u aktivnostima koje mupruaju zadovoljstvo

- poticanje neovisnost to je god duemogue

- pruanje podrke,ohrabrenja, mogunost biranja i donoenja odluka

- znati da se interesi i potrebe mijenjaju svremenom

- pruanje informacije o bolesti, ukazati na vanost redovitih kontrola, uzimanjalijekova i pridravanja savjeta lijenika

Pri degenerativnimi kroninim bolestima pitanje kvalitete ivota bi trebao biti centar skrbi za bolesnika. Bitno je da osobe koje skrbepravodobno i valjano odgovaraju na potrebe , elje i vrijednosti bolesnika.

LITERATURA:1. Waters, CH.( 1999). Diagnosis and Management of Parkinsons

Disease. 2nd Ed. Professional Communication Inc. Caddo:2. Living with Parkinson disease. ( 10. rujan 2005.) : http://

www.parkinson.org/site/pp.asp?c=9dJFJLPwB&b=713563. Th e role of the patient. ( 10. rujan 2005) : http://www.pdf.org/Th

AboutPD/roleofpatient.cfm4. Fitzsimmons, B; Bunting, K. L. Parkinsons Disease Quality of

Life Issues.( 10. rujan 2005.) : http://www.cnsonline.org/www/archive/parkins/park-07.txt

35

PREHRANA BOLESNIKA OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI

Lenka Kopaevi, vmsGordana Tepuri, ms

Slavica Vuen, ms

Klinika za neurologiju, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska

UVODParkinsonovu bolest ubrajamo u kroninenezarazne bolesti koje su u svijetu od velikog socio-medicinskog znaenja po tome to zahtijevaju dugotrajno lijeenje i zdravstvenu skrb, velike bolnike kapacitete i dobro organiziranuslubu kunog zbrinjavanja takvih bolesnika. Dovode do niza frustracija kod oboljelog iobitelji jer izazivaju trajno oteenje koje zahtjeva promijene u ivotnom stilu. Oekivano trajanje ivota i kvaliteta ivota kod oboljelih ovisi o 7ivotnih pravila koje bi svi trebali primjenjivati upreventivne svrhe;

1. tri dnevna obroka u odgovarajuemvremenskom razdoblju

2. doruak svaki dan3. umjerena aktivnost 2-3 puta tjedno4. 7-8 sati spavanja5. nepuenje6. umjerena tjelesna teina7. umjerena ili nikakva potronja alkohola

Uloga medicinske sestre kao lana zdravstvenog tima poinje od same prevencije oboljenja pa dozbrinjavanja oboljelog. Kad govorimo o prevencijimislimo na edukaciju bolesnika i obitelji.Edukacijom utjeemo na stavove i ponaanje bolesnika tj.mjenjamo njegove negativne stavove. Medicinska sestra takoer ima ulogu u prikupljanju podataka o zikom, psihikom i socijalnom funkcioniranju u njegovom domu, mogunosti zadovoljavanja dnevnih potreba, upuuje na pristupanost odreenih socijalnihpogodnosti , spaja bolesnika sa servisima pomoi u zajednici.Iz ovog zakljuujemo da uloga medicinske sestreneophodno na svim razinama pri zbrinjavanju oboljelih ali u ovom djelu usmjeriti emo se naulogu medicinske sestre pri pravilnoj prehranioboljelih od parkinsonove bolesti.

RAZRADA TEMEKao i sve ostale bolesti tako i parkinsonovazahtjeva uravnoteenu prehranu kako bi sepostigla zadovoljavajua razina energije i bolji uinak lijekova. Vano su raznovrsne namirnice kojima zadovoljavamo dnevne potrebe za unosom prehrambenih i zatitnih tvari.Ciljevi pravilne prehrane kod parkinsonove bolesti;

postii i odravati prehrambeno stanje bolesnika s obzirom na potrebe za mikro i makro elementima

postii i odravati tjelesnu teinu

Da bi se postigli zadani ciljevi potrebno je za svakog bolesnika izraditi individualni plan prehranena osnovi procijene njegovog prehrambenog statusa. Prije same procijene bolesnikovog iprehrambenog statusa medicinska sestra mora biti upoznata sa promjenama na probavnom sustavu koje su karakteristine za parkinsonovubolest. Jedna od najvanijih potekoa je oteano gutanje koje se moe pojaviti zbog promjena uustima, drijelu ili jednjaku. Vano je spomenutineophodan oprez pri konzumiranju krute hranekod oboljelih. Ovaj poremeaj povezan je sa promjenama u kontroli pokreta jezika, miiadrijela i gornjeg krunog miia jednjaka posljedica ega je zaostala hrana u ustima. Samo mala koliina hrane uspijeva potaknuti primarni peristaltiki val koji se dalje nastavlja do donjeg krunog miia jednjaka i omoguava njegovopranjenje. U veini sluajeva kontrakcije nisuuinkovite i hipokinetski se jednjak esto ispuni zrakom. Kod oboljelih od parkinsonove bolesti nastaju potekoe pri pranjenju eluca. Vrijemepranjenja varira ovisno o koliini i vrsti uzete hrane pri obroku. U elucu se najdue probavljaju masnoe, zatim proteini, pa ugljikohidrati i na kraju vlakna. Djelovanje antikolinergikih lijekova takoer utjee na pranjenje hrane iz

36


eluca. Sljedea vana potekoa je zatvor kodoboljelih od parkinsonove bolesti. Oko 50% bolesnika ima manje od jednog pranjenja crijeva dnevno.

Do opstipacije dolazi zbog: zastoja u funkciji uzrokovan poveanim

crijevnim kontrakcijama loa pokretljivost debelog crijeva promjene u funkciji analnog kanala

Ciljevi pravilne prehrane kod oboljelih od parkinsonove bolesti su:

postii i odravati prehrambeno stanje bolesnika s obzirom na potrebe za mikroi makro nutrijentima

postii i odravati tjelesnu teinu

Da bi zadovoljili zadane ciljeve potrebno je za svakog bolesnika izraditi individualni planprehrane na osnovi procijene prehrambenog statusa.

PRO CJENA PREHR AMBENO GSTATUSA BOLESNIKA = ANAMNEZAPREHRANEJedna od zadaa medicinske sestre je uzimanje medicinske anamneze u ovom sluaju vezaneuz prehranu. Anamneza e nam pomoi priprepoznavanju i izdvajanju prehrambenihnavika koje bi mogle pogorati stanje bolesnika, predstavljati rizik u njegovu lijeenju. Antidepresivi i drugi slini lijekovi mogli biutjecati na raspoloenje bolesnika, a takoer ina apetit i tako na tjelesnu teinu, stoga je vano u anamnezi saznati dali ih koristi ( takoer isteroidi, antibiotici, kontaceptivi ili laksativi ). Uanamnezi moramo ispitati postojanje patolokih stanja odnosno bolesti koje ograniavajuuzimanje odreenih hranjivih tvari poputdiabetes mellitusa, operacije ui, visokog tlaka. Prehrambenom anamnezom ispitujemonavike pojedinca koje su nam bitne u procijeni dnevnog unosa i gubitka kalorija pri odreivanjuenergetske ravnotee. Sestra moe traiti odbolesnika da opie to je jeo u posljednja 24 sata, koristei mjerenja pomou alice, ae, tanjura, lice Ovo je jedna od brzih procjena statusa koja se temelji na prisjeanju bolesnika zato nemoemo traiti da se sjeti dueg razdoblja od 48 sati jer ne bi dobili dovoljno tone informacije, a i podaci o jednodnevnoj prehrani ne mogu

prikazati cjelodnevni prehrambeni status.Moramo saznati tko priprema i kupuje hranu, izbor hrane, broj obroka, gdje se hrani, to volijesti te s druge strane kakve su mogunosti da zadovolji svoju potrebu. Potrebno je utvrditi standardnu tjelesnu teinu, odstupanje, postaviti realne ciljeve ukoliko trebareducirati teinu. Vrstu, uestalost, motiviranost i mogunost izvoenja eljenih mogunosti izvoenja eljenih tjelesnih aktivnosti takoerje potrebno utvrditi. Od psihosocijalnih initeljaprocjenjujemo ivotnu sredinu, materijalnu iobrazovno stanje, religijske stavove, podrkuobitelji i initelje stresa. Na kraju procijene prehrambenog statusamoramo utvrditi to bolesnik oekuje i koliko jespreman prihvatiti traene promijene.Za zadovoljavanje energetskih potreba potrebnoje 25-30 kcal/ kg na dan, a kod jae diskinezijei vei unos energije, jer one za bolesnike predstavljaju umjereni napor. U koliko dolazi do pada tjelesne teine potrebno je poveati unos kompleksnih ugljikohidrata. Poveanjemugljikohidrata u prehrani dovodimo i do porasta sekrecije inzulina to smanjuje razinu velikih neutralnih kiselina u krvi. Navedeneaminokiseline smanjuju prijelaz L- dopa krozkrvno- modanu barijeru i tako smanjuju uinak.Zato je preporuljivo smanjiti unos proteina zadoruak i ruak, a dati vei za veeru to dovodi do poboljane pokretljivosti.Dnevno je potrebno 0.8 gr/ kg tjelesne teinejer njihov manjak uzrokuje pad tjelesne teine, slabljenje imunosnog sustava slabije cijeljenjerana, te slabost miia. Posebna panja mora se usmjeriti na dovoljan dnevni unos Ca, Fe, vitamina B. Prema novijim istraivanjima Fekoje se uzima sa Sinemetom reducira uinak lijeka pa se izbjegava ta kombinacija.

SAVJETI ZA OBOLJELE ODPARKINSONOVE BOLESTI

Ostavite sebe dovoljno vremena za svakodnevne aktivnosti, jer tako nikada neete biti u urbi

Ukoliko vam vjebanje i svakodnevneaktivnosti predstavljaju teret ili nemate snage nemoj te se obeshrabriti

Nemojte dozvoliti da drugi ine neto zavas, osamostaliti se

Za bolesnike je vana prikladna pomo i njega

37


kako bi se omoguio to kvalitetniji ivot. Za olakanje prilagodbe za bolest najvanija jepodrka suprunika, obitelji i prijatelja. Vano je ohrabriti bolesnika, maksimalno ga ukljuiti usve obiteljske aktivnosti kako bi sam unos hrane protekao sa to manje potekoa. Hranjenje bolesnika moemo olakati savjetujui muupotrebu prikladnog pribora koji je dizajniranza bolesnike sa neurolokim bolestima. Vezanouz prehranu, bolesnika treba uputiti u pravilnunjegu usne upljine, redovito pranje, ispiranje, etkanje, upotrebu konca i svile i masaugingive.

PL AN ZDRAVST VENE NJEGE

SESTRINSKA DIJAGNOZA1. Opstipacija u/s osnovnom bolestitt

CILJBolesnik e imati stolicu jedanput na dan

INTERVENCIJE Poticati kretanje u skladu sa mogunostima

bolesnika Poticati ga i voditi u toalet ili stavljati na

princezu Osigurati privatnost Poticati na dovoljan unos tekuine i hrane

bogate vlaknima Redovita njega urogenitalne regije Primijeniti po potrebi laksativ

EVALUACIJABolesnik je danas imao stolicu

SESTRINSKA DIJAGNOZA2. SMBS ( osobna higijena ) u/s osnovnom bolesti,sekundarno, tremor ruku

CILJBolesnik e uz pomo svakodnevno sudjelovati u obavljanju osobne higijene

INTERVENCIJE Poticati bolesnika na redovito obavljanje

higijene Osigurati privatnost Osigurati pomagala Pomoi bolesniku oprati nedostupna

mjesta(lea) Osigurati optimalne mikroklimatske

uvjete Pruati podrku, pohvaliti pacijenta Osamostaliti bolesnika koliko je god

mogue, ne raditi umjesto njega

EVALUACIJABolesnik je obavio osobnu higijenu uz pomo medicinske sestre

SESTRINSKA DIJAGNOZA3. SMBS (hranjenje) u/s osnovnom bolesti,sekundarno, tremor ruku

CILJBolesnik e prikladno jesti pomou prikladnogpribora

INTERVENCIJE Smjestiti bolesnika u povieni poloaj Osigurati mirnu i ugodnu atmosferu Lijepo servirati hranu da potakne apetit

bolesniku Osigurati odgovarajui pribor za jelo Poticati samostalnost Osigurati hranu mislei na navike

bolesnika, religiju, ogranienja Omoguiti da unese odgovarajuu

kalorijsku vrijednost

EVALUACIJABolesnik samostalno jede uz odgovarajui pribor

SESTRINSKA DIJAGNOZA4. Oteano gutanje u/s osnovnom bolesti, sekundarno, poremeaj miia drijela

CILJTijekom hranjenja bolesnika nee doi doaspiracije hrane

INTERVENCIJE Poticati konzumiranje hrane, ohrabriti

bolesnika Davati pasiranu hranu Omoguiti dovoljno vremena za jelo Biti uz bolesnika za vrijeme jela Davati bolesniku dovoljno tekuine

EVALUACIJABolesnik je pojeo obrok bez potekoa

38


ZAKLJUAKUloga medicinske sestre u prehrani bolesnika sa parkinsonovom bolesti je jako vana.Medicinska sestra, kod prehrane ovih bolesnika, mora voditi rauna o nizu parametara koje smospomenuli predhodno u tekstu(tjelesnoj teinipacijenta, nus-pojavama lijekova koje bolesnik koristi, prehrambenim navikama bolesnika, opem stanju bolesnika).Osobito trebamo paziti kako serviramo hranu bolesniku. Svakako moramo paziti da hranu lijepo serviramo, tako da bolesniku bude primamljiva izgledom.Tijekom hranjenja bolesniku trebamo osiguratimirnu i ugodnu atmosferu, bez nepotrebne buke, optimalne mikroklimatske uvijete, bez iritirajuih mirisa.Od osobite je vanosti da bolesniku damo dovoljno vremena da moe pojesti obrok, a ne ga stalno pourivati.Kako ovi bolesnici imaju tremor ruku, vrlo jevano osigurati im prikladan pribor s kojim emoi unijeti u organizam dovoljnu koliinu hrane.Kao to smo ve na poetku rekli Parkinsonova bolest je bolest kroninog tijeka, te je osim dobreedukacije bolesnika veoma vana edukacija obitelji i onih koji ive sa bolesnikom.

39

PSIHIKE PROMJENE OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI

mr.sc. Daria Vuger-Kovai, prof.psih

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varadinske Toplice, Hrvatska

SAETAKParkinsonova bolest (PB) je tipian predstavnik ekstrapiramidalnih bolesti, koja u vremenskoj perspektivi dovodi do odreenog stupnja limitiranosti. Oboljelog prate promjene u radnom, socijalnom i obiteljskom funkcioniranju, a posljedino je neophodna prilagodba i mijenjanje ivotnog stila. Bolest dovodi do umjerenih neuropsihikih pojava.

U radu se govori o neuropsihikim promjenama u oboljelih od PB, te nainima reagiranja i mogunosti lprilagodbe.

41

KVALITETA IVOTA BOLESNIKA SA PARKINSONOVOM BOLEU

Milanka Miki

Neuroloka klinika, Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

UVODParkinsonova bolest ( PB) je oboljenje motornog nervnog sistema. Detaljan opis bolesti dao je1817. godine James Parkinson pa je po njemu i dobila ime. U bazalnim ganglijama prisutan je manjak broja stanica koje proizvode dopamin i kao posljedica njegovog nedostatka javljaju senevoljni pokreti. Bolest karakteriu tremor, rigori usporenje pokreta.

RAZVOJ I TOK BOLESTIBolest se javlja kod ljudi srednje ivotne dobi i kod veeg broja ljudi tree ivotne dobi, iznad 65. godina . Ona se obino polagano razvija, pa moe proi nekoliko mjeseci ili godina prije nego bolesnik ustanovi da imategobe. Manifestuje se ritminim, nevoljnim pokretima u miru, tremor, pojaanjem tonusa tjelesne muskulature i ekstremiteta, rigor kojiza posljedicu ima usporenje svih pokreta, a vremenom i nemogunost izvoenja niza, za svakodnevni ivot, potrebnih radnji. Bolesnik ima hipomimian izraz lica poput maske.Tekoe koje se prvo uoavaju su na planu ne motorike. Bolesnici se ale na promjenu glasatokom dana, oteano vakanje hrane, tekokretanje i tee zaustavljanje u hodu. Oigledno je pognuto dranje bolesnika, sve kretnje su oskudne i usporene.Aktivnosti svakodnevnog ivota su umjerene do znatno reducirane to zavisi od stanja oboljelog. Koritenje pribora za jelo i sjeenje hrane oteanoje jo u ranoj fazi bolesti. Nekada je potrebnadjelimina pomo druge osobe, a u teimsluajevima bolesnika treba hraniti. Oblaenjezadaje potekoe oboljelim od PB, pogotovouvlaenje rukava, zakopavanje, vezanje pertli. Rukopis bolesnika se mijenja od lake usporenosti sa manjim slovima do potpuno neitkog.Motorikim smetnjama se vremenom pridruujuvegetativne, te hipersalivacija, a koa lica postaje

masna i sjajna. U poetku bolesti govor je blago promukao i kako bolest napreduje postaje teak za razumijevanje ili je potpuno nerazumljiv.

LIJEENJEPB nije fatalna bolest i danas postoje djelotvorni lijekovi koji smanjuju osnovne tegobe i utiuna kvalitet ivota oboljelih. Lijeenje je uspjeno posebno u ranoj fazi bolesti, iako ne zaustavljanjeno napredovanje, znaajno smanjuje simptomebolesti. Preporuuje se speci na kombinacija lijekova koja se razlikuje kod pojedinih bolesnika, a esto zahtijeva vrijeme i strpljenje.

LIJEKOVILEVODOPA- je jedan od najdjelotvornijihlijekova. Podie nivo dopamina u mozgu.DOPAMINERGIKI AGONIST- direktno stimuliraju receptore i zamijenjuju ulogudopamina u mozgu. U ranoj fazi bolesti uzimajuse kao monoterapija, a kasnije u kombinaciji sa Levodopom pojaavaju njen uinak.MAO inhibitori- usporavaju razgradnju dopamina i odgaaju primjenu Levodope.COMT inhibitori- blokiraju razgradnju Levodope prije ulaska u mozak. Uzimaju se samo uz Levodopu i produavaju njen uinak.NMDA antagonisti- u ranoj fazi bolesti uzimaju se kao monoterapija, kasnije u kombinaciji sa Levodopom.

NEELJENI EFEKTISvi navedeni lijekovi mogu izazvati neeljneefekte. Moe se javiti nesanica, konfuzija, slabljenje memorije i halucinacije. Neki lijekovi izazivaju muninu, povraanje, suhou usta, zamagljen vid, retenciju urina, opstipaciju.Intoksikacija antiparkinsonicima moe dovestido delirija. To se najee javlja kasno u tokudana ili nou. Zato treba znati kombiniratilijekove i doze, te dnevnu dozu lijeka podijeliti

42


na vie manjih.Prelazak iz najboljeg u najloije stanje moe se dogoditi iznenada i moe potrajati. Krize kod PB mogu nastati i kao rezultat samoincijativnog prekida terapije. Potrebno je ukazati bolesnikuna posljedice prekida terapije.

HIRURKO LIJEENJEHirurko lijeenje ili ugradnja stimulatora poput pacemakera za srce se primjenjuje samo kodbolesnika koji se ne mogu uspjeno lijeiti lijekovima ili su razvili nekontrolirane pokrete koji se ne mogu suzbiti lijekovima.Kod mlaih osoba Levodopa se tedi za kasnije, dok se kod starijih osoba sa jako izraenimsimptomima poinje sa malim dozama.

HIGIJENSKO DIJETET SKE MJEREBolesnicima se preporuuje uzimanje manjih obroka i zalogaja. Bolest posebno zahtijeva pravilnu i uravnoteenu prehranu. Ako jegutanje oteano treba motivisati bolesnika da svjesno kontrolie salivaciju dranjem glaveuspravno i periodinim gutanjem. Najvanijeje stalno odravati poeljnu teinu. Unos hrane moe utjecati na apsorpciju Levodope pa trebaposvetiti posebnu panju utjecaju prehrane nauinkovitost lijeka, te stadiju bolesti u kojemtreba zapoeti s speci nim nainom prehrane.Takoer je nuno istaknuti sve mehanizmeodgovorne za apsorpciju lijeka, put Levodope prije ulaska u cirkulaciju i sve prepreke na putukoje sprijeavaju njenu apsorpciju.

KAKO POMO I BOLESNIKU SA PBUspostavljanje funkcionalnih sposobnosti je neophodno ve u inicijalnoj fazi bolesti.Da bi se omogiio kvalitetniji ivot oboljelih od PB vana je pomo, njega u kui i potporasuprunika i drugih lanova obitelji i prijatelja.Bolest je praena i mentalnim problemima.esto se javlja i depresija vezana za povlaenje izdrutva zbog progresije bolesti.Bolesnika treba ohrabriti i ukljuiti u obiteljske aktivnosti, podrati ga u dnevnim vjebamakako bi odrao miinu snagu, poboljao koordinaciju i spretnost, te kompenzirao nedostatak automatskih pokreta. Treba istaiznaaj svakodnevnih vjebi hodanja. Trebapraviti velike korake, svjesno pokretati ruke pri hodu, podizati stopala. Trening pokretljivosti

koriten je u prevenciji magnetnog hoda. Koduznapredovale PB neophodno je bolesniku objasniti da su promjene motorike uobiajne. Porodicu treba uputiti u mogunost razliitepomoi u stanu, ime e se unaprijeditibolesnikova pokretljivost i izbjei povrede pri padu.Bolesnika treba ohrabriti i podstknuti naodravanje zike aktivnosti u zavisnosti od stanja i godina starosti. Iako vjebanje neeukloniti simptome bolesti ili smanjiti njenuprogresiju, ona e poboljati bolesnikovo tjelesnoi duevno stanje.

ZAKLJUAKZahvaljujui napretku medicine, znanosti, socijalno ekonomskog statusa i drutva ovjekov vijek je produen. Taj civilizacijskinapredak zahtjeva sve vee napore drutvaza zadovoljenje potreba starijeg stanovnitva. Ovo produenje ivotnog vijeka donosi viebolesti karakteristinih za stariju populaciju. Meu ovim bolestima je i PB. Kako produljenje ivotnog vijeka koji nije produktivan i eljen, ilije ispunj

Documents

Parkinson