Parkiralista i Naplata

7/27/2019 Parkiralista i Naplata

1/7

Privatna Srednja strukovna kola s pravom javnosti Libar

Antuna Mihanovia 5, iroki Brijeg

Maturski rad

Parkiralita i naplata

Mentor:

Uenik: Bojan Barali

jul 2013.


2/7

Sadraj


3/7

1. Uvod

Posljednjih godina dolo je svuda u svijetu do veoma velikog poveanja saobraajnihpotreba, do ogromne proizvodnje i upotrebe motornih vozila. U vezi s tim mnogi su se problemi

pootrili, a neki su se po prvi put pojavili. Nagao i velik porast gradova doveo je do nesluenograzvoja saobraaja na gradskim ulicama, daleko veeg i breg od onog za koji su one biladimenzionirane. Koncentracija proizvodnje, raspodjele i potronje u gradovima dovela je doupotrebe velikog broja kamiona u centralnim dijelovima gradova radi snabdijevanja trgovinskemree.

Koncentracija stanovanja dovela je do nunosti da se velike mase stanovnitva prevoze odmjesta stanovanja na mjesto rada i obratno i da se za taj prijevoz organizira javni saobraaj. Porastivotnog standarda stanovnitva, tenja za veom pokretljivou i udobnou i slino dovele su dosve vee upotrebe individualnih saobraajnih sredstava. Sva navedena vozila trebaju odreene

povrine za kretanje i stajanje, ona se meusobno isprepliu, a ba tih povrina u starim dijelovima

gradova nema dovoljno, te uslijed toga nastaju veliki i teki problemi. Problem ini jo teiminjenica da nove ulice na perifernim dijelovima gradova imaju znatno vee profile, prilagoenenovim poveanim saobraajnim potrebama, nego to su profili starih ulica, a u njih se ulijevaju.Ispreplitanje meugradskog, prigradskog i lokalnog saobraaja u centralnim dijelovima gradova,gdje su saobraajne potrebe najvee, dovodi do saobraajne prenatrpanosti i tekog problema

parkiranja i garairanja vozila. Problem saobraaja u mirovanju vrlo je razliit u pojedinimzemljama, pa i unutar jedne te iste zemlje.


4/7

2. Pojam parkiranja

Parkiranje kao pojam nastaje poetkom 19. vijeka na sjevernoamerikom kontinentu USA,kada je Ford u svojoj tvornici koncipirao prvu pokretnu traku za proizvodnju privatnih vozila, koja

je bila pretea masovne proizvodnje privatnih motornih vozila.

irenjem masovne proizvodnje privatnih motornih vozila, najprije u Evropu, a potom diljem svijeta,poinje i problem uzrokovan koritenjem privatnih motornih vozila, najprije kretanja pa potom imirovanja parkiranja.

Poveanjem urbanizacije u svijetu, kao i poveanja standarda ivota, kretanje, pa tako i parkiranje,postaje sve vie dominirajui problem ubranih sredina. Sve ee i masovnije koritenje privatnogvozila u urbanim sredinama postaje ograniavajui inilac razvoja i ekonomskog ivota ugradovima pa je zbog toga nuno radi odrivog naina ivota u gradovima svoditi koritenje

privatnog vozila na podnoljivu mjeru.

Parkiranje, kao posljedica koritenja privatnog vozila, predstavlja problem u smislu racionalnoga

koritenja urbanog prostora, ali i predstavlja mono sredstvo kojim je mogue, ponudom parkiranja,upravljati ukupnom prevoznom potranjom odreenog urbanog podruja.

Lokalna zajednica u veini sluajeva kontrolie i regulie ulina parkiralina mjesta, dok suizvanulina parkiralina mjesta i garae, u razliitoj vlasnikoj strukturi i s razliitim reimomuslova i naplate parkiranja.

Takoe, u namjeri da omogui podnoljiv ivot u gradu, lokalna zajednica esto, uz ostale mjereupravljanja prevoznom potranjom (gdje je uvijek najvei problem koritenje privatnog vozila zakretanje), koristi mjere upravljanja ponudom parkiranja. Ponuda parkiranja modelira ukupnu

prevoznu potranju, svojim standardima parkiranja (dugorono), reimom parkiranja

ogranienjem vremena parkiranja (kratkorono i na srednji rok) te naplatom i cijenom parkiranja(kratkorono i na srednji rok).

2.1. Problemi parkiranja u gradovima

Kada je je rije o parkingu, postoje brojni problemi koji se pojavljuju u parkiranju nagradskim povrinama predodreenim za parking. Slijede neki od njih:

Korisnici ponude parkiranja esto su oni koji su doli prvi dok jo mjesto nije zauzeto Ulino parkiranje uzrokuje smanjenje sigurnosti u prometu i probleme poveanja zaguenja

(preoptereenja) ulica. Parkiranje na ulici, uzduno, koso ili okomito uzrokuje, prilikommanevra, prekid prometnog toka te ugroava pjeake koji nemaju dobru preglednost zakretanje uzdu ili preko ulice.

Loe upravljanje parkiralinom ponudom i manjak informacija o raspoloivosti mjesta zaparkiranje uzrokuje nepotrebno cirkulisanje prometa u traenju slobodnog mjesta zaparkiranje, to uzrokuje poveano prometno zagaenje, optereuje dodatno prometni tok ipoveava stres vozaa, ime se utie na smanjenje ukupnog stupnja sigurnosti u prometu.

Regulativne mjere koje se odnose na parkiranje mogu biti slabo ili nikako provoene te suesto neformalne ili ak u sferi korupcije.

Parkiranje na pjeakim povrinama onemoguuje kretanje pjeaka (naroito osoba sproblemima u kretanju i majki s djejim kolicima), to ima za posljedicu manju atraktivnostpodruja.


5/7

Neracionalne su tarife ulinog i vanulinog parkiranja (ulino povoljnije od vanulinog), paje koritenje vanulinog parkiranja slabo iskoriteno.

injenica je da velika ponuda parkiranja u gradskim sreditima potie ljude na koritenjeprivatnog vozila, pa stoga poveava zaguenja preoptereenja ulica i zagaenja koje tajpromet proizvodi. U suprotnom, manja ponuda parkiranja ili parkiranje s ogranienjimarezultirat e manjim prometnim optereenjem, manjim zagaenjem te promjenom u

modalnoj raspodjeli prema drugim nainima putovanja. Gradska sredita su suoena s gubitkom prihoda zbog nedostatka ponude parkiranja (za

razliku od periferije koja ima dostatnu ponudu mjesta za parkiranje) pa nastoje nekritinoosigurati dovoljnu ponudu parkiranja.

2.2. Definicija parkiranja i ponude parkiranja

Parkiranje oznaava proces smjetaja i ostavljanja vozila, koje je ogranieno vremenskidolaskom i odlaskom vozila, dok korisnik vozila nastavlja aktivnosti radi kojih je poduzeo

putovanje.Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj i ostavljanje vozila

(pod tim se razumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje.

Potreba za parkiranjem vozila naziva se potranja za parkiranjem. Ako se poveava brojvozila u naselju, lokalnom okruenju ili urbanoj sredini, tada se proizvodi potranja za parkiranjem.Pretpostavka je da do porasta stepena motorizacije postoji ravnotea izmeu ponude i potranje za

parkiranjem. Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja zaparkiranjem. Trend porasta stepena motorizacije u svijetu proizvod je kontinuiranog procesamigracije stanovnitva u gradove te poveanja broja motornih vozila u svijetu, koji od 2000. godineima trend godinjeg rasta od 2%.

Potreba za mirovanjem vozila je neizbjean pratilac svih vidova saobraaja. injenica je da

putniki automobil provede vie od 90% vremena u stanju mirovanja. Zato se obezbjeivanjeuslova za mirovanje parkiranje vozila postavlja kao polazni uslov za funkcionisanjesaobraajnog sistema.

U velikim gradovima ukupne potrebe se kreu u granicama 1,3 do 1,8 parking mjesta pojednom vozilu, odnosno oko 25 40 m2/PA ureenih saobraajnih povrina. U prijevodu, toznai da na nivou od 1 PA/porodicu parkiranje putnikih vozila moe da angauje prostor koji

je ravan polovini stambenih potreba.

Iz ovoga moemo izvui dva zakljuka:

1. da je individualni saobraaj krajnje neracionalan

2. da parkiranje predstavlja veliki urbanistiki problem ije rjeavanje zahtijeva smiljenpristup kako u drutveno ekonomskom, tako i u tehnikom pogledu.

Problemi s parkiranjem nastaju u onom trenutku kada potranja za parkiranjem preraste, po svomvolumenu u nekom periodu, ponudu parkiranja. Tipino za veinu gradova svijeta, problem

prvobitno nastaje u gradskim sreditima, gdje potranja za parkiranjem viestruko nadmaujeponudu parkiranja. Lokalne uprave urbanih podruja veinom, pri omoguavanju ponudeparkiranja, tipino slijede sljedee nabrojane strategije za pojedinu grupu korisnika:

Rezidenti domicilno stanovnitvo urbanog dijela (naselja) imaju prioritet na listikorisnika. Preferira se pristup ulinoj i/ili vanulinoj ponudi parkiranja.

Poslovni korisnici (poslovnih objekata te ostalih poslovnih funkcija u kontekstu obavljanjaposlova), turisti i korisnici trgovina (kupci) sljedei su na listi prioriteta kojima sedozvoljava pristup ponudi parkiranja odreenog podruja. Pri modeliranju tarifne politike ta


6/7

grupa korisnika plaa jedininu cijenu mjesta za parkiranje vie od rezidenata.

Zaposlenici su posljednji u prioritetu za pristup ponudi parkiranja odreenog podruja. To seveinom odnosi na ulinu, odnosno dijelom na vanulinu ponudu parkiranja. Jasno je da tagrupa korisnika ini dvostruki nepovoljni efekt za prometnu infrastrukturu

Dostava takoe treba ulinu i/ili vanulinu ponudu parkiranja tokom dana, radi dostave

razne robe i potreptina. Dostava se nastoji u vremenskoj emi pomaknuti u vrijeme kadanije prometna infrastruktura optereena, to implicira pomicanje u none ili ranojutarnjesate.

2.3. Tipovi ponude parkiranja

etiri su osnovna tipa ponude parkiranja:

1. Ulino parkiranje je mjesto za parkiranje na ulici. To moe biti uzduno parkiranje, koso iliokomito parkiranje, no nalazi se u profilu uliice. esto ta mjesta mogu biti legalna,

polulegalna ili potpuno nelegalna. injenica je da ulino parkiranje oduzima prostor ostalimuesnicima u prometu, te je namijenjeno ili koriteno iskljuivo za korisnike privatnihvozila. U pravilu je taj tip parkiranja javnoga karaktera, a nadzire ga lokalna uprava premasvojim propisima, ima operatera koji provodi reim kontrole, te se odrava u sklopu javnihcesta ili posebno. Operater moe biti javno preduzee u vlasnitvu lokalne uprave ili za taj

posao moe biti raspisana koncesija. Lokalna uprava svojim regulativnim propisimaodreuje reim ponude parkiranja, cijenu parkiranja, dostupnost i vremensko ogranienje

parkiranja, te ulice u kojima je mogue i dozvoljeno parkiranje, a u kojima ne. Regulativnimmjerama propisuju se i sigurnosne mjere za taj tip parkiranja (npr. zabrana u zoni raskrsnice,u blizini stajalita javnoga gradskog prevoza i sl.). esto korespondira sa strategijamaupravljanja vanulinim mjestima za parkiranje u javnoj funkciji te je sastavni dio ukupne

prometne politike. Prvi uslov za uvoenje regulativnih mjera tog tipa ponude parkiranja jeda ukupna potranja nadilazi ponudu parkiranja.

2. Javno vanulino parkiranje. Ponuda mjesta za parkiranje koje nije na javnoj ulinoj mrei,ali je dostupno kao to su i javne ceste. U pravilu, to su povrine izvan uline mree urbanesredine, namijenjene za parkiranje, ali je naglasak na tome da su u javnoj funkciji. Na tomtipu ponude parkiranja mogu biti regulativne mjere u smislu ogranienja vremena

parkiranja, kao i tip naplate parkiranja. Upravljanje obavlja operater lokalna uprava ili jeustupljeno koncesijom privatnom operateru, koji za lokalnu upravu obavlja posaoupravljanja i odravanja javnog vanulinog parkiranja.

3. Privatno vanulino parkiranje. To je parkiranje koje je pridrueno i uslovljeno zaodreeni objekat (zgradu poslovne namjene i sl.), ili za koritenje odreene namjenezemljita. Primjeri su poslovne zgrade ili trgovaki centri. Samo osobe koje su povezane zakoritenje tih objekata ili zemljita, teorijski mogu koristiti taj tip parkiranja. Korisniciobjekata ili zemljita sami obavljaju kontrolu koritenja takvog tipa parkiranja, jasnotemeljeno na propisima. Taj tip parkiranja moe biti javnoga karaktera (trgovaki centri), ili

polu-javnog ili ogranienoga karaktera za odreene kategorije korisnika (kad su u pitanjuposlovne zgrade pristup mogu imati samo osobe koje dobiju pristup vezan uz poslovnuaktivnost). Regulativne mjere mogu biti uz naplatu ili bez naplate, te ogranienog ilineogranienog vremena parkiranja.

4. Privatno vanulino parkiranja stanovnika. Podrazumijeva vanulino parkiranje vezanouz kue ili stanove, a parkiraju vlasnici odnosno korisnici stanova. Teorijski, samo vlasniciili korisnici mogu koristiti taj tip parkiranja. Kontrolu i odravanje obavljaju vlasnici mjesta


7/7

za parkiranje. Ovaj tip parkiranja nema vremenskog ogranienja i u pravilu nije podnaplatom, ve je ukljueno u cijenu stana ili kue, prilikom izgradnje koja je uslovljenastandardima za parkiranje.

Documents

Parkiralista i Naplata