Partner Bosna i Hercegovina Februar 2004 - optimus.CMScms.optimus.ba/Avanti_ApplicationFiles/122/Documents/IzvjestajPlanet... · (depositi + pozajmice) Pokazatelj troskova kred. Gub

Partner MFI Gosp. Senad Sinanovi , Izvr ni direktor

Planet Rating 15 maj, Novi tr ni centar, Sjenjak, 75000, Tuzla, Bosna i Hercegovina

76 rue Fbg Saint Denis 75010 Paris France [email protected] www.partner.ba Tel: 33 1 53 24 31 31 Fax: 33 1 53 24 11 57 Tel: / Fax: (387) 35 245 780, 245 781, 245 782 [email protected] www.planetrating.org Ref: KM170404

Partner Bosna i Hercegovina

Februar 2004 Ocjenjiva ka ljestvica i formule se nalaze na slijedecoj strani.

Op ta ocjena

Ocjene po podru jima

A Trend: Stabilan

G (R)

I (M)

R (U)

A

F

E

ukovodstvo i dono enje odluka

enad ment informacionih sistema

pravljanje rizikom

ktivnosti: proizvodi i usluge

inansiranje i likvidnost

fikasnost i profitabilnost

A

a

a

a

a

a

U aprilu 1997. godine Mercy Corps i kotska evropska pomo su osnovali Parner koji je u decembru 2000. godine na lokalnom nivou registrovan kao mikrokreditna organizacija u Bosni i Hercegovini i jedna je od njavecih takvih organizacija u BiH. Ova multietni ka i me uentiteska organanizacija sa sjedi tem u Tuzli, trenutno ima 11.935 klijenata u oba entiteta, Federaciji BiH i Republici

Srpskoj, kao i u Br ko Distriktu kojima pru a individualne kredite, a 56% klijenata ine ene.

Rating Plus Sazetak

Okru enje Zrelost Ocjena na skali

Ciljano tr i te

Konkurentno; uskoro izmjena pravnog okvira Mlada: 7 godina djelovanja

Velika: Portfolio od preko 12 miliona EUR iroko: prosje ni akitvni kredit 63%

nacionalnog dohotka po glavi stanovnika

012345

G. Decision-makingG. Planning and budg.

G. Management team

G. HR mgt

I. MIS

I. Info. on activitiesI. Accounting and

Finance info.R. Int. controls and proc.

R. Internal auditA. Portfolio mgmt.A. PAR31

A. Write off ratio

A. Credit risk coverage

F. ALM

F. Liquidity security

E. Productivity

E. ROA

E. Op. expense ratioE. FSS

Maximum scores

Scores obtained by the institution

2001 2002 2003

2001 2002 2003

AKTIVNOSTI POSLOVANJE

Broj uposlenih 68

76

93

Produktivnost osoblja 100

94

128

Ukupna aktiva (K EUR) 7 345

10 328

13 568

Povrat na sredstva 13.6%

9.9%

9.7%

(K BAM) 14 365

20 200

26 536

Prosjecan povrat na sredstva

4.7%

1.7%

3.8%

Aktivni krediti (K EUR) 6 814

9 513

12 131

Povrat na kapital 16.9%

12.8%

13.4%

Aktivni korisnici kredita 6 777

7 139

11 935

Prosjecan povrat na kapital 5.9%

2.2%

5.3%

Aktivni klijenti (korisnici kredita + tedi e)

6 777

7 139

11 935

Prinos na porfolio 35.7%

31.9%

29.1%

Godi nja efektivna kamatna stopa

See notes Stopa tro kova poslovanja 20.1%

18.6%

15.8%

PUR 30 dana 0.2%

0.3%

0.6%

Operativna samoodrzivost 174.2%

156.8%

158.1%

Stopa pokrivenosti rizika 1062%

725%

451%

Finansijska samoodrzivost 117.8%

106.7%

117.2%

Omjer otpisa (poslije 120 dana)

0.3%

0.2%

0.2%

FINANSIRANJE

RAST

Komercijalni krediti / Aktiva

0.0%

0.0%

3.7%

Rast portfolia 37.2%

39.6%

27.5%

LEVERAGE 0.22

0.34

0.42

Rast aktive 38.4%

40.6%

31.4%

Valutni te aj KM/EUR 1.96

1.96

1.96

(a) Partner nudi etiri osnovne vrste kredita ovisno o vrsti biznisa i veli ini kredita. Ni i porodi ni krediti imaju najvi u prosje nu efektivnu kamatnu stopu od 42.9% dok poljoprivredni krediti imaju najni u efektivnu kamatnu stopu od 24.5%. Druge dvije vrste kredita su krediti za regularne biznise, kako kratkoro ni tako i dugoro ni, imaju prosje nu efektivnu kamatnu stopu od 28.4% odnosno 28.3%.

http://www.partner.ba

http://www.planetrating.org

This translation was not reviewed by Planet Rating

www.planetrating.org 2

Ocjenjiva ka ljestvica

Metod ocjenjivanja podrazumijeva 19 faktora koji se ocjenjuju uz upotrebu sistema koji je opisan ni e u tabeli te obuhvata ocjene od 0 (najni a ocjena) do 5 (najvi a ocjena). Primjenom sistema mjerenja na ove bodove dobija se ocjena za svaku od RMUAFE domena kao i ukupna ocjena.

Ocjena po podru ju

Ukupna ocjena Obja njenje

a A+ A A-

Odli an Institucija prevazilazi o ekivanja u podru jima koja su evaluirana te predstvalja uzor ostatku sektora. Posjeduje dugoro nu viziju koja podrazumijeva kontinuirano napredovanje. Nema bojazni od rizika na kratkoro nom niti na dugoro nom polju djelovanja. Nadgledaju se dugoro ni rizici i njima se kvalitetno upravlja.

b B+ B B-

Dobar Postoje dobro razvijene procedure koje su efektivne i uklju uju i dugoro nu perspektivu. Prostora za pobolj anje ipak ima. Strate ki plan predvi a dugoro ne rizike.

c C+ C C-

Minimum nedostataka Postoje funkcionalne procedure sa odre enim nedostacima. Na srednjoro nom polju djelovanja ima mogu nost minimalnog rizika.

d D Nedovoljan Uspostavljene su procedure, ali sa nedostacima i odre enim problemima koji su samo djelomice prepoznati. Postoje srednjoro ni, pa ak i kratkoro ni rizici za djelovanje.

e E Neposredan rizik od insolventnosti ili vrlo nedovoljan Postoje neposredni ili neuo eni rizici po djelovanje ili neprihvatljivo nizak nivo poslovanja.

Plus ocjenjivanje: Kategorije MBB-a (Mikrobankovnog biltena) za Isto nu Evropu i Aziju

Ljestvica (Aktivni portfolio u USD)

Ciljana klijentela (Prosje an nadoknadivi kredit/BND po glavi stanovbika)

Zrelost (godine djelovanja)

Velika: > 8 miliona Low-end: < 20% ili pros. Nova: 1 do 3 godine Srednja: 2 do 8 miliona Nadoknadivi krediti 150

USD Mlada: 4 do 7 godina

Mala: < 2 miliona iroka: 20% to 149% Zrela: preko 7 godina High-end: 150% to 249% Mala privreda: 250 %

Formule za pokazatelje

Produktivnost osoblja Aktivni korisnici kredita / Ukupan broj osobolja (na kraju perioda) Produktivnost kred. slu benika Aktivni korisnici kredita / Ukupan broj kreditinih slu benika (na kraju

perioda) Povrat na aktivu ROA: Neto operativni prihod prije donacija / prosjecna sredstva Prilagodjeni povrat na aktivu ROA: Prilagodjeni operativni prihod prije donacija / prosjecna sredstva Povrat na aktivu ROE: Neto operativni prihod prije donacija / prosjecan kapital Prilagodjeni povrat na aktivu ROE: Prilagodjeni neto operativni prihod prije donacija / prosjecan kapital Leverage Dug ( tednja+dugovi)/ equity (na kraju perioda) Prinos na portfolio Portfolio revenue / 13-to mjese ni prosje ni bruto aktivni portfolio Omjer tro kova poslovanja Tro kovi poslovanja / 13-to mjese ni prosje ni bruto aktivni portfolio Pokazatelj troskova finansiranja Prihodi od kamata, naknada i provizija za sredstava pasive / 13-to mjese ni

prosje ni bruto aktivni portfolio Omjer tro kova fondova kamate i porezi placeni na obaveze iz fondova / prosjecne obaveze iz fondova

(depositi + pozajmice) Pokazatelj troskova kred. Gub. Neto trosak kreditnog gubitka/13-to mjese ni prosje ni bruto aktivni portfolio Pokazatelj prilagodjenih trosk. Ukupne prilagodbe / 13-to mjese ni prosje ni bruto aktivni portfolio Neto portfolio kao procenat aktive Neto aktivni portfolio / ukupna aktiva (na kraju perioda) Poslovna neovisnost Prihod od poslovanja / (finansijski tro kovi + tro kovi gubitka kredita + tro kovi

poslovanja) Finansijska neovisnost prihodi od operacija / (finansijski trosak + trosak kred gubitka + oeprativni trosak




prilagodbe)

Pokazatelj pokrica rizika Rezerve za kred gubitke / Portfolio u riziku (31-365 dana) Omjer otpisa Otpisani krediti / 13-to mjese ni prosje ni bruto aktivni portfolio




Sa etak

Mikrokrofinansijski sektor u BiH, koji je za ivio po zavr etku rata, a uz zna ajnu podr ku Svjetske banke, je visoko profesionalan i ve ina njegovih institucija je od samog po etka usvojila najbolje na ine poslovanja. Glavnina sredstava je u sektor pristigla kroz kanale Svjetske banke odnosno kroz projekat lokalnih inicijativa (LIP) koji je Banka finansirala, a iji je cilj bio da potpomogne i omogu i razvoj finansijski odr ivih mikrokreditnih programa. Svaki novi krug LIP finansiranja je obuhvatao sve manje i manje mikrokreditinih organizacija, to je dovelo do konsolidacije sektora koja se odrazila u ujedinjenju pojedinih organizacija ili u

preuzimanju manjih od strane ve ih organizacija, to je trend koji e se po svoj prilici i nastaviti po mi ljenju lokalnih eksperta. Druge institucije poput KfW-a i USAID-a su pored brojnih drugih razvojnih agencija finansirale mikrokreditne organizacije.

U aprilu 1997. godine Mercy Corps/ kotska evropska pomo su osnovali Partner koji je u decembru 2000. godine na lokalnom nivou registrovan kao mikrokreditna organizacija u Bosni i Hercegovini i jedna je od njave ih takvih organizacija u BiH. Ova multietni ka i me uentiteska organanizacija sa sjedi tem u Tuzli, trenutno ima 11.935 klijenata u oba entiteta, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i u Br ko Distriktu kojima pru a individualne kredite, a 56% klijenata ine ene.

Partneru je dodjeljenja ukupna ocjena A sa stabilnim trendom.

Podru je upravljanja i dono enja odluka je dobilo ocjenu a: ak i prije nego je registrovan kao lokalna mikrokreditna organizacije 2000.godine,

Partner je imao Upravni odbor. Trenutno Odbor ine kako stariji tako i mla i lanovi koji igraju ulogu nadzornog tijela. U pripremi je formiranje komisije koja bi dodatno pobolj ala efekat koji Odbor ima na Partner i njegovu op u efikasnost. Partner provodi krajnje organizovan proces poslovnog planiranja u koji su uklju eni svi potrebni sudionici, a to rezultira time da je bud et organizacije detaljno razra en, a programske aktivnosti i uspjesi se prate svakog mjeseca. Partner je dostigao nivo svojih ciljeva zacrtanih u poslovnom planu ili ih ak i prevazilazi. Planovi za budu e irenje organizacije su vrlo ambiciozni te predstavljaju izazov uzimaju i u obzir narastaju u konkurenciju i njihovu namjeru da se ra ire i na ruralna podru ja. Upravljacki tim trenutno pokriva sve klju ne pozicije i za sada ima dobar mehanizam za pra enje aktivnosti. Kako bi odgovorio na sve ve u potra nju na tr i tu, Partner namjerava Upravi dodati jo dvije nove pozicije kako bi se unaprijedile sposobnosti i kapaciteti u kreditnom odjelu. Partner je oduvijek odr avao profesionalan pristup zapo ljavanju, investiranju, evaluaciji i nov anim naknadama. Nedavno uvedena pozicija menad era za ljudske resurse e doprinijeti rje avanju problema vezanih za efikasnost rada svih uposlenih kao i razvoju njihovih karijera.

Podru je menad menta informacionih sistema je dobilo ocjenu a: Partner koristi dva softvera iz redovne proizvodnje za ra unovodstvo i pra enje kredita, a svojim dobavlja ima softvera platili su usluge izrade softvera koji bi im omogu io lak i prijenos podataka iz jednog u drugi sistem. Upo ljavanjem MIS menad era 2003.godine kao i preseljenjem u nove prostorije, kompjuterski hardver i softver te sigurnosni sistemi su znatno pobolj ani. Informacije u portfoliu su ta ne i a urirane. Sistem pru a odgovaraju e informacije o kreditima, kreditnim slu benicima, itd. te je na raspologanju onima kojima je potreban. Informacije vezane za ra unovodstvo i finansije su ta ne i a urirane kao i potkrijepljene mjese nim izvje tajima i indikatorima za analizu. Ciljevi za budu nost podrazumijevaju analizu tro kova baziranu na kreditima kao i lak u razmjenu podataka izme u poslovnog planiranja, pra enja kredita i softvera za ra unovodstvo.




Podru je analize rizika je dobilo ocjenu a:

Partner ima vrst sistem unutra nje kontrole, a potencijalni rizici prevare i rukovanja gotovinom su otklonjeni na taj na in to banke vr e sve transakcije gotovine. Partner je na vrijeme uveo poziciju internog revizora koji je direktno odgovoran Upravnom odboru. Revizorske procedure i izvje tavanje su dokumentovani. Kako bi odgovorio na poraslu potra nju usljed razvijanja poslovanja, interni revizor e obu avati ostalo osbolje Partnera kako bi mu oni, uka e li se za to potreba, pomogli u vr enju revizije.

Podru je aktivnosti: proizvodi i usluge je dobilo ocjenu a: Partner igra ulogu mikrokreditne organizacije koja nudi uslugu na pragu a to su postigli irenjem mre e ureda te uspostvaljenjem procedura za brzo dodjeljivanja kredita. Partner

tako e radi na tome da tokom svog rasprostranjivanja zauzme to zna ajni polo aj na tr i tu poljoprivrednih kredita. Upravljanje portfoliom je adekvatno, te je evidentan brz rast specijalizovan po proizvodima. Nedavno uvedene promjene u politici poslovanja kojima se namjerava regionalnim menad erima olak ati nadgledanje kredita bi trebale biti pra ene kako bi bili sigurni da efekat promjena ne e uticati na kvalitet portfolia. Kao i mnoge druge mikrokreditne organizacije u Bosni, Partner ima ustaljeno jak kvalitet portoflia, 0.6% PUR31. Ovaj rizik je potpuno kontrolisan konzervativnom politikom za umanjenje kreditnih gubitaka.

Pribavljanje sredstava i likvidnosti je dobilo ocjenu a: Po etna Partnerova sredstva dobivena od osniva a Mercy Corps-a i putem LIP projekta su nadogra ena nedavno dobivenim kreditima od KfW-a, USAID-a i Raffeisen banke, a u toku su pregovori sa jo nekim izvorima. Ve su identifikovani izvori sredstava kojima e se pokriti rast predvidjen za 2004. godinu. Upravljenje likvidno u je zadovoljavaju e i koordinator sredstava posve eno nadgleda potrebe svakog ureda za dodatnim sredstvima. Partnerova margina garancije je nedavno smanjena jer se nije ispunjavala i smatrana je prezahtjevnom.

Podru je efikasnosti i profitabilnost je dobilo ocjenu a: Partner je dokazano profitabilan sa omjerom povrata aktive od 9% zabilje enim u proteklih nekoliko godina. Partner je finansijski neovisan i nakon prilagodbi, te je zabilje en trend opadanja tro kova poslovanja za 15.8% u 2003. godini. Izra en pritisak konkurencije i nametnute potrebe za smanjanje kamatnih stopa zajedno sa pove anim tro kovima fondova iziskuju oprez Partnera u smanjenju omjera tro kova poslovanja.

Sa etak: Klju ne snage podrazumijevaju: Mjesto me u tri najja e mikrokreditne organizacije u BiH i injenica da Partner pokriva zna ajan dio zemlje kroz svoju iroku mre u ureda, adekvatnu unutra nju kontrolu; upravljanje portfliom koje obezbje uje odli an kvalitet portfolia kao i kontinuirano sna no finansijski odr ivo poslovanje. Podru ja koja bi se mogla unaprijediti: Pobolj ati uklju enost Odbora u rad organizacije putem komisija i jasnije pozicioniranje na tr i tu. Osnovni rizici podrazumijevaju: Uspje an menad ment udru ivanja sa BosVita-om (za sada je pozitivno), upravljanje rastom i rizicima vezanim za porast portfolia poljoprivrednih proizvoda i odr avanje iste razine profitabilnosti usprkos nekolicini pritisaka profitabilnosti usmjerenih na ni e.

Potrebe za sredstvima: Partner potra uje dodatnih 27 miliona EUR zaklju no sa 2008. godinom, od kojih je otprilike 6.6 miliona ve planirano za dodjelu ili su u toku pregovori, dok e otprilike 1.6 miliona EUR biti pridodato nakon udru ivanja sa BosVita-om.




Planet Rating vjeruje da je Partner profitabilna organizacija sa solidnim poslovanjem i finansijskim menad mentom, te dokazanim dosada njim uspjehom za pokri e stope komercijalnih dugova.

Mi ljenja izre ena u ovom izvje taju vrijede za period od jedne godine nakon to je ocjenjivanje zavr eno. Po isteku jedne godine, ili u slu aju zna ajne promjene u toku ovog perioda koja bi uticala na poslovanje organizacije, a koja je prouzrokovana od strane same organizacije ili nametnuta od strane poslovne sredine, Planet Rating ne garantuje validnost mi ljenja sadr anog u ovom izvje taju, te u tom slu aju preporu uje da se pristupi novom procesu ocjenjivanja. Planet Rating ne moze biti odgovoran za investiranja/finansiranja vodjena ovim izvje tajem.




Promjene nastale od ocjenjivanja izvr enog u avgustu 2002. godine

Ocjena Partnera je popravljena od G4* (B+) na A1. Najzna ajnije promjene nastale od 2002. godine su opisane u daljem tekstu.

Ocjena za podru je R je popravljena sa b na a: Rad Odbora je zabilje io napredak u smislu jasnog deifinisanja odgovornosti tako to su uveli Pravilnik o radu i oformili komisije koje djeluju pri Upravnom Odboru (komisija za ljudske resurse, strategiju, revizorska komisija) ije popunjavanje e uskoro biti zavr eno. Kako bi izbjegli potencijalni sukob interesa kako kod lanova Uprave tako i Partnerovih uposlenika, Uprava je uvela Izjavu o sukobu interesa kao i Kodeks pona anja. Partner je oja ao svoj menad ment tim tako to su mu pridodali MIS menad era, kao i odnedavno uposlenim menad erom za ljudske resurse. Partner je priveo kraju udru ivanje sa BosVita-om, to je mnogo manja mikrokreditna organizacija koja nudi sli ne vrste kredita, te djeluje u istom podru ju. Organizaciona struktura predvi a dvije nove pozicije u kreditnom odjelu kao i razdvajanje pravnih i administrativnih poslova. Predvi a se da e ove promjene omogu iti menad ment timu da bolje razdvoji strate ki mend ment od poslovanja.

Ocjena za podru je M ostaje nepromijenjena (a): Partner je popunio novu poziciju MIS menad era u aprilu 2003. godine te sada ima jasan MIS plan. Partner je unaprijedio svoju mre u, uveo je 24-satni pristup internetu u svom sjedi tu kao i novi hardver. Nekoliko elemenata softvera vezanih za ra unovodstvo su integrirani u op ti glavni softver poslovanja. Softver za pra enje kredita sada omogu ava razmjenu podataka putem elektronske po te. Unapre ivanje sigurnosnog sistema uklju uje uvo enje firewall-a, mirror-in diskova u toku dana, kao i bolju za titu ifri u softveru za pra enje kredita.

Podru je U je popravilo cjenu sa b na a: Unutra nji revizor i dalje dostavlja kvartalne izvje taje te se fokusira na kreditni rizik, finansijsku reviziju i druge proceduralne kontrole. U sklopu LIP II programa Partner je dobio dodatnu tehni ku pomo vezanu za unutra nju kontrolu.

Ocjena za podru je A ostaje nepromijenjena (a): Nakon to su proveli istra ivanje, Partner je pobolj ao ponudu svojih kreditnih proizvoda te su uveli ni e iznose za novu ciljanu skupinu (porodi ni biznis krediti), grejs period je uveden za ni e poljoprivredne kredite, smanjena je kamatna stopa za svu klijentelu, i uvedena znatno ni a kamatna stopa za vjerne klijente koji se vra aju Partneru. Partner je prihvatio uslugu na pragu pri tome koristeci svoju komparativnu prednost pri tome koriste i iroku mre u ureda ime su se u mnogome pribli ili svojim klijentima, to je dodatno olak ano dodjeljivanjem mobilnih telefona i ve eg broja vozila kreditnim slu benicima, a sve u svrhu njihove bolje dostupnosti klijentima.

Ocjena za podru je F je popravljena sa c na a: Partner je pro irio svoju bazu izvora sredstava pridodaju i joj komercijalne kredite od Raiffeisen banke i Blue Orchard-a, kao i kredite od KfW-a i dodatnog izvora od USAID-a.

Ocjena za podru je E ostaje nepromijenjena (a):

1RMUAFE metoda je u januaru 200.3 godine promijenjena. Na novoj ljestvici ocjena, ocjena koja je ekvivalentna ocjeni G4* je B+.




Sveukupna profitabilnost ostaje vrlo stabilna iako su slabi izgledi za njeno dostizanje nivoa iz 2001. godine obzirom na pritisak koji se vr i na smanjenje kamatnih stopa to je skladu sa promjenama uvjeta na tr i tu. Iskusni kreditni slu benici su postali znatno produktivniji to se ogleda u broju klijenata, tako da broj slu ajeva po slu beniku varira od 150 do 200, iako je veli na portfolia po slu beniku ostala nepromijenjena i nakon uvo enja manjih porodi nih biznis kredita.

Tro kovi poslovanja kao procenat kreditnog portfolia su znatno opali, sa 18.6% u 2002. godini na 15.8% na 2003. godini, po to su tro kovi podvedeni pod bud et 2003. godine.




Ocjena Plus

Kroz podru ja RMUAFE se procjenjuje odr ivost institucije. Me utim, mladoj instituciji koja

je pri tome u sredini koja je puna izazova i usmjerena je na ciljanu skupinu kojoj je te ko

udovoljiti, je vrlo te ko posti i tu razinu odr ivosti. Ocjena Plus je ocjena kojom se

poja njava kontekst u kojem institucija djeluje.

Devet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okon an rat u Bosni i Hercegovini, zemja se ipak u mnogome jo uvijek oslanja na stranu pomo . BiH jo uvijek prolazi kroz proces tranzicije od centralizovanog ka sistemu slobodne tr i ne ekonomije. Samo pojedine privatizacijske inicijative su obezbijedile uvjete za odr iv razvoj biznisa. Jo se mnogo toga treba uraditi kako bi se pobolj ala zakonska regulativa te uklonile administrativne prepreke koje stoje ulaga ima na putu. Moody Slu ba za Ulaganja je Bosni i Hercegovini upravo dodijelila ocjenu B3+ koja Bosnu ini bezbjednijom za ulaganja.

Poslijeratni prihod po glavi stanovnika je na kraju 1995. godine iznosio 456$, ali je ve 2002. godine porastao na 1.270$, to iznosi vi e od pola vrijednosti zabilje ene 1991. godine. Me utim, do 2000. godine je ekonomski razvoj zna ajno usporen i rast GDP-a je stabiliziran za 10% 1998. i 1999. godine, dok je u 2000. godini pao za 5% i u 2001. za 2.3%.

Prem UNDP-ovom Izvje taju o ljudskom razvoju, Bosna i Hercegovina zauzima 60-to mjesto (od ukupno 175 zemalja) i procjenjuje se da je 20% stanovni tva ispod dr avne linije siroma tva. 27% odraslih se smatra siroma nim u pogledu obrazovanja, zdravstveno siroma tvo poga a 16% stanovni tva, dok 29% stanovni tva mo e da se smatra siroma nim u pogledu ostvarivanja svojih prava (to su oni koji ive u doma instvima bez ostvarenih imovinskih prava). Zaposlenost u formalnom sektoru je znatno ispod prijeratne razine. Posljednje godine ekonomskog rasta su imale slabog uticaja na zaposlenost i u e e na tr i tu rada je jo uvijek ispod nivoa koji je potreban da bi se presudno utjecalo na siroma tvo.

Od rata na ovamo klju na infrastruktura je obnovljena u sklopu programa prioritetne rekonstrukcije i obnove (PRRP) to je podrazumijevalo javne ustanove, vodosnadbijevanje i napajanja strujom. irom zemlje su implementirani projekti vezani za putne komunikacije, telekomunikacije, energetiku i sektor voda. Uprkos uspjesima projekata hitne obnove putnih komunikacija, ipak je ve inski dio mre e puteva jo uvijek u lo em stanju.

Prema isto noevropskim i srednjoazijskim standardima Partner se smatra velikom organizacijom uzimaju i u obzir portfolio od preko 12 miliona EUR, a zahvaljuju i po etnom kapitalu koji je obezbijedio Mercy Corps kao i zbog neraspore ene dobiti i nekoliko kredita sa olak icama. Iako je Partner od kraja 2000. godine registrovan kao lokalna mikrokreditna organizacija, on djeluje jo od 1997. godine. Mada je u pore enju sa drugim mikrokreditinim organizacijama mlada organizacija, Partner je dobro savladao sisteme kreditiranja i finansije.

Partnerov prosjecan iznos izdatog kredita je 96% od GNP-a prosjecan aktivni kredit je 63% to ga prema MBB-u svrstava u iroku kategoriju.

56% Partnerovih aktivnih klijenata su ene, a 62% klijentele ini stanovni tvo iz ruralnih podru ja. Ulaganjem u iroku mre u ureda, Partner je omogu io pristup ruralnim klijentima.

Dec. 2001

Dec. 2002

Dec. 2003

Valutni te aj: 1 EUR = X BAM

1.96

1.96

1.96

GDP/ po glavi (EUR)

1,476

1,556

1,611

Inflacija 0.9% 0.3%

0.9%

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine

Zrelost i mjesto na ljestvici

Ciljana klijentela

Sredina




Visina prosje nog ispla enog kredita je u 2003. godini zna ajno pala uvo enjem porodi nih biznis kredita, ni e vrijednosti i kra eg perioda trajanja. Iz tog razloga, prosjek podrazumijeva kombinaciju vrlo malih kredita ispod 1.500 BAM (25% klijenata) i dosta ve ih kredita od do 20.000 BAM. Djelovanjem u oba entiteta i u Distriktu Br ko, Partner dopire do raseljenih lica i povratnika, koji ine preko 25% klijentele.




Sadr aj

Ocjenjiva ka ljestvica 2Error! Bookmark not defined.

Formule omjera Error! Bookmark not defined.

Sa etak Error! Bookmark not defined.

Promjene nastale od ocjenjivanja izvr enog u avgustu 2002. godine. 7

Ocjena « Plus » 9

Skra enice Error! Bookmark not defined.

Mikrofinansijska sredina 14

Institucionalna prezentacija 17

Upravljanje i dono enje odluka 20

Dono enje odluka 20

Planiranje 21

Menad ment tim 23

Upravljanje ljudskim resursima 23

Menad ment informacionih sistema 25

Menad ment informacionih sistema(MIS) i opreme 25

Informacije i aktivnosti 26

Informacije o finansijama i ra unovodstvu 27

Upravljanje rizikom 29

Procedure i unutra nje kontrole 29

Unutra nja revizija Error! Bookmark not defined.

Aktivnosti : proizvodi i usluge 31

Menad ment portfolia 31

Portfolio u riziku 34

Omjer otpisivanja 34

Credit risk coverage Pokri e rizi nih kredita 35

Sredstva i likvidnost 36

Upravljanje aktivom i obavezama i finansijska strategija 36

Upravljanje likvidnosti 37

Efikasnost i profitabilnost 38

Udru enje sa BosVita-om 42

Dodaci 44

Opis proizvoda 44

Finansijski izvje taji i bilje ke 45

Promjene 49


Translation was not reviewed by Planet Rating


Skra enice

UAO Upravljanje aktivom/obavezama AMFI Asocijacija mikrofinansijskih institucija BAM Konvertibilna Marka (lokalna valuta koja se jo zove i BAM) BiH Bosna i Hercegovina BSIM Biro za stanovni tvo, izbjeglice i migracije. EBRD European Bank for Reconstruction and Development (Evropska banka

za rekosntrukciju i razvoj) EKS Efektivna kamatna stopa EU Evropska Unija EUR Euro EURIBOR Euro Interbank Offered Rate LJR Ljudski resursi NND Neto nacionalni prihod GDP Bruto nacionalni prihod HQ Headquarters (Glavno sjedi te) LJR Ljudski resursi IAS International Accounting Standards (Me unarodni standardi

ra unovodstva) IFAD International Fund for Agricultural Development (Me unarodni fond za

razvoj poljoprivrede) IFC International Finance Corporation (Me unarodna finansijska

korporacija) IRC International Rescue Committee (Me unarodni komitet za pomo ) KfW German Development Bank (Njema ka razvojna banka) LAMP Linking Agricultural Markets to Producers (Povezivanje proizvo a a sa

poljoprivrednim tr i tem) LID Implementiraju a organizacija za LIP, sada je to Odraz Fondacija u

Federaciji LIP Projekat lokalnih inicijativa (Projekat Svjetske banke) LIP II Drugi krug projekta lokalnih inicijativa (Projekat Svjetske banke) KS Kreditni slu benik SPK Specijalista za pra enje kredita MBB MicroBanking Bulletin (Bilten mikrobankarstva) MIS Management Information System (Menad ment informacionih sistema) MC/SEA Mercy Corps/Scottish European Aid ( kotska evropska pomo ) MFI Mikrofinansijska institucija MFC Mikrofinansijski centar za srednju i isto nu Evropu i novonastale dr ave NVO Nevladina organizacija PUR Portfolio u riziku PA Povrat na aktivu ROE Povrat na kapital RS Republika Sprska MSP Mala i srednja preduze a UNDP United Nations Development Program (Razvojni program Ujedinjenih

nacija) UNHCR United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki Komesarijat

Ujedinjenih nacija za izbjeglice) USAID United States Agency for International Development (Agencija

Sjedinjenih Ameri kih Dr ava za me unarodni razvoj)




USD United States Dollar (ameri ki dolar) USDA United States Department of Agriculture (Ministarstvo poljoprivrede

Sjedinjenih Ameri kih Dr ava)




Mikrofinansijska sredina

Zemlja Dejtonskim sporazumom iz decembra 1995. godine utvr ene su me unarodno priznate granice Bosne i Hercegovine te je stvorena zajedni ka multietni ka i demokratska vlada. Vlada Bosne i Hercegovine na dr avnom nivou ima u svojoj nadle nosti vo enje vanjske, ekonomske i fiskalne politike. Drugu razinu vlasti ine dva entiteta od kojih je jedan bo nja ko/hrvatska Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), a drugi je entitet sa srpskom ve inom, Republika Srpska (RS)

svaki od entiteta zauzima otprilike pola od ukupne teritorije BiH. Vlasti Federacije i Republike Srpske imaju unutra nji nadzor nad funkcijama. Me u entitetima postoji velike neuskla enost obzirom da bruto nacionalnhi dohodak u RS iznosi tek 75% od prosje ne vrijednosti zabilje enoj na dr avnom nivou.

Povijest sektora Mikrofinansijski sektor je uz zna ajnu podr ku Svjetske banke u BiH za ivio po zavr etku rata, a danas je visoko profesionalan i ve ina njegovih institucija je od samog po etka usvojila najbolje na ine poslovanja.

Glavnina sredstava je u sektor pristigla kroz kanale Svjetske banke odnosno kroz projekat loklanih inicijativa (LIP) koji je Banka finansirala, a iji je cilj bio da potpomogne i omogu i razvoj finansijski odr ivih mikrokreditnih programa preko dvije kvazi-vladine implementiraju e fondacije, jedna u Federaciji i druga u RS. Cilj programa je bio da finansira mikrofinansijske institucije, promovira pravnu i regulatornu reformu, izgradi kapacitete, te da doprinese i uti e na procese procjenjivanja, istra ivanja i razvoja. U prvoj fazi ovog projekta (1996-2000) je dodijeljeno ukupno 21.7 miliona $ kojima je u po etku finasirano 17 NVO-a, a poslije jo 9 dodatnih. U drugoj fazi (2001-2004/2005) e LID ( to je sada Odraz fondacija) dodijeliti ukupno 25 miliona $ za finansiranje portfolia i za druge projekte. Transe finansirana su uslovljene implementiranjem unaprijed odredjenih organizacionih i promjen a politike. O ekuje se da e tre a faza biti ograni ena na otprilike 7.3 miliona $ (12 miliona BAM) i biti e dodijeljena samo nekolicini najja ih mikrofinansijskih institucija irom zemlje. Ova dva

kruga finansiranja koji obuhvataju sve manje i manje mikrofinansijskih institucija su dovela do konsolidacije sektora koja se odrazila u ujedinjenju pojedinih organizacija ili u preuzimanju manjih od strane ve ih organizacija. Mnogi lokalni eksperti vjeruju da e se sektor nastaviti konsolidirati u tom pravcu.

Pored sredstava Svjetske banke, bilateralna pomo mikrofinansijskim institucijama uglavnom sti e iz ameri kih izvora (USAID, USDA i BPRM), zatim od razvojnih agencija iz Engleske,

vedske i Kanade, kao i od vlada Austrije, Italije, Holandije, panije, vicarske i Japana. Od 2002. godine KfW je finansirao sedam vode ih MFi-a u BiH kroz programe Evropskog fonda, a u cilju pru anja podr ke razvoju rurala i malih i srednjih preduze a. Tako er se o ekuje da e USAID mikrofinansijskom sektoru dodijeliti jo 8 miliona $ za poljoprivredne kredite

putem svog LAMP projekta (Povezivanje proizvo a a sa poljoprivrednim tr i tem). USAID-ov program biznisa i finansija koji je nekolicini mikrofinansijskih projekata dodijelio 5 miliona $ je sada zavr en te samim tim ne e dodjeljivati nove kredite. IFAD bi mogao podr ati razvoj kreditnih i tednih institucija. Finansijeri mikrofinansijskih institucija iznalaze na ina kako da za ubudu e promoviraju anga ovanje komercijalnih banka za jamstvo u procesu otplate.

Sektor bankarstva Sektor bankarstva nastavlja da se konsoliduje i ja a. Prema mi ljenju Centralne banke, reforme u sektoru bankarstva su bile nagla enije nego reforme u bilo kojem drugom privrednom

Kvalitetno organiziran mikrof.

sektor

LIP projekat Svjetske banke -

jedan od vode ih osniva a

mikrofinansijskog sektora u BiH

USAID i KfW su tako e klju ni

donatori MFI-a




sektoru. Porasla je konkurencija u ovom sektoru, uklju uju i i pojavljivanje stranih banaka, to je prouzrokovalo op ti pad kamatnih stopa irom sektora. Osim toga zabilje en je napredak u smislu postepenog rasta minimalnog iznosa kapitala sa 2.5 na 15 miliona BAM, zatim u razvoju sistema osiguranja depozita, u privatizaciji dr avnih banaka koja je sada ve zavr ena u Republici Srpskoj, dok je i u Federaciji u mnogome poodmakla. Ove reforme su doprinijele konsolidaciji sektora tako da je u 2003. godini broj registrovanih banaka iznosio 38, dok je taj broj u 1997. godini bio 76. Bankovni sistem je na kraju 2003. godinr imao aktivu koja je iznosila poreko 7 milijardi BAM i primjetan je preokret u finansiranju preko privatnih lokalnih i stranih izvora.

MFI-e su te ko ubje ivale lokalne banke da im posude sredstva. Raiffeisen banka je bila najaktivnija u tom pogledu, a u skorije vrijeme i par drugih banaka pokazuje interesovanje za ovo tr i te. Takvo pona anje je prouzrokovano kako nerazumijevanjem rada mikrofinasijskih institucija tako i gledanjem na MFI-e kao na konkurente.

Mikrofinansijska regulatorna sredina Implementatori LIP projekta, kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj, su zajedno sa Svjetskom bankom uklju eni u dugoro ne napore za razvijanje pravnog i regulatornog okvira za razli ite vrste institucionalnih struktura za tednju i kredite. Za sada je jedino zakon o mikrokreditnim organizacijama usvojen i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Taj zakon je jednostavan i omogu uje registraciju specijalizovanih isklju ivo kreditinih organizacija, zatim nevladinih i neprofitnih organizacija uz minimum regulisanja i bez formalnog nadgledanja od strane vlade. Postoje razlicite lokalne interpretacije zakona o MKO, kao i o pruzanju kredita mikropoduzetnicima i nisu poduzete nikakve aktivnosti protiv MKO koje pruzaju i neke druge vrste kredita.2

Kao rezultat ovih inicijativa, utvr en je cilj da se izmijeni postoje i pravni okvir u pravcu pro irenja pravnih opcija mikrokreditinih organizacija. O ekuje se da e se pravnim izmjenama MFI-ma omogu iti da se registruju kao finansijske kompanije za profit koje podlije u porezima, ali koje istovremeno mogu da pru aju druge finansijske proizvode koji ne podrazumijevaju tednju. Nekoliko MFI-a se raduju tome to e imati strukturu finansijske kompanije jer bi time privukle iru lepezu izvora finasiranja, iako pravni okvir za takvu vrstu kompanije jo uvijek ne postoji. U skladu sa postoje im zakonom o bankarstvu postoji mogu nost da imaju status banke. Kona no, IFAD radi na tome da se usvoji zakon koji bi regulisao tednju na bazi lanarine kao i kreditne organizacije, ime bi se mikrokreditnim organizacijama dala jo jedna mogu nost. Pravne reforme koje promoviraju ekonomski prostor irom zemlje i koji pobolj ava upotrebu kolaterala e tako e MFI-ma omogu iti povoljniji

kontekst.

Pru aoci mikrofinansijskih usluga Iako u BiH postoji preko 40 registrovanih mikrokreditnih organizacija, glavnina portfolia je skoncentrisana u deset najve ih MFI-a. Na kraju 2003. godine vode e MFI-e su opslu ivale 82.000 klijenata sa ukuonim portfoliom od pribli no 81 miliona EUR. Ove vode e MFI-e se odlikuju jakim poslovanjem u skladu sa portfoliom kao i sa operativnom, ako ne i finansijskom odr ivo u. Sa pove anjem konkurencije lokalni akteri su zabrinuti potencijalnom op tom prezadu eno u klijenata.

2 lan 2 zakona Federacije ka e: U skladu sa ovim zakonom, mikrokreditna organizacija je bezdepozitna i neprofitna organizacija ija je osnovna djelatnost pru anje mikrokredita socijalno ugro enim i u svrhu razvijanja poduzetni tva.

lan 12 precizira da djelatnosti mikrokreditne organizacije podrazumijevaju: pru anje mikrokredita socijalno ugro enim kategorijama stanovni tva, pru anje usluga savjetovanja vezanim za kredite, poslovnih savjeta kao i tehni ke pomo i to je u skladu sa promoviranjem kreditne djelatnosti mikrokreditne organizacije; pravni izvor finansijskih i drugih sredstava iz bilo kojeg pravnog tijela, uklju uju i lanarinu, poklone, kao i donacije zajedno sa pru anjem mikrokredita. Izvor: Federalni zakonik

Konkurencija me u pru aocima usluga

sve vi e raste; rasprostranjena

prezadu enost brine

cio sketor

U raspravi su pravne reforme kojima bi se pove ale mogu nosti

MFI-a

Mnoge banke nevoljko posu uju sredstva mikrofinasijskim

institucijama




Pored ni e navedenih MFI-a, banke tako er predstavljaju izvor kredita ovom sektoru. ProCredit banka koja je prije nosila ime Mikropoduzetni ka banka, sa svojim me unarodnim dioni arima kao to su EBRD, IFC i KfW opslu uje zvani ne mikro i male poduzetnike. Komercijalne banke su zakora ile na tr i te kao oni koji MFI-ma pru aju sredstva, ali i kao direktni davaoci kredita stanovni tvu, prije svega preko potro a kih kredita. Konkurencija me u MFI-ma je vrlo jaka i tr i ta u urbanim sredinama su ili ve zasi ena ili su blizu zasi enja, to je razlog tome da mnoge MFI-e rade na irenju svog djelovanja na ruralna podru ja.

Dio spiska pru aoca mikrofinansijskih usluga u BiH

Ime MFI-e Broj klijenata

Aktivni portfolio (BAM)

% ena

% Udio u tr i tu (portfolio)

EKI 13,550

29,803,200 35% 19% MIKROFIN 7,426

28,462,938 37% 18% PARTNER 11,935

23,725,958 53% 15% SUNRISE 7,256

13,062,798 37% 8% MI-BOSPO 7,162

11,023,398 100% 7% Druge MFI-e 9,418

10,738,332 n/a 7% LOK 3,834

10,439,444 38% 7% PRIZMA 10,968

9,973,065 100% 6% BENEFIT 4,906

9,000,158 39% 6% SINERGIJA 2,972

8,957,858 28% 6% BOSVITA 2,061

3,243,738 77% 2%

Ukupno 81,488

158,430,887

Izvor: LIP program i podaci uzeti iz lokalnih procjena od 31.12.2003. godine.




Institucionalna prezentacija

Partner pru a finansijske usluge ekonomski aktivnom stanovni tvu koji nemaju drugog pristupa komercijalnim izvorima finansiranja. Partnerova misija se sastoji u slijede em: a) da pomogne mikro-poduzetnicima da pokrenu ili pro ire svoje biznise, b) da potpomogne prijelaz ka tr i noj ekonomiji, c) da promovira ulogu ena u poslovanju te da onima u ruralnim podru jima ponudi jednostavna pristup kreditima, i d) da pove a zaposlenost, popravi ivotne standarde i stvori bolje ekonomske mogu nosti u Federaciji, Republici Srpskoj i Br ko Distriktu. Partner svoju misiju ispunjava tako to pru a visoko kvalitetne kredite, usluge obuke, zatim tehni ku pomo , ostvaruju i na taj na in svoju finansijsku odr ivost.

Partner je 11.decembra 2000. godine pri Ministartstvu socijalnog rada, raseljenih lica i izbjeglica Federacije registrovan kao mikrokreditna organizacija sa sjedi tem u Tuzli, to je u skladu sa Federalnim zakonom usvojenim u julu 2000. godine. Odmah po usvajanju zakona o mikrokreditinim organizacijama u Republici Srpskoj, decembra 2001. godine, Partner je i pri Ministarstvu finansija Republike Srpske registrovao svoje granske urede na teritoriji RS-e. Partner nije pod nadzorom niti jedne banke.

Partner je lan lokalnih, regionalnih i me unarodnih mre a. Te mre e su

: AMFO, lokalna asocijacija mikrofinansijskih institucija BiH, MFC, Mikrofinansijski centar za Srednju i Isto nu Evropu, NIS, te Mercy Corps-ova mre a povezanih MIF-a. Osim njih, Partner je lan Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Obzirom da je Partner lokalna neprofitna mikrokreditna organizacija, on nema svog vlasnika. Mercy Corps je osniva Partnera, a taj njihov odnos je opisan u osniva kom sporazumu od 15. novembra 200. godine koji je nedavno produ en do 15. novembra 2004. godine. Partner je obavezan da ispuni osnovne zahtjeve poslovanja te zadr i istu ciljanu grupu klijenata nastvaljaju i da koristi sredstva Mercy Corps-a koja su dodijeljena kao kreditni kapital zajedno sa prate om zaradom. to se ti e odluke o kapitalizacija, ona e se zasnivati na partnerskom sporazumu od 15. novembra 2003. godine. Partner i Mercy Corps e odlu iti o obliku kapitalizacije, bilo putem direktnog granta ili na bazi u e a u kapitalu bude li to dozvoljeno.

ak i prije nego je Partner registrovan kao lokalna mikrokreditna organizacije, njegov Upravni odbor je ve bio oformljen. Prema Partnerovom statute koji je zadnji put revidiran 18. decembra 2003. godine, predvi eno je 7 do 13 lanova Upravnog odbora iz Federacije, Republike Srpske i Br ko Distrikta, kao i dva lana koja bi imenovao osniva to je odlu eno partnerskim sporazumom. Vanredni lanovi koji finasiraju Partner tako er prisustvuju stastancima Odbora, te zadr avaju pravo da imenuju predstavnika svoje institucije za trajanje mandata koje smatraju odogovaraju im. LIP projekat nala e imenovanje vanrednih lanova Odbora. Odbor trenutno broji 9 lanova i dva vanredna lana.

Upravni odbor Pozicija Od Zanimanje Bahrija Tanovi

Predsjednik

Oktobar 98 Diplomirani ekonomista, Direktor Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona

Fadil Merdi lan Februar 03 Diplomirani in enjer poljoprivrede, uposlen u op ini Kakanj kao stru ni saradnik za poljoprivredu

Zdravko Danilovi

lan Februar 00 In enjer organizacije rada; penzionisan; radio kao novinar i slu benik

Branka Ili

lan Juli 98 Diplomirani ekonomista; penzionisana; radio u brojnim preduze ima uklju uju i i banke

Pamela Eser lan Septembar 00

Magistar; Direktor Mercy Corps-ovog odjela za mikropoduzetni tvo i ekonomski razvoj; Direktor MC/SEA-e iz koje je izrastao Partner

Richard M.Thwaites lan Novembar 02

Direktor Mercy Corps-a za BiH

Pravni oblik,

supervizija

Osniva i

vlasni tvo

Mre e

Misija




Upravni odbor Pozicija Od Zanimanje Stanko Du ani

lan Februar 00 Diplomirao politi ke nauke; ima iskustva u

novinarstvu i op inskim valstima Fehmo Huremovi

lan Septembar 98

Diplomirani ekonomista; penzionisan; bio uposlen u nekoliko preduze a sa sjedi tem u Tuzli

Sasha Barnes lan Februar 03 UMCOR, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Predstavnik Raiffeisen Banke

Vanredni lan

Februar 03 Raiffeisen Banka

Predstavnik Odraz-a Vanredni lan

Februar 03 Odraz Fondacija

Partnerovo sjedi te je u Tuzli gdje je smje teno njegovo rukovodstvo i gdje je centar za priliv informacija iz regionalnih centara. 26 terenskih ureda, od kojih svaki ima bar po jednog kreditnog slu benika su grupisani u 6 regiona. Regionalnim uredima rukovode regionalni menad eri koji su odgovorni za regionalno strate ko planiranje, nadgledanje i pomaganje kreditnih slu benika, op i nadzor kreditnih djelatnosti kao i regionalnih finansijskih slu benika. Kreditne informacije i ra unovodstvo za pojedini region su odgovornosti regionanih finansijskih slu benika. Sve informacije kao i prate a ra unovodstvena dokumentacija se redovno dostavljaju u glavno sjedi te gdje se vr i njihova konsolidacija.

Sva odobravanja kredita, isplate i otpla ivanja su djelatnosti koje su decentralizovane po regionima u kojima kredite odobravaju kreditni odbori. Partner ne radi sa gotovinom obzirom da im lokalne banke slu e kao blagajnici za isplatu i otplatu kredita. Regionalni uredi su zadu eni za unos podataka, a kreditni slu benici imaju blagovremen pristup svim informacijama vezanim za klijente. Partner je imao u vidu da svaki regionalni ured ima najvi e 12 kreditinih slu benika, ali e ta organizaciona struktura biti a urirana nakon to joj se pridoda osoblje BosVita-e.

Board of DirectorsInternal Auditor

BusinessSecretaryExecutive Director

MISDirector of

FinanceLegal

Director of RH /Administration

Director of CreditStrategy and

Marketing

Technical Advisor

Marketing Research ProductDevelopment

Operations Manager

Public Relations

RegionalManagers (6)

Finance Officer

Credit Officer

Head of Administration

Support Staff

Funds Coordinator

Chief Accountant

LTS Specialist

To be filled

Accountants

Tim i

struktura




Ljudski resursi 2001

2002

2003

Broj uposlenih 68

76

93

% Kreditinih slu benika 65%

62%

66%

Fluktuacija radne snage (broj onih koji su napustili/ prosje an broj uposlenih u datom periodu)

9%

1%

1%

Vi e informacija vezanih za ove kredite se mo e na i u dodatku.

Partner nudi tri vrste kredita za biznise: porodi ni biznis kredit, tgovinski kredit i kredit za usluge i proizvodnju. U proteklom periodu krediti su se razlikovali po visini, ali nisu nu no bili usmjereni na razli ite segmente tra i ta. U 2003. godini Partner je promijenio ponudu proizvoda/kredita i podijelio ih po namjeni i ciljanoj skupini s tim da je svaka kategorija kredita imala i svoju kamatnu stopu, odre enu visinu iznosa kao i periode otplate kredita. Partner je tako er uveo i lojalni paket za one vjerne klijente koji se vra aju Partneru koji podrazumijeva sni avanja kamatne stope iz kruga u krug, du i period otplate i vi i iznos kredita. U januaru 2004. godine Partner je snizio svoje kamatne stope i spustio svoje stroge zahtjeve za obnovu kredita za one klijente koji su ve imali iskustva sa dugim periodom ispla ivanja.

Jo od 1999. godine Partnerovi ra uni kao i ra uni Partnerovog prethodnika MC/SEA-a podlije u reviziji koju provodi Revik d.o.o. Sarajevo (lokalni partner PriceWaterhouseCoopers-a iz Holandije). Nakon svih ovih eksternih revizija dato je pozitivno mi ljenje o Partnerovim finansijama. Ista kompanija je uradila i reviziju za 8 drugih bosanskih MFI-a, a ujedno sura uje sa Svjetskom bankom u vezi pitanja mikrofinansiranja.

Partner i BosVita, manja lokalna mikrofinansijska institucija koja opslu uje sli ne klijente na podru ju Tuzle, e 1. juna 2004. godine da se udru e. Ovo udru ivanje je odobreno od strane Odbora mikrofinansijskih institucija i pripremne radnje su u toku. Na kraju ovog izvje taja mogu se na i detaljnije informacije vezane za udru ivanje sa BosVita-om, koje obje stranke tretiraju kao spajanje.

Portfolio po proizvodima

Biznis kredit, dugoro ni

31%

Porodi ni biznis

7%

Poljoprivreda32%

Biznis kredit, kratkoro ni

30%

Eksterne revizije i

izvje tavanje

Proizvodi/vrste kredita

Udru enje BosVita-e i

Partnera

Portfolio po regionu

Breza15%

Doboj20%

Tuzla20%

Modrica12%

Brcko23%

Vlasenica10%




Upravljanje i dono enje odluka

Dono enje odluka

Proces dono enja odluka Proces dono enja odluka je otvoren i jasno definiran, a u njemu u e e uzimaju svi potrebni akteri. Odbor vr i nadzor u onoj mjeri koja je dovoljna da bi se osiguralo pridr avanje pravilnika kao i opravdanost Partnerove misije i strategije. Uop eno govore i, prije nego se donesu kona ne odluke Partner organizuje sastanke na kojima se tra e mi ljenje i komentari osoblja. One odluke koje donosi Odbor, a od kojih je ve ina plod zahtjeva proiza lih iz zakona te su potom uvr tene u Partnerove statute, podrazumijevaju usvajanje poslovnog plana, bud eta, programa, kao i drugih izvje taja zna ajnih za poslovanje.

Kvalifikacije i anga ovanost rukovode ih tijela Odbor je pokrenuo inicijative kojima bi oja ao svoju ulogu tako to je sa inio Pravilnik rada i formirao najbitnije komisije (LJR, Strategija i Revizija). Komisija za ljudske resurse je oformljena i njen prvi zadatak je da sa ini kriterije za odabir lanova drugih dvaju komisija. Odbor se u svom punom sastavu sastaje barem svaka tri mjeseca i za svaki sastanak se pravi zapisnik. Partner je kroz povremene razmjene i putovanja radio na savladavanju izazova kojeg predstavlja nagradjivanje Odbora ciji se rad zasniva na dobrovoljnoj osnovi.

lanovi Odbora su povremeno facilitirali Partnerov rad (povrat sredstava koja su uvana u banci koja je bankrotirala; pomo pri lokalnoj registraciji u Br ko Distriktu). Iako samo tri lana Odbora imaju iskustva sa mikrofinansiranjem od ranije (od toga su dva lana

predtsavnici Mercy Corps-a), Odbor je tokom vremena stekao zna ajna znanja vezana za specifi nosti ove vrste poslovanja. Prema uputama LIP programa, Partner je imenovao vanredne lanove Odbora koji nemaju pravo glasa, a predstavljaju osniva e (Odraz fondaciju koja rukovodi LIP programom i Raiffeisen banku).

Informacije za menad ment Partner menad ment timu i Odboru podnosi vrlo veliki obim informacija. Detaljni kvartalni izvje taji o finansijskom poslovanju i portfoliu se podnose Odboru zajedno sa svim drugim potrebnim dokumentima. Menad ment tim ima uvid u mjese ne finasijske izvje taje i druge izvje taje vezane za portfolio. Unutra nji revizor je direktno odgovoran Odboru i podnosi kvartalne izvje taje o kvalitetu finansijskih izvje taja, kao i reviziju kreditnog poslovanja i obra unavanje poreza. U nekim slu ajevima lanovi Odbora primaju previ e informacija tako da se o ekuje da uvo enjem novih pod-komisija informacioni paketi koji se predo avaju punom sastavu Odbora vi e ne e biti preobimni.

Komunikacije i strate ke odluke Uzimaju i u obzir proces dono enja odluka koji podrazumijeva iroku bazu u esnika te redovne sastanke i transparentnost podataka i klju ne dokuemntacije, Partner na vrlo jasan na in ogla ava svoje strate ke odluke. Sastanci na kojima prisustvuje svo uposleno osoblje su samo jo jedan vid foruma za komunikaciju, a etiri takva su odr ana u toku 2003. godine. Poslovni plan stoji svima na raspolaganju obzirom da je objavljen na internoj mre i kojoj pristup imaju svi uposleni. Osim toga, uposlenici se jasno informi u o tome ta se od njih o ekuje i kakve ciljeve proiza le iz strategije bi trebali da ostvare.

Cjelokupno osoblje se upoznaje sa

strate kim odlukama

Otvoreni process dono enja odluka

Predan Odbor koji putem svojih komisija

te i da bude to bolji

Op irne informacije za menad ment;

namjera je da se uz pomo komisija

smanji obim informacija koje se

predo avaju Odboru




Planiranje Identificiranje rizika Partner je u svom poslovnom planu i strategiji pristupio nekolicini klju nih rizika. Trenutno je najve i rizik u konkurenciji, to Partner poku ava da rije i nizom poslovnih ciljeva koa to su br a usluga, prednost koja se daje na osnovu lojalnosti, zatim mre a ureda koja Partner kao organizaciju dovodi na prag njegovih klijenata (pogledati Poglavlje A). Strate ko pozicioniranje u smislu ciljanog tr i ta jo uvijek nije dovoljno jasno razra eno, me utim iako to nije vidno nazna eno u poslovnom planu Partner sve vi e svoju djelatnost usmjerava ka poljoprivrednim i ruralnim podru jima u kojima je manja vjerovatno a da e nai i na banke kao konkurente. Druge vrste rizika podrazumijevaju pristup dovoljnoj koli ini sredstava, izostanka pobolj anja pravnog okvira i makroekonomske sredine, kao i potencijalna prezadu enost klijenata. Partner je uspio da obezbijedi sredstva za 2004. godinu i sada radi na iznala enju sredstava za 2005. godinu i poslije. Unutra nje slabosti koje Partner poku ava da prevazi e su vezane za potrebe menad menta informacionih sistema kao i problem preoptere enog osoblja, prije svega kreditnih slu benika i ra unovo a. Trenutni plan prepoznaje ove probleme.

Planiranje bud eta i projiciranje Partner ima vrlo detaljan proces planiranja poslovanja u koji su uklju eni svi relevantni akteri. Proces se odvija sa jasnim vremenskim okvirom u svrhu postizanja krajnjeg cilja. Svi regionalni menad eri su obu eni da rade sa Microfin-om (instrumentom za planiranje poslovanja baziranim na Excel-u) i igraju aktivnu ulogu u obezbje ivanju operativnih procjena o kojima se potom izvje tava Upravni odbor. Ovi poslovni ciljevi su razvrstani po kreditnim slu benicima. Partner nadgleda svoje poslovanje i uspore uje postignute rezultate sa planiranim finansijskim i operativnim o ekivanjima. Osim toga Partner ima poseban skup ciljeva u svojoj uravnote enoj kartici (balanced scorecard). Uravnote ena kartica je metoda koji se koristi za izvr nu strategiju kojom se olak ava proces dono enja odluka te se mjeri uspje nost na osnovu organizacijskih i kvalitativnih pokazatelja, a sve u cilju ostvarivanja strate kih ciljeva.

Izvodljivost postoje e strategije Partner te i ka tome da do 2008. godine ostvari broj od 38.000 klijenata i portfolio od 54 miliona, a to e posti i tako to iri svoju geografsku pokrivenost, uzima klijente za poljoprivredne kredite, te zadr ava veliki broj klijenata. Pretpostavka je da i druge MFI-e u BiH imaju ambiciozne planove za pro irenje svoje baze klijenata, a budu i da je tr i te ve sada malo i zasi eno konkurencijom, Partner e morati biti na oprezu ako eli da zadr i svoju poziciju pogotovo zbog toga to Partnerove kamatne stope nisu ni e od ve ine njegovih najve ih suparnika. Partner eli da bude prepoznatljiv to posti e sa nekim prednostima koje nudi kao to su blizina klijentima ( pred va im vratima ), olak ice za vjerne klijente, brza isplata kredita, te jednostavan mehanizam jamstva. Partner tako er planira da znatno snizi omjer svojih tro kova poslovanja sa vrlo optimisti nim pretpostavkama za portfolio svakog kreditnog slu benika (Sekcija E). Potrebno je napomenuti da je Partner ve ranije ispunio svoja o ekivanja vezana za pove anje broja klijenata. Iako je u 2002. godini imao 20% manje klijenata nego je bilo o ekivano to je djelomice bilo prouzrokovano zbog zaka njelog priliva sredstava u prvom tromjese ju 2002. godine, Partner je u 2003. godini ostvario svoj cilj od preko 67% rasta klijentele. Partner ostaje otvoren za mogu a udru ivanja kojima bi ubrzao ostvarivanje svojih ciljeva ili modificirao planiranu pokrivenost podru ja. (Opis ve zapo etog udur ivanja sa manjom MFI BosVita je na kraju ovog izvje taja).

Detaljno razra en proces planiranja sa preciznim pra enjem

rezultata

Potrebno je biti na oprezu i mo i udovoljiti sve

ambicioznijim klijentima te ispuniti

efektivne ciljeve

Identificirani su najzna ajniji rizici,

mogle bi se preduzeti stro e mjere za

strate ko pozicioniranje




Klju ni aspekti O ekivane promjene

Ponuda usluga i geografska pokrivenost

Pro iriti djelovanje na podru je sjeverozapadne i jugoisto ne Bosne Otvaranje novog regionalnog ureda u 2005. godini a potom i formiranje sedmog regiona Otvaranje novih lokalnih ureda u postoje im i novim regionima (spisak je ve utvr en)

Upo ljavanje 31 kreditnog slu benika, 7 novih lanova osoblja u glavnom sjedi tu i 12 novih lanova regionalnog osoblja Razmatranje novih finansijskih proizvoda (ne kredita) sukladno o ekivanim izmjenama zakonske regulative

Operativne metode Upotreba tehnologije kojom bi se omogu ila lak a raspodjela kredita

Struktura i statuti Pronala enje odgovaraju ih partnera sa kojim bi se mogli udru iti Mogu a transformacija koja bi bila prouzrokovana novim o ekivanim zakonom o mikrokreditima

Nadzor Mikrofinansijski sektor u BiH trenutno ne podilazi ni pod kakav nadzor (osim to podlije u lokalnim zakonima) niti se takav planira za ubudu e

Finansiranje Sakupiti dodatnih 27 miliona EUR kako bi se do 2008. godine postigla veli ina portfolio od 54 miliona EUR (uglavnom iz komercijalnih izvora)

Izvor: Poslovni plan za 2004-2008, decembar 2003




Menad ment tim

Kvalifikacije i iskustva menad ment tima Otkako je Partner postao lokalno registrovana i vo ena mikrokreditna organizacija njegov menad ment tim njime uspje no rukovodi. Nekoliko klju nih lanova menad ment tima su do svojih pozicija do li nakon internog napredovanja te su tako uz posao nau ili ono za ta ranije na nekim drugim pozicijama ili kroz obrazovanje nisu imali priliku da nau e. lanovi Uprave su vrlo zadovoljni sa ukupnim Partnerovim poslovanjem i stoga imaju povjerenja u izvr nog direktora i njegove upravlja ke sposobnosti. Sve je ve i pritisak na MFI-ma i potreba da budu to konkurentnije i sofisticiranije, a to e iziskivati i pove ane kvalifikacije i sposobnosti.

Partner radi na prevazila enju ovih izazova tako to organizuje stalne obuke i otvara nove pozicije u kreditnom i marketin kom odjelu.

Izvr ni direktor: Izvr ni direktor, Senad Sinanovi , je po eo raditi u organizaciji 1997. godine kao prvi kreditni slu benik, a potom kao regionalni menad er i kreditni menad er prije nego je zahvaljuju i napornom radu i internom napredovanju imenovan na funkciju koju trenutno obna a. Iako nije zavr io fakultet niti je imao radno iskustvo prije zasnivanja radnog odnosa sa MC/SEA-om, osniva em Partnera, on je pro ao obuku na poslu, poha ao je mikrofinansijske seminare na Boulder and Bank akademiji u Frankfurtu, pro ao MFC obuku, te LID i menad ment obuku.

Definiranje uloga i razdvajanje zadataka Menad ment tim je 2003. godine pro iren jer su mu pridodati menad er za ljudske resurse i MIS menad er, koji su se u timu pridru ili izvr nom direktoru, finansijskom direktoru, direktoru kreditnog poslovanja, marketing menad eru, te pomo niku izvr nog direktora za pravna pitanja/ efu administracije. Ove novoimenovane funkcije pokrivaju podru ja za koja je ranije utvr eno da su problemati na, osobito pitanja MIS-a.

Nova organizacijska struktura e sigurno pobolj ati vje tine i kapacitete u kreditnom odjelu tako to e se otvoriti dvije nove pozicije u kreditnom odjelu

tehni ki savjetnik i menad er za kreitnu strategiju i marketing. Osim toga, pravni i administrativni poslovi e biti razdvojeni kako bi se svako podru je moglo to vi e specijalizirati. O ekuje se da e neke od ovih menad erskih pozicija biti popunjene nakon to se revidiraju kvalifikacije postoje eg menad ment tima kako u Partneru tako i u BosVita-i.

Komunikacija sa menad ment timom Menad ment tim ima jasnu komunikaciju kako neformalno tako i kroz formalne sastanke. Tim je upu en u aktivnosti drugih odjela i svi rade u pravcu ostvarivanja istih ciljeva zacrtanih u poslovnom planu.

Upravljanje ljudskim resursima

Upravljanje kvalifikacijama: upo ljavanje, obuka, interno napredovanje Partnerov pristup ljudskim resursima je takav da obezbje uje stvaranje lojalnog tima kroz njihovu obuku na poslu te davanjem mogu nosti za interno napredovanje. Tim ispunjava sve osnovne potrebe Partnera s tim da se povremeno anga uju vanjski suradnici kada su u pitanju neke zna ajne inicijative (a uriranje organizacijske strukture, udru ivanje).

Osoblje se upo ljava putem javnih oglasa, a biraju se osobe iz regiona u kojem e i raditi. Sa odabranim kandidatima se obavljaju razgovori koje vodi relevantni tim Partnerovog osoblja, a kona ni odabir odobrava izvr ni direktor. U jednostavnim slu ajevima upo ljavanja nije neophodno da izvr ni direktor uzima u e a u odabiru.

Jasna komunikacija unutar menad ment

tima

Menad ment tim u potpunosti sastavljen

od lokalnog osoblja uspje no vodi

Partner; za konkurentnost na

tr i tu potrebna jo ve a sofisticiranost

Novi MIS menad er pokriva sve klju ne

pozicije

Uvo enjem novih pozicija o ekuje se

pobolj anje vje tina i kapaciteta u

kreditnom odjelu

Jasan i efektivan pristup upravljanju

kvalifikacijama




Kad je rije o upo ljavanju novih kreditnih slu benika, svaki novi slu benik mora da pro e formalnu obuku (5 dana predavanja, 17 dana provedenih u radu sa Partnerovim kreditinm slu benikom/regionalnim menad erom), dok je u slu aju upo ljavanja drugi kategorija radnika ta obuka manje formalna. U drugom mjesecu rada novi kreditni slu benici izdaju 10-15 kredita pod budnim okom regionalnog menad era. To podrazumijeva i posjet svakom klijentu, te analizu kreditnog poslovanja zajedno sa regionalnim menad erom. Planovi obuke se baziraju na potrebama organizacije te indiviudalnim ambicijama uposlenika koje oni izra avaju u upitniku za kompletno osoblje. Top menad ment tim odlu uje o planu vanjske obuke. Obuka sa obuhvatnijim programom na alost podrazumijeva radno poznavanje engleskog jezika te iz tog razloga nije dostupna svim uposlenicima. U cilju savladavanja ovog problem Partner nala e onim uposlenicima koji pro u ovu obuku da posljedi no obu e ostatak osoblja.

Brojni su lanovi osoblja koji za organizaciju rade ve niz godina, napredovali su unutar struktura organizacije te na taj na in izgradili jak osje aj odgovornosti za budu nost Partnera. Fluktuacija osoblja u proteklih nekoliko godina skoro da nije ni postojala i svodi se na 1%. Izuzev komplikovanog regulisanja penzionog i drugih vrsta osiguranja i doprinosa koji su prisutni u svim politi kim i administrativnim distriktima, bosanska zakonska regulativa ne uzrokuje nikakve probleme Partnerovom menad mentu ljudskih resursa.

Na osnovu ciljeva iz izbalansirane kartice (Balanced Scorecard) Partner te i ka tome da postane najinovativniji poslodavac. Iz tog razloga Partner mjeri svoj napredak na osnovu nekoliko parametara, kao to su: sprovo enje prijedloga datih od strane uposlenika, broj zavr enih obuka po uposleniku, usporedba platne strukture, implementiranje novih tehnologija u cilju pobolj anja radnih uvjeta, itd.

Ocjena poslovanja Poslovanje svih uposlenih se ocjenjuje svake godine, a odvija se putem upitnika koji uklju uju o ekivanja uposlenih kao i njihove realno ostavrene uspjehe. Pored evaluacije koju obavlja nadzorno tijelo (supervizor) uposlenici jo ispunjavaju individualne uravnote ene kartice (balance scorecards) uz koje prila u i izjavu o samo-evaluaciji. Politika mjese nih poticaja za kreditne slu benike tako er ima efekat stalne evaluacije poslovanja. Drugi uposlenici mogu da dobiju i finansijske nagrade na osnovu preporuke njihovog nadzornog tijela (supervizora).

Kvalifikacije menad era za ljudske resurse Menad er za ljudske resurse je tek nedavno imenovana na tu poziciju, a ima ranije iskustvo vezano za kadrovska pitanja u Mercy Corps-u. Radila je za nekoliko me unarodnih organizacija to joj daje dobar uvid u pristup ljudskim resursima kakv nije tipi an za bosanske kompanije. Njeni ciljevi su vezani za osnovna pitanja ljudskih resursa i strategije pove anja efikasnosti, to podrazumijeva: identificiranje strategija za pobolj anje radne efikasnosti putem analiza koli ine vremena potrebnog za ispunjavanje zadataka, osobito za kreditne slu benike, zatim smanjenje ukupne papirologije i broja potrebnih izvje taja, pobolj anje plana razvoja karijere to je dijelom izbalansirane kartice (Balanced Scorecard-a), te pobolj anje sistema davanja poticaja. Udru ivanje koje predstoji i koje e da zna i integriranje sa osobljem BosVita-e e da zahtijeva fokusiranje na pitanja ljudskih resursa. Iako je podru je ljudskih resursa izvor najve e zabrinutosti vezane za udru ivanje sa BosVita-om, pretpostavlja se da ne e biti otpu tanja radnika obzirom da je jasno zacrtani cilj obje organizacije da zadr e kvalificirano i odgovaraju e osoblje.

Novouposleni menad er za ljudske

resurse

Godi nja evaluacija poslovanja svih

uposlenih




Menad ment informacionih sistema

Menad ment informacionih sistema i opreme

Opis Partner odr ava svoj sveobuhvatni ra unarski sistem koji mu zadovoljava njegove osnovne potrebe, ali ipak te i ka tome da pove a brzinu prijenosa podataka iz regiona u glavno sjedi te i da olka a razmjenu podataka me u softverima.

MIS odjel je oformljen 2003. godine kada je uposlen MIS menad er. Specijalista za pra enje kredita koji nadgleda konsolidaciju, integritet i sigurnost sistema pra enja kredita u glavnom sjedi tu je ujedno i lan finansijskog odjela. Za jednostavno odr avanje ra unala je zadu en MIS menad er ili se putem ugovora anga uju pru aoci usluga odr avanja ra unala. Partner trenutno odr ava server za internet i elektronsku po tu, to su ranije radile dvije razli ite kompanije. Tako er je dizajniran i Intranet (interna mre a) za ije odr avanje je zadu en Partner.

Partner koristi nekoliko softverskih paketa za potrebe vo enja ra unovodstvo i regulisanja li nih dohadaka. Finansije je lokalno dizajniran softver za ra unovodstvo, koji je ranije bio u Acces platformi, a sada je u Oracle. Ovaj softver je komaptibilan sa lokalnim i me unarodnim ra unovodstvenim standardima. Partner je unajmio dobavlja a softvera za potrebe izrade korisni kog modula koji bi prikupljao sve izvje taje. Ovaj model je ve ugra en u Partnerov sistem. Softveri za upravljanje fiksnom aktivom, gotovinskom blagajnom, inventar i plate su povezani sa sistemom za ra unovodstvo.

Kredits je softver na bazi Access-a koji je napravljen je u SAD-u, a koristi se za pra enje kredita. Kreditni slu benik unosi podatke o klijentu na dan kreditnog odbora a finansijski slu benik unosi podatke o otplati. Podaci o otplati se unose istog dana kada se dobija potvrda od banke ili eventualno slijede i dan. Stoga se svakodnevno i u svakom regionu podaci o pra enju podataka podudaraju sa gotovinom. Po unosu podataka o kreditu sistem automatski generi e sve kreditne ugovore.

Sigurnost Sa preseljenjem u nove prostorije, uvo enjem sofisticiranijih softvera te upo ljavanjem MIS menad era, Partner je dodatno poja ao MIS sigurnost. Potpora podataka se aktivira u toku no i i obuhvata sve podatke sa servera iz glavnog sjedi ta, a potpora je na snazi i u toku dana putem «mirroringa» (dva hard diska na raspolaganju na serveru za slu aj gubitka podataka u toku dana). Partner uva backup podatke u bankovnom sefu. Podaci za pra enje kredita se unose u regionalnim uredima, a onda se prenose u glavno sjedi te to je ranije ra eno

svake sedmice, a za ubudu e se planira frekventniji prijenos podatka (mo da svakodnevno). U regionalnim uredim tako er postoji dnevna potpora podataka, a ti podaci se svake sedmice alju u glavno sjedi te.

Softver je za ti en iframa. Velika ve ina koristi softver za pra enje kredita iako Kredits sada nudi devet nivoa pristupa kao i revizorski trail za kontrolu potencijalnog manipulisanja podacima.

Ra unarski resursi Pristup Internetu:

24-satni pristup u glavnom sjedi tu; dial-up pristup u regionalnim uredima

Mre a: U glavnom sjedi tu postoji lokalna mre a kao i u svakom regionalnom uredu; terenski uredi imaju po jedan prikljucak.

Softver koji je u upotrebi:

Kredits

za pra enje kredita; Finansije

za ra unovodstvo

Ra unovodstveni softver na bazi

Oracle-a je integrisan sa drugim

ra unovodstvenim paketima

Kredits, softver iz redovne proizvodnje

ispunjava potrebe pra enja kredita

Partner je zadu en za osnovno odr avanje,

internet i elektronsku po tu; za druge vrste

odr avanje i nabavku softvera unajmljuju se

vanjski izvori

Dobra sigurnost MIS-a, osnovni rizici

pokriveni




Olak anje upotrebe sistema Partnerovo osoblje je dobro savladalo sistem izrade i prijenosa podataka. Planirana su izvjesna pobolj anja kojima bi se prijenos podataka dodatno usavr io. Ono to je u tom smislu ve postignuto je da se podaci o kreditima iz regionalnih ureda svake sedmice preko CD ROM-a prenose u glavno sjedi te. Obzirom da je Kredits softver nedavno nadogra en, Partneru je sada omogu eno da izvozi/uvozi fajlove podatka veli ine od 200 do 400 KB iz regiona do glavnog sjedi ta, to je u zadnje dvije godine predstavljalo problem.

Plan MIS i budu a pobolj anja Odmah po dolasku u Partner, MIS menad er je analizirao situaciju vezanu za MIS potrebe te je na osnovu toga sa inio i plan djelovanja. Ve u 2003. godini sa preseljenjem u nove prostorije napravljeni su i koraci ka pobolj anju i unapre ivanju ra unarske infrastrukture. MIS plan za 2004. godinu ima za cilj da osigura sistem kakav e zadovoljiti potrebe osoblja i koji e osobito pove ati produktivnost kreditnih slu benika i ra unovodstvenog osoblja. Plan izme u ostalog predvi a uvo enje softvera koji bi omogu io pojedina ni unos podataka za kreditne aktivnosti regionalnih ureda koje bi bili pod nadzorom glavnog sjedi ta, potom bi ti podaci automatski bili pohranjeni u generalnu banku podataka u kojoj su raspore eni po klijentima.

MIS plan predvi a unapre enje i softvera i hardvera. Unapre enje hardvera uklju uje uvo enje firewall-a, 32 stolna ra unara, 7 stolnih ra unara za server, 5 laptopa, tampa e, mehanizme za odr avanje hardvera, periferne jedinice, itd. Unapre enje softvera koje je planirano za 2004. godinu uklju uje prijenos podataka sa softvera za pra enje kredita na softver za ra unovodstvo na emu ve rade dizajneri oba softvera. Tako er je planirana nabavka softvera koji e pru iti ve e kapacitete generisanja izvje taja za razmjenu informacija izme u sistema za pra enje kredita u Kredits softveru, podataka za poslovno planiranje u Excel modulu Microfin-a i ra unovodstvenog softvera.

Kvalifikacije MIS menad era MIS menad er je uposlen 2003. godine i ima raznovrsno iskustvo kako na pozicijama tehnolo kog mena menta tako i na drugim menad erskim pozicijama. Za razliku od svojih kolega u drugim MIF-ma njena uloga MIS menad era nije da razvija softver nego da planira i nadgleda implementaciju tehnolo kih projekata koji imaju za cilj pomaganje Partnerovog rada. Njeno posjedovanje kombinacije tehnolo kog znanja i menad erskih sposobnosti svakako predstvalja prednost za Partner kao organizaciju.

Informacije i aktivnosti

Kvalitet informacija Informacije o kreditnom portfoliu su vrlo kvalitetne i prakti no su dostupne na terenu isti ili slijede i dan, dok su u konsolidovanom formatu u glavnom sjedi tu pod nadzorom specijaliste za pra enje kredita na raspolaganju svake sedmice. Nedavno unapre enje sistema za pra enje kredita, konkretno njegove mogu nosti uvoza/izvoza podataka, bi trebalo da pove a frekventnost prijenosa podataka. Kredits softver pru a brojne izvje taje o pra enju kredita kao i statisti ke podatke vezane kako za same kredite tako i za klijente. Osnovni podaci o aktivnim i ispla enim kreditima ili o kvalitetu portoflia su stalno dostupni. Podaci vezani za poslovanje klijenata i jamaca se tako e unose u sistem. Kreditni slu benici i uredsko osoblje svakog mjeseca uspore uje stvarno poslovanje portfolia sa zacrtanim ciljevima kreditnog portoflia. Osim kvantitativnih podataka regionalni menad eri dostavljaju i jednostavane mjese ne izvje taje u kojima opisuju zna ajna doga anja.

Marketing odjel je otvoren 2002. godine i proveo je nekoliko marketin kih istra ivanja kako bi putem fokus grupe i sistema izlaznog monitoringa dobili to vi e informacija o klijentima, a

Redovni, pouzdani i a urirani podaci o

kreditima

Marketing menadzer pobolj ava Partnerovo

poznavanje tr i ta

MIS menad er ima odli ne mend erske

sposobnosti

MIS Plan usredoto en na

pobolj anje ra unarske opreme i olak anje prijenosa

podataka/integracije

Sistem je jednostavan za upotrebu i osoblje ga je

dobro savladalo; cilj je da se sistem dodatno

pojednostavi




sve to u cilju boljeg razumijevanja izlaznih uzoraka i identifikacije prioriteta za budu a istra ivanja i unapre enja programa. U prilog ovim analizama Partner bi mogao da iskoristi bogatu bazu podataka o pra enju kredita koju dobija putem analize podataka o klijenatima te ih uporijebiti za potrebe marketinga i osmi ljvanja proizvoda/kredita.

Informisanje Svi oni kojima su potrebne informacije o poslovanju portoflia imaju uvid u mjese ne izvje taje. Postoje razli iti nivoi pristupa kreditnoj bazi podataka ime se korisnicima na raspolaganje stavljaju samo oni podaci za koje su ovla teni. Intranet (interna mre a) je novi mehanizam koji slu i za lak e posredovanje kod objavljivanja bitnih Partnerovih podataka, doga aja, pitanja ljudskih resursa i strate kih ciljeva.

Informacije o finansijama i ra unovodstvu

Kvalitet informacija Partnerove ra unovodstvene informacije su vrlo kvalitetne i blagovremene. Eksterni revizor nikad nije nailazio na probleme niti je ikad bilo situacija u kojima se nailazilo na zna ajnu neuskla enost sa IAS-om (Me unarodnim ra unovodstenim standradima) tako da je uvijek davao pozitivno mi ljenje. Svi ra unovodstveni podaci se obra uju u glavnom sjedi tu: regionalni uredi svake sedmice alju svoje ra une, izvode iz banke i gotovinske vau ere u glavno sjedi te.

Partner ovaj nivo kvaliteta posti e uprkos optere avaju oj administraciji koja komplicira ra unovodstvene radnje. Za potrebe oporezivanja Partner podnosi izvje taje vlastima oba entiteta, Br ko Distriktu, zatim u nekoliko kantona, te u 12 op ina u RS gdje Partner ima svoje terenske urede. Obzirom na zahtjeve donatora te potrebu da sura uju sa bankama koje su najbli e njihovim granskim uredima, Partner mora da ophodi sa 15 bankovih ra una za kreditne transakcije te sa 4 ra una za tro kove, dok je u 2002. godini taj broj iznosi 34 ra una. Cilj koji je postavljen za 2004. godinu je da se broj bankovnih ra una svede na 3 za potrebe kreditiranja, a to e se posti i unapre enjem MIS-a i elektronskog bankarstva.

Uprkos ovim izazovima, Partner podnosi mjese ne finansijske izvje taje kako globalno tako i regionalno. To iziskuje mjese na prera uvanja rezervi i tro kova amortizacije otpisanih kredita. Interni finansijski izvje taji su u skladu sa najboljom mikrofinansijskom praksom i olak avaju obra un omjera poslovanja kao i analize zajedno sa kvartalnim obra unom mikrofinansijskih prilagodbi. Nekoliko godina su finansijski izvje taji pripremani u Excel-u, ali od marta 2004. godine Partner je u prilici da izra uje finansijske izvje taje direktno putem softvera. O ekuje se da e Partner uvesti ABC (Activity Based Costing) pristup to je jedan od uvjeta nametnutih od strane LIP projekta, a kako bi se usavr ila finansijska analiza ponude proizvoda/kredita i kako bi cijene bile to raznovrsnije.

Finansijski menad ment i kvalifikacije finansijskog odjela Finansijski odjel ima obu eno osoblje. Finansijski direktorica ima dugogodi nje iskustvo u finansijama i ra unovodstvu. Ona tako e radi kao predava MFC-a za planiranje poslovanja i finansijsko projiciranje (Microfin) kao i za osnove ra unovodstva za one na rukovode im pozicijama. Zavr ila je program obuke pri New Hampshire College-u, MFC-u i LID/Odraz Fondaciji.

Za o ekivati je da se trenutno radno optere enje ra unovodstvenog osoblja u glavnom sjedi tu smanji obzirom na tehnolo ka unapre enja koja e prije svega olak ati unos podatka o pra enju kredita (njihovoj isplati i otpla ivanju) u sistem ra unovodstva. Finansijski tim i regionalni menad eri rade na smanjenju obima posla vezanog za poslovno planiranje obzirom da je Microfin-ov model za planiranje ograni en te ne odgovara na Partnerove zahtjeve za nivoom

Obu en finansijski tim; cilj je da se

smanji radna optere enost

uvo enjem novih tehnologija

Mjese ni izvje taji su na raspolaganju

odmah nakon kvartalne analize;

planira se primjena ABC (Activity Based

Costing) metode

Ra unovodstvene informacije su

precizne i blagovremene i pored

komplikovanog administativnog

izvje tavanja




detalja vezanih za projiciranje. Uzimaju i u obzir potrebu za ispunjavanje ciljeva prinosa na portfolio kroz pravilnu raspodjelu proozvoda/kredita sa kamatnim stopama koje variraju, oprezan monitoring ovih informacija je od velikog zna aja.




Upravljanje rizikom

Procedure i unutra nje kontrole

Kvalitet procedure kojima se ograni ava rizik Partner odr ava integrirani sistem kontrole kojim se unutra nji rizici sa mnogo uspjeha svode na minimum. Tako er imaju i osnovne priru nike za kreditiranje, unutra nju reviziju, ra unovodstvo, kupovinu i MIS u kojima su detaljno poja njene sve procedure. U priru niku za unutra nju kontrolu su navedeni najzna ajniji rizici za kredite, ali su istovremeno postavljene i metode kojima se ubla uju ti rizici zajedno sa daljnjim preporukama za ubla avanje ve identificiranih kao i novouo enih rizika (ukupno 60). LID-ov pru alac tehni ke pomo i je nedavno izvr io eksternu evaluaciju sistema unutra nje kontrole iz ega je proiza lo nekoliko preporuka koje se sada sprovode u cilju daljeg ja anja sistema.

Jasna raspodjela zadu enja, ograni ena minimalna koli ina gotovine koja mo e da se nosi, te kreditne procedure imaju za cilj da uposlenima minimiziraju anse za prevaru kao i da smanje rizike vezane za davanje kredita. Kreditni slu benici su odgovorni za identificiranje i analiziranje klijenata kao i za odobrenja regionalnih menad era za porodi ne biznis kredite ili za odobrenja kreditnog odbora kada su u pitanju druge vrste kredita. Isplate/otplate kredita se vr e putem banaka.

Unutra nji revizor po pravilu ocjenjuje da je sistem unutra nje kontrole efektivan te da se procedure sprovode i po tuju. Nedostaci sistema unutra nje kontrole koje je Partner uo io i ponudio njihova rje enja izmjenama politike su slijede i: neispunjeni jamstveni obrasci i u jednom izuzetnom slu aju se radilo o fiktivnom kreditu. U jednom incidentnom slu aju se desilo da su se kreditni slu benik i bankovni slu benik tajno dogovarali da isplate kredit kreditnom slu beniku umjesto klijentu, to je zavr ilo time da je promijenjena banka sa kojom se posluje.

Druga ograni enja vezana za kupovinu i nabavku fiksne aktive spre avaju nepredvi ene tro kove. Kupovina fiksne aktive i usluga koja prelazi 500 BAM mora da pro e kroz proces uzimanja najmanje tri ponude, samo posebno navedene stranke mogu biti u posjedu aktive, jasno su identificirani nivoi ovlasti za tra enje odobrenja za takve tro kove, itd. Sve nabavke se vr e preko glavnog ureda.

Sistematske kontrole Iako ne postoje jasno izre ene sistematske kontrole lo eg poslovanja, politike, procedure i transparentnost finansijskog i poslovanja portfolia imaju za cilj smanjenje potencijalnih rizika. Kreditni slu benici dobijaju poticajne nov ane nadoknade kojima se promovira kvalitet portfolia. Regionalni menad eri se svakodnevno izvje tavaju o statusu njihovog portrfolia, dok se mjese no izvje tava glavno Partnerovo sjedi te. Finansijsko poslovanje i tro kovi se pa ljivo nadgledaju na regionalnom nivou kao i na nivou Partnera kao organizacije te se vr e usporedbe sa planiranim bud etom, ime se ograni avaju potencijalni preveliki tro kovi ili ubir prihoda ni i od o ekivanog.

Procedure su zami ljene sa

principima unutra nje kontrole

Kreditni rizik kao i rizik od prevare su minimizirani kroz

partnerstvo sa bankom i putem kreditnih

odbora

Politika nabavke napravljena kako bi se

ograni io rizik

Poticajna nov ana nadoknada i

transparentnost omogu avaju

Partneru da prati i nadgleda poslovanje




Interna revizija

Procedure interne revizije Partner je pametno ulo io u internog revizora koji je uposlen sa punim radnim vremenom od 2001. godine i koji direktno izvje tava Upravni odbor nakon to izvr i vrlo detaljnu reviziju poslovanja kako u regionalnim uredima tako i u glavnom sjedi tu. Priru nici za unutra nju kontrolu i unutra nju reviziju su napravljeni uz pomo Shorebank Advisor Services s tim da je pa nja bila fokusirana na rizike koji su za Partner najrelevantniji.

Sveobuhvatna revizija podrazumijeva kreditne rizike, finansijske podatke, kao i pridr avanje unutra njih procedura. MIS je podru je u kojem je potrebno dodatno obrazovanje kao i usavr avanje u smislu revizorskih procedura. Priru nik za reviziju sadr i detaljno opisane procedure za reviziju kao i pribli an procenat vremena koje bi trebalo biti izdvojeno za najve e rizike (60% za kreditno poslovanje, 20% za finansijske podatake, 10% za informativne sisteme, 5% za ljudske resurse i 5% za administraciju). Tokom revizije kreditnog poslovanja svaki od 6 regiona biva posje en dva puta godi nje. Obzirom na porast obima poslovanja, unutra njem revizoru e biti potrebna pomo u ispunjavanju rasporedom planiranih obaveza tako da e obu iti nekoga iz Partnerovog osoblja ko bi revizoru ubudu e pomagao u vr enju nekih revizija. Ovo rje enje je prihva eno kao isplatnije od upo ljavanja drugog revizora.

Posebne su procedure za reviziju regionalnih ureda i reviziju glavnog Partnerovog sjedi ta. Tokom svake posjete regionalnim uredima, revizor nasumice odabire uzorke iz sistema za pra enje kredita, pregleda otprilike 80 slu ajeva (ranije je bilo oko 100) te za vrijeme svake revizije regionalnog ureda posjeti otprilike 25 klijenata. Pored nasumi nog odabira, revizor posebice uzima 5 do 10 delikventnh klijenata koje odabire za posjet. On tako er vr i i reviziju sprovo enja odluka kreditnog odbora kao i reviziju ra unovodstvenih podataka i pla anja poreza. Revizije glavnog sjedi ta podrazumijevaju verifikaciju kojom se utvr uje da li su podaci o pra enju kredita u skladu sa ra unovodstvenim informacijama, zatim verifikaciju bankovnog bilansa, analizu kreditnog portfolia i rezervi, kao i verifikaciju pridr avanja odredbi kreditnih i grantovskih ugovora.

Kvalitet unutra nje revizije Revizor radi za organizaciju od samog po etka, a ranije je obna ao i druge funkcije (finansijski slu benik, koordinator sredstava) to ga ini vrlo upu enim u cjelokupno poslovanje. On je posve en tome da osigura rad u skladu sa procedurama, ali je osim toga i identificirao strategije kojima se pristupa najbitnijim zapa anjima iz njegovih revizija.

Unutra nji revizor Upravi dostavlja detaljne kvartalne izvje taje koji sadr e metode koje je koristio kao i izvje taje o unutra njim revizijama. Vremenom je izvje tavanje znatno pobolj ano tako da danas izvje taj sadr i manje od 15 stranica u kojima su detaljno opisane metode koje su kori tene, zapa anja, kao i preporuke. Unutra nji revizor je tako er po eo da slijedi preporuke sa zadnjih posjeta kako bi utvrdio da li je do lo do pobolj anja. Najzna ajniji dijelovi izvje taja se prvo predo e izvr nom direktoru, prije nego se izvje taj podnese Upravi, kako bi se to prije mogle preduzeti operativne mjere kojima bi se eventualni problem rije io. Obzirom na ve dovoljno detaljnu prirodu izvje taja, prostora ima samo za jednu mogu u korekciju

dodavanje ukupnog sa etak klju nih zapa anja i preporuka koji bi Upravi i menad erima omogu ili lak i i pregledniji uvid u najbitnija pitanja.

Pristup upravljanju rizikom i unutra njoj kontroli Partner je mnogo ulo io u unutra nju reviziju i sprovedeneu su brojne analize rizika vezanih za sa injavanje politika i procedura unutra nje revizije. Svo osoblje diskutira o ovim pitanjima. Partner svake godine organizira sesiju na kojoj se preispituju postoje i i potencijalni rizici.

Od 2001. godine unutra nji revizor izvje tava Upravu,

ime omogu ava reviziju glavnog

Partnerovog sjedi ta

Detaljnim izvje tajima se prati

sprovo enje preporuka

Sveobuhvatne procedure revizije




Aktivnosti: Proizvodi i usluge

Mend ment portfolia

Tr i te, konkurencija i komparativne prednosti Mikrofinansijska sredina u Bosni je vrlo konkurentna, osobito u urbanim podru jima u kojima ima mikrokreditnih organizacija koje djeluju dugi niz godina kao i banaka koje nude potro a ke kredite. Mikrofinansijski klijenti e esto i obilaziti druge radnje kako bi na li one proizvode koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama, te e istovremeno uzeti kredite od vi e razli itih izvora. Bosanske MFI-e stoga moraju znatno pove ati svoje prednosti u odnosu na konkurente kako bi zadr ali svoje pozicije.

Partner je nesporno vrhunski igra na tr i tu obzirom na njegovu veli inu, rasprostranjenost mre e ureda i zbog injenice da u pore enju sa brojnim manjim MFI-ma u BiH ima mnoge prednosti. Me utim, nedostatak istinski osebujne strate ke pozicije kao i jednistvenih odlika u odnosu na druge MFi-e iste veli ine mu ne garantuju prednost u odnosu na konkurenciju. Partnerov pristup marketingu zasnovan na pred va im vratima principu je svakako ono to ga ini druga ijim i to Partneru na tr i tu obezbje uje mjesto pru aoca kredita

sa granskim uredima koji su najbli i svojim klijentima i najraspolo ivijim kreditnim slu benicima koji posjeduju slu bene mobilne telefone i auta. Isplata porodi nih biznis kredita u prosjeku traje samo 3 dana dok isplata poljoprivrednih/biznis kredita traje otprilike 7 dana, a 5 dana za stare klijente. Partnerova prednost je vrijeme isplate, mada i u slu aju njegovih konkurenata to vrijeme je pribli no istog trajanja ili samo blago du e. Efektivna godi nja kamatna stopa i rok otplate su u biti vrlo sli ni drugim organizacijama. Istina je da je Partner u 2004. godini snizio svoje kamatne stope, me utim isto su to uradile i druge mikrokreditne organizacije tako da Partnerove kamatne stope ne e nu no privu i klijente Partnerovih konkurenata pribli no iste veli ine obzirom da si ti konkurenti mogu priu titi ni e efektivne kamatne stope jer su im manji tro kovi fondova i ve a poslovna efikasnost.

Razvijanje proizvoda i metoda za nadgledanje klijenata su Partneru omogu ili odr avanje prednosti u odnosu na konkurenciju. Stoga je odjel za marketing sve zna ajniji, a osobito njihove aktivnosti na osmi ljavanju proizvoda i unapre ivanju kreditne politike u cilju zadr avanja klijenata. Bud etna sredstva se koriste za reklame na radio stanicama, u novinama, zatim za letke i promotivne poklone (npr. ka kete). Ovaj odjel ima jednog menad era koji za potrebe posebnih istra ivanja radi i sa istra iva kim timom kojeg ini 15 Partnerovih uposlenika. Partner preko MFC-a u estvuje u ImpAct programu finasiranom od strane Ford fondacije. Program promovira MicroSave instrumente za istra ivanje tr i ta za potrebe razvijanja proizvoda. Partner je prva mikrokreditna organizacija u regionu koja je usvojila kod za tite potro a a (Consumer Protection Code) s kojim e se pospje iti priliv povratnih informacija od klijenata kao i ja anje pozitivnog imid a i transparentnosti.

Partner je u nekoliko navrata unaprijedio svoju ponudu proizvoda/kredita kao i njihove rokove u cilju zadr avanja to ve eg broja postoje ih klijenata i da bi se privukli novi klijenti. Kao to je ve opisano u poglavlju institucionalne prezentacije, Partner sada nudi proizvod/kredit ija ciljana skupina su porodice koje vode male biznise, zatim proizvod/kredit za ve e biznise,

kao i proizvod/kredit za poljoprivredne klijente. Istra ivanje na osnovu kojeg bi se razvila jo bolja ponuda poljoprivrednih projekata je vrlo bitno prije svega u smislu pripreme za njihovu pove anu zastupljenost u ruralnim podru jima u kojima Partner vidi potencijal za svoj budu i rast i u koja donatori poput USAID-a i KfW-a sve vi e usmjeravaju svoja sredstva. Ranije je Partner nudio jednu vrstu proizvoda/kredita s tim da je rok otplate varirao ovisno o visini

Tr i te zasi eno konkurencijom

iziskuje budnost kako bi se privukli novi i

zadr ali stari klijenti

Partner ima jasne prednosti u odnosu

na manje MFI-e aline i u odnosu na

konkurente iste veli ine

Poja ani napori koji su ula u u marketing

Izmjene ponu enih proizvoda u cilju

boljeg fokusiranja na klijentelu i zbog

pripreme za pro irenje na ruralna

podru ja




kredita. Partner sada razmatra i druge vrste kredita kao to su kratkoro ni krediti za sredstava za obrt koje bi ponudili postoje im klijentima koji koriste kredite za ve i biznis.

Zadr avanje klijenata je ono na emu Partner najvi e radi to se mo e zaklju iti na osnovu njegove finansijske strategije kojom se u slu aju da klijenti ostaju vjerni organizaciji pove ava prosje an iznos kredita, a ime su i kreditni slu benici profitabilniji. Da bi to bolje motivirao svoje klijente Partner je uveo politiku po kojoj se po ciklusu sni ava kamatna stopa to uklju ujei izmjenu politika i procedura za dane ka njenja koje su u znatnoj mjeri olak ane. Ove izmjene su bile direktna reakcija na slabu stopu zadr avanja klijenata koja je u 2003. godini 55% bila bazirana na formuli koja je uzimala u obzir one klijente koji su uzeli drugi kredit u toku godine dana. Partner radi na institucionalizaciji sistema izlaznog monitoringa za sve klijente kako bi bolje shvatao i reagovao na ovu pojavu. Jedan od rezultata je taj da se mnogi klijenti odmaraju nekoliko mjeseci obzirom na njihovo sezonsko poslovanje, ali potom uzimaju novi kredit. Ovaj problem nije karakteristi an samo za Partner jer su te stope ni e u isto noj Evropi nego u nekim drugim dijelovima svijeta.

Odabir klijenata, monitoring portfolia i upravljanje delikvencijom Partnerov odabir klijenata, informacioni sistem, sistem poticaja za kreditne slu benike kao i pa ljivo nadgledanje kvaliteta portfolia su doprinijeli visokom kvalitetu protfolia.

Klijenti treba da ispune zahtjeve vezane za njihova primanja/imovinu, da vode biznis koji stvara prihod te ima tendenciju rasta, kao i da dostave finansijske informacije o svom biznisu. U procesu prijave za individualne kredite, kreditni slu benici u prosjeku provedu dva sata sa novim klijentima ili jedan sat sa starim klijentima koji dolaze po novi kredit, s tim da u to vrijeme nije ura unato putovanje. Krediti za potrebe doma instava prolaze kroz jednostavniju analizu i proces odobravanja. U slu aju vi ih iznosa kredita kreditni slu benici provedu jo nekoliko sati na planiranju protoka gotovine. Od kreditnih slu benika se tra i da posjete klijenta po izadavanju kredita kako bi utvrdili da se kredit koristi za re enu svrhu. Rijetki su slu ajevi kada kreditni odbor nakon inicijalnog odabira klijenata koje obavljaju kreditni slu ebnici odbije nekog kandidata, ali se de avalo da smanje iznos kredita koji je odobren u zahtjevu. Partner je nedavno uveo i poziciju vi eg kreditnog slu benika koji radi na kreditima u iznosu vi em od 7.000 BAM. Ovakva pozicija trenutno postoji u dva regiona. U roku od 24 sata regionalni finansijski slu benik (li no ili putem faksa) kreditnog slu benika obavje tava o delikvenciji klijenta. Ako klijent kasni sa otplatom kreditni slu benik mo e odmah da kontaktira klijenta i sazna razlog ka njenja. Slu ajevi delikvencije koji oduzimaju puno vremena su oni koji imaju vi e problema sa dugoro nom otplatom. 59 slu ajeva je u sudskoj proceduri.

Kvalifikacije kreditnih slu benika Kreditni slu benici su pro li adekvatnu obuku kako bi bili spremni za izvr avanje svojih zadatake. Iako neki kreditni slu benici nisu fakultetski obrazovani, oni ipak iskazuju veliku elju za sticanjem potrebnih znanja i vje tina. Partner vjeruje da visoko obrazovanje kreditnog

slu benika i nije nu no predispozicija za uspje nu karijeru kreditnog slu benika. Nude se i stalna predavanja/obuke za tehni ke i menad erske aspekte rada (rad sa jamcima, ekonomi no kori tenje vremena, komuniciranje, itd.). Prije nego izdaju kredit pod nadzorom kreditni slu benici prolaze jednomjese nu obuku sa terenskim kreditnim slu benicima. Obzirom da je veliki broj novih kreditnih slu benika koje bi morao da nadgleda i vodi regionalni menad er, praksa je da se sve vi e oslanjaju na ve uposlene kreditne slu benike koji dobijaju zadatak da na terenu provedu odre eno vrijeme sa novim kreditnim slu benicima prije nego oni budu u prilici da sami izdaju kredite.

Efektivan odabir i nadgledanje delikvencije

doprinose visokom kvalitetu portfolia

Kreditni slu benici se adekvatno obu avaju

uz rad




Politika pro irenja proizvodnog programa/portfolia Partnerov portfolio podrazumijeva politiku nadgledanja kratkoro nog naspram dugoro nog dijela portfolia. Osim toga, Partner u svom poslovnom planu ima sektoralne ciljeve kao i ciljeve po pojedinim proizvodima za portfolio. U 2003. godini je Partner prakti no ispunio svoj cilj od 7% proizvodnje, 32% uzgoja stoke i poljoprivrede, 31% trgovine i 30% uslu ne djelatnosti. Budu i da proizvodi/krediti imaju vrlo razli ite kamatne stope (porodi ni biznis krediti, poljoprivredni krediti, kratkoro ni biznis krediti, te dugoro ni biznis krediti) po pojedina nom proizvodu/kreditu su zacratni ciljevi kako bi se postiglo eljeni prinos na porfolio.




Portfolio u riziku Stopa otpisa kredita

EUR (ukoliko nije drugacije navedeno) Dec. 2001 Dec. 2002 Dec. 2003 Broj aktivnih klijenata 6 777 7 139 11 935 % promjene 24%

5%

67%

Aktivni portfolio na kraju perioda 6 814 110 9 513 135 12 130 890

KM 13 327 240

18 606 075

23 725 959

% promjene 37%

40%

28%

Prosjecan aktivni portfolio 5 618 161

7 567 726

10 748 121

Prosjecna izdavanja 1 568 1 900 1 524 % of GNP/capita 106%

122%

95%

Prosjecan iznos aktivnog kredita 1 005

1 333

1 016

% of GNP/capita 68%

86%

63%

PAR >31 0.2%

0.3%

0.6%

Stopa otpisa (nakon 120 dana) 0.3%

0.2%

0.2%

Partnerov portfolio kontunuirano raste i jaca i dostize iznos od vise od 12 million EUR na kraju 2003. Rast portfolia je stabilan, sa sezonskim zastojima koji su tipicni za januar i kraj ljeta, uzimajuci u obzir da je to period praznika i godisnjih odmora.

Kvalitet portfolia je neznatno promjenjen i ostaje na nivou ispod 1%. Bosanskohercegovacke MKO tredicionalno imaju viskok kvalitet portfolia. Kao i vecina drugih mikrokreditnih organizacija, Partner rijetko ima dugotrajnu delikvenciju. Treba imati u vidu da je sistem nagradjivanja kreditnih sluzbenika u proteklom periodu bio jako strog i nije dozvoljavao da portfolio u riziku predje 0%, medjutim granica za portfolio u riziku je pomaknuta na 1% da bi se na taj nacin poboljsala efikasnost rada kreditnih sluzbenika. Nedavne izmjene politika i procedura u kojima se ukidaju zatezne kamate za kasnjenje kao i cinjenica da regionalni menadzeri ne moraju posjecivati klijente sa kreditima od preko 10,000 BAM bi trebale biti konstantno pracene i njihova primjena bi trebala uticati na kvalitet portfolia.

Iako Partner ima konzervativnu politiku otpisa i na mjesecnom nivou vrsi otpis svih kredita od preko 120 dana ka njenje, ipak stopa otpisa ostaje minimalna i na nivoou od otprilike 2%godisnje. Od pocetka Partnerovih kreditnih operacija, napravljen je povrat od vise od polovine iznosa sredstava koja su otisla u otpis. Trenutno nema reprogramiranih kredita, iako je reprogramiranje dopusteno u iznimnim slucajevima i po odobrenju Direktora kreditnih opearacija, ali u isto vrijeme klijentu se vise ne pruza mogucnost da uzme sljedeci kredit.

Doboj, Tuzla i Modrica imaju neproporcionalno veci portfolio u riziku nego druge regije, iako je iznos apsolutne vrijednosti jos uvijek niska. Gledano sa stanovista proizvoda, poljoprivredni proizvodi imaju najnizi porfolio u riziku. Ostali proizvodi imaju prividno istu stopu portfolia u riziku ali buduci da su iznosi za porodicne zajmove mali, kreditni proizvodi za razvoj biznisa su ti koji se racunaju u procentu od 70% portfolia u riziku duzem od jednog dana prosjecan iznos kredita koji je ostao relativno konstantan tokom 2001, je porastao zancajno u 2002 and a onda se smanjio u 2003. U 2002, Partnerova izdavanja su bila veca od ocekivanih kada su u ptianju veci krediti, a izdat je manji broj kredita sa malim iznosom nego sto je bilo ocekivano. Partnerova politika da se poveca iznos za male kredita od 1,000 na 1,500 KM je vjerovatno doprinjela tome. Smanjeno izdavanje ovih kredita u 2003 godini se vjerovatno u mnogome moze pripisati uvodjenju novog kreditnog proizvoda za porodicni biznis a ti krediti su izdavani u prosjecnom iznosu od 1,100 KM.

Kvaliteta cjelokupnog portfolia

ostaje viskoka

Manje regionalne razlike i razlike u proizvodu koje uticu na kvalitet portfolia




Pokri e za kreditni rizik

Pokrice zateznih kamata Partner ima jako konzervatinu politiku otpisa I zateznih kamata za izgubljene kredite, sto je bio I jedan od uslova za ucesce u LIP programu. Provizija od 2% na zdrav kreditni portfolio obezbjedjuje I dodatno pokrice za ostale ekonomske rizike.

Partner tra i najmanje jednu vrstu garancije za kredite u iznosu do 5,000 KM. Za kredite od 5,000 KM to 10,000 KM, klijent mora obezbjediti dvije garancije, a za kredite preko 10,000 KM, broj i vrsta garancija se zasniva na analizi koju provede kreditni sluzbenik. Ove garancije se mogu sastojati od administrativne zabrane na platu, (najpozeljnija vrsta garancije), mjenice, hipoteke nad pokretnom i nepokretnom imovinom, ili od izjave ziranata (u kojem se slucaju uzima nenaplaceni iznos od trece strane). U praksi, Partner koristi zirante vise kao sredstvo pritiska na klijente da otplate kredit a rjedje kao izvor stvarne naplate od garancija, vecinom zbog toga sto je broj delikventnih klijenata preko 30 dana mali, a dijelom i zbog toga sto postoje i administrativne prepreke. Veliki broj ziranata su takodjer klijenti, iako je Partneru procesu razrade sistema po kojem ce se pratiti koliko je puta neka osoba bila zirant i uzimace se u obzir njegove finansijske mogucnosti u smislu preuzimanja obaveze i kao ziranta i kao klijenta.

Administrativna zabrana na platu mora biti odobrena od strane poslodavca koji je finansijski odgovoran za isplatu iznosa kako ne bi doslo do krsenja zakona Prilikom izvrsenja mjenice, imalac mjenice moze je odnjeti u banku, ali ukoliko nema raspolozivih sredstava koja bi pokrila iznos mjenice ona se jednostavno vraca u roku od 24 sata kao neplacena. Nakon isteka 24 sata, Partner moze pokrenuti sudski postupak za naplatu mjenice. Partnerovo iskustvo pokazuje da sudski sporovi u ovom slucaju mogu trajati i duze od 5 godina. Pokretna imovina mo e takodjer biti zapljenjena ali je te ko izvodljivo jer za ovakvu vrstu aktivnosti ne postoje odgovaraju i sudski mehanizmi, a mikrokreditne organizacije same nisu rade da vr e prodaju zapljenjenje imovine, pogotovo to iz kulturolo kih razloga ljudi ne vole da kupuju robu koja se prodaje na ovaj na in, tj nakon pljenidbe. Zakon o pokretnoj imovini, koji se ocekuje u bliskoj budu nosti, e nadamo se pru iti vise mogu nosti i pojednostaviti ove proecdure i na taj na in omogu iti bolje pokri e ove vrste garancije. Hipoteke su izuzetno skupe u smislu upotrebe kao kolaterala a administrativni troskovi oko ovog procesa ne motiviraju vlasnike imovine da prijave imovinu nakon sto je nabave.

Provizije

Zdravi portfolio

2%

PAR 1 30 20%

PAR 31 60 60%

PAR 61 90 80%

PAR 91 120 100%

Otpisani krediti- 120 days

Pokri e rizika Dec. 2001

Dec. 2002

Dec. 2003

Stopa pokrica rizika 1062%

725%

451%

PAR > 30 dana neto svih provizija za kreditne gubitke / kapital

Nije primjenjivo (PAR je sa provizijom)

Konzervativne zatezne kamate

Potrebne garancije za sve kredite, vi e

kao sredstvo za pritisak za naplatu

kredita




Finansiranje i likvidnost

Upravljanje aktivom i finansijska stategija

Opis strukture kapitala

-

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

Dec. 2001

Dec. 2002

Dec. 2003

R

Kratkorocne obaveze

Dugorocne obaveze

Zadrzana dobit

Donacije

P artn er im a d u g o ro cn u fin an sijsk u b azu o d 2 5 % zad rzan e d o b iti, 4 5 % d o n iran o g k ap ita la i 26% dugorocnih obaveza.

Veliki dio u procentu od 45% doniranog kapitala je tehnicki dat po stopi od 0% obaveza jer je dat od osnivaca Mercy Corps i kao takav se i vodi u finansijskim izvjestajaima revizora. U svakom slucaju, sve strane ocekuju da ova sredstva prerastu u kapital i klasificiranjem ovoog kapitala kao obaveze ce baciti drugacije svjetlo na izgled strukture kapitala. Dugorocni zajmovi na bilansu stanja na kraju 2003 su svi prikazani po povlastenoj kamtnoj stopi (LID sredstva po 5%, USAID sredstva na 12 mjeseci po EURIBOR, Mercy Corps sredstva po 0%). U 2003, kratkorocni kredit ce biti komercijalna linija kredita Raiffeisen Banke po stopi od 8.25%. Od 2003, Partner ima ugovor o kreditu sa KfW po povlastenoj stopi od 12-mjeseci EURIBOR. Treba spomenuti da je jedan od zahtjeva LIP kredita taj da leverage ratio bude 3 a da 25% portfolia mora biti finansirano od komercijalnih izvora. Partner ce zbog toga morati posegnuti za dodatnim sredstvima po komercijalnim stopama kako bi dostigao ovaj cilj, imajuci u vidu da je samo 4% portfolia finansiran po komercijalnoj stopi na kraju 2003 godine.

Procedure upravljanja aktivom i pasivom Partner nema formalnu politiku upravljanja aktivom i pasivom, medjutim vjerovatno ce doci do formiranja tima za upravljanje aktivnom i pasivom krajem godine. Partner vrsi monitoring portfolia zbog eventualnih mogucnosti izmjena u dospjecu, jer je portfolio u 2002 godini promjenjen od 15% na 44% za dugorocne kredite (krajnji rok duzi od 12 mjeseci). Od trenutnih 48% kredita izdatih na rok duzi od 12 mjeseci, procenat dospjeca preko 12 mjeseci je znatno manji procenat od aktivnog portfolia. Poredeci, gledano hipoteticki, svi Partnerovi izvori su dugorocni ili po kapitalu ili po kreditu, i samim tim odmah u startu eliminisu mogusnos postojanja rizika. Neke od Partnerovih obaveza su uglavnom izrazene u EURima ili u variabilnoj valuti, ali bilo kako bilo lokalna valuta se veze za EUR. Ponderirani prosjek roka otplate je 14 mjeseci, stoga Partner ima izrazenu neku manju stopu kreditnog rizika.

Dec. 03

26%25%

45%

4%

Struktura kapitala, uglavnom

dugorocna; Mercy Corps sredstva po

Ugovoru o osnivanju su osnovni finansijki

izvor

Upravljanje aktivom i pasivom se ne prati

u tolikoj mejri u kolikoj su rizici

minimalni




Finansijske strategije Partner zeli da prihvati neku od preostalih prilika za dobijanje kredita po povlastenim stopama ali takodjer planira i da finansira vecinu rasta portfolia od 27 miliona EUR do kraja 2008 uz pomoc lokalnih i stranih komercijalnih izvora. O ekivani novi izvori uklju uju i o ekivana USAID LAMP sredstva u iznosu od 1.6 miliona USD, 0.5 miliona EUR od KfW-a, 1 milion EUR od Blue Orchard-a,i dodatnih 2.5 miliona EUR od Raiffeisen Banke, 0.25 miliona EUR od USDA kao i dodatnih 1 milion EUR od LIP-a u 2004 godini.

Upravljanje likvidno u

Fizi ko obezbjedjenje likvidnosti Sva izdavanja i otplate se rade preko Partnerovih banaka te se i na taj nacin osigurava fizi ka sigurnost sredstava, ne uzimaju i pri tome u obzir male iznose u blagajni. Zasad nema planova kojima bi se internije rukovalo gotovinom.

Projekcije gotovinskog toka Partner koristi Microfin projekcijama za predvidjanje gotovinskog toka novca. Sude i po izjavama zaposlenih, tek u malom broju slu ajeva se u proteklim godinama de avalo da se eka na novac. Partner je imao lose iskustvo vezano za ozbiljan nedostatak sredstava pocetkom 2002 godine kada su dva donatora neo ekivano kasnila u isto vrijeme sa prenosom sredstava. Partner mora pa ljivo predvidjeti likvidnost kako bi se osigurala sredstva za raspodjelu u svim regijama i za svaki mjesec, uzimaju i pri tome u obzir da postoji 15 razlicitih bankovnih ra una na koje je potrebni izvrsiti transakcije. Regije prave mjesecne planove i Koordinator sredstava u Finansijskom odjelu mora predvidjeti sve potrebne transfere izmedju regija i sve to u skladu sa ugovorima o kreditu.

Norme razboritosti i margine obezbjedjenja Partnerova trenutna politika jeste drzanje gotovine u blagajni kako bi se pokrili tro kovi za 4 sedmice tro kova i da bi se iz blagajne pokrila 1 sedmica izdavanja kao rezerva likvidnosti. Krajem 2003 Partner je ostvario 26% svog prvobitnog cilja (8 sedmica troskova i 2 sedmice izdavanja) djelom zbog uslova donatora kredita ali dijelom i zbog skrivenih troskova u smislu cijene odrzavanja kreditne linije. Iz tog razloga Partner je izmjenio tu politiku u 2004 godini.

Partner tra i mogucnost

zna ajnog pove anja duga po

komercijalnim stopama

Projekcije gotovinskog toka kako bi se vr ilo

upravljanje likvidno u;

komplikovano zbog velikog broja

bankovnih racuna

Interni cilj zalikvidnost revidiran




Efikasnost i profitabilnost

Odnos Dec.

2001 Dec. 2002

Dec. 2003

Formula

Produktivnost

Produktivnost zaposlenih 100 94 128 Aktivni klijenti / broj zaposlenih (na kraju

perioda) Produktivnost kreditnih sluzbenika

154 152 196 Activni klijenti / broj kreditnih sluzbenika (na kraju perioda)

Profitabilnost

Povrat na aktivu 13.6%

9.9%

9.7%

Neto operativni dohodak prije donacija / prosjecna aktiva

prilago eno

4.7%

1.7%

3.8%

Povrat na aktvu nakon prilagodbi neto dobiti

Povrat na kapital 16.9%

12.8%

13.4%

Net operativna dobit prije donacija / prosjecan kapital

prilago eno

5.9%

2.2%

5.3%

Povrat na kapital nakon prilagodbe na neto dobit

Pasiva / Kapital 21.7%

34.2%

42.4%

Total pasiva (stednja i zajmovi) / kapital(na kraju perioda)

Ukupni kapital na portfolio 35.7%

31.9%

29.1%

Prihod na porfolio/ 13-mjeseci prosjecan bruto aktivni portfolio

Bez ura unate kamate 34.0%

30.5%

27.7%

Operativni troskovi

Preko aktivnih kredita 20.1%

18.6%

15.8%

Operativni troskovi / 13-mjeseci prosjecan bruto aktivni portfolio

Preko total aktive 17.9%

16.0%

14.2%

Operativni troskovi / prosjek aktive

Ratio na troskove finansiranja

0.7%

0.8%

1.7%

Stope i provizije placenje za finansiranje pasive / 13-mjeseci prosjecan bruto aktivni portfolio

Provizije za troskove gubitka kredita

0.0%

1.1%

1.2%

Neto troskovi za kreditne gubitke / 13-mjeseci prosjecan bruto aktivni portfolio

Prilagodjena troskovna stopa 10.0%

9.6%

6.5%

Ukupne prilagodbe / 13-mjeseci prosjecan bruto aktivni portfolio

Aktivni kreditni portolio / aktiva

92.8%

92.1%

89.4%

Portfolio / Total aktiva

Operativna samoodrzivost

174.2%

156.8%

158.1%

Prihod od operacija / (Finanisjski trosak + trosak zajmovnog gubitka + operativni trosak).

Finansijska samoodrzivost 117.8%

106.7%

117.2%

Operativna samoodrzivostnakon prilagodni na troskove

Partner je clan ECA Large (Eastern Europe Central Asia) grupe za MicroBanking Bulletin (MBB). Ostali clanovi ove grupe su takodjer: Besa Foundation (Albania), Mikrofin and EKI (BiH), i Fundasz Mikro iz Poljske.

Operatvna samoodrzivost Partner je zadrzao veoma veliku operativnu samoodrzivost uprkos smanjuenju prinosa na portfolio. Granica profita je ostala ista tokom proteklih nekoliko godina jer je povecanje finansijskih troskova bilo kompenzirano opadanjem operativnih troskova. Uprkos manjem portfoliu, Partner ima veci nivo operativne odrzivosti i profitabilnosti nego sto je to prosjek kod clanica MBB.

Povrat na aktivu (ROA) i povrat na kapital (ROE) Povrat na aktivu i kapital su zaista jaki i veci nego kod ostalih clanica grupe, u prosjeku iznose 10% i 13% znacajnog porasta u proteklih nekoliko godina. Partner investira otprilike 90% svoje aktive u portfolio koji donosi prihod. Ovaj procenat je opao nedavno jer je Partner ulagao nesto manje u portfolio u smislu procenta aktive a razlog tome jeste kupovina zgrade

Partner pokriva operativne troskove I

zadrzava visoku granicu profita

uprkos smanjenju prinosa na portfolio

Troskovi i profit od % od prihoda

6%

2%

2%

54%

58%

56%

4%

3%

0%

42%

36%

37%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2001

2002

2003

Profit

Neto trosk. proviz. na kred. gubitke

Operativni troskovi

Finansijski troskovi




Centralnog ureda koja se vodi kao sredstvo. Buduci da Partner nastavlja sa tra enjem dodatnih izvora finansiranja putem zadu ivanja i pove ava svoj leverage, i ukoliko se zadr i ovaj nivo profitabilnosti, povrat na kapital e imati trend kretanja na gore.

Prinos na portfolio i efektivna kamatna stopa Pod stalnim pritiskom konkurencije u Bosni, Partner zajedno sa drugim MKO nastavlja da povecava svoju efektivu kamatnu stopu sto rezultira u stalnom opadanju prinosa na portfolio od skoro 36% u 2001 na samo 29% u 2003. Partner je povecao ukupni nivo kamatne stope, dodao olaksice u smislu motivacije za kamte za ponovljenje kridite, uveo nove kreditne proizvode sa vecim mogucnostima varijacije u smislu iznosa kamatne stope, primjetno skuplje kredite za porodicne biznise i nize cijene za poljoprivredne kredite, a sve to u poredjenju sa osnovim kreditima za razvoj biznisa. Uprokos ovakvom trendu Partner je i dalje uspio da ocuva svoju jaku finansijsku poziciju.

Produktivnost zaposlenih Ukupna produktivnost kako svih zaposlenih tako i kreditnih sluzbenika je znacajno porasla tokom protekle tri godine, od 100 i 154 do 128 i 196. Za ovakav uspjeh zasluga pripada iskljucvo povecanju produktivnosti kreditnih sluzbenika, jer je ta produktivnost tim znacajnija sto je od 2002 do 2003, Partner povecao broj kreditnih sluzbenika za 30%, sto bi u obicnim okolnostima dovelo do opadanja pokazatelja stope produktivnosti. Ranije je cilj od 200 klijenata po kreditnom sluzbeniku smatrano previsokim ciljem, a sada se ocekuje da kreditni sluzbenik u 2004 ima od 250 do 300 klijenata, a stariji kreditni sluzbenici preko 200. U 2003, Partner je uveo male kredite za domacinstva, koji se izdaju na kraci rok da bi se na taj nacin podrzao ovakav rast produktivnosti.

Kreditni slu benici sa velikim brojem klijenata se ale na prekomjernu administraciju. Da bi se razmotrila mogucnost zaposljavanja dodatne osobe za administraciju i kako bi se iznasla mogucnost da se kreditni sluzbenici oslobode viska administracije, Kreditni odjel kao i Odjel za ljudske resurse analiziraju dnevnike rada kreditnih sluzbenika.

Stopa operativnih tro kova Partnerov operativni troskovni ratio se smanjio sa 20% u 2001 na samo 15.8% u 2003. Partnerovi troskovi su ispod onih planiranih budzetom, doprinoseci time operativnoj efikasnoti. Neke od glavnih stavki budzeta ukljucuju:

Plate, bonuse, beneficije i treninzi odnose 67% operativnih troskova u 2002 a 64% u 2003. U 2003, Partner nije ostvario sav planirani budzer planiran za sredstva bonusa dok je kao organizacija Partner planirao ciljani portfolio od 26.3 miliona a umjesto toga ostvareno je 23.7 miliona KM. Tro kovi povezani sa voznim parkom od preko 50 vozila cine 50% od operativnih troskova, ukljucujuci tu i amortizaciju. Partner je procijenio da je efikasnije imati i odrzavati vlastiti vozni park nego davati mogucnost kreditnim sluzbenicima da koriste vlastita auta. Amortizacija za sva sredstva je 7% od ukupnih operativnih tro kova. Bankovne provizije za izdavanje kredita i otplatu istih sacinjavaju 4% od ukupnih operativnih troskova. Partner je bio u prilici da pregovara manje provizije kao procenat ukupnog portfolia i trebalo bi da se s tom politikom nastavi i u buducnosti.

Pokazatelji troskova provizije za kreditne gubitke (trosak rizika) Partner ov tosak provizije za kreditne gubitke u prosjeku je preko 1%. Ovaj pokazatelj je visi nego sto bi inace trebao biti imajuci u vidu Partnerov visok stepen kvaliteta portfolia, tj PAR31 <1% tokom protekle tri godine, jer postoji 2% provizije na zdravi kreditni portfolio za generalni rizik.

Prinos na portofio ima trend znacajnog

opadanja

Zna ajna poboljsanja u

produktivnosti kreditnih sluzbenika

Mjere za poboljsanje efikasnoti se

razmatraju

Glavni trosak je provizija na zdravi

portfolio

Primjetna poboljsanja u

operativnoj efikjasnosti




Pokazatelj tro kova prilagodbe i finansijska samoodr vost Prema Planet Rating metodologiji prilagodbe, Partner je dostigao finansijsku samoodrzivost za narednih nekoliko godina, pokazujuci da moze pokrivati svoje troskove u odsustvu dodatnih sredstava. Indikatori su 118% u 2001, 107% u 2002, i ponovo 117% u 2003.

Standardne prilagodbe uklju uju: tro ak fondova, inflaciju, provizije za kreditne gubitke kao i kratkoro ne donacije. U Partnerovom slucaju, 95% prilagodjenih troskova je u vezi sa cijenom sredstava. Kratkorocne donacije su minimalne, prilagodbe na provizije za kreditne gubitke nisu potrebne, a prilagodbe na inflaciju prema podacima Centalne banke, su takodjer minimalni. Pokazatelj prilaogdbe troskova je opao sa oko 10% u 2001 i 2002 na samo 6.5% u 2003 uzimajuci u obzir da se rast portfolia finansira obavezama sa povecanim kamatnim stopama. Skriveni troskovi sredstava su smanjeni sa 12% u 2001 i 2002 na 10% u 2003 uzimajuci u obzir cinjenicu da su Partner i drugi imaju pristup komercijalnim izvorima sredstava po cijeni nizoj od 10%. Pogledajete dodatak koji sadrzi vise detalja o spomenutim prilagodbama.

Upravljanje aktivom koja ne pripada portfoliu Partnerovi izvori gotovine se investiraju cim se opravdaju u porfoliu, pri tome ograni avaju i prilike za finasijsku dobit zajedno sa drugim privremenim depozitima sa prihodima od kamata, koje nisu imali jos od 1999. Sa dugoro nim depozitima, kao sto su gotovinski kolaterali za kredite, Partner moze obezbjedjivati stope od po 5% do 6%.U svakom drugom slu aju, kratkoro ne investicije bi bile izvor dobiti. Potreba da se radi sa brojnim bankama tokom kreditnih operacija kao i finansijeri, ogranicavaju Partnerove mogu nosti da pregovara o zna ajnom iznosu kamate na svoje sadasnje ra une uprkos zna ajnom iznosu blagajni kog ke a, koji se procjenjuje na preko 1 milion KM na kraju 2003.

Partner je tak er investirao i u svom vlasnistvu sada ima novu zgradu Centralnog ureda. Zgrada se koristi kao kolateral za kredit kod Raiffeisen Banke sa stopom od 1 do 3, prili no povlastena transakcija u kontekstu zemlje u kojoj je kreditu uzet.

Presjek profitabilnosti Pravilo koje va i za sve MKO u Bosni i Hercegovini jeste da ce biti sve te e odr ati tako viskok nivo profitabilnosti tokom du eg perioda sa stalnim pritiskom konkurencije za smanjenjem kamata.

Partnerove vlastite projekcije uklju uju pretpostavke za prinos na portfolio za manje od 24% u 2004, sa stalnom tendencijom opadanja u narednim godinama.. Zbog razlika u visini kamatnih stopa po proizvodu i povla tenih kamatnih stopa kako bi se zadr ali klijenti, neki proizvodi sa manjim kamatnim stopama mogu biti «zamijenjeni» proizvodima sa vi im stopama, zahtijevajuci samim tim vr e upravljanje portfoliom da bi se na taj na in sprije ila kolizija sa proizvodima sa ni im cijenama. Pokazatelj troskova osiguranja sredstava ce samo nastaviti da raste, dok ce sva nova osiguranja sredstava za portfolio doci na cijenu koja ce se znacajno pribliziti komercijanim stopama. Buduci rast e kostati vise za proizvode namjenjene ruralnim podrucjima jer su urbana podrucja vec zasicena. The percent of loan officers over total staff will remain constant, thereby having no positive impact on profitability.

U buducnosti prihod od profitabilnosti ce dolaziti samo ako se poveca efikasnost u operacijama i proporcionalnost jedinicnih troskova sa kolicinom proizvodnje. Partner ocekuje da zadrzi svoju operativnu samoodrzivost od preko 140% a finansijsku samoodrzivost izmedju 115 i 120% tokom nekoliko narednih godina. Pretpostavke za psizanje ovakve operativnosti su zasnovane na znacajnom opdanju pokazatelja stope operativnih troskova zahvaljujuci dramaticnom povecanju velicine portfolia po kreditnom sluzbeniku. Ocekuje se da se produktivnost kreditnog sluzbenika poveca za vise nego duplo u 2008. Prosjecan portfolio po

Cijena fondova je 95% od ,prilagodbe

Finansijska samoodrzivost

Prilike za minimalna kratkorocna

ulaganja

Nova zgrada Centralnog ureda

koja se korsti za kreditni porforlio

Znacajno smanjem pritisak na

profitabinsto svih MKO u BiH

Dramaticno povecanje velicine

portfolia po kreditnom

sluzbeniku podvlaci strategju za odrzanje

profitabilnosti




kreditnom sluzbeniku bi do kraja 2008 trebao biti utrosturcen, ukljucujuci rast od 25% samo u 2004.

Ove finansijske projekcije se u najvecoj mjeri zasnivaju na Partnerovim pretpostavkama da ce rasti i privrzenost klijenata te da ce u dogledno vrijeme biti omoguceno izdavanje kredita na vece iznose i sa vecim rokom otplate. Ovo povecanje se ocekuje uprkos cinjenici da je u 2003 uveden kreditni prozvod sa prosjecnim iznosom od samo 1.100 KM i sa puno kracim rokom otplete. Partner takodjer planira da uvede tehnicka poboljsanja kako bi na sto brzi nacin izdavao kredite i kako bi se povecao kapacitet kreditnih slu benika kako bi se na taj na in dosegli ciljevi.

Partner je nedavno napravio finansijske analze uticaja planiranog udru ivanja sa BosVitom. Analize pokazuju da e Parterovi finansijski pokazatelji u 2004, u poredjenju sa onim sto je odobreno od Upravnog odbora, dozivjeti manji pad uskoro, iako je sasvim jasno da ce ovo udru ivanje pomoci Partneru da to prije dosegne svoje ciljeve glede portfolia. O ekuje se da e operativna samoodr ivost porasti za 4 postotka, finansijska samoodrzivost za 3 postotka,

prilagodjeni povrat na aktivu za 0,7 postotaka i prilagodjeni povrat na kapital za 1.9 postotaka. U skladu s tim, pokazatelj operativnih troskova ce se povecati samo za 0.3 postotka.




Udru ivanje sa BosVitom

10 februara 2004 godine Partnertner i BosVita su potpisali Pismo Namjere i Memorandum razumjevanja s ciljem udruzivanja, koje obje institucije nazivaju pripajanje. Memorandum razumijevanja odredjuj da ce nova organizacija nastaviti sa radom pod imenom i logom Partner, te da ce prihvatiti Partnerove kreditne proizvode i da ce nova organizaciona struktura biti formirana tokom procesa udruzivanja. Upravni oddbor Partnera je dao odobrenje za udruzivanje 12. marta 2004. godine, a Odbor BosVite se sa udruzivanjem saglasio 15 marta 2004. O ekuje se da proces udruzivanja pravno za ivi od 1 juna 2004. a da se sve procedure stabilizuju do kraja 2004. Zakon o mikrokreditnim organizacijama predvidja sve vise ovakvih udru ivanja i iz tog razloga stvara pravne preduslove potrebne za izvodjenje ovakvih operacija.

BosVita, sa svojim sjedistem u Tuzli, BiH, je zapocela sa radom kao odjel za ekonomski razvoj pri IRC-u 1996. godine s cilljem da bude na usluzi pretezno povratnicima, a kao lokalna organizacija su se registrovali 2001 nakon stupanja na snagu Zakona o MKO. Iako je BosVita imala sve preduslove da dobije LIP sredstva ranije, BosVita u buducnosti nece biti u mogucnosti da dobije takva sredstva iz razloga sto su LIP fondovi ograniceni i izdavace se samo vecim MKO, a BosVita je jednostavno mala u tom smislu da bi se kvalifikovala. Sa malim izborom mogucnosti zbog svoje velicine i strukture kapitala, kao i zbog stalnog jacanja konkurencije, BosVita se odlucila na udruzivanje sa drugom MKO kako bi nastavila ispunjavati svoju originalnu misiju i kako bi nastavili pomagati ekonomski aktivnu populaciju. Prijasnji pregovori sa Prizmom, koja radi na podrucju Istocne Bosne, nisu urodili plodom.

Uslovi koje su imale obje instiutcije pogodovale su udru ivanju. Partner iskazuje stalnu te nju da raste kako u smislu veli ine tako i u smislu broja zaposlenih, dok je BosVita te ila ka tome da nastavi sa radom zadr avajuci istu misiju, to je bilo nemogu e ako bi ostali sami, te su se morali integrisati u vecu organizaciju. I Partner i BosVita imaju relativno sli ne organizacione kulture, kao sto je i navedeno u nalazima obje organizacije koje je uradio Adizes Institut, uprkos razlikama u veli ini obje organizacije. Kreditni proizvodi kao i ciljana populacija su sli ne a podru ja pru anja usluga se preklapaju, s tim sto ne treba zanemariti Partnerovu veli inu, sto je u ovom slu aju prednost jer dolazi do ja anja zajedni kog tr ista u tim podru jima. Anga ovani su konsultatni sa Adizes instituta da pomognu prilikom procesa udru ivanja, a obje organizacije imaju iskustva u saradnji sa ovim Institutom odranije. Da bi se osigurala otvorena komunikacija i uspjesna integracija, formirani su timovi sastavljeni od clanova obje organizacije i timovi su se bavili prakticnim pitanjima.

GIRAFE pregled BosVita ima ukupno 19 zaposlenih, pod rukovodstvom Direktora, Finansijskog menadzera i Menadzera kreditnih operacija. Ima 11 kreditnih slu benika (od kojih je 4 zaposleno u prvoj polovini 2003), a preostalih 5 zaposlenih su administrativno osoblje. Pravne, racunovodstvene i MIS usluge su obezbjedjivali vanjski saradnici. Direktor je fakultetski obrazovan i diplomirani je ekonomista, Menad er kreditnih operacija ima idiplomu in enjera, a kreditno osoblje je imalo priliku da se obu i poslu koji obavlja. Zaposleni su locirani u Centralnom uredu u Tuzli i dva terenska ureda u Federaciji i RS-u.

Petoclani Upravni odbor je u potpunosti lokalizovan i cine ga pravnik, 3 konsultanta iz vladinih agencija i jedan NGO konsultant. Sve clanovi Upravnog odbora BosVite ce biti prikljuceni Partnerovom odboru nakon pripajanja. .

Udru ivanje odobreno od

oba Odbora

Konkurencija

i sve tezi nacini za iznalazenje novih

finanijskih sredstava potakli

BosVitu na udru ivanje

Dobri preduslovi za

udru ivanje

Upravljanje i donosenje

odluka




BosVita je razvila svoj sistem za pracenje kredita uz pomoc vanjskog konsultanta, koji radi prilagodbe na DOS baziranom softveru kada god je to potrebno. Racunovodstvene informacije se nalaze u lokalnom softveru, a Microfin se koristi za poslovno planiranje. Buduci da je BosVita mala organizacija, upravljanje informacijama se vrsi u Centralnom uredu. Finansijski izvjestaji se proizvode mjesecno. Programer koji radi na razvoju sistema za pracenje kredita radi na tome kako da se na najbolji nascin izvrsi prenos kreditnih podataka BosVite u Partnerov sistem za pracenje kredita. Izvjestaji vanjske revizije, kao sto je PriceWaterhousCoopers pokazuju jasan stav da sve to se ti e ra unovodstvenih informacija bude vrlo jasno.

BosVita ima jednostavan sistem interne kontrole kojim se elimini e dodir zaposlenih sa gotovinskim iznosima novca tako sto su uspostavljeni odnosi saradnje sa lokalnim bankama koje u su u potpunosti preuzele isplatu i naplatu kredita. Prije nego sto su pristupili procesu udru ivanja, BosVita je imala inicijalni plan da u 2004 godin zaposli Slu benika za internu kontrolu kako bi oja ali ovo podru je rada i osigurali dobar rast organizacije.

BosVita daje osnovni kreditni proizvod po generalno slicnim uslovima kao i Partner, sa izuzetkom jednog kreditnog proizvoda koji se daje iskljucivo raseljenim osobama koji se vracaju u svoje predratne domove. Prosjecan iznos kredita je u svakom slucaju zantno manji. Od aktifnog portfolia 45% se nalazi u kreitima izdatim u iznosima od 1,500 to 3,000 KM dok je samo 2% u kreditima u iznosu vecem od 10,000 KM. BosVitini izvjestaji pokazuju da je prezaduzenje klijenata i nedostatak poslovnih prilika uopsse uzrokovala da se iznos portfolia u riziku popne od 0.8% u 2002 na 2.8% u 2003. Planirano je da BosVitini kreditni sluzbenici idu n jedan od Partnerovih trenga na kojem bi naucli kako da analiziraju kredite sa vecim iznosom.

BosVitin kapital se sastoji od otprilike 60% koji dolaze od kredita i drugih obaveza doniranom kapitalu i zadrzanoj dobiti. Dugorocni krediti su dati po povlastenim kamatnim stopama i dolaze od LIP programa i IRC-a. IRC krediti ce preci u grant u maju 2004 godine.

Izvedba je pocela opadati u 2002 na 2003 sna sto je ukazivalo nekoliko indikatora (povrat na kapital, povrat na aktivu, produktivnost osoblja, produktivnost kreditnih sluzbenika). Pad profitabilnosti se desio najvise zbog toga ste je kamatna stopa pocela opadati sto je znacajno smanjilo prinos na portfolio BosVite. Nadalje, otprilike 4 od 11 kreditnih sluzbenika nisu radili sa punim kapacitetima i prosjecan portfolio od 340,000 KM je bio ispod prosjeka od 383,000 KM u Partneru. Nakon potpisivanje sporazuma o udruzivanuju, Partner je napravio procjenu finansijskog uticaja udruzivanja na finansijsku izvedbu Partnera, sto mozete pogledati u dodatku E u GIRAFE izvjestaju.

BosVita klju ni podaci i pokazatelji

Dec. 2002

Dec. 2003

Dec. 2002

Dec. 2003

Aktivni klijenti 992

2 061

ROA 2.5%

4.0%

Aktivni portfolio EUR 1,124,965

1,694,033

Prinos na portfolio

43.1%

26.8%

Prosjecan rok izdavanja (mjeseci)

10

13.4

Pokazatelji operativnih troskova

37.4%

17.6%

PAR31 0.8%

2.8%

Operativn samoodrzivost

113%

121%

Pokazatelji otpisa 1.5%

1.0%

Finansijska samoodrzivost

108%

103%

Prosjecan iznos izdatih kredita u EUR

1 094 1 322

Leverage 0.62

0.59

Efikasnost i

profitailnost

Finansiranje i

likvidnost

Aktivnosti:Proizvodi i

usluge

Upravljanje

rizikom

Sistem za

pracenje kredita




Dodaci

Opis proizvoda

Uslovi kreditiranja Porodicni biznis

Poljoprivreda Biznis, kratkorocni

Biznis, dugorocni

Rok otplate 1 do 15 mjeseci

1 do 24 mjeseca, ukljucujuci grejs

period od 9 mjeseci

1 do 12 mjeseci

13 do 24 mjeseca

Prosje an rok otplate 9.6 mjeseci 13.2 mjeseci 11.2 mjeseci 18.1 mjeseci

Grace period nema do 9 mjeseci zavisno od namjene

nema nema

Iznos kredita 300 / 1,400 KM

1,500 / 20,000 KM 1,500 /20,000 KM

1,500 / 20,000 KM

Podobnost (osnovne karakteristike)

Max 350 ; mjesecni prihod po clanu domacinstva: Prvi kredit ne smije preci 5,000 KM;

Isto domacinstvo se ne smije baviti istom vrstom biznisa; Ne vise od 4 zaposelna ukljucujuci i klijenta

U estalost otplata Mjesecno

Kamatna stopa 18% nominalna ravna na godisnjoj

osnovi

11.47% nominana ravna godisnja stopa

(prosjek) 11.76% 1 krugu do

9.6% u 6 krugu

13.49% nominal ravna godisnja stopa (prosjek) 14% u 1 krugu

do 11% u 5 krugu

13.48% nominal ravna godisnja stopa (prosjek)

14.5% u 1 krugu 11.5% u 5 krugu

Provizija 40 BAM 2% 2% 1% Zatezna kamata (3-dana grace period)

nema

Globalna efektna kamatna stopa (uobicajeni krediti)

42.9% 24.5% 28.4% 28.3%



Finansijski izvje taji i bilje ke

PARTNER biljeska

KM EUR % izmjene

BILANS STANJA

Dec. 01 Dec. 02 Dec. 03 Dec. 01 Dec. 02 Dec. 03 Y2 / Y1 Y3 / Y2

SREDSTVA 14 365 458 20 199 528 26 536 024

7 344 942 10 327 855 13 567 654

41% 31%

Kratkorocna sredstva 13 936 334 18 735 418 24 214 809

7 125 535 9 579 267 12 380 835

34% 29%

Gotovina i bankovni depoziti 719 063 363 219 800 613

367 651 185 711 409 347

(49)% 120%

Neto lratkorocna finansijska sredstva 0 0 0

0 0 0

Neto karatkorocni kreditni portfolio 13 025 713 18 171 313 23 101 647

6 659 941 9 290 845 11 811 685

40% 27% Bruto kratkorocni kreditni portfolio 1 13 327 240 18 606 075 23 725 959

6 814 110 9 513 135 12 130 890

40% 28% (rezerve za kreditne gubitke) 2 301 527 434 762 624 312

154 168 222 290 319 206

44% 44% Kamatna potrazivanja 186 947 200 886 288 009

95 585 102 711 147 257

7% 43% Ostala kratkorocna sredstva 4 611 0 24 540

2 358 0 12 547

(100)% Dugorocna sredstva 429 124 1 464 110 2 321 215

219 408 748 588 1 186 818

241% 59% Neto dugorocna finansijska sredstva 0 0 0

0 0 0

Bruto dugorocni kreditni portfolio 1 0 0 0

0 0 0

Neto fiksan sredstva 3 429 124 1 464 110 2 321 215

219 408 748 588 1 186 818

241% 59% Ostala dugorocna sredstva 0 0 0

0 0 0

OBAVEZE I´KAPITAL 14 365 458 20 199 528 26 536 024

7 344 942 10 327 855 13 567 654

41% 31% Obaveze 2 559 330 5 152 182 7 898 357

1 308 565 2 634 269 4 038 366

101% 53% Kratkorocne obaveze 2 559 330 137 373 1 080 294

1 308 565 70 238 552 346

(95)% 686% Obavezni depoziti (na zahtjev) 0 0 0

0 0 0

Kratkorocni depoziti 0 0 0

0 0 0

Kratkorocne pozajmice 4 2 502 000 0 985 000

1 279 252 0 503 623

(100)% Ostale kratkorocne obaveze 5 57 330 137 373 95 294

29 312 70 238 48 723

140% (31)% Dugorocne obaveze 0 5 014 809 6 818 063

0 2 564 031 3 486 020

36% Dugorocni depoziti 0 0 0

0 0 0

Dugorocna pozajmljivanja 6 0 5 014 809 6 818 063

0 2 564 031 3 486 020

36% Kapital 11 806 128 15 047 346 18 637 667

6 036 377 7 693 586 9 529 288

27% 24% Ulagacki kapital 0 0 0

0 0 0

Donirani kapital 7 9 155 781 10 680 967 12 009 796

4 681 277 5 461 092 6 140 511

17% 12% Zadrzana dobit bez donacije 2 650 346 4 366 379 6 627 871

1 355 101 2 232 494 3 388 777

65% 52% Tekuca godina 1 682 354 1 716 033 2 261 492

860 174 877 394 1 156 283

2% 32% Prethodna godina 967 992 2 650 346 4 366 379

494 926 1 355 101 2 232 494

174% 65%



Partner Biljeske

BAM EUR % Change

Bilans uspjeha

Dec. 2001 Dec. 2002 Dec. 2003 Dec. 2001 Dec. 2002 Dec. 2003 Y2 / Y1

Y3 / Y2

Finansijski prihod(a)

3 949 017 4 737 618 6 142 823

2 019 100 2 422 306 3 140 775

20% 30%

Prihod od portfolia 3 921 537 4 719 413 6 119 827

2 005 050 2 412 998 3 129 018

20% 30%

Kamate primljene od kredita 8 3 921 537 4 719 413 6 119 827

2 005 050 2 412 998 3 129 018

20% 30%

Provizije i takse od kredita 8 0 0 0

0 0 0

Prihod od zateznih kamata na kredite 8 0 0 0

0 0 0

Prihod od ostalih finansijskih sredstava 0 0 0

0 0 0

Ostali prihod od finansijskih usluga 9 27 480 18 205 22 996

14 050 9 308 11 758

(34)% 26% Finansijski trosak (b) 72 526 116 227 347 360

37 082 59 426 177 602

60% 199% Kamata placena na pozajmice 72 526 116 227 347 360

37 082 59 426 177 602

60% 199% Kamate placene na depozite 0 0 0

0 0 0

Ostali troskovi u vezi sa finansijskim uslugam 0 0 0

0 0 0

Finansijska dobit(c) [c=a-b] 3 876 491 4 621 391 5 795 463

1 982 019 2 362 880 2 963 173

19% 25% Operativni troskovi (d) 2 209 706 2 759 869 3 312 527

1 129 805 1 411 099 1 693 668

25% 20% Tro kovi zaposlenih (uklju uju i dodatne pogodnosti)

10 1 456 284 1 851 864 2 119 251

744 586 946 843 1 083 556

27% 14%

Ostali operativni tro kovi (administrativni troskovi)

753 422 908 005 1 193 275

385 219 464 256 610 112

21% 31% Amortizacija 126 175 172 762 233 800

64 512 88 332 119 540

37% 35% Konsultacije, revizije i procjene 64 702 79 611 89 567

33 082 40 704 45 795

23% 13% Najmovi, pogodnosi, kancelarisjki materijal i drugo

562 545 655 632 869 908

287 625 335 219 444 777

17% 33%

Operativna dobit prije provizije [e=c-d] 1 666 785 1 861 522 2 482 936

852 214 951 781 1 269 505

12% 33% Neto troskovi provizije na kreditne gubitke (f) (15 569) 145 489 224 866

(7 960) 74 387 114 972

-- 55% Troskovi provizije kreditnih gubiraka i otpisa 11 (1 227) 157 232 254 409

(627) 80 391 130 077

-- 62% Oporavak od otpisanih kredita 14 342 11 743 29 543

7 333 6 004 15 105

(18)% 152% Neto operativna dobit bez poreza i donacija [g=e-f]

1 682 354 1 716 033 2 258 070

860 174 877 394 1 154 533

2% 32%

Porez na dobit (h) 0 0 0

0 0 0

Neto operativna dobit prije donacija [i=g-h] 1 682 354 1 716 033 2 258 070

860 174 877 394 1 154 533

2% 32% Ne operativni prihod (j) 0 0 8 036

0 0 4 109

Ne operativni troskovi(i pripadajuci porezi) (k) 0 0 4 614

0 0 2 359

Neto dobit prije donacija [l=i+j-k] 1 682 354 1 716 033 2 261 492

860 174 877 394 1 156 283

2% 32% Prihod od donacija (m) 12 47 077 100 215 33 080

24 070 51 239 16 914

113% (67)% Neto dobit 1 729 431 1 816 248 2 294 572

884 244 928 633 1 173 196

5% 26%

.



Op te informacije uz finansijski izvje taj uz CGAP-ov prilo eni vodi

1. Prikazani finansijski izvjestaji uklju uju bilans stanja, bilans uspjeha i prate e bilje ke. 2. Prikazani finansijski izvje taji uklju uju podatke iz protekle tri godine. 3. Partner nije posmatran kao organizacija sa vise djelatnosti. 4. Izvjestaji o portfoliu-

(1) Rezerva za kreditne gubitke je prikazana kao negativna aktiva u bilansu stanja. Izracunava se na mjesecnoj osnovu i iznosi dodati rezervi su rashodovani u bilansu uspjeha kroz odvojen racun. Raspored provizija po kategoriji zrelosti je prikazano u tabeli sa podacima o Pokrivanju kreditnog rizika.

(2) Krediti se otpisuju kao stvar racunovodstvene prakse na mjesecnoj osnovi kada je kredit u kasnjenju duzi od 120 dana ili vise.

(3) Partner obracunava kamatu na mjesecnoj bazi po klijentu i zaracunava proviziju od 2% na tako obracunatu kamatu.

5. kvalitet portfolia (1) Kvalitet portfolia i izracunavanja kvalitete su prikazani u tabelama u odjeljku A a izracunavanja su

bazirana na standardnim proracunima portfolia u riziku koji se sastoji od: (princip obracunavanja aktivnog portfolia za kredite u kasnjenju vise od X dana)/(ukupan aktivni portfolio).

(2) Partner moze reprogramirati ogranicen broj kredita ali oni se vode odvojeno i nisu dio aktivnih reprograminahih kredita.

6. Donacije (1) Prihod od donacija je prikazan odvojeno od bilansa uspjeha. (2) Svi prihodi od grantova za operativne troskove su prosli kroz bilans stganja. (3) Molim da pogledate dodatak o Prilagodbama za detalje o na jednokratnim doncijama. (4) Ovi finansijski izvjestaji prave segregaciju izmedju kapitala primljenog kroz donacije od kapitala

zaradjenog od profita od samog pocetka operacija.

7. Detalji o sredstvima i obavezama (1) Partner ne prikuplja stednju.

8. Ostale znacajnije racunovodstvene politike (1) Partnerovo racunovodstvo se radi na osnocu obracunske

osnove i po prispjecu (2) Amortizacija stalnih sredstava po pravolinijskoj osnovi

uz koristenje sljedeceg odnosa:

Vrsta sredstva Zivotna dob izrazena u godinama

Vozila 20% Racunarska oprema 33% Zgrade 1.3% Namjestaj 12.5% Nematerijalna imovina 20% Ostala oprema 7-20%



Specifi ni komentari uz finansijski izvje taj Izvjestaji su pregledani 2001 i 2002 od strane revizorske kuce PriceWaterhouseCoopers sa svojim predstavnistvom u BiH. Pokazatelji i iznosi za 2003 godinu nisu jos uvijek revidirani od strane eksternih revizora. Potrebno je uzeti u obzir da Planet Rating nije zadrzao revizorske prilagodbe kako bi obiljezili tr iste u smislu obaveza i kamatnih stopa koje su znacajno ispod trzisne vrijednosti. Krediti su stoga uzimani po njihovoj nominalnoj vrijednosti te stoga nema dobiti od kamata koja bi se ovdje prikazala kao rezultat takve jedne umetnute substitucije. Bilo koja gotovinska donacija koja ide u kreditni fond zabiljezena je direktno u bilansu stanja od strane Planet Ratinga ali nije zabiljezena u finansijskom revizorskom izvjestaju. Obratiti paznju na biljeske u vezi sa diskusijom o prilagodbama revizije na kreditni portfolio.

Bilans stanja 1. 2001 i 2002 brojevi se baziraju na revizorskom prora unu na prilagodjeni portfolio uz metodu opadajuce

kamatne stope. U 2003 ovo su neprilagodjene cifre, te je stoga velicina portfolia u neku ruku manja nego sto ce to pokazati revizorske cifre. Partner interno prati cijeli aktivni iznos za sve dugorocne kredite, bez obzira na inicijalni datum prispjeca. Procenat aktivnog portfolia koji se odnosi na kredie sa inicijalnim krajnjim rokom preko 12 mjesei je bio 15% u 2001, 44% u 2002, i 48% u 2003, iako su iznosi koji su trebali dospjeti za placanje iza 12 ustvari aktuelni procenat portfolia jer se dugorocni smatraju znacajno manjim.

2. obratiti paznju da je u 2001 revizor napravio ponovnu procjenu rezerve kreditnih gubitaka bazirano na istorijskog analizi aktuelnog portfoila u riziku. U svakom slucajum, interni Partnerov cilj jeste da zadrzi konzervativniju politiku kreditnih gubitaka kako je i opisano u CGAP-ovim biljeskama u prilogu.

3. U 2002, stalna sredstva su ukljucivala racunare, namjestaj /opremu i vozila. Pocetkom 2002, izgradnja Centralnog ureda je bila u toku i ukljucivala je ovaj iznos. U 2003, zavrsena je izgradnja i Partner se preserio u novu glavnu zgradu. Partner ima i vozni partk od preko 50 vozila.

4. U 2001, kredit po 3% od Local Initiatives Department, a sada ODRAZ Fondacija, bez preciziranog roka dospjeca u to vrijeme ali postepeno se pretvorio u kredit na jako dug rok. U 2003. dolazi revolving kredit od Raiffeisen Banke po 8.25%. Svi iznosi su prikaznati nominalno a ne po trzisnim vrijednostima

5. U 2001, 6 375 KM placeno u kamatama a 50 955 KM za druge troskove. U 2002 14 989 KM placeno u kamatama, a 122 384 KM u drugim obracunskim troskovima, uglavnom obaveze prema zaposlenima i porezi na reviziju isplaceni.U 2003, 24 941 KM isplaceno u kamatama a 70 354 KM u drugim obracunskim troskovima.

6. U 2002, 3 441 533 iz LID sredstava po 5%, 341 328 iz LID-a finansirano od UNHCR po 5%, 398 615 KM od UMFIR-a po 0% i 833 333 BAM od USAID linije kredita 1 (max 1 milion KM) na 12-mjeseci EUROLIBOR . U 2003, 500 000 KM (max 1 milion KM) od USAID kreditne linije I i 1 500 000 od USAID kreditne linije II (max 2 miliona KM) na 12-mjeseci EUROLIBOR, 4 419 449 KM od LID-a po 5% i 398 615 KM od UMFIR po 0%. Svi iznosi kredita su prikazani po nominalnoj a ne trzisnoj vrijednosti. Pogledati zabiljesku 7 za Mercy Corps obaveze reklasifikovane kao kapital u svrhu analize.

7. ovaj iznos ukljucuje Mercy Corps fondove koji iznose 0% obaveze u skladu sa Osnivackim ugovorom ali se ocekuje da budu kapitalizirana kao i sredstva UNHCR granta reklasificirana od eksterne revizije u 2002 kao obavzea ali kapitalizirana u 2003.

Bilans uspjeha 8. Ovaj iznos ukljucuje primljene kamate, naknade za odobravanje kredita kao i prihod od zateznih kamata na

iznose koji nisu prosli reviziju se zasnivaju na principu stope ravne kamate. U poredjenju sa ciframa koje ima revizija, ovaj iznos zanemaruje prihod koji bi se inace izracunavao na bazi opadajuce kamatne stope. Iako nije precizirano u ciframa koje ima revizija, Partnerove nerevidirane cifre iz 2003 pokazuju da je 86% prihoda na portfolio od kamata, 13% od provizija, a samo 1% od zakasnjelih zateznih kamata. Uzimajuci u obzir cijenu novog proizvoda, ovo usmjerava prihod unekoliko vise prema dobiti od provizije, jer je u 2002 procenat bio sljedeci: 89%, 10%, i 1% sto je vrijedno spomena.

9. Ovi ostali iznosi su prvenstveno preveliko placanje od strane klijenata od maximum 20 KM po klijentu. U 2003 ovdje takodjer spada i nadoknada porodiljskog odsustva od strane drzave u iznosu od 10,741 KM i dobit od trenutne kursne liste u iznosu od 259 KM, kao i druga dobit (od osiguravajuce tvtke) u iznosu od 72 KM. Uklju eni su i tro kovi treninga.

10. Tro ak provizije za kreditne gubitke je prilagodjen od strane revizije 2001 nakon re-evaluacije aktualnog kreditnog rizika na kreditni portfolio.

11. Fondovi su gotovinske donacije za pokrice operativnih troskova. U 2001 ovaj iznos je dosao od USAID. U 2002 iznos ukljucuje 11 537 KM od Mikrofinansijskog centra za Impact projekat a 88 678 KM od Mercy Corps za podrsku operacijama treninga. U 2003 ovo ukljucuje uglavnom donacije od Mercy Corps u iznosu od 18 058 KM i CGAP u iznosu od 14 615 KM.



Prilagodbe

Planet Rating daje sljedece prilagodbe kako bi se izracunala finansijska samoodrzivost: Prilagodbe inflacije: da bi se izracunao neto efekat inflacije na kapital i stalna sredstva.

Uzeti u obzir da je 2003 to prilagodjavanje iznosilo 0 jer su izracunavanja u tom slucaju zahtjevala negativne prilagodbe.

Prilagodjavanje cijene fondova: da se procijeni trosak koji institucija placa ukoliko se finansira po trzisnim vrijednostima. Ova prilagodba izracunava ustedu na troskoima koji se dobijaju putem doniranih fondova ili subvencioniranih kredita.

Negotovinske donacije: da bi se izracunali skriveni troskovi primljenih izvora koji se ne pojavljuju u finansijskim izvjestajima, kao sto su placanja za konsultantske usluge, treninge ili upotrebu imovine. U partnerovom slucaju, ovi troskovi idu na tehnicku pomoc i treninge.

Prilagodbe na proviziju za kreditne gubitke: da bi se standardizirale prilagodbe na kreditne gubitke u skladu sa medjunarodnim standardima slicnim onima koji se koriste u MicroBanking Bulletin (MBB). Partnerove sopstvene prilagodbe su malo konzervativnije nego u MBB, te iz tog razloga nisu

radjene prilagodbe.

Partner Dec 2001 Dec 2002 Dec 2003 Prilagodbe na trosak sredstava = A * F - G 1,047,063

1,302,062

1,287,534

A. Potrebe za fondovima = (b - c) 9,329,903

11,819,077

16,348,942

b. Prosjecna mjesecna razlika izmedju portfolia i stednje 10,988,168

14,801,186

21,021,498

% stednje 0%

0%

0%

c. Kapital koji se koristio da finasira portfolio= d * e 1,658,266 2,982,108 4,672,557

d. prosjecan kapital, neto donacije 1,950,901 3,508,363 5,497,125 e. % kapitala 85%

85%

85%

F. skrivena cijena pozajmica 12%

12%

10%

G. troskovi kamate na pozajmice 72,526 116,227 347,360 Prilagodbe na inflaciju = (H + I -A - M) * N 2,113

1,983

0

H. prosjecan kapital neto donacija 1,950,901 3,508,363 5,497,125 I. prosjecan donirani kapital 8,008,710

9,918,374

11,345,381

M. prosjecna stalna sredstva 394,896

946,617

1,892,663

N. stopa inflacije 0.9%

0.3%

0.9%

Prilagodbe za negotovinske donacije 36,234 115,229 71,002 a. osoblje i tehnicka pomoc 31,745 33,669 29,443 b. ostalo 4,489 81,560 41,559 Prilagodbe na provizije - - - Kreditni gubici - - - Ostali rizici - - - Ostale prilagodbe - - - Total prilagodbe 1,085,410

1,419,274

1,358,536

Neto dobit prije donacija 1,682,354 1,716,033 2,258,070 Prilagodjena neto dobit prije donacija 596,944 296,759 899,534
