Patnje mladog Werthera1774

8/11/2019 Patnje mladog Werthera1774

1/6

Patnje mladog Werthera1774

Patnje mladog Werthera(Die Leiden des jungen Werthers) je roman koji je napisaoJ. W. von

Goethe.Objavljen je1774.

Goethe je njime postigao zapaen uspjeh. Pisan je uepistolarnoj formi.Po ovom romanu, nastao

je i izrazverterizam,koji oznaava pretjeranu sentimentalnost i

romantinost,emocionalnuprenaglaenost, modu oponaanja Wertherova naina oblaenja i

pogleda nasvijet.Likovi u djelu temeljeni su na stvarnim osobama iz Goetheova ivota. Lik

Werthera je nadahnut ivotom njegovog prijatelja, koji je izljubavipoinio samoubojstvo.[1]

Patnje mladog Werthera je znaajno djelo "Sturm und Dranga", nastalo u samo nekoliko tjedana.

Snano se suprotstavljaklasicistikojpoetici. To jeromankoji izraava osjeaje odnosno

takozvanu "svjetsku bol" (na njemakomweltschmerz), uasnuspoznajuo ispraznosti ljudskog

postojanja i nepostojanju prave iskrenosti i osjeajnosti.

Radnja[uredi VE|uredi]

Mladi pravnik Werther dolazi u gradi u koji ga je poslalamajka na rjeenje nasljedstva. Prigodom

ladanjskog bala upoznaje Lottu. Iako, zna da je zaruena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad

se Albert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uivajui

u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Za roendan Werther dobiva

jedno izdanje Homera kojeg oboava i crvenu vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se

upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaa. Kako ne bi naruio sklad

meu zarunicima Werther odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog

diplomanta. Naavi se u jednom visokom drutvu (koje njega puanina tjera iz svoje sredine)

biva povrijeen. Jasno su mu pokazivali da je nepoeljan i on podnosi ostavku. Stupa u slubu

kod jednog kneza, ali ju romantini mladi teko podnosi i uskoro naputa slubu. Neuspjehom u

pokuaju da nae zadovoljstvo u poslu poveava se ljubav prema Lotti, koja se u meuvremenu

udala za Alberta. Werther se vraa u gradi u kojem je upoznao Lottu. Stanje uskoro postaje

neizdrivo. Albert nasluuje Wertherovu ljubav prema Lotti, a ona poinje uviati da ni njeni

osjeaji nisu tako bezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline mnoe se nesporazumi i Lotta bi

se iz te situacije htjela izvui, ali ne zna kako.

Ona nareuje Wertheru da nekoliko dana ne dolazi. On razmilja o samoubojstvu i sada izvrava

svoje posljedne pripreme. Vraa se jo jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon

trenutanog zanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga vie ne eli vidjeti. Werther

posuuje Albertov pitolj kojeg je Lotta zadnja dirala kada mu ga je slala. Iste noi Werther izvri

samoubojstvo. Pokopan je na mjestu koje je sam odabrao, izmeu dvije lipe na kraju posveenog

groblja. Na posljedni ga je poinak ispratila Lottina obitelj. Nosili su ga obrtnici, a sveenika nije

bilo.

Knjievnirod:epika
http://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1774http://hr.wikipedia.org/wiki/1774http://hr.wikipedia.org/wiki/1774http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Epistolarni_roman&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Epistolarni_roman&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Epistolarni_roman&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Verterizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Verterizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Verterizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87ajihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87ajihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87ajihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svijethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svijethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svijethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Patnje_mladog_Werthera#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Patnje_mladog_Werthera#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Patnje_mladog_Werthera#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Sturm_und_Dranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sturm_und_Dranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sturm_und_Dranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Spoznajahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Spoznajahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Spoznajahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&veaction=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&veaction=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&veaction=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&action=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&action=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&action=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&action=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Patnje_mladog_Werthera&veaction=edit&section=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Spoznajahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sturm_und_Dranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Patnje_mladog_Werthera#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svijethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87ajihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Verterizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Epistolarni_roman&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1774http://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Johann_Wolfgang_von_Goethe


2/6

Vrsta djela:roman

Znaenjeromana:Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izraavanju misl i iosjeaja).1. dokumentarno - socijalno - sklonosti su i tenje mladog Werthera djelomino sklonostii tenje Goetheova vremena2. psiholoko - opisana su Wertherova unutarnja promiljanja i tenja za slobodnimrazvojem ljudske linosti

Analiza jezika i stila:

- metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesimamili duu- epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea

Kako se ponaajuljudi u pojedinim staleima?Kojem staleupripada Werther?Werthera, a kroz njega Goethea, oduevljava jednostavna ivotnost svakodnevnice

puana i u to sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. Tako je, primjerice, u prizoru dvojezaigranih djeaka pronaao slikarsko nadahnue, a nita ga se nije dojmilo vie negonaoko posve uobiajena slika Lotte kako dijeli svojoj brai i sestrama krike kruha.Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano ivjeti svojesasvim obine ivote. Oni su moda neuki i bezperspektivni, ali su uspjeli ostatineiskvareni, a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni.

Graani su prikazani kao ambiciozni, probitani i obrazovani ljudi koji se sve snanijeprobijaju prema vrhu drutvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluenozauzmu pozicije koje ipak jo uvijek velikim dijelom lee u rukama plemia. Od njihovogpak plemstva nije im ostalo nita do li imena, a i njega uspjeno blate svojimneoprostivim ponaanjem. Redovito se sastaju na najrazliitijim skupovima i gozbama

pod izgovorom nekakvih ivotno vanih poslova i dogovora. Prava je istina da,prenemaui se i smjekajui pred sebi jednakima, uivaju u tonama kuharskih delicija.Posljedica dugooekivane premoi graanstva jest sveopa tenja za naglim probitkom iivot im se svodi na jurnjavu za (jo) boljim ivotom. Werthera aloste ti distancirani i,vrlo esto, zajedljivi graanski odnosi.

Werther pripada sloju puana, a nemilostivu ruku obijesnih plemia osjetio je prilikomjednog plemikog primanja na kojem je prisustvovao, a s kojeg je, zbog pripadnostinazovimo to krivom staleu, otjeran.

Prikaisliku feudalnog drutvau 18. stoljeakoju daje Goethe?Izvjesno je da je Goethe bio pod snanim utjecajem tada aktualnog "pokreta genija"kojeg je predvodio njemaki zaljebljenik u narodnu epiku - J. Gottfried Herder. Bio je usnanom antagonizmu prema klasicistikim, ali i racionalistikim tezama i preporuao jeprevlast emocija nad razumom. Takve je postavke usvojio i Goethe, to se jasno vidi krozrazmiljanja njegovog junaka, Werthera (zato se ovaj roman esto naziva ipoluautobiografskim). Spomenutom pokretu rado se pridruilo njemako graanstvo kojese na taj nain borilo protiv dotadanje francuske umjetnike nadmoi, ali i privilegija ukojima je uivalo plemstvo. Umjesto tih batinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilonjihovo ime, romantiari se zalau za kriterije zasluga.

Dakle, u 2. polovini 18. stoljea ispostavlja se da od vika ipak boli glava i dolazi doreakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. Poklonici novog modnogkrika u literaturi istiu, pa i prepotenciraju ljudsku osjeajnost, a likovi im plau kao kinagodina tako da je udo to tadanje knjinice nisu potopljene. U ranijem razdoblju svoga

stvaralatva (kada je ovaj roman i nastao) Goetheje bio istinski sentimentalist. Jojedna teza koju su tadanji knjievnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij - umjetnik


3/6

stvara poput prirode, a ovakvo smo razmiljanje ve susretali u manirizmu. Civilizacija,koja svojim okrutnim pravilima ivota i rada otupljuje ljudska uvstva, sada postajeomraena. Propagira se ovjekov povratak prirodi, koja je njegova prakolijevka, isjedinjenje s njom.

Odnos drutvaprema Wertheru i Werthera prema drutvui prirodi:

itav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobina forma svojstvenamodernizmu koji ve u Goetheovo vrijeme puta prve korjenie. U svojim se pismimaWerther obraa prijatelju, Wilhemu, i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stavprema njemu. Taj stav, usudila bih se rei, dijeli i veina ljudi koji okruuju Wethera.Wilhem osuuje prijateljevu pretjeranu osjeajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji imanje autodestruktivan nain razmiljanja. On kritizira Wertherovo preuveliavanjevlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Ne slae se s njegovim idealistikim i ujednoutopistikim shvaanjem samog sebe i svoje ivotne misije. Nastoji mu pomoi i udosluhu je s njegovom majkom. Smatra da je savren put prema Wertherovom oporavkuneka konkretna aktivnost, toWertheradovodi u njemu mrsku slubu u poslanstvu.

ini se da veina ljudi driWertheraekscentrikom kojeg satire dosada besposliarenja,

pa se gubi u melankoniji i gorini vlastitih misli. Njegovo shvaanje umjetnike slobodedoivljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno trae od njega da im se ipakpokori, to on, dakako, nije u stanju. Ta Wertherova tvrdoglavost potie jo vei bijeskod njegovih nadreenih, ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u drutvu.

Svugdje se osjea izoliranim i konstantno bjei iz jedne sredine u drugu, dok zapravonastoji pobjei sam od sebe i odgovornosti koje mu ivot namee, koju on nije spremanpreuzeti. On uistinu jest umjetnik, genije, i to ga ini posebnim, a on tu svoju posebnostludo voli, iako se ona poput bedema izdie izmeu njega i njegove okoline spreavajuiga da normalno funkcionira meu tzv. "obinim ljudima". U vie navrata istie koliko seneshvaenim osjea; svjestan je da ljudi sve genijalce proglaavaju ili luacima ilipijanicama i to ga duboko pogaa. Mada mnogo razmilja u svojim postupcima, na kraju

uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. Stalo mu je do tueg miljenja o njemu,iako smatra da je on i po svome talentu i dui iznad svih koji ga okruuju. Drutvo okosebe uglavnom kritizira. Prezire okrutno rivalstvo meu svojim sugraanima koji, edniuspjeha i novca, jedni drugima kljucaju jetra. Najvie ga od svih ljudskih mana iritirazlovolja koju izjednaava s oholou. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenuosobinu u ovjeku i tu je oit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. Prezire civilizacijuopenito, jer je ona ishodite svih pravila koja ga gue i ograniavaju njegova intenzivnaosjeanja, a time ga zakidaju za sposobnost umjetnikog stvaralatva.

Jako je sklon djeci; ona ga raznjeuju i bude neka ista osjeanja u njemu, lienauobiajene turobnosti i teine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmiljanja.

U skladu sa sentimentalistikom percepcijom svijeta, Werther je saivljen sa prirodomoko sebe, njegova dua proima se s njome. Smatra da njegov slikarski talent proistjeeiz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. On osjea prirodu u svoj njenojosebujnosti i svim ulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Kroz njegov kist pulsira duaprirode. Isto tako, priroda je odraz njegovih osjeanja, a slika u tome zrcalu mijenja setijekom romana. U poetku, u prirodi je personificiran njegov mir i relativnauravnoteenost i itajui o njoj obuzima nas ljupkost i svjea razigranost proljea. Usvome poetnom zanosu, opijen ljubavlju prema Lotti, sve mu se zlati pred oima, a iitatelju se doima kao da osjea navale ljetne vruine. Kasnije, nakon to uvidibezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti, priroda postaje njegovo najvee zlo, proganja ga irazdire i nastupa jesen. Tada poinje itati Ossiana i ponire u hladnou opisanih krajolika.Na vrhuncu oaja godi mu beutnost zimskih krajolika, takoer iz Ossianovih djela, itada donosi konanu odluku o naputanju ovozemaljskog svijeta.


4/6

Tko su Wertherovi najdrai pisci?U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Nadahnjuje ga, a ini mise i tjei struktura patrijahalnog naina ivota iz razdoblja antike. Svia mu se intimnosttadanje svakodnevnice, kad su ljudi bili mnogo vie vezani uz svoje obitelji, a imeusobno. Junake epizode Homerovih spjevova raspiruju mu matu i krijepe gauvrujui njegov idealistiki svjetonazor. Prirodu gleda oima antikih umjetnika trsei

se da u njoj pronae sklad kojeg ne moe pronai u sebi samom:

Kad mi treba uspavanka, mogu je obilno nai u svome Homeru. Koliko sam puta njimesmirio uzavrelu krv!

Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje itati Homera.Sada se posveuje prouavanju Ossianovih melankoninih i hladnih opisa pejzaa.Oamueno guta prie o nemoguim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi irazbucanoj prirodi koja odraava poremeene odnose meu njima. Takav opskurni,gotovo bolesni ugoaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjeanjima.

Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik

vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor tou magli koja se puidovodi duhovepredaka po mjeseinikoja u sumraku svjetluca.

Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja:Werther je superosjeajni romantiar koji se rado preputa svojim istananim uvstima iuranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmiljanja. Definitivno je i neporecivo posebnabiljica. Njegova umjetnika dua poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licimadrugih ljudi, svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odailju. Slikarski talent u skladu je snjegovom osjeajnom osobnou i izvrstan je Goetheov peat Wertherovojkakarterizaciji. Zaljubljenost u prirodu iskonski je ovjekov instinkt, koji kod graanaesto mutira ili biva zanemaren. Werther je taj "zov divljine" iseprkao iz najintimnijihkutaka svoga srca, ak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Neponovljiva

prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama, dok se Wetherova trenutanaosjeajna stanja odraavaju u prirodi u vidu godinjih doba koja on doarava opisujuirazne pejzae u svojim pismima.

U snanoj je opoziciji prema strogim, gotovo nehumanim, materijalistikim stavovimaracionalista, i eli uvjeriti svijet u ispravnost romantiarskog svjetonazora. Tim jerefleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uvia da njegov preizraenisentimentalizam nije nita manje pogrean od pretjeranog racionalizma; zapravo se radio dvjema krajnostima. Kategorino negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste,prezire pravila koja ograniavaju njegov umjetniki virtuozitet kao i civilizaciju kojanamee takva pravila i zduno odbija autoritete bilo kakve vrste. Zapravo je prilinosvojeglav i postupa instinktivno i hirovito, bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji gaokruuju i nastoje mu pomoi. Smatra se neshvaenim genijem i u tome uvjerenju nalaziopravdanje za svoje samovoljno ponaanje. Dri se iznad ostalih ljudi i igra ulogumuenika u kojoj, u dubini due, uiva jer ga to ini jedinstvenim. On bjei s jednogmjesta na drugo, no svugdje se osjea neshvaenim i izgubljenim, a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. Nijee odgovornost zarezultate vlastitih postupaka, svaljuje krivnju na druge, Boga i sudbinu i u tome se zrcalinjegova nezrelost.

Njegov najvei problem je to ne zna za kompromis. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustrajeu toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednaava s porazom. Smatra da bitako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludou i likuju nad njegovomnemoi da se afirmira u drutvu. Ne shvaa osnovno naelo preivljavanja, a to je da jeprilagodba preduvjet opstanka. Branei svoje utopistike stavove, esto je u sukobu sokolinom. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje, a potajno ini po svome, onglasno protestira protiv svake situacije koju doivljava kao nepravednu i svake tvrdnje


5/6

koju smatra netonom i, stoga, uvredljivom. To je ovjek na kraju puta sazrijevanja ijientuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan injenice da ne moe promijenitisvijet, a u svijetu u kojem trenutno ivi ne moe opstati. Tada konano umire dijete unjemu i on pada u apsolutno beznae. Bez nade se, dakako, ne da ivjeti jer "Nada umireposljednja", a s njome i sam ovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodnerezigniranosti te se u njemu raa pomisao o samoubojstvu.

Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u injenicu da je poseban te udi za nekim skim bi mogao podijeliti svoja nadprosjena osjeanja i misli. Srodnu duu pronalazi u

jednoj jedinoj osobi Lotti dakle, onoj koja mu je nedostupna, no on nije spremanprihvatiti realnost, ve se zanosi grdnim zabludama da e se sve rijeiti samo od sebe,dok jednom ne lupi glavom o zid. Razlog Wertherove oaranosti Lottom moemo potraitiu modernoj psihologiji. Ba kao to je Freud rekao:Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno slianmeni da u njemu mogu voljeti sebe. Za Werthera, Lotta je ta osoba koja mu je toliko

slina da ga razumije, ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne dri iznad njega, veda ga zadivljeno promatra i slua hranei njegov ego. On je maksimalno idealizira naime, ne spominje nijednu njenu manu - zbog ega se jo dublje zaljubljuje i postaje

nezdravo ovisan o njoj. Oboava nain na koji ga ona vidi, i sam priznaje da se uz njuosjea vaan i potreban. Pronaavi ljubav svog ivota, bezglavo se preputazaljubljenosti ne elei razmiljati o moguem ishodu te nesuene ljubavi. Odatle onajsnaan ok kojeg je doivio kada mu je surova istina konano uspjela prodrijeti dosvijesti. Troje ljudi je guva, to je injenica; dakle - netko mora napustiti mjesto zloina.Lotta je za njega savreno, gotovo eterino bie i nikad joj ne bi naudio. S njenim sezarunikom Albertom prilino dobro upoznao, ak i zbliio, i smatra ga potenom idobrom osobom, unato pojedinim nesuglasicama. Wertherova izopaena logika navodiga na zakljuak da je on tu suvian i odluuje serastati od danjeg svijetla.

Werthera je upropastila njegova naglaena osjeajnost i nemogunost adaptacije okoliniu tolikoj mjeri koja bi mu omoguila opstanak. Na slian je nain doivljavao umjetnost,

gdje stvara iskljuivo prema vlastitom nahoenju,a odbacuje bilo kakva pravila. Silinaosjeaja dovela je njegov ivani sustav do preoptereenja i na kraju gubi sposobnostzdravog rasuivanja i zapada u beznae te jedini izlaz vidi u smrti.

O djelu:Djelo ima uzorke iz pieva ivota. Prijatelj Jerusalem se ubio zbog ljubavi, a taj in ga jepotako na pisanje ove knjige. Lottu moemo podijeliti na dve osobe iz Goetheova ivota,Charlloti i Maximiliani. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliisvakodnevici. Moemo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad, adrugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se oituje na kraju djela.

Dojam o djelu:Po mom miljenju Werther je djetinjast jer ne eli prihvatiti stvarnost. Njegovoiskazivanje ljubavnih osjeaja prema Lotti vie lii pozivu za pomo nego nadi za sretnombudunou. Lotta se vjenala s ozbiljnim partnerom i tako si osigurala normalan ivot,za razliku od Werthera koji je u svakoj sredini nalazio nepremostive mane koje izviru iznjegove neprilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan dogaaj uivotu bio upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj dogaaj znaio upravo suprotno,propast. Tadanja vjera nije mogla prihvatiti in samoubojstva kao i neke dananje vjere.Samoubojstvo bi se moglo protumaiti kao predaja sudbini, a vjere ne slave predajunego borbu, tako da na njegovoj sahrani nije bilo sveenika.

Problematika koja se obrauje u djelu:Zabranjena ljubav izmeu dvije osobe zna odreenim osobama pomutiti razum i tadadolazi do nepromiljenih i suludih odluka, kao npr. odluka Werthera da si oduzme ivot.Ta situacija takvim osobama izgleda bezizlazno, i svojim samoubojstvom ne samo da


6/6

sebi oduzimaju ivot ve i svoje blinje dovode do velike patnje koja bi i njih moglanavesti da uine isto.

Analiza likova:

Werther- Ovaj lik je romantinarski lik, on u biti prestavlja pozitivnog buntovnika. - Mlad je, obrazovan, lijep, uglaen, simpatian.- Dobar je prema drugima, ljudi ga vole i potuju, pogotovo Lottina obitelj. - Ima sposobnost, ali ne i elju da uspije u realnom ivotu.

Lotta- Ona je olienje enstvenosti, lijepa je, njena, neduna, iskrena.- Sve njezine osobine jame da e biti odana ena i portvovna majka. - Sposobna je pruiti sve to od nje trai drutvo u kojem ivi.- Odanost Albertu i potovanje zadane rijei dovodi Lottin lik do savrenstva.

Albert- On je po svemu trebao biti negativan lik, suprotnost Wertheru, i zapreka iskrenoj

ljubavi.- Posjeduje sve osobine koje posjeduje i Werther.- Mlad, lijep, pametan, obrazovan, drag, i njegova ljubav prema Lotti daje mu potpunopravo na nju.- Veoma mudro je spoznao da je nesigurnog, ali privlanog suparnika bolje imati zaprijatelja nego za neprijatelja.- Dokazao je Lotti da je on onaj pravi koji e je zauvijek tititi.

________________________________

Documents

Patnje mladog Werthera1774