1

SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

KONSTRUKCIJA, OTPOR I PROPULZIJA JAHTI

Split, 2013.

2

Autori: Dr.sc. Joko Dvornik, izv. prof. i Sran Dvornik, dipl. ing.

Izdava: Pomorski fakultet u Splitu

Za izdavaa: Prof. dr. sc. Rosanda Muli

Urednik edicije: Prof. dr. sc. Rosanda Muli

Tiskanje odobreno na sjednici 54. sjednici Fakultetskog vijea Pomorskog fakulteta u Splitu,

a na prijedlog Povjerenstva Za izdavaku djelatnost.

Tisak: Pomorski fakultet u Splitu

Web: www.pfst.hr

Naklada: u skriptarnici PF

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se preslikavati, snimati ili na drugi

nain umnoavati, spremiti u obliku pogodnom za umnoavanje ili prenositi u bilo kojem

obliku, elektronikim ili mehanikim putem, bez prethodne dozvole autora. ------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U I L I N A K N J I N I C A U S P L I T U UDK 629.526(075.8) DVORNIK, Joko Konstrukcija, otpor i propulzija jahti / . - Split : Pomorski fakultet, 2013. Pristup: World Wide Web. URL: http://www.pfs_ t.hr/hr/component/intranet/?view=sskolegijma - Stv. nasl. s naslovnice. - Publikacija je u formatu PDF; sadri 142 str. - Bibliografija. ISBN 978-953-6655-67-0 1. Dvornik, Sran, inenjer I. Jahte -- Konstrukcija 150106038

3

S A D R A J

UVOD 5

1. KLASIFIKACIJA BRODOVA I KLASIFIKACIJSKA DRUTVA 6

1.1. Klasifikacijska drutava Registri 6

1.2. Tehnika pravila 9

1.3. Pregled trupa nasuhom 9

1.4. Pregled trupa u vodi 10

1.5. Klasifikacija i propisi za gradnju malih brodova 12

1.6. Temeljni tehniki zahtjevi plovila 21

1.6.1. Projektne kategorije plovila 22

1.6.2. Tehnika dokumentacija koju mora izraditi proizvoa 37

1.6.3. Pregled jahti 39

1.6.4. Plovna svojstva brodice 44

1.7. Gradnja brodice za osobne potrebe 45

1.7.1. Gradnja malih brodova u RH 46

1.8. Faze izgradnje broda 48

2. OTPOR BRODA 53

2.1. Temeljne osobine i fizikalne znaajke tekuine (fluida) 53

2.2. Opstrujavanje brodskog trupa 55

2.3. Vrste otpora 56

2.4. Viskozni otpor 58

2.5. Otpor valova 61

2.6. Dodatni otpor 62

2.7. Bazeni za ispitivanje modela 65

3. PROPULZIJA BRODA 68

3.1. Pojam i vrste propulzora 68

3.2. Snaga i stupanj djelovanja 69

3.3. Geometrija vijka 73

3.4. Kinematika vijka (napredovanje i skliz vijka) 76

3.5. Slobodna vonja vijka 77

3.6. Koeficijent sustrujanja 78

3.7. Koeficijent upijanja 79

3.8. Stvarni i prividni skliz vijka 80

3.9. Koeficijent utjecaja trupa 80

3.10. Kavitacija 81

4

3.11. Vrste kavitacije 82

3.12. Projektiranje vijka 83

3.13. Naprave za poboljavanje rada vijka 85

3.14. Vrste vijaka 86

3.15. Praktini problemi brodskih vijaka 98

4. KORMILO I DJELOVANJE KORMILA 100

4.1. Tipovi kormila 101

4.2. Pojedine izvedbe kormila 105

4.3. Povrina lista kormila 106

4.4. Pregled i odravanje kormila 108

4.5. Optereenje kormila 109

4.6. Moment kormila 110

5. BRODSKA POGONSKA POSTROJENJA 111

5.1. Diezel motorna propulzija 114

5.2. Parnoturbinska propulzija 116

5.3. Plinskoturbinska propulzija 119

5.4. Diezel elektrina propulzija 123

5.5. Kombinirani sustavi propulzije 131

6. OSOVINSKI VOD 133

ZAKLJUAK 141

LITERATURA 142

5

UVOD

Pripremajui se za predavanja, obraujui teme i probleme konstrukcije brodova,

stabilnosti, otpora i propulzije, pomaui studentima u pisanju i pripremanju seminarskih i

diplomskih/zavrnih radova, kojih je do danas napravljeno preko stotinu, stvorio se pisani

materijal koji je vrlo bogat temama, slikama, fotografijama upravo iz podruja brodskih

konstrukcija i tehnolokih obiljeja brodova, zahtjeva klasifikacijskih drutava, temama

otpora i propulzije i sl. Materijal koji je pripremljen, a veliki doprinos dali su i studenti, u

potpunosti pokriva nastavni plan kolegija Konstrukcija, otpor i propulzija jahti koji se izvodi

na treem semestru preddiplomskog studija Tehnologija jahta i marina

U ovim nastavnim materijalima, u prvom poglavlju, prikazat e se zadatak i ulogu

klasifikacijskih drutava - registra. Svako klasifikacijsko drutvo treba imati ciljeve i politiku

kvaltete, te tono odreenu odgovornost u svom radu. Osobitu panju posvetit e se pojmu

klasifikacije brodova, kao i pravilima i propisima o gradnji brodova i brodica u pomorskom

prometu.

U drugom poglavlju iznijeti e se problemi otpora broda, podjele otpora kao i metode

odreivanja ukupnog otpora broda. Tree poglavlje obrauje probleme propulzije broda i to

od vrste i podjele propulzora do kavitacije vijka. etvrto poglavlje obrauje kormila i vrste te

karakteristike kormila. Peto poglavlje klasificira vrste brodskih postrojenja, a u estom

poglavlju obraen je osovinski vod. Na kraju je dat zakljuak.

Materijal su pregledali, dali svoje miljenje, sugestije i odreeni doprinos u

oblikovanju, recenzenti, kojima se ovim putem iskreno zahvaljujemo.

6

1. KLASIFIKACIJA BRODOVA I KLASIFIKACIJA DRUTVA

Ininjerski rad u brodogradnji, a i u ostalim tehnikim djelatnostima, ne moe se

provoditi samo na osnovi pretpostavke o individualnoj kompetenciji ili o sposobnosti

proizvoaa, nego je drutvena praksa dovela do upostave kontrolnih mehanizama koji

institucionaliziraju najvie tehnike zahtijeve utemeljene na iskustvu i teoriji.

U brodogradnji su kontrolnu ulogu preuzela tjekom vremena klasifikacijska drutva kao dio

svoje neprestane skrbi za sigurnost ivota, tereta, okolia a i sebe samih kao osiguravateljskih

institucija, pri emu se vodi rauna i o drugim sudionicima pomorskog prometa kao to su

luke vlasti, dravne regulative, korisnici brodova itd.

Naziv klasifikacija potjee od prvotno zamiljenih klasa sigurnosnih normi. Brodovlasnici

trebaju osiguranje radi smanjenja gubitaka, a osiguravatelji trebaju sigurnosne standarde.

Klasifikacija drutva na osnovi odobrenja vlasti provjeravaju projekte, gradnju, djelovanje u

slubi prema meunarodnima i nacionalnim standardima o sigurnosti na moru.

Klasifikacijom se postavljaju standardi za trup, strojni dio, opremu i slubu, a provodi se i

provjerava da li su brodovi graeni i odravani prema standardima. Klasifikacija je aktivnost

kojom se usklaivaju interesi svih sudionika u pomorskom prijevozu te postavljaju

prihvatljive granice sigurnosti i kakvoe usklaeni sa drutvenim oekivanjima.

1.1. Klasifikacijska drutva Registri

Klasifikacijska drutva registri su neprofitna, prema opem dobru usmjerene javne

ustanove koja obavljaju klasifikaciju, te statutarnu certifikaciju brodova u ime nacionalnih

pomorskih uprava (administraciju). Osim ovih, registri obavljaju i slijedee meusobno

povezane aktivnosti kao to su razvoj pravila za klasifikaciju i statutarnu certifikaciju

ukljuujui i potrebna istraivanja, izdavanja i provedbu Pravila i drugih zahtijeva prilikom

odobrenja dokumentacije, nadzora materijala i proizvoda, nadzora nad gradnjom i pregleda

brodova u slubi.

Trebaju pratiti odravanje brodova i zapisa, izdavati certifikaciju sustava upravljanja

sigurnou te izdavati dokumente temeljem obavljenih aktivnosti. Potrebno je naglasiti i

dodatne temeljne aktivnosti Klasifikacijskih drutava kao to su provedba ocjenjivanja i

potvrivanja/upisa sustava upravljanja kvalitetom, obavljanje certifikacijskih usluga u drugim

podrujima, te pruanje tehnike pomoi brodarskoj i brodograevnoj industriji.

7

Klasifikacijsko drutvo koje trai priznavanje prema odredbama ovog Pravilnika mora

udovoljiti sljedeim kriterijima:

1. Klasifikacijsko drutvo mora dokazati opseno iskustvo u ocjenjivanju projekata i gradnje

plovila na unutarnjim vodama, ukljuujui plovila za prijevoz opasnog tereta. Treba imati

sveobuhvatan set pravila i propisa koji se odnose na projektiranje, gradnju i periodiki

pregled plovila na unutarnjim vodama, ukljuujui plovila za prijevoz opasnog tereta, koji

se moraju izdavati barem na engleskom, francuskom, njemakom ili nizozemskom jeziku i

koji se moraju stalno aurirati i unaprjeivati kroz programe za istraivanje i razvoj.

Pravila i propisi ne smiju biti u suprotnosti s propisima Zajednice ili s meunarodnim

ugovorima koji su na snazi,

2. Klasifikacijsko drutvo mora svake godine izdavati svoj registar plovila,

3. Klasifikacijsko drutvo ne smije biti pod nadzorom brodovlasnika, brodograditelja

ili drugih osoba koje se komercijalno bave projektiranjem, proizvodnjom, opremanjem,

popravcima, brodarstvom ili osiguravanjem brodova, te ne smije biti prihodovno ovisno o

jednom trgovakom drutvu,

4. Uprava klasifikacijskog drutva ili njegova podrunica, kojoj je dana ovlast upravljanja i

koja je ovlatena nastupati i djelovati u okviru svojih ovlasti u podrujima koja se odnose

na promet unutarnjim vodnim putovima, mora se nalaziti na teritoriju drave lanice,

5. Klasifikacijsko drutvo i njegove strune osobe moraju imati primjeren ugled u sektoru

prometa unutarnjim vodnim putovima. Strune osobe moraju dokazati svoju profesionalnu

sposobnost i moraju djelovati u okviru odgovornosti klasifikacijskog drutva,

6. Klasifikacijsko drutvo mora imati odgovarajui broj tehnikog, upravljakog, pomonog,

inspekcijskog i istraivakog osoblja, razmjerno svojim zadacima i broju plovila koje

klasificira, a koje je takoer sposobno izvravati poslove razvoja i auriranja propisa. Mora

imati eksperte u najmanje jednoj dravi lanici,

7. Rad klasifikacijskog drutva mora biti ureen etikim kodeksom,

8. Klasifikacijskim drutvom mora se upravljati na nain da se garantira zatita informacija

koje se smatraju povjerljivima u skladu s posebnim propisima,

9. Klasifikacijsko drutvo mora na zahtjev Ministarstva dostaviti sve mjerodavne informacije.

10. Uprava klasifikacijskog drutva mora imati definiranu i dokumentiranu politiku i ciljeve

za unaprjeivanje kvalitete, te mora garantirati da se ta politika provodi i odrava na svim

razinama,

11. Klasifikacijsko drutvo mora pripremiti, provoditi i odravati uinkovit unutarnji sustav

kvalitete na temelju odgovarajuih podruja meunarodno priznatog sustava kvalitete u

8

skladu s EN 45004 i EN 29001 standardom kako je to odreeno u Quality System

Certificaton Scheme Requirements od strane IACS. Sustavom kvalitete mora se izmeu

ostalog osigurati sljedee:

a) da su pravila i propisi klasifikacijskog drutva uspostavljeni i da se odravaju na

sustavni nain,

b) da su pravila i propisi klasifikacijskog drutva usklaeni,

c) da su zadovoljeni zahtjevi za obavljanje poslova prema statutarnoj ovlasti,

d) da su odgovornosti, mo i unutarnji odnosi zaposlenika iji rad utjee na kvalitetu

usluge klasifikacijskog drutva odreeni i dokumentirani,

e) da se svi poslovi odvijaju po kontroliranim uvjetima,

f) da je uspostavljen sustav nadzora koji prati rad eksperata, tehnikog i

administrativnog osoblja koji radi za klasifikacijsko drutvo,

g) da poslove za koje postoji statutarna ovlast obavljaju iskljuivo vlastiti eksperti ili da

se nadziru iskljuivo od strane vlastitih eksperata ili da se nadziru iskljuivo od

strane eksperata drugih priznatih klasifikacijskih organizacija,

h) da se provodi sustav osposobljavanja eksperata i kontinuirano obnavljanje njihovih

znanja,

i) da se odravaju zapisi, dokazuju dostignua standarda koji se zahtijevaju u

podrujima izvravanja usluga kao i uinkovitost rada sustava kvalitete,

j) da postoji na svim lokacijama sveobuhvatan sustav planiranih i dokumentiranih

internih audita sustava kvalitete koji se odnosi na odreenu djelatnost.

12. Sustav kvalitete mora biti potvren od strane nezavisnih auditora priznatih od strane

dravne uprave zemlje u kojoj klasifikacijsko drutvo ima sjedite ili podrunicu,

13. Klasifikacijsko drutvo mora svoje zahtjeve uskladiti s odgovarajuim propisima

Europske unije i dostaviti Odboru sve relevantne informacije na vrijeme,

14. Klasifikacijsko drutvo mora se periodiki savjetovati s klasifikacijskim drutvima koja

su ve priznata kako bi se garantirala jednakost tehnikih standarda i njihova

implementacija, takoer pri izradi i razvoju svojih pravila i propisa moraju dopustiti

sudjelovanje predstavnika Ministarstva i drugih stranaka kojih se to tie.

9

1.2. Tehnika pravila

Tehnika pravila za klasifikaciju pomorskih brodova propisuju tehnike zahtijeve u svezi:

- vrstoe strukture i gdje je neophodno integriteta nepropusnosti svih osjetljivih dijelova

trupa i njegovih pripadnosti,

- sigurnost i pouzdanost propulzora i sustava kormilarenja, te onih pripadnosti i pomonih

sustava koji slue za odravanje osnovnih uvjeta na brodu,

- stabilnost,

- pregraivanja,

- nadvoa,

- protupoarne zatite,

- ureaja za rashlaivanje.

1.3. Pregled trupa na suhom

Kod svih elinih brodova, osim putnikih, pregled trupa na suhom obavlja se

najmanje dva puta u svakom petogodinjem razdoblju valjanosti Svjedodbe o sigurnosti

konstrukcije teretnog broda ili gdje je promjenljivo Svjedodbe o sposobnosti broda za

plovidbu. Pregled podvodnog dijela trupa se uobiajno obavlja za vrijeme pregleda trupa na

suhom (dokovanja). Najvei dozvoljeni razmak izmeu dva pregleda na suhom iznosi 36

mjeseci.

Odgoda pregleda podvodnog dijela trupa na suhom do 3 mjeseca nakon dana dospijea se

moe dopustiti samo u iznimnim okolnostima.

Iznimne okolnosti su:

- nedostupnost suhog doka,

- nedostupnost radionice za mogue popravke,

- nedostupnost potrebnog materijala, opreme ili rezervnih dijelova za mogue popravke,

- kanjenje uzrokovano potrebom izbjegavanja pogibeljnih vremenskih prilika.

Kada je brod na doku ili na navozu, mora biti postavljen na potklade dovoljne visine i sa

potrebnom skelom, kako bi se omoguio pregled i to:

- vanjske oplate ukljuujui oplatu dna i pramanu oplatu,

- kobilcu,

- ljuljne kobilice,

10

- pramanu i krmenu statvu,

- kormilo,

- usisne koare i ventile,

- izljevne otvore,

- brodski vijak,

- prmani i krmeni potisnik,

- anodnu i katodnu zatitu.

Potrebno je takoer osigurati i sredstva za pristup unutranjoj strukturi.

Potrebno je pregledati:

- oplatu dna, pramca, bokova, kobilicu, prmanu i krmenu statvu, ljuljne kobilice te sve

podvodne privjeske (kao to su podvodna krila i nosai krila, nogavice i skrokovi) gdje je

primjenljivo. Posebnu panju obratiti na dijelove strukture sklone koroziji ili oteenjima

uzrokovanim struganjem ili kontaktima s dnom i svakoj neuobiajenoj

nepravilnosti na otplati dna,

- brodske vijke, glavne i bone, statvenu cijev, izloene dijelove vratila i skrokove,

- usisne i izljevne ventile spojeva s morem, te njihovo privrenje na oplatu trupa,

- kormilo, te izmjeriti i zapisati zranosti u leajevima kormila,

- pregled sidara i sidrenih lanaca za brodove starosti iznad 5 godina.

1.4. Pregled trupa u vodi

Oznaku IWS Registar moe dodijeliti brodovima koji udovoljavaju slijedeim zahtjevima:

- podvodni dio trupa je zatien od korozije odgovarajuim sustavom premaza i/ili vanjskom

katodnom zatitom te je, gdje je potrebno oznaen trajnim oznakama na odabranim

mjestima vanjske oplate, koje omoguavaju utvrivanje poloaja ronioca i poloaj bilo

kojeg oteenja podvodnog dijela trupa,

- moraju biti osigurana sredstva za utvrivanje zranosti u stranjem leaju vratila vijka, kao

i zranosti leaja i tenaca kormila u uvjetima pregleda trupa u vodi,

- kouljice osovine kormila, tenci i leajevi kormila moraju biti oznaene na nain da

ronioc moe uoiti bilo koji pomak ili zakret,

11

- mora postajati mogunost ienja pod vodom usisnih koara u sluaju potrebe. U tu svrhu

izvedba montae reetki mora omougavati roniocu sigurno rukovanje pri otvaranju/

zatvaranju,

- svi otvori za usis/ispust na vanjskoj oplati koji se nalaze ispod teretne vodne linije, moraju

imati mogunost nepropusnog zatvaranja (odvajanja) u svrhu provedbe odravanja i

popravaka,

- za ostalu opremu kao to su npr. pramani popreni brodski vijci ili stabilizatori, zahtjevi e

se utvrditi za svaki sluaj zasebno,

- dokumentacija sa podacima u svezi prethodno navedenih stavki (ukljuujui plan

podvodnog dijela trupa sa primjenjenim oznakama, slike u boji osnovnih detalja podvodnog

dijela trupa, upute za mjerenje zranosti i rukovanje zatvaraima reetki usisa i sl.) mora

biti dostavljena na odobrenje Registru, te nakon odobrenja postavljena na brod u svrhu

provedbe pregleda trupa u vodi.

Pregled trupa u vodi obavlja se u zatienom akvatoriju i uz dobru podvodnu vidljivost te

poeljno tamo gdje je slabije morsko (vodeno) strujanje. Brod mora biti na lakoj vodenoj

liniji a podvodni dio trupa mora biti ist radi omoguavanja detaljnog pregleda. Pregled

obavlja kvalificirani ronioc tvrtke koja je odobrena od Registra ili organizacije priznate od

Registra, u prisustvu i pod nadzorom eksperta Registra.

Mora podstojati prikladna dvosmjerna veza izmeu eksperta i ronioca. Nakon zavretka

pregleda ronioc mora dostaviti ekspertu detaljan izvjetaj o zateenom stanju ukljuujui i

video zapis.

12

Slika 1. Pregled trupa u vodi

(Izvor: http://en.wikipedia.org)

1.5. Klasifikacija i propisi za gradnju malih brodova

Pravila za statutarnu certifikaciju jahti i brodica sukladno odredbama Pomorskog zakonika i

Pravilnika o brodicama i jahtama propisuju tehnike zahtjeve u svrhu utvrivanja sposobnosti

brodice i jahte za plovidbu u svezi sa:

- sigurnou ljudskih ivota, brodice, jahte ili imovine,

- sprijeavanjem zagaivanja pomorskog okolia uljem, tetnim tvarima, otpadnim vodama i

smeem,

- zatitom morskog okolia od tetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,

- zatitom na radu, smjetajem posade i putnika na jahti i brodici,

- sprijeavanjem zagaivanja zraka,

- uvjetima za prijevoz putnika,

- sigurnou ureaja za rukovanje teretom.

Na slici 2., prema [12], prikazana je podjela ovih Pravila.

13

Slika 2. Shematski prikaz pravila za statutarnu certifikaciju

jahti i brodica

Pravila ukljuuju odredbe europske Direktive 94/25/EZ koje se odnose na temeljne zahtjeve

kojima moraju udovoljavati plovila, postupke ocjene sukladnosti, postupak certifikacije

(provedbu odobrenog postupka ocjene sukladnosti i izdavanje potvrde o gradnji), te postupak

ocjene sukladnosti plovila nakon gradnje.

Brodica - plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta. Duljina je vea

od 2,5 [m], a ukupne snage porivnih strojeva vee su od 5 [kW]. Pojam brodica ne obuhvaa:

- plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili

obavljanja radova,

- kanue, kajake, gondole i pedaline,

- daske za jedrenje,

- plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja.

14

Slika 3. Komiki ribarski brod Falkua (Izvor: http://en.wikipedia.org)

U svrhu ovih Pravila pojam brodica iskljuuje slijedea plovila:

- plovila eksperimentalne izvedbe,

- ronilice,

- plovila na zranom jastuku,

- hidrokrilna plovila.

Slika 4. Katamaran Litus na probnoj vonji

(Izvor: http://en.wikipedia.org)

Jahta - plovni objekt za razonodu, neovisno da li se koristi za osobne potrebe ili za

gospodarsku djelatnost. Duljina im je vea od 12 [m] i namijenjena je za dulji boravak na

moru. Pored posade, ovlaten je prevoziti ne vie od 12 putnika. U svrhu ovih Pravila pojam

jahta iskljuuje slijedea plovila:

plovila eksperimentalne izvedbe,

- ronilice,

- plovila na zranom jastuku,

- hidrokrilna plovila,

- plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja.

15

Slika 5. Morska ronilica

(Izvor: http://en.wikipedia.org)

Postojea brodica - brodica koja je upisana u oevidnik brodica Republike Hrvatske.

Postojea jahta - jahta koja je upisana u Upisnik jahti Republike Hrvatske.

Brodica za gospodarske namjene - brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu, brodica

za rekreaciju za iznajmljivanje, obavljanje ribolova, vaenje ljunka, kamena i druge

gospodarske djelatnosti.

Jahta za gospodarske namjene - jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade.

Brodica za osobne potrebe - brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske

namjene.

Jahta za osobne potrebe - jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene.

Javna brodica - brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje

djelatnosti od opeg interesa drave, a iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko drugo

tijelo ovlateno od drave i koja slui iskljuivo u negospodarske namjene.

Motorna brodica - brodica koja se kree pomou mehanikog porivnog ureaja.

Slika 6. Motorna brodica (Izvor: http://en.wikipedia.org)

Gliser - brodica ili jahta koja pomou mehanikog porivnog ureaja klizi po povrini mora.

16

Slika 7. Gliser (Izvor: http://en.wikipedia.org)

Osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter i sl.) - brodica duljine manje od 4 [m],

opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim

pogonskim ureajem, projektirana na nain da osobe na njoj sjede, stoje uspravno ili klee.

Slika 8. Vodeni skuter (Izvor: http://en.wikipedia.org)

Motorna jahta - jahta koja se iskljuivo kree pomou mehanikog porivnog ureaja.

Slika 9. Motorna jahta (Izvor: http://en.wikipedia.org)

17

Brodica na jedra - svaka brodica koja kao porivni ureaj ima jedra dovoljne povrine

pomou kojih se moe kretati po moru. Ovaj pojam ne iskljuuje brodice koje uz jedra imaju

i mehaniki porivni ureaj.

Jahta na jedra - svaka jahta koja kao porivni ureaj ima jedra dovoljne povrine pomou

kojih se moe kretati po moru. Ovaj pojam ne iskljuuje jahte koje uz jedra imaju i mehaniki

porivni ureaj.

Slika 10. Malteki sokol najvea super jahta na svijetu (Izvor: http://en.wikipedia.org)

Brodica na vesla - brodica koja kao porivno sredstvo koristi vesla.

Osobe u brodici ili jahti - lanovi posade i putnici na brodici ili jahti.

Priznata organizacija - organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i

koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a

koja obuhvaa obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava. U svrhu ovih Pravila

priznatom organizacijom smatra se Hrvatski registar brodova.

Priznata organizacija izvan Republike Hrvatske - organizacija koja ispunjava uvjete iz IMO

Rez. A.739(18) i Rez. A.789(19). U svrhu ovih Pravila priznatom organizacijom smatra se:

1. American Bureau of Shipping (ABS)

2. Bureau Veritas (BV)

3. China Classification Society (CCS)

4. Det Norske Veritas (DNV)

5. Germanischer Lloyd (GL)

6. Korean Register of Shipping (KR)

7. Indian Register of Shipping (IRS)

8. Lloyd's Register of Shipping (LR)

9. Nippon Kaiji Kyokai (NKK)

10. Registro Italiano Navale (RINA)

11. Russian Maritime Register of Shipping (RS)

12. Polski Rejestr Statkow (PRS)

18

13. Turk Loydu (TL)

14. Hellenic Register of Shipping (HRS)

15. Registro Internacional Naval (RINAVE)

O prihvatljivosti ostalih organizacija odluuje se razmatrajui svaki sluaj zasebno.

Ovlateno tijelo - organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je

ovlatena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja

obuhvaa obavljanje ocjene sukladnosti tijekom gradnje brodica i jahti duljine do 24 [m] za

osobne potrebe. U svrhu ovih Pravila ovlatenim tijelom smatra se Registar.

Ovlateno tijelo izvan Republike Hrvatske - ovlatena tijela navedena u privitku Direktive

94/25/EZ.

Priznate pomorske administracije - pomorske administracije drugih drava navedene kako

slijedi:

1. Pomorska Administracija SAD-a (United States Coast Guard - USCG),

2. Pomorska Administracija Australije (Australian Maritime Safety Authority - AMSA),

3. Pomorska Administracija Novog Zelanda (Maritime Safety Authority of New Zealand

MSA),

4. Pomorska Administracija Norveke (Norwegian Maritime Directorate - NMD),

5. Pomorska Administracija Velike Britanije (Maritime and Coastguard Agency - MCA),

6. Pomorska Administracija Danske (Danish Maritime Administration),

7. Pomorska Administracija Finske (Finish Maritime Administration),

8. Pomorska Administracija Kanade (Transport Canada).

O prihvatljivosti ostalih organizacija odluuje se razmatrajui svaki sluaj zasebno.

Direktiva - Direktiva Europskog Parlamenta i Vijea broj 94/25 EZ kako je izmijenjena i

dopunjena, o usklaivanju zakona i drugih propisa zemalja lanica koji se odnose na

rekreacijska plovila.

Duljina brodice ili jahte - duljina trupa kako je definirano u Pravilima.

Badarska duljina brodice - duljina na temelju koje se plovilo odreuje kao brodica, a

predstavlja 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povuenoj na visini od 85% najmanje visine

broda iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjega ruba pramane statve do osi

osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost vea. Na brodicama izvedenim s

kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom

vodnom linijom.

19

Brodica ili jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama

moe ploviti u sljedeim podrujima plovidbe:

Podruje plovidbe I obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su

pristupane s mora.

Podruje plovidbe II obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem.

Podruje plovidbe III obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim

vodama RH i vodama koje su pristupane s mora. U podruju plovidbe III mogu postojati

sljedea ogranienja: IIIa - do 6 [Nm] od obale kopna ili otoka, IIIb - do 3 [Nm] od obale

kopna ili otoka, IIIc - do 1 [Nm] od obale kopna ili otoka.

Podruje plovidbe IV obuhvaa plovidbu lukama, te zaljevima, uima rijeka i jezerima, i

to Limskim, Rakim, Katelanskim i Klek Neumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom

(ukljuujui ue rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom dubrovakom i Neretvom. Sva plovila

graena prema Direktivi moraju biti svrstana u odgovarajuu projektnu kategoriju kako je to

odreeno Pravilima. U tablici 1. dana je usporedba projektnih kategorija prema Direktivi sa

podrujima plovidbe prema Pravilniku o brodicama i jahtama.

Tablica 1. Usporedba projektnih kategorija sa podrujima plovidbe prema pravilniku o

brodicama i jahtama

PODRUJE

PLOVIDBE

PROJEKTNA

KATEGORIJA (prema

Direktivi 94/25/EZ)

BRZINA

VJETRA [Bf]

ZNAAJNA VALNA

VISINA [h 1/3, m]

I A neograniena plovidba 8 4

II B plovidba otvorenim

morem

8 4

III, IIIa, IIIb,

IIIc

C obalna plovidba 6 2

IV D zatiene vode 4 30.

20

BADARENJE BRODICA

Badarenje brodica obavlja se radi utvrivanja tonae, a badarenju podlijeu brodice

prije upisa u oevidnik brodica Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojee brodice

prilikom koje se smatra da je dolo do promjene prethodno utvrene bruto tonae.

Tonaa pomorskih brodica jednaka je njihovoj bruto tonai (GT), dok se neto tonaa (NT) ne

utvruje. Tonaa brodice odreuje se po slijedeoj formuli:

GT = 0,225 V (1)

gdje je V cjelokupni volumen brodice u [m3], a izraunava se kako slijedi:

V = 0,55 L B D + lbh (2)

gdje je:

L - duljina trupa brodice [m] - udaljenost izmeu krajnjih toaka trupa brodice na pramcu i

krmi, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uraunavajui izdanke,

B - irina brodice [m] - najvea irina na polovini duljine brodice L, mjerena preko vanjske

oplate brodice, u visini palube, odnosno razme za brodice bez palube, ne uraunavajui

izdanke,

D - visina brodice [m] - okomita udaljenost koja se mjeri na polovini duljine L, od gornjeg

ruba kobilice do donjeg ruba palube ili razme brodice bez palube. Ako je paluba ili

razma brodice djelomice poviena u obliku stepenica na mjestu gdje se mjeri visina,

visina se mjeri do zamiljene crte, koja je produetak nieg dijela palube, odnosno

razme, paralelno sa uzdignutim dijelom,

l, b, h - srednja duljina, irina i visina kuice, odnosno izdanka, [m],

lbh - zbroj volumena kuica i izdanaka iznad palube, [m3].

Ako se izmijeni volumen V brodice, te ako takva izmjena dovodi do promjene tonae,

potrebno je odrediti novu tonau koja odgovara novom volumenu.

21

Nadzor/ocjena sukladnosti tijekom gradnje brodica i jahti

Plovilo - podrazumijeva plovni objekt duljine trupa od 2,5 [m], do ukljuivo 24 [m] duljine

trupa.

Duljina trupa - duljina od krajnje krmene do krajnje pramane toke integralnog dijela trupa

plovila mjerena paralelno s vodnom linijom koja odgovara plovilu nakrcanom punim

zalihama i s najveim doputenim optereenjem plovila. Za razliite izvedbe pramanog i

krmenog dijela te ostala objanjenja vrijedi kako je navedeno u hrvatskoj normi HRN EN ISO

8666:2003. Na slici 11., prema [20], prikazani su neki primjeri odreivanja duljine trupa.

Slika 11. Primjeri odreivanja duljine trupa plovila (Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

1.6. Temeljni tehniki zahtjevi plovila

Plovilo mora udovoljavati zahtjevima navedenim u ovom poglavlju u mjeri koliko je

primjenjivo. Zahtjevi su, u pravilu, temeljeni na usuglaenim meunarodnim normama

prihvaenim kao hrvatske norme (HRN). U sluaju nepostojanja usuglaene meunarodne

norme, odnosno hrvatske norme, pojedini temeljni tehniki zahtjevi mogu biti razmatrani,

prema prethodnom dogovoru s Registrom, i u skladu s neusuglaenim meunarodnim

normama koje su u to vrijeme u postupku usaglaavanja ili usvajanja.

22

Osim navedenog temeljni tehniki zahtjevi mogu biti ispunjeni i udovoljavanjem drugim,

jednakovrijednim tehnikim propisima po izboru proizvoaa i uz suglasnost Registra, pod

uvjetom da isti osiguravaju najmanje istu razinu sigurnosti. Pored temeljnih tehnikih

zahtjeva u svrhu statutarne certifikacije u ime Republike Hrvatske plovilo mora, ovisno o

vrsti, udovoljavati i dodatnim zahtjevima u skladu s Pravilima.

1.6.1. Projektne kategorije plovila

Sva plovila ovisno o predvienoj projektnoj kategoriji moraju biti sposobna izdrati

optereenje od vjetra i valova, te ostalih zahtjeva iz ovog poglavlja iji zahtjevi su temeljeni

na Pravilima.

A - Neograniena plovidba (Ocean) plovilo projektirano za plovidbu u morskim

podrujima karakteriziranim jainom vjetra veom od 8 [Bf] te stanjem mora znaajne valne

visine (srednja vrijednost jedne treine najveih valova) vee od 4 [m].

B - Plovidba otvorenim morem (Offshore) - plovilo projektirano za plovidbu u

morskim podrujima karakteriziranim jainom vjetra do ukljuivo 8 [Bf] i stanjem mora

znaajne valne visine do ukljuivo 4 [m].

C - Obalna plovidba (Inshore) plovilo projektirano za plovidbu u obalnim vodama,

velikim zaljevima i sl., karakteriziranim jainom vjetra do ukljuivo 6 [Bf] i stanjem mora

znaajne valne visine do ukljuivo 2 [m].

D - Zatiene vode (Sheltered waters) plovilo projektirano za plovidbu zatienim

vodama karakteriziranim jainom vjetra do ukljuivo 4 [Bf] i stanjem mora znaajne valne

visine do ukljuivo 0.3 [m], te povremenom pojavom valova najvee visine do 0.5 [m].

Usporedba projektnih kategorija prema Direktivi 94/25/EZ sa podrujima plovidbe

odreenim Pravilnikom o brodicama i jahtama prikazana je u tablici 1.

Definicije osnovnih znaajki plovila u skladu su sa hrvatskom normom HRN EN ISO

8666:2003. Na trupu plovila mora se nalaziti identifikacijski broj plovila oznaka koja sadri

slijedee podatke:

1. oznaku proizvoaa,

2. dravu gdje je proizvedeno plovilo,

3. jedinstveni serijski broj,

4. godinu proizvodnje plovila,

5. godinu modela.

23

Detalji oznaavanja moraju biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 10087:2001. Na

svakom plovilu mora biti stalno privrena ploica graditelja koja sadri slijedee podatke:

1. naziv proizvoaa;

2. CE oznaku i oznaku ovlatenog tijela;

3. projektnu kategoriju plovila;

4. preporuku proizvoaa u svezi najveeg doputenog optereenja plovila preporuku

proizvoaa u svezi najveeg doputenog broja osoba na plovilu.

Za detalje oznaavanja vrijedi navedeno u hrvatskoj normi HRN EN ISO 14945:2004.

Zatita osoba na plovilu od pada u more i sredstva za ukrcaj na plovilo, te osoba koje se

nalaze u moru posebno je regulirana. Ovisno o projektnoj kategoriji plovila projektna rjeenja

primijenjena na plovilu moraju biti takva da se u najveoj moguoj mjeri smanji mogunost

pada osoba u more. Na plovilu moraju postojati sredstva koja omoguavaju osobi u moru

ukrcaj na plovilo kao to su npr. ljestve, rukohvati i sl. Ovi zahtjevi ne primjenjuju se za

plovila irine manje od 1,1[m]. Primijenjena tehnika rjeenja moraju biti u skladu s

hrvatskom normom HRN EN ISO 15085:2005 ili u skladu s nekim drugim jednakovrijednim

tehnikim rjeenjima.

Na plovilima kojima je glavni pogon motorni vidljivost s glavnog mjesta upravljanja u

normalnim uvjetima plovidbe (brzina, optereenje) mora biti osigurana kako je propisano

hrvatskom normom HRN EN ISO 11591:2001. Ovi zahtjevi ne primjenjuju se na motorna

plovila najvee brzine manje od 10 [v] ako se kormilom upravlja rudom kormila direktno

privrenim na list kormila ili u sluaju izvanbrodskih motora, s rukom za upravljanje i

smjerom propulzije.

Za svako plovilo mora biti izraen Prirunik za koritenje plovila na hrvatskom i engleskom

jeziku. Kod izrade Prirunika posebna panja mora se posvetiti opasnostima od poara i

naplavljivanja plovila. Prirunik mora biti izraen u skladu s hrvatskom normom HRN EN

ISO 10240:2001.

24

Trgovaki brod Isse, 500. godina p.n.e. Ilirska liburna iz X st.

Dubrovaka koka, XV st. Dubrovaka galija, XIII st. Dubrovaki karaka, XVI st.

Karavela, kraj XV st. Galijun, XVI st.

Trgovaka fregata iz 1857 Korveta iz XVI st.

Slika 12. Modeli starih brodova koji su plovili Jadranom (Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

25

Konstrukcija plovila mora osigurati odgovarajuu vrstou trupa u odnosu na projektnu

kategoriju plovila i najvee dozvoljeno optereenje. Temeljni zahtjevi smatraju se ispunjenim

ako je udovoljeno zahtjevima iz dolje navedenih normi ili jednakovrijednih tehnikih propisa.

Materijal za gradnju plovila od plastinih materijala mora udovoljavati hrvatskoj normi HRN

EN ISO 12215-1:2004 (toplinski ovrstive smole, pojaanja od staklenih vlakana,

referencijski laminat). U sluaju primjene elika, aluminijskih slitina, drva ili drugih

materijala vrijede zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-3:2004 (elik,

aluminijske slitine, drvo, ostali materijali).

Slika 13. Osnovni elementi trupa broda (Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

1. hrptenica, 2. kobilini voj (kobilica), 3. rebrenica, 4. rebro, 5. palubna sponja, 6. uzvojni tank, 7. boni tank , 8. uzdunjaci dna, 9. boni nosai dvodna,

10. uzvojno koljeno, 11. uzdunjaci boka, 12. uzduni nosai boka, 13. palubna proveza, 14. uzdunjaci palube,

15. pranjica teretnog grotla.

U svezi proizvodnih prostora u kojima se ostvaruje gradnja plovila, ovisno o materijalu

gradnje, vrijede zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-4:2004. Projektna

optereenja, doputena naprezanja i dimenzioniranje elemenata do konanog usvajanja kao

hrvatske norme preporuuje se koritenje meunarodnih normi trenutno u razvoju

prEN ISO/DIS 12215-5:2004, prEN ISO 12215-6, prEN ISO 12 215-7, prEN ISO 12 215-8,

prEN ISO 12 215-9. Neovisno o navedenom proizvoa moe, uz prethodnu suglasnost

Registra, primijeniti i alternativne metode odreivanja dimenzija konstruktivnih elemenata.

26

Plovnost, stabilnost, nadvoe

Konstrukcija plovila mora osigurati vrstou trupa odgovarajuu projektnoj kategoriji

plovila, te najveem dozvoljenom optereenju, a plovilo mora imati zadovoljavajui stabilitet

i dovoljno nadvoe. Vietrupna plovila namijenjena za viednevni boravak moraju imati

dovoljno istisnine da u sluaju prevrnua ostanu u plutajuem stanju. Kod plovila duljine

trupa manje od 6 [m] kod kojih postoji sumnja da u plovidbi sukladno njihovoj projektnoj

kategoriji moe doi do naplavljivanja uslijed djelovanja vjetra i valova moraju biti

predvieni dodatni uzgonski elementi.

Otvori na trupu, palubi i nadgrau

Sredstva zatvaranja otvora na oplati trupa, palubi i nadgrau moraju biti takva da

osiguravaju odgovarajuu vremensku nepropusnost ili vodonepropusnost trupa plovila.

Prozori okna, vrata i poklopci grotlaaca moraju izdrati, ovisno o smjetaju na plovilu, te

projektnoj kategoriji plovila, tlak vode koji se moe pojaviti u plovidbi. Dodatno, otvori na

palubi moraju izdrati optereenje osoba koje se kreu palubom. Oplatni ventili i prolazi,

smjeteni ispod vodne linije koja odgovara najveem doputenom optereenju plovila moraju

biti opremljeni lako pristupanim sredstvima zatvaranja koji udovoljavaju ovisno o materijalu

izrade.

Naplavljivanje

Plovilo mora biti projektirano i graeno na nain da rizik potonua uslijed njegovog

naplavljivanja bude umanjen u najveoj moguoj mjeri. Kokpiti i zdenci moraju biti ili

samopraznei ili opremljeni drugim sredstvima sprjeavanja. ulaska vode u plovilo. Ako je na

plovilu ugraen sustav kaljue isti mora, ovisno o duljini i projektnoj kategoriji plovila,

udovoljavati normiranim zahtjevima.

Najvee dozvoljeno optereenje plovila

Pod najveim doputenim optereenjem plovila podrazumijeva se masa goriva, vode,

zaliha, razne opreme i osoba za koje je plovilo projektirano uzimajui u obzir projektnu

kategoriju te plovnost, stabilnost i nadvoe. Podatak o optereenju odreuje graditelj, a isti

mora biti naznaen na ploici graditelja. Postupak odreivanja najveeg dozvoljenog

optereenja propisan je normom HRN EN ISO 14946:2004.

27

Smjetaj splavi za spaavanje

Na svim plovilima projektnih kategorija A i B, te plovilima projektnih kategorija C i D

duljih od 6 [m] mora biti predvien prostor za smjetaj splavi za spaavanje kapaciteta

dovoljnog za ukrcaj najveeg doputenog broja osoba za koje je plovilo projektirano. Prostor

za smjetaj splavi moe biti na palubi ili u unutranjosti plovila te mora biti lako pristupaan.

Slika 14. Izvedba brodica za spaavanje

(Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

Naputanje plovila u sluaju nezgode

Vietrupna plovila namijenjena za viedenevni boravak, duljine vee od 12 [m] moraju

biti opremljena odgovarajuim sredstvima za naputanje plovila u sluaju njegovog

prevrnua.

Sidrenje, vez i tegalj

Na svim plovilima, ovisno o njihovim projektnim kategorijama i drugim znaajkama

mora biti ugraen odgovarajui broj vrstih toaka ili drugih sredstava koji omoguavaju

preuzimanje optereenja od sidrenja, veza kao i u sluaju tegljenja plovila. Znaajke

upravljivosti plovila moraju biti zadovoljavajue uzimajui u obzir najveu snagu motora za

koju je plovilo projektirano. Zahtjevi se ne odnose na plovila pogonjena jedrima ili

pomonim motornim pogonom kao i na plovila male brzine kada o svakom pojedinanom

sluaju odluuje Registar posebno. Tehniki zahtjevi za plovila duljine trupa do 8 [m]

propisani su hrvatskom normom HRN EN ISO 11592:2001, a za plovila duljine trupa vee od

28

8 [m], do usvajanja odgovarajue norme, Registar odluuje u svakom sluaju posebice. Na

plovilima za razonodu najvea snaga motora, izmjerena u skladu s hrvatskom normom

HRN EN ISO 8665:2001. Posebice treba obratiti panju na zahtjeve za strojni ureaj,

elektrinu opremu, protupoarnu zatitu, te sredstva za navigaciju.

Strojevi i prostorije strojeva

Ugraeni pogonski strojevi moraju biti smjeteni unutar zatvorene prostorije odijeljene

od nastambi na nain da se smanji rizik od poara i sprijei irenje vatre i smanji opasnost od

otrovnih plinova kao i tetni utjecaj topline, buke ili vibracija u prostorijama nastambi.

Dijelovi strojnog ureaja i pripadne opreme koji zahtijevaju uestaliji nadzor moraju biti lako

pristupani. Izolacijski materijal u prostoriji strojeva mora biti negoriv. Materijal se smatra

negorivim ako je indeks kisika najmanje 21, izmjeren prema ISO 4589-3. Prostorije strojeva

ugraenim benzinskim motorima moraju biti ventilirane kako je propisano hrvatskom

normom HRN EN ISO 11105:2001. U prostorijama s ugraenim dizelskim motorima mora

biti osigurana odgovarajua prirodna ventilacija. Otvori za ulaz zraka u prostorije strojeva

moraju biti odgovarajue smjeteni i osigurani od prodora vode. Ako stroj nije smjeten u

prostoriji strojeva ili zatien odgovarajuim sandukom, pokretni i vrui dijelovi stroja

moraju biti odgovarajue zatieni da se sprijee ozljede osoba na plovilu. Plovila s

izvanbrodskim motorima moraju imati zatitu od upuivanja motora u radnom poloaju kako

je propisano hrvatskom normom HRN ISO 11547 (ovaj zahtjev ne primjenjuje se u

sluajevima kada pogonski motor proizvodi statiku silu poriva manju od 500 [N] ili kada je

pogonski motor opremljen ureajem koji ograniava silu poriva na manje od 500 [N] u

trenutku upuivanja motora). Pogonski ureaj na osobnim plovilima na vodomlazni pogon

mora biti tako projektiran da u sluaju pada vozaa u more motor prestane raditi ili motor

mora biti opremljen ureajem koji smanjuje brzinu i daljnje gibanje plovila.

Sustav goriva

Sustav punjenja, spremanja, oduivanja i pranjenja tankova goriva mora biti tako

izveden da se u najveoj moguoj mjeri smanji opasnost od poara ili eksplozije. Tankovi i

cjevovodi goriva moraju biti odvojeni ili zatieni od bilo kojeg znaajnijeg izvora topline.

Materijal izrade tankova i njihova konstrukcija mora biti u skladu s kapacitetom tanka i vrsti

goriva koje sadri.

Tankovi koji sadre tekua goriva plamita manjeg od 55 [C] ne smiju biti dio trupa plovila

te moraju biti izolirani od strane prostorije strojeva ili drugog izvora topline i odvojeni od

29

prostorija nastambi. Tankovi koji sadre gorivo plamita 55 [C] i vie mogu biti strukturni

tankovi.

Elektrina oprema

Elektrina oprema mora biti projektirana i ugraena na nain da se omogui sigurno

koritenje plovila u normalnim uvjetima te da je opasnost od poara ili strujnog udara

umanjena u najveoj moguoj mjeri. Posebna panja mora se obratiti na zahtjeve u svezi

optereenja i zatite od kratkog spoja za sve strujne krugove osim strujnog kruga napajanog

iz akumulatorskih baterija za pokretanje pogonskog stroja. Akumulatorske baterije moraju

biti pravilno uvrene i zatiene od prodora vode. U prostorijama gdje su smjetene

akumulatorske baterije mora biti osigurana odgovarajua ventilacija radi sprjeavanja

nakupljanja plinova koje akumulatorske baterije mogu isputati. Posebice treba obratiti

panju kada je elektrina oprema smjetana u prostorijama koje mogu sadravati zapaljive

plinove. Propisanih normi se treba pridravati kod izvedbi elektrinih ventilatora, elektro

pogonjene kaljune pumpe, te elektrinih dijelova glavnih i pomonih motora.

Sustav kormilarenja

Sustav kormilarenja mora biti projektiran i izveden na nain da se osigura kormilarenje

plovilom u svim predvidivim uvjetima plovidbe. Kod plovila s pogonom na jedra i motornih

plovila s jednim ugraenim pogonskim strojem s predvienim daljinskim upravljanjem

kormilom moraju, dodatno postojati sredstva upravljanja kormilom u nudi u uvjetima

smanjene brzine plovila.

Plinska instalacija

Instalacija mora biti izvedena na nain da omogui isputanje goriva samo u plinovitom

stanju te da se onemogui istjecanje plina i u najveoj moguoj mjeri izbjegne opasnost od

eksplozije. Mora postojati mogunost provjere instalacije na isticanje plina. Instalacija mora

biti graena od odgovarajuih materijala u odnosu na vrstu plina te izloenost utjecajima

morskog okolia. Svaki plamenik mora biti opremljen djelotvornim ureajem zatite za sluaj

greke plamena. Svako troilo mora imati zasebnu dobavu plina kontroliranu zasebnim

sredstvima zatvaranja dotoka plina. U svrhu sprijeavanja nakupljanja isteklog plina i

produkata izgaranja mora biti predviena odgovarajua ventilacija.

Spremnici plina moraju biti smjeteni u posebnoj prostoriji koja je odvojena od prostora

nastambi i pristupana samo s vanjske strane. Ventilacija prostorije mora biti takva da se

istekli plin odvodi u atmosferu. Nakon ugradnje plinska instalacija mora biti ispitana.

30

Protupoarna zatita

Pri projektiranju plovila kao i odreivanju protupoarne opreme mora se u najveoj

moguoj mjeri voditi rauna o sprijeavanju irenja poara. Posebna panja mora se obratiti

na okolinu ureaja koji proizvode otvoreni plamen, vruim dijelovima glavnih i pomonih

motora, preljevima ulja i goriva, nepokrivenim cijevima ulja i goriva te izbjegavanju

postavljanja elektrinih kablova iznad vruih dijelova strojeva. Vrsta, smjetaj i koliina

protupoarne opreme na plovilu mora biti u skladu s odgovarajuim rizikom pojave i irenja

plamena. Plovilo ne smije zapoeti putovanje ako protupoarna oprema nije ispravna i

potpuna. Prostorije benzinskih motora moraju biti zatiene sustavom gaenja poara

izvedenim na nain da se u sluaju poara prostorija ne mora otvarati. Prenosive naprave za

gaenje poara moraju biti smjetene na lako pristupanim mjestima. Jedna naprava mora biti

lako dostupna s glavnog mjesta upravljanja plovilom.

Navigacijska svjetla

Ako su ugraena navigacijska svjetla ista moraju udovoljiti zahtjevima COLREG 72 za

plovila predviena za plovidbu morem odnosno propisima CEVNI za plovidbu rijekama i

jezerima. Kod navigacije nou jako je bitno poznavanje pomorskih svjetala u koje spadaju i

navigacijska svijetla. Ona su smjetena na brodovima i svim drugim plovilima koja imaju

potrebu za nonom navigacijom. Navigacijska svjetla nam pomau da u noi ili magli lake

uoimo plovilo i na osnovu njegove boje i pozicije svijetla na brodu moemo odrediti tko ima

prednost te kako zaobii to plovilo. U svjetla za navigaciju ubrajaju se jarbolsko svjetlo, bjele

boje, a postavljeno je na jarbolu i osvijetljava luk obzora od 225 po pramcu, bona svjetla,

zeleno na desnoj strani i crveno na lijevoj, svako osvijetljava luk po 112,5 (skupa pokrivaju

sektor jarbolskog svjetla); krmeno svjetlo, bijele je boje, postavljeno na krmi broda i

osvjetljava luk obzora od 135 po krmi, te se postavlja na najvidljivije mjesto na brodu i

osvjetljava luk obzora od 360; svjetlo za teglenje je ute boje, postavljeno iznad krmenog

svjetla i osvjetljava luk obzora od 135, slika 15., prema [20]. Svjetla za navigaciju se

pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima slabe vidljivosti.

31

Slika 15. Navigacijska svjetla

(Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

Spreavanje zagaivanja i sredstva za iskrcaj na kopno

Plovilo mora biti graeno na nain da je onemogueno sluajno isputanje tetnih tvari

u more (ulje, gorivo i dr.). U sluaju da su u plovilu ugraeni toaleti moraju se predvidjeti

tankovi za zadravanje sanitarnog otpada ili ostaviti mogunost njihove naknadne ugradnje.

Plovila s ugraenim tankovima za zadravanje fekalija moraju biti opremljeni standardnom

prikljunicom za iskrcaj na kopno. Na cijevima fekalija koje zavravaju na oplati plovila

moraju biti ugraeni ventili s ugraenim sredstvima osiguranja zatvorenog poloaja ventila.

Porivni strojevi moraju udovoljavati dolje navedenim temeljnim zahtjevima za isputanje

ispunih plinova.

Identifikacija motora

Svaki motor mora biti jasno oznaen sljedeim podacima i to ime ili trgovaki naziv

proizvoaa, tip motora, vrsta motora, ako je primjenjivo, jedinstveni identifikacijski broj

motora, oznaku CE, ako se radi o izvanbrodskim motorima ili krmenim propulzorima s

integralnim ispuhom. Ove oznake moraju trajati tijekom normalnog radnog vijeka motora, a

moraju biti itljive i neizbrisive. Ako se koriste natpisi ili natpisne ploice, moraju se

privrstiti na nain da traju tijekom radnog vijeka motora, te da se natpisi/ploice ne mogu

ukloniti a da ih se ne uniti ili ne izbrie. Oznake moraju biti privrene na dio motora

neophodan za normalan rad, koji uobiajeno ne treba zamjenjivati tijekom radnog vijeka

motora. Postavljaju se tako tako da budu odmah uoljive svakoj osobi nakon montae

motora, tj. sklapanja svih sastavnih dijelova neophodnih za rad motora.

32

Zahtjevi za ispune plinove

Porivni strojevi moraju se projektirati, konstruirani i sklapati tako da, kad su ispravno

ugraeni i u uobiajenoj upotrebi, isputanje ispunih plinova ne smije prijei granine

vrijednosti navedene u tablici 2.

Tablica 2. Granine vrijednosti isputanja ispunih plinova

TIP MOTORA

UGLJINI

MONOKSID

CO = A + B/PN n

UGLJIKOVODCI

CO = A + B/PN n

DUINI

OKSIDI

NOx

ESTICE

A B n A B n

2-taktni motor

paljenje iskrom

150

600

1.0

30

100

0.75

10.0

nije

primjenjivo

4-taktni motor

paljenje iskrom

150

600

1.0

6.0

50

0.75

15.0

nije

primjenjivo

paljenje

kompresijom 5.0 0 0 1.5 2.0 0.5 9.8 1.0

gdje je:

A, B, n - konstante prema tablici;

PN - nazivna snaga motora [kW].

NAPOMENA: isputanje ispunih plinova mjeri se sukladno s meunarodnom normom EN

ISO 8178-1:1996.

Za motore snage iznad 130 [kW] moe se primijeniti ispitni ciklus E3 (prema IMO NOx

Tehnikom Kodeksu) ili ispitni ciklus E5 (Plovila za razonodu).

Referentna goriva koja se trebaju koristiti kod ispitivanja isputanja ispunih plinova za

benzinske i dizel moraju biti kako je navedeno u Direktivi 98/69/EZ, a za motore na ukapljeni

plin kako je navedeno u Direktivi 98/77/EZ.

33

Trajnost

Proizvoa motora mora izraditi upute za ugradnju i odravanje motora, koje, ako se

primjenjuju, osiguravaju da e motor u uobiajenoj upotrebi stalno biti u skladu s navedenim

ogranienjima tijekom svog radnog vijeka i u uobiajenim radnim uvjetima. Ovaj podatak

mora biti raspoloiv od proizvoaa motora, a mora biti dobiven pomou prethodnog

ispitivanja izdrljivosti temeljenog na uobiajenim ispitnim ciklusima, te proraunom

dijelova na zamor, tako da proizvoa moe pripremiti neophodne upute za odravanje i

izdati ih za sve nove motore koji se po prvi put pojavljuju na tritu. Uobiajeni vijek trajanja

motora je za ugraene motore i krmene propulzore, sa ili bez ugraenog ispuha 480 radnih

sati ili 10 godina, motori osobnih plovila na vodomlazni pogon 350 radnih sati ili pet godina,

izvanbrodski motori 350 sati ili 10 godina.

Prirunik za koritenje motora

Svaki motor mora imati Prirunik za koritenje na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prirunik mora sadravati upute za ugradnju i odravanje, koje su potrebne za osiguravanje

ispravnog rada motora; snagu motora ako je izmjerena prema usuglaenoj normi. Plovila za

razonodu s ugraenim motorom, ili s krmenim propulzorom bez integralnog ispuha, osobna

plovila na vodomlazni pogon, te izvanbrodski motori, kao i motori s krmenim propulzorom s

integralnim ispuhom, moraju udovoljavati dalje navedenim temeljnim zahtjevima za jainu

buke.

Razina buke

Plovila za razonodu s ugraenim motorom, ili s krmenim propulzorom bez integralnog

ispuha, osobna plovila na vodomlazni pogon, te izvanbrodski motori, kao i krmeni propulzori

s integralnim ispuhom moraju se projektirati, graditi i sklapati tako da razina buke mjerena u

skladu s ispitivanjima, odreenim u meunarodnoj normi EN ISO 14509 ne smije prijei

granine vrijednosti, navedene u tablici 3.

34

WLn Lg

vF

Tablica 3. Razina buke

SNAGA JEDNOG

MOTORA

[kW]

NAJVEA RAZINA TLAKA ZVUKA

RAZINA = LpAs max, dB

PN < 10 67

10 < PN < 40 72

PN > 40 75

gdje je:

LpAS max - razina najveeg tlaka zvuka [dB],

PN - nazivna snaga motora [kW] pri nazivnoj brzini vrtnje.

Kod sustava s dva ili vie motora, neovisno o vrsti motora, moe se dopustiti odstupanje do

3 [dB]. Kao alternativa mjerenjima buke, za plovila za razonodu s ugraenim motorom ili s

krmenim propulzorom, bez integralnog ispuha, smatrat e se da udovoljavaju ovim

zahtjevima za razina buke, ako im je Froude-ov broj Fn < 1,1, kao i omjer snaga/istisnina

< 40, uz uvjet da su motor i ispuni sustav ugraeni u skladu sa specifikacijom proizvoaa

motora. Froude-ov broj se rauna prema izrazu kako slijedi:

(3)

gdje je:

v - najvea brzina plovila [m/s],

LWL - duljina na vodnoj liniji [m],

g = 9,81 [m/s2] - ubrzanje sile tee.

Omjer snaga/istisnina rauna se dijeljenjem snage motora P [kW] s istisninom plovila D [t].

Kao druga alternativa mjerenju buke je da se za plovila za razonodu, s ugraenim motorom ili

krmenim propulzorom, bez integralnog ispuha, moe smatrati da udovoljavaju ovim

zahtjevima za buku, ako su kljuni parametri projekta jednaki ili u skladu s onim za

certificirana referentna plovila, unutar tolerancija navedenih u usuglaenoj normi.

Certificirano referentno plovilo znai posebnu kombinaciju trup/ugraeni motor ili krmeni

35

propulzor bez integralnog ispuha, za koje se utvrdi da udovoljava zahtjevima za jainu buke,

a kod kojega su svi kljuni parametri projekta i mjerenja jaine zvuka upisani u objavljeni

popis certificiranih referentnih plovila.

Upute za koritenje

Za plovilo za razonodu s ugraenim motorom, ili s krmenim propulzorom, sa ili bez

integralnog ispuha, te za osobna plovila na vodomlazni pogon, Prirunik za koritenje

plovila, moraju sadravati podatke potrebne da se plovilo i sustav ispuha odre u stanju koje

e, koliko je izvedivo, osigurati sukladnost s navedenim vrijednostima granice razine buke u

uobiajenom pogonu. Za izvanbrodske motore, korisniki prirunik koji se zahtijeva mora

sadravati upute potrebne za odravanje izvanbrodskog motora u stanju koje e, koliko je to

izvedivo, osigurati sukladnost s navedenim vrijednostima granica razine buke u uobiajenom

pogonu. Tehniki zahtjevi za gradnju plovila na napuhavanje primjenjuju se na plovila na

napuhavanje najmanje ukupne zapremine uzgonskih komora izraene u [m3] i pomnoene s

9,81 [kN/m3], vee od 1,8 [kN], te duljine manje od 8 [m]. Zahtjevi se ne odnose na plovila

sa samo jednom uzgonskom komorom i plovila graena od nesamonosivog materijala s

naprijed navedenim umnokom veim od 12 [kN] pogonjena motorom snage vee od

4,5 [kW]. Zahtjevi se odnose i na plovila za napuhavanje s krutim dnom.

Plovila na napuhavanje pogonjena motorima najvee snage 4,5 kW i manje

Zahtjevi se odnose i na plovila pogonjena veslima te plovila s pogonom na jedra

najvee ukupne povrine jedara do ukljuivo 6 [m2]. Plovilima koja udovoljavaju ovim

uvjetima moe biti dodijeljena samo projektna kategorija D.

Plovila na napuhavanje pogonjena motorima snage vie od 4,5 kW ali manje do ukljuivo

15 kW

Zahtjevi se odnose i na plovila s pogonom na jedra na napuhavanje ukupne povrine

jedara vee od 6 [m2]. Ako je plovilo ispitano prema normi Pravila, gore navedene norme na

valovima znaajne valne visine ne manje od 0,6 [m] smatra se da udovoljava projektnoj

kategoriji C, u suprotnom smatra se da udovoljava kategoriji D.

36

Slika 16. Plovila na napuhavanje (Izvor: http://en.wikipedia.org)

Temeljni tehniki zahtjevi za konstrukciju sadrani su u hrvatskoj normi HRN ISO

13590:2004. Za pojedine komponente plovila, ako se izrauju zasebno, a namijenjena su za

ugradnju na plovila za sport i razonodu u smislu Pravila, zahtjeva se provoenje ocjene

sukladnosti kojom se provjerava udovoljavanje temeljnim tehnikim zahtjevima. Ako opremu

izrauje proizvoa plovila, ili je naruena od njega s namjerom ugradnje u plovilo, provjera

udovoljavanja temeljnim tehnikim zahtjevima provodi se kroz ocjenu sukladnosti plovila.

Dijelovi opreme ugraenih motora i krmenih propulzora u protueksplozivnoj izvedbi moraju

biti u skladu sa zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN EN 28846:2001. U skladu s

propisanim normama proizvodi se ureaj za zatitu od upuivanja izvanbrodskog motora u

radnom poloaju, kormilarski ureaj i pripadna oprema, ugraeni tankovi goriva i savitljive

cijevi goriva, te grotlaca i sredstva zatvaranja otvora na trupu i nadgrau.

Slika 17. Kanui na napuhavanje (Izvor: http://en.wikipedia.org)

37

1.6.2. Tehnika dokumentacija koju mora izraditi proizvoa

Tehnika dokumentacija mora sadravati sve potrebne informacije na bazi kojih je

mogue potvrditi da plovilo ili komponente plovila udovoljavaju primjenjivim temeljnim

tehnikim zahtjevima. Nadalje, tehnika dokumentacija mora omoguiti uvid u sve detalje

nune za razumijevanje projekta, proizvodnje i uporabe proizvoda. Dokumentacija mora,

najmanje, sadravati podatke u svezi dolje navedenog. Registar, u sluaju potrebe, moe

zatraiti i dodatnu dokumentaciju:

1. opi opis prototipa proizvoda,

2. montane i radionike nacrte, nacrte podsklopova, sheme strojarske i elektrine i sl.,

3. opis i potrebna objanjenja za razumijevanje nacrta i shema,

4. listu koritenih normi, a isto tako, u sluaju da te norme nisu koritene, potrebno je navesti

koji drugi tehniki propisi su koriteni kako alternativa normama da bi se udovoljilo

temeljnim tehnikim zahtjevima,

5. rezultate provedenih prorauna i provjera,

6. rezultate prorauna ili ispitivanja provedenih u svrhu udovoljavanja temeljnim tehnikim

zahtjevima u svezi plovnosti, stabilnosti i nadvoa,

7. rezultate ispitivanja emisije ispunih plinova kojim se dokazuje udovoljavanje zahtjevima

Pravila,

8. rezultate ispitivanja buke kojim se dokazuje udovoljavanje zahtjevima Pravila,

9. u tablici 4. daje se openito pregled dokumentacije plovila koja se mora dostaviti Registru.

38

Tablica 4. Pregled dokumentacije plovila koja se mora dostaviti Registru

Opis Podacikojimorajubitiobuhvaeniudokumentaciji

Opipodaci,opremaisustavi - Tip plovila, glavne znaajke, projektna kategorija - Identifikacijski broj plovila, sadraj i smjetaj na plovilu

ploice graditelja - Ograde i rukohvati - Ljestve/platforma za ukrcaj osobe iz mora - Smjetaj splavi - Sredstva bijega (smjetaj i dimenzije) - Sredstva za vez, sidrenje i tegalj, prijenos sila na strukturu

plovila - Plinska instalacija (LPG) - Kokpit i drenaa kokpita - Karakteristike otvora na trupu, palubi i nadgrau (vrata,

prozori, okna, vidnici, grotlaca (smjetaj, dimenzije, sredstva zatvaranja)

- Sustav kaljue - Oplatni ventili i prolazi - Spreavanje zagaivanja sanitarnim otpadom - Navigacijska svjetla

Prirunikzakoritenjeplovila - Zahtjevi norme HRN EN ISO 10240 - Najvee preporueno optereenje plovila - Podaci koje Prirunik mora sadrati prema zahtjevima iz

drugih temeljnih - Podaci za koje graditelj smatra da trebaju biti ukljueni u

prirunikPlovnost,stabilnostinavoe - Linije plovila s tablicom oitanja

- Hidrostatske znaajke i proraun stabilnosti - Plan jedara - Uzgonski elementi - Podatak o teini i teitu praznog opremljenog plovila - Izvjetaj o ispitivanju naplavljenog plovila (ako se

provodi) Opis Podaci koji moraju biti obuhvaeni u dokumentaciji

Struktura - Proraun strukturnih elemenata - Glavno rebro (dimenzije i karakteristike materijala) - Nekoliko karakteristinih poprenih presjeka - Uzduni presjek - Paluba i nadgrae - Pregrade - Dno - Razvoj oplate (za plovila sa elinim trupom) - Specifikacija laminiranja (za plovila sa trupom od

stakloplastike) - Postupci zavarivanja (za plovila sa elinim trupom) - Temeljenje porivnih strojeva i drugih ureaja - Spoj balastne kobilice s trupom - Ugraeni tankovi - Upore - Jarbol i njegovo uvrenje - Privjesci na oplati, nogavice, itd.

Kormilarskiureaj - Opi plan i specifikacija ureaja - Sustav kormilarenja u nudi (ako se zahtjeva)

- Kormilo (ako postoji) - Osovina kormila (dimenzije i materijal)

39

- Smjetaj strojeva i ureaja u strojarnici - Glavni porivni stroj, vratila, leajevi - Sustav ispuha - Sustav goriva - Sustav rashlade - Ventilacija strojarnice - Zatita izloenih dijelova strojeva - Izolacija strojarnice - Spreavanje zagaivanja uljem, gorivom i zauljenim

vodama Elektrinaoprema - Smjetaj i karakteristike generatora i akumulatorskih

baterija - Specifikacija kablova i zatite - Elektro sheme (12/24 V - 220 V)

Protupoarnazatita - Ugraeni sustav gaenja u strojarnici - Sustav gaenja vodom - Prenosive naprave (broj, kapacitet, smjetaj)

Materijali - Metalni materijali - Smole, vlakna, jezgre - Drvo, perploa

Proizvodnja - Opis postupka proizvodnje - Uvjeti u kojma se obavlja proizvodnja - Informacije u svezi sustava kvalitete u dijelu koji se tie

proizvodnje

1.6.3. Pregled jahti

Osnovni pregled je potpuni pregled jahte kod koje nadzor nad gradnjom nije obavljao

Registar, koja do sada nije imala zastavu Republike Hrvatske i koja se po prvi put upisuje u

Upisnik jahti. Prethodi mu postupak provjere tehnike prihvatljivosti. Za jahte za koje se

utvrdi da nisu tehniki prihvatljive ili da nisu tehniki prihvatljive za odreenu namjenu

Registar nee moi prihvatiti zahtjev za obavljanjem osnovnog pregleda. Ovaj pregled

obavlja se prije stavljanja jahte u slubu u svrhu izdavanja Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu i ukljuuje pregled svih stavki na koje se Svjedodba odnosi.

Sastoji se od:

1. provjere znaajki jahte koje se odnose na trup, strojeve, opremu i ureaje ugraene na

jahtu, u svrhu utvrivanja njihove usklaenosti sa zahtjevima Pravila,

2. pregleda stavki strukture trupa, strojeva i opreme u svrhu utvrivanja da li su propisno

odravani i da li su u zadovoljavajuem stanju, da li su prikladni s obzirom na namjenu

jahte, da na njima nisu provedene neodobrene preinake,

3. provjeru da li su na jahti dostupne sve propisane isprave, brodske knjige, prirunici, i

ostale upute i dokumentacija.

40

Po zadovoljavajue obavljenom osnovnom pregledu izdaje se Svjedodba o sposobnosti jahte

za plovidbu.

Redoviti pregled kod jahti namijenjenih za gospodarske svrhe (u daljnjem tekstu:

jahte za iznajmljivanje) svake godine potrebno je obaviti godinji pregled, odnosno opi

pregled stavki koje se odnose na Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu. Godinji

pregled moe se obaviti u periodu od tri mjeseca prije ili tri mjeseca nakon godinjice

dospijea pregleda Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu. Po zadovoljavajue

obavljenom godinjem pregledu potvruje se valjanost postojee Svjedodbe o sposobnosti

jahte za plovidbu.

Kod jahti za iznajmljivanje potrebno je obaviti meupregled, odnosno pregled odreenih

stavki koje se odnose na Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu. Meupregled se moe

obaviti u periodu od tri mjeseca prije ili tri mjeseca nakon druge ili tree godinjice dospijea

pregleda Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu i to umjesto jednog od godinjih

pregleda. Po zadovoljavajue obavljenom meupregledu potvruje se valjanost postojee

Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Kod jahti za osobne potrebe, kao i kod jahti za iznajmljivanje potrebno je obaviti obnovni

pregled, odnosno pregled odreenih stavki koje se odnose na Svjedodbu o sposobnosti jahte

za plovidbu. Obnovni pregled ukljuuje preglede, ispitivanja i provjere dovoljnog opsega da

bi se utvrdilo da li su pregledavane / ispitivane stavke u zadovoljavajuem stanju obzirom na

namjenu jahte za slijedei period valjanosti Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Obnovni pregled ukljuuje pregled trupa na suhom. Obnovni pregled se mora obaviti prije

datuma isteka valjanosti Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu. Po zadovoljavajue

obavljenom obnovnom pregledu Registar izdaje novu Svjedodbu o sposobnosti jahte za

plovidbu.

Pregled trupa na suhom za jahte za iznajmljivanje se mora obaviti najmanje dva puta u

petogodinjem periodu valjanosti Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu (jedan se mora

obaviti u sklopu meupregleda, a drugi u sklopu obnovnog pregleda). Kod jahti za osobne

potrebe pregled trupa na suhom se mora obaviti u sklopu obnovnog pregleda. Kod jahti za

iznajmljivanje starosti preko 10 godina Registar moe zahtijevati i vei broj pregleda trupa na

suhom u petogodinjem periodu valjanosti Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu. Kod

jahti za iznajmljivanje starosti preko 10 godina i iji je trup izraen od drva pregled trupa na

suhom obavlja se svake godine u sklopu godinjeg pregleda. Kod jahti za iznajmljivanje

starosti do 5 godina prvi pregled trupa na suhom obaviti e se nakon pet godina raunajui od

datuma gradnje (datuma isporuke od strane proizvoaa).

41

Izvanredni pregled je obvezni i dodatni pregled jahte u slijedeim sluajevima:

1. nakon to pretrpi nesreu ili havariju, ili se pronau nedostaci koji mogu utjecati na

sposobnost jahte za plovidbu,

2. prigodom popravaka ili obnove dijelova jahte,

3. prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama ovog odjeljka Pravila;

4. kada je jahta u raspremi dulje od jedne godine,

5. prigodom privremene promjene namjene ili podruja plovidbe,

6. kad to za odreenu jahtu, kao dodatak redovnim pregledima, zahtijeva Ministarstvo ili

Registar.

Pregled jahte obavlja se na zahtjev vlasnika jahte uz naplatu. Vlasnik treba osigurati

neophodna sredstva za sigurno obavljanje pregleda, te osigurati bezopasan i siguran pristup u

prostore koji se pregledavaju, kao i oslobaanje preteito zatvorenih prostora od tetnih

plinova, provjetravanje i sl. Prostori moraju biti sigurni za ulazak, odnosno sigurne (ispitane)

atmosfere, ventilirani, dostatno osvijetljeni i radi detaljnog pregleda dovoljno oieni,

ukljuujui odstranjivanje svih odvojenih ljusaka re sa povrina. Moraju biti odstranjeni i

svi ostaci vode, mulja, uljnih taloga i prljavtine, kako bi se mogla uoiti podruja korozije,

deformacije, pukotine, oteenja ili bilo koje drugo propadanje strukture. Prema potrebi

ekspertu Registra treba osigurati stalnu ili privremenu skelu, ili neka druga jednakovrijedna

sredstva za pristup strukturi koja su ekspertu prihvatljiva. Mjerenje debljina strukture trupa

provodi se od strane organizacije kvalificirane za tu djelatnost koja je odobrena od Registra.

Mjerenje debljina se u naelu provodi opremom za ultrazvuno ispitivanje. Preciznost

opreme treba biti dokazana na zahtjev eksperta Registra. Ekspert treba svjedoiti na jahti za

vrijeme mjerenja debljina (za mjerenja koja ne mjeri sam ekspert), u mjeri neophodnoj za

nadzor procesa. U suprotnom izvjetaj o mjerenju debljina moe se prihvatiti na osnovu

nasuminih izmjera u prisustvu eksperta, te njihovom usporedbom sa vrijednostima upisanim

u izvjetaju.

Svjedodba o sposobnosti jahte za plovidbu

Nakon uspjeno obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda Registar izdaje

Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu, a nakon uspjeno obavljenog godinjeg pregleda

ili meupregleda Registar potvruje valjanost postojee Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu. Nakon zavretka osnovnog ili obnovnog pregleda, te kada su prema miljenju

42

zaduenog eksperta Registra ispunjeni svi zahtjevi izdaje se privremena Svjedodba o

sposobnosti jahte za plovidbu ili se privremeno produljuje valjanost postojee Svjedodbe.

Privremena ili privremeno produljena Svjedodba o sposobnosti jahte za plovidbu ima

valjanost od pet mjeseci. Za to vrijeme Glavni ured Registra e provjeriti izvjetaje

zaduenog eksperta Registra i samu Svjedodbu, te izdati Svjedodbu punog roka valjanosti.

Glavni ured Registra, u sluajevima kada se ustanovi da nisu ispunjeni svi zahtjevi, zadrava

pravo ne izdati Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu punog roka valjanosti, neovisno o

prethodno izdanoj privremenoj / privremeno produljenoj Svjedodbi o sposobnosti jahte za

plovidbu dok se ne ispune svi propisani zahtjevi o emu se vlasnika posebno obavjetava.

Po zavretku pregleda Registar dostavlja vlasniku izvjetaje o obavljenom pregledu. Svakoj

primjedbi postavljenoj od strane Registra tijekom obavljanja pregleda, dodjeljuje se rok do

kada mora biti otklonjena.

Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu, izvjetaje o obavljenim pregledima, te ostale

dokumente izdane ili ovjerene od Registra vlasnik je duan stalno uvati na jahti, te

omoguiti uvid u iste na zahtjev eksperta Registra.

Svjedodba o sposobnosti jahte za plovidbu ima valjanost od pet godina. U sluaju

kada se obnovni pregled u svrhu ponovnog izdavanja Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu zavri:

1. u periodu od tri mjeseca prije datuma isteka izdane Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu, nova e se Svjedodba izdati raunajui od dana isteka prethodne,

2. izvan perioda od tri mjeseca prije datuma isteka izdane Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu, nova e se Svjedodba izdati raunajui od dana zavretka pregleda,

3. nakon isteka izdane Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu, nova e se Svjedodba

izdati raunajui od dana isteka prethodne.

U posebnom okolnostima kada je jahta bila u raspremi ili je dui period bila izvan slube

(zbog znaajnijih popravaka, preinaka ili drugih razloga), Registar moe dozvoliti da se

datum valjanosti nove Svjedodbe ne rauna od datuma isteka postojee, prethodno izdane

Svjedodbe, nego od datuma dovretka obnovnog pregleda. Ako jahta u vrijeme isteka

Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu nije u luci unutar Republike Hrvatske u kojoj

moe biti pregledana, Registar moe rok valjanosti Svjedodbe produiti za period ne dui od

tri mjeseca, raunajui od datuma isteka valjanosti Svjedodbe o sposobnosti jahte za

plovidbu i to razmatrajui svaki sluaj zasebno, kada se ocijeni da je ispravno i razborito tako

postupiti. Novoj Svjedodbi o sposobnosti jahte za plovidbu koja se izdaje nakon zavretka

pregleda radi ije je odgode postojeoj Svjedodbi produen rok valjanosti, novi se period

43

valjanosti rauna od datuma isteka valjanosti prethodno izdate Svjedodbe prije produenja

roka valjanosti.

Jahta, ukljuujui njen strojni ureaj i ostale bitne ureaje i sustave, mora se koristiti na nain

kako je navedeno u Pravilima. Isprave koje je izdao ili potvrdio Registar gube valjanost u

slijedeim sluajevima:

1. nakon isteka roka valjanosti naznaenog na njima,

2. ako se propisani redovni pregledi ne obavljaju u za to predvienim rokovima,

3. ako se na jahti bez suglasnosti Registra izvedu preinake ili izmjene,

4. ako se nakon nesree, havarije ili utvrivanja nedostatka ne izvijesti Registar,

5. ako se primjedbe koje je postavio Registar ne otklone do datuma dospijea, ili se njihovo

otklanjanje nije odgodilo u dogovoru s Registrom,

6. u sluaju nepridravanja bilo kojih uvjeta ili ogranienja danih u ispravama ili u bilo kojim

drugim dokumentima koje je izdao ili ovjerio Registar (npr. gaz, podruje plovidbe, stanje

mora, snaga glavnog porivnog stroja),

7. u sluaju promjene zastave jahte, odnosno u sluaju brisanja jahte iz Upisnika jahti

Republike Hrvatske.

Registar zbog uoenih nedostataka moe povui ili suspendirati postojeu Svjedodbu,

te umjesto nje izdati novu, skraenog roka valjanosti do kada je vlasnik duan otkloniti

nedostatke. Ukoliko je znaaj uoenih nedostataka takav da moe ugroziti sigurnost jahte,

ljudskih ivota ili okolia, Registar e suspendirati ili povui postojeu Svjedodbu i odmah

zahtijevati provoenje popravka u luci pregleda, ili e ukoliko to zbog opravdanih razloga

nije provedivo (npr. zbog nedostupnosti resursa za provedbu popravaka) razmotriti uvjete pod

kojima e se jahti dozvoliti plovidba do prve luke gdje e se popravci provesti.

Valjanost Svjedodbe o sposobnosti jahte za plovidbu kojoj je prestala valjanost ili valjanost

suspendirane Svjedodbe ponovno e se uspostaviti nakon zadovoljavajue obavljenih

pregleda koji su dospjeli i/ili nakon to su primjedbe kojima je rok otklanjanja prekoraen

otklonjene i/ili nakon to su uvjeti koji su uzrokovali suspenziju zadovoljavajue otklonjeni.

Temeljitost i opseg pregleda ovisit e o razlozima i vremenskom periodu prekoraenja

pregleda koji je trebao biti obavljen. Smatra se da jahta nije imala valjanu Svjedodbu o

sposobnosti jahte za plovidbu od datuma suspenzije Svjedodbe do datuma ponovne

uspostave njene valjanosti.

44

1.6.4. Plovna svojstva brodice

Nosivost brodice utvruje se prilikom upisa u oevidnike brodica Republike Hrvatske,

ili nakon preinake postojee brodice prilikom koje se smatra da je dolo do promjene

prethodno utvrenih vrijednosti istisnine i nosivosti. Nosivost brodice utvruje luka

kapetanija, odnosno ispostava. Brodici kojoj je nosivost utvrdio Registar ili ovlateno tijelo

izvan Republike Hrvatske uzima se kao vaei, te nije podloan dodatnim provjerama i u

pravilu nije promjenjiv.

Nadvoe brodice utvruje se prilikom upisa u oevidnike brodica Republike Hrvatske, ili

nakon preinake postojee brodice prilikom koje se smatra da je dolo do promjene prethodno

utvrene vrijednosti nadvoa. Nadvoe brodice utvruje luka kapetanija, odnosno ispostava.

Brodici kojoj je nadvoe utvrdilo Registar ili ovlateno tijelo izvan Republike Hrvatske

uzima se kao vaee, te nije podlono dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjivo.

Provjera stabilnosti brodice obavlja se prilikom upisa u oevidnike brodica Republike

Hrvatske, ili nakon preinake postojee brodice za koju se smatra da ima utjecaja na stabilnost

brodice. Praktinu provjeru stabilnosti brodice obavlja luka kapetanija ili ispostava, o emu

sastavlja zapisnik na obrascu propisanom Pravilnikom o brodicama i jahtama. Brodici koja

ima potvrdu o gradnji koju je izdao Registar ili ovlateno tijelo izvan Republike Hrvatske nije

potrebno podvrgavati praktinoj provjeri stabilnosti, niti je potrebno zahtijevati izradu

prorauna stabilnosti.

Najvei dozvoljeni broj osoba na brodici utvruje se prilikom upisa u oevidnike brodica

Republike Hrvatske ili nakon preinake postojee brodice prilikom koje se smatra da je dolo

do promjene prethodno utvrenog doputenog broja osoba. Najvei doputeni broj osoba koji

se brodicom smije prevoziti utvruje luka kapetanija ili ispostava. Brodici kojoj je najvei

doputeni broj osoba utvrdio Registar ili ovlateno izvan Republike Hrvatske uzima se kao

vaei, te nije podloan dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjiv.

1.7. Gradnja brodice za osobne potrebe

Osoba koja namjerava zapoeti gradnju brodice za osobne potrebe (samogradnju brodice)

duna je prije poetka gradnje brodice podnijeti prijavu o gradnji brodice radi odobrenja

nadlenoj lukoj kapetaniji ili ispostavi. Samogradnjom se ne smatra gradnja brodice za

osobne potrebe ija je gradnja ugovorena sa treim licem (brodogradilitem, specijaliziranom

tvrtkom ili privatnim graditeljem). Samogradnjom se ne smatra uzastopna gradnja vie od

45

dvije brodice za osobne potrebe koje se sa istim tehnikim karakteristikama trupa i po istoj

tehnikoj dokumentaciji, grade na istom mjestu gradnje. Samogradnjom se ne smatra gradnja

brodice za osobne potrebe od stakloplastike, bez obzira na mjesto gradnje, prilikom koje je

vlasnik kalup za lijevanje trupa iznajmio od treeg lica. Prijava za gradnju brodice sadri

slijedeu dokumentaciju:

1. opi plan,

2. graevni plan sa presjecima i nacrt glavnog rebra,

3. smjetaj opreme i osoba na brodici,

4. opis gradnje brodice.

Navedena dokumentacija mora biti izraena u skladu s dobrom brodograevnom praksom, te

koliko je mogue i primjenjivo i u skladu s Pravilima. Provjera konstrukcije trupa i kvalitete

izrade trupa obavlja se provjeravanjem, i prema potrebi odobravanjem:

1. tehnike dokumentacije na temelju koje je brodica izgraena u odnosu na odredbe Pravila,

koliko je primjenjivo,

2. kvalitete materijala ugraenog u brodicu,

3. rasporeda i dimenzija elemenata konstrukcije trupa,

4. naina spajanja konstrukcijskih elemenata trupa,

5. kvalitete izrade.

Provjeravanje konstrukcije i kvalitete izrade trupa brodice izraene od stakloplastike obavlja

se i optereenjem brodice na suhom, i to tako da se brodica podupre na pramcu i na krmi

ispod kobilice te optereti dvostrukom teinom osoba i opreme koje brodica moe nositi i

ostavi se pod tim optereenjem cca. 5 minuta, a zatim utvrdi progib. Progib se utvruje

mjerenjem savijanja kobilice brodice u sredini izmeu toaka uporita. Progib savijene

kobilice pod optereenjem ne smije biti vei od 1/400 dijela duine brodice i ne smije ostaviti

nikakve trajne deformacije. Mjerenje se obavlja prije optereivanja, za vrijeme njegovog

trajanja i nakon uklanjanja optereenja brodice. Svi otvori na oplati brodice moraju po svojoj

vrstoi i konstrukciji biti takvi da osiguravaju nepotopivost brodice za sluaj njenog

oteenja. Konstrukcija i kvaliteta izrade trupa brodice izraene od vie razliitih materijala

provjerava se primjenom jednog ili vie prethodno propisanih naina, ovisno o materijalu iz

kojeg je trup brodice izraen.

46

1.7.1. Gradnja malih brodova u RH

U Brodogradilitu Pula su tijekom 2001 god. i 2002 god. izgraena dva katamarana za

promatranje podmorja: KAT 127 Aquavision za tvrtku ADS d.o.o Umag i katamaran AQ 165

m/b Litus slika 18., prema [21], za tvrtku LIT d.o.o Malinska, sa otoka Krka. Djelatnost obiju

tvrtki je prijevoz putnika i razgledanje podmorja uglavnom za vrijeme turistike sezone.

Projekt je izradila tvrtka Boat's Consulting Rijeka, radioniku dokumentaciju izradila je

tehnika priprema brodogradilita, dok je nadzor nad gradnjom obavljao HRB. Glavne

znaajke katamarana LITUS, slika 18.,prema [21], su slijedee: duljina preko svega je 17.40

[m], duljina na KVL iznosi 15.50 [m], irina 6.20 [m], visina do gornje palube 2.62 [m],

konstruktivni gaz 1.70 [m], istisnina 45 [t], brzina 13 [v]. Trup je izraen u zavarenoj

izvedbi uzdunim sustavom gradnje. Na lijevoj i desnoj oplati dna, na oba trupa izmeu

okvirnih rebara smjetena su akrilna stakla za razgledavanje morskoga dna. Brtvljenje i

vodonepropusnost izmeu okvira i samoga stakla osigurano je masom SIKAFLEX 291.

Tri nepropusne pregrade u svakom trupu dijele trupove u etiri nepropusne cjeline i to

pramani kolizioni prostor, kabine posade, prostor za promatranje morskog dna, prostor

strojarnice.

Ulaz u sve prostore omoguen je ljestvama, odnosno stubama. Pogonski sustav broda se

sastoji iz dvije neovisne pogonske jedinice (zasebno u svakom trupu) tipa IVECO AIFO 8361

SRM 40 nominalne snage 220 [kW] pri 2400 [min-1]. U nadgrau na glavnoj palubi nalaze se

kormilarnica, salon putnika, bar, prostor CO2 (protupoarni ) i dva sanitarna vora. Bojenje

broda izvedeno je sustavom brodskih boja Hempels Marine Paint. Za postizanje to

savrenije forme (bez neravnina) na vanjskoj boji primijenjen je prije bojanja kit epoxy filler.

Sve boje su aplicirane prema jasnim specifikacijama uz nadzor inspektora boje. Na

podvodnom dijelu trupa postavljen je odgovarajui broj cink protektora radi pasivne katodne

zatite.

47

Slika 18. Katamaran Litus tijekom opremanja

(Izvor: http://en.wikipedia.org)

Obnova drvenog jedrenjaka Adria

Radnici ibenskog brodogradilita i njihovi kooperanti iz betinskog brodogradilita

privode kraju obnovu broda Adria, slika 19., prema [20], najveega drvenog broda na

Jadranu. Taj trojarbolni jedrenjak preureuje se u luksuzno plovilo za sedmodnevna turistika

putovanja. Splitska tvrtka Jo-Jo uzela je brod u dugogodinji najam od tvrtke Dalmacijaturist,

kako bi ga spasila od propadanja. Naime, Adria je 5 godina bila na mrtvom vezu u Milni na

otoku Brau, no unato tome, stanje broda je bolje nego to su oekivali ibenski radnici.

Dosad je promijenjeno gotovo 70 posto glavnih konstrukcijskih dijelova broda.

Slika 19. Obnova drvenog jedrenjaka Adria (Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

Budui da su radovi na drvenim brodovima rijetki i ne postoji dovoljno strunog kadra za

takve popravke, u obnovi stoga sudjeluju poznati betinski kalafati.

48

1.8. Faze izgradnje broda

Prenoenje nacrta u prirodnu veliinu (eng. lofting) prva je faza u gradnji broda. Za

samograditelja, pogotovo ako mu je to prvi brod koji e graditi, taj postupak moe

predstavljati problem, jer je to specifian posao koji je opirno opisan u strunim knjigama za

brodogradnju, a za potrebe samograditelja bio bi nepotrebno iskompliciran. Kao primjer uzeo

sam jedan manji amac sa est koljenastih rebara i jedan malo vei s deset zaobljenih rebara.

Radi jednostavnijeg pojanjenja rebra su prikazana na meusobno istoj udaljenosti, to u

praksi nije uvijek sluaj. Naravno, vee jahte imaju i vie rebara, ali je nain iscrtavanja isti.

Nacrt za gradnju broda prikazuje nekoliko razliitih izgleda. Najvaniji je izgled izmjera ali

graditelju e dobro doi prikaz broda s razliitih strana, pa ak izvedbe pojedinih dijelova.

Ako brod ima kabinu, prikazan bude i raspored unutranjih ureenja, a za jedrilicu jo izgled

i dimenzije snasti. Nacrt se zato sastoji od vie listova i to izgled izmjera ili opi plan,

konstrukcijski izgled, izgled unutranjosti, vanjski izgled, izgled snasti, te popis materijala za

gradnju. Osim moda jo dodatnih izgleda i detalja, svi crtei u pravilu se izrauju u jednom

odreenom mjerilu. Najee 1:10 (gdje to veliina broda dozvoljava). Na primjeru amca

430, slika 20., prema [20], prikazani su pojedini izgledi i opisana tehnika itanja ovakvog

nacrta. Radi se o jednostavnom amcu s koljenastim tipom rebra, predvienom za gradnju od

drva ili vodootporne perploe.

Slika 20. Nacrt amca 430

(Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

U osnovi se ovaj list nacrta za amac 430 sastoji od nekoliko crtea i to od bokocrta, tlocrta i

popreni presjek polovice rebra ili stojnica.

49

Slika 21. Polazine mjere

(Izvor: www.fsb.hr/kziha/shipconstruction/main)

Kao polazite za mjere ovih crtea koriste se tri linije i to osnovna linija (OL) od koje idu sve

mjere po visini, sredinja linija (SL) od koje idu sve mjere po irini amca i vodna linija (VL)

do koje konstruktor predvia da e plovilo uroniti. Ova trea linija (vidljivo je da se nalazi

150 [mm] iznad OL) u mnogim je nacrtima samo pomona linija, koja e posluiti kad se

rebra postavljaju na postolj