Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Martin Knez
Osiguranje brodica i jahti
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Osiguranje brodica i jahti
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Međunarodno osiguranje
Mentor: Prof. dr. sc. Ivan Frančišković
Student: Martin Knez
MB: 23454
Smjer: Međunarodna razmjena
RIJEKA, srpanj, 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD ..............................................................................................................................................1
1.1. Predmet istraživanja............................................................................................................1
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja....................................................................................................1
1.3. Znanstvene metode..............................................................................................................2
1.4. Struktura rada.......................................................................................................................2
2. POMORSKO OSIGURANJE.....................................................................................................4
2.1. Povijesni razvoj pomorskog osiguranja...............................................................................4
2.2. Pojam funkcije i važnosti pomorskog osiguranja................................................................6
2.3. Strategija i logistika organizacije pomorskog osiguranja....................................................7
2.3.1. Strategija pomorskog poduzeća.....................................................................................7
2.3.2. Logistika pomorskog poduzeća...................................................................................10
3. UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU.....................................................................16
3.1. Osnove te pojam ugovora o pomorskom osiguranju..........................................................16
3.2. Stranke koje se pojavljuju u ugovoru.................................................................................17
3.3. Oblici pokrića u pomorskom osiguranju sa osvrtom na njemačku poslovnu praksu.........18
3.3.1. Puno pokriće.................................................................................................................19
3.3.2. Pokriće u slučaju nasukavanja......................................................................................20
3.3.3. Zaštitna osiguranja........................................................................................................21
3.4. Isprave.................................................................................................................................21
3.4.1. Polica osiguranja..............................................................................................................22
3.4.2. List pokrića......................................................................................................................23
3.4.3. Potvrda o sklopljenom osiguranju...................................................................................23
3.4.4. Certifikat osiguranja.........................................................................................................23
3.4.5. Slip i cover note...............................................................................................................23
4. OSIGURANJE BRODICA I JAHTI PREMA PRAVILIMA CROATIA
OSIGURANJA.....................................................................................................................................24
4.1. Pojam brodica i jahti...........................................................................................................24
4.2. Osnovno osiguranje brodica i jahti prema pravilima croatia osiguranja............................24
4.2.1. Predmet osiguranja........................................................................................................25
4.2.2. Trajanje osiguranja........................................................................................................25
4.2.3. Osigurani rizici...............................................................................................................26
4.2.4. Osigurane štete................................................................................................................28
4.2.5. Premije osiguranja..........................................................................................................28
4.2.6. Osigurana svota...............................................................................................................29
4.2.7. Prava i obveze stranaka...................................................................................................30
4.3. Dopunsko osiguranje brodica i jahti prema pravilima Croatia osiguranja.........................31
4.3.1. Osiguranje odgovornosti.................................................................................................32
4.3.2. Osiguranje troškova vađenja ili uklanjanja potonule brodice ili jahte............................33
4.3.3. Osiguranje prijevoza brodica ili jahte kopnom...............................................................34
4.3.4. Osiguranje predmeta za lov i ribolov..............................................................................34
4.3.5. Osiguranje inventara i posebne opreme..........................................................................35
4.4. Uvjeti za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika brodice/jahte od odgovornosti
za štete nanesene trećim osobama..........................................................................................................35
5. INSTITUTSKE KLAUZULE ZA OSIGURANJE JAHTI...................................................43
5.1. Klauzula brodica/jahti u službi te u raspremi.....................................................................43
5.2. Klauzula jamstva za plovidbu i najam, održavanje u raspremi te za brzinu.......................44
5.3. Klauzula za produljenje osiguranja, prijenos prava iz ugovora te promjena vlasništva.....45
5.4. Klauzula opasnosti, isključenje iz osiguranja te odgovornost prema trećim strankama.....46
5.5. Klauzla prekoračenja i odbitna franšiza, obavijest o šteti i ponude za popravak te troškovi spašavanja...............................................................................................................................................50
5.6. Klauzula dužnosti osiguranika, nepopravljeni oštećeni osigurani predmet, izvedeni potpuni gubitak te jamstvo za dopunska osiguranja...............................................................................51
5.7. Klauzula o brzim čamcima i opozivanje osiguranja i povrat premije................................53
5.8. Klauzula isključenja ratnih rizika, štrajka i političkih djelovanja te nuklearnog rizika.....54
5.9. Institutske klauzule za osiguranje jahti od ratnih rizika i rizika štrajka..............................55
6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................59
LITERATURA.......................................................................................................................................61
POPIS PRILOGA...................................................................................................................................63
1
1. UVOD
1.1. Predmet istraživanja
U okviru pomorskog osiguranja osim osiguranja velikih prekomorskih brodova u
Republici Hrvatskoj donešen je Zakon o osiguranju iz 1994. godine prema kojem je obavezno
osiguranje brodica i jahti koje služe za rekreaciju, sport te za razonodu.
Različiti rizici izloženosti na moru te na unutarnjim plovidbama pokrivaju se
pomorskim osiguranjem.
Transportno osiguranje a posebno pomorsko seže dugo u povijest. Vrlo značajno
mjesto u razvoju pomorskog osiguranja pripada i Dubrovniku gdje je 1562 godine izdan
Zakon o pomorskom osiguranju 'Ordo super assecuratoribus' koji se smatra jednim od
najstarijih ako ne i najstariji zakonski akt koji sustavno regulira odnose iz osiguranja.
Pojam pomorsko osiguranje u sebi sadrži pravni posao kojim se osiguravaju brodovi,
roba koja se nalazi na tim brodovima te razne druge stvari koji su u vezi sa rizicima mora ili
su u vezi plovidbe na moru.
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada se svodi na objašnjenje, utvrđivanje te
istraživanje osiguranja brodica i jahti te uključivanje svih bitnih elemenata koji izravno utječu
na sklapanje ugovora.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja ovog diplomskog rada je predočiti sve uvjete i pravila osiguranja
jedne od najvećih hrvatskih osiguravatelja, Croatia osiguranja te isto tako predočiti i engleske
klauzule koje se koriste na ugovore o osiguranju.
2
Temeljni cilj istraživanja te ostvarivanja predmeta istraživanja provodi se kroz temeljne
ciljeve koji se mogu prikazati kao:
· Utvrđivanje pojma te značenja pomorskog osiguranja
· Utvrđivanje važnosti ugovora o osiguranju te njegovih elemenata i značajki
· Dopunsko osiguranje te njegove mogućnosti
· Proučiti postupak likvidacije štete
· Upoznavanje sa pravilima osiguranja brodica i jahti
· Upoznavanje sa pravilima osiguranja brodica i jahti u izgradnji
1.3. Znanstvene metode
Prilikom istraživanja teme Osiguranje brodica i jahti te formuliranjem rezultati istraživanja
korištene su znanstvene metode koje možemo nabrojiti kao:
- metoda dedukcije
- metoda indukcije
- metoda analize
- metoda sinteze
- metoda deskripcije
- metoda komparacije
1.4. Struktura rada
Cjelokupna građa te tematika ovog diplomskog rada podijeljena je u šest međusobno
obrađenih te povezanih cijelina.
U prvom dijelu, UVODU, objašnjen je predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja,
znanstvene metode te struktura rada te koje su se znanstvene metode koristile u izradi
diplomskog rada.
Drugi dio diplomskog rada pod nazivom POMORSKO OSIGURANJE prolazi kroz
povijest te nastanak razvoja pomorskog osiguranja, objašnjava pojam funkcije i važnosti
pomorskog osiguranja te naposlijetku strategiju i logističku organizaciju pomorskog
osiguranja.
3
UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU je treći dio diplomskog rada, a upoznaje
nas sa osnovama te pojmom ugovora o pomorskom osiguranju. Ova cjelina detaljnije
objašnjava isprave te elemente ugovora o pomorskom osiguranju.
Pravila Croatia osiguranja u osiguranju brodica i jahti su sastavni dio četvrtog dijela
diplomskog rada naziva OSIGURANJE BRODICA I JAHTI PREMA PRAVILIMA
CROATIA OSIGURANJA.
Peti dio naslova INSTITUTSKE KLAUZULE ZA OSIGURANJE JAHTI objašnjava
uvjete osiguranja te sadrži klauzule za osiguranje jahti.
ZAKLJUČAK kao finalni dio ovog rada u kratkim crtama iznosi najvažnije elemente
ovog diplomskog rada.
4
2. POMORSKO OSIGURANJE
2.1. Povijesni razvoj pomorskog osiguranja
Povijest osiguranja seže u daleku prošlost i usko je vezana za razvoj trgovine i
prijevoz roba. Poznato je da su se oko 3.000 godina prije Krista u Kini oko rijeke Jangtze, na
mjestima gdje je plovidba bila opasna, organizirali prvi primitivni oblici raspodjele rizika na
način da su trgovci robu pretovarali sa jednog plovila na više manjih plovila.
Na taj način su se štitili od potpunog gubitka robe, a nastale gubitke su snosili svi
trgovci zajedno tako da bi trgovcu koji je pretrpio gubitak ustupili dio svoje robe.
Hamurabijevim zakonikom (Babilon oko 1700 godina prije Krista) dane su prve
pisane odredbe o solidarnoj raspodjeli rizika zbog napada pljačkaša prilikom prijevoza robe
pustinjom te o odgovornosti graditelja za nekvalitetnu izgradnju nekog objekta.
Daljnjim razvojem pomorstva razvijalo se i osiguranje.
U Rimskom pravu uspostavljen je institut pomorskog zajma koji je postojao kao jedini
oblik pomorskog osiguranja sve do 13 stoljeća. Vlasnik broda uzimao je pomorski zajam prije
puta, a ukoliko bi brod i roba stigli neoštećeni na odredište, vlasnik broda vraćao je zajam uz
ugovorenu kamatu.
U srednjem vijeku je poticano udruživanje trgovaca i obrtnika u cehove kako bi lakše
međusobno snosili posljedice u slučaju požara, bolesti, smrti i sličnih neprilika. Isto se smatra
početkom razvoja ostalih vrsta osiguraja (uz pomorsko osiguranje).
Za razvoj osiguranja bitna je odluka pape Grgura VII kojom je 1236 godine ukinuo
praksu pomorskog zajma, a budući da su ugovarane kamate bile lihvarske. Umjesto
pomorskog zajma uvedena je praksa fiktivnih kupoprodajnih ugovora. Tim pravnim poslom
stranka bi prije početka plovidbe kupovala brod i robu uz obvezu da isplati kupoprodajnu
cijenu samo ako brod i roba stignu na odredište. Pri tome bi prodavatelj broda novom kupcu
davao određenu svotu novca (premiju) koja se ne bi vraćala. Upravo ovi ugovori se smatraju
pretečom instituta osiguranja u suvremenom smislu.
5
Najstarija poznata Notarska isprava o pomorskom osiguranju je pronađena u Genovi i
izdana je 23. listopada 1347 godine dok je prva samostalna polica osiguranja izdana 1384
godine u Pisi.
Vrlo značajno mjesto u razvoju pomorskog osiguranja pripada i Dubrovniku gdje je
1562 godine izdan Zakon o pomorskom osiguranju 'Ordo super assecuratoribus' koji se smatra
jednim od najstarijih ako ne i najstariji zakonski akt koji sustavno regulira odnose iz
osiguranja.
Daljni razvoj trgovine i seljenje glavnih trgovačkih puteva sa Mediterana na Atlanski
ocean doveli su do formiranja novih svjetskih centara trgovine poput Engleske odnosno
Londona koji je postao centar pomorske trgovine. Značajnu ulogu je odigrao Edward Lloyd u
čijoj su se kavani 1686 godine skupljali brodovlasnici i trgovci te izmjenivali informacije.
Uskoro su im se pridružili i induvidualni osiguratelji te počeli sklapati poslove osiguranja.
Induvidualni osiguratelji su bili fizičke osobe sa određenim kapitalom i dobrom reputacijom.
Posao je postupno doveo do potrebe udruživanja osiguratelja kod preuzimanja većih rizika što
je vodilo do formiranja prvih osiguravajućih društava.
Presudno je bilo osnivanje Lloyd's Underwriters Association odnosno udruženje
induvidualnih osiguratelja – fizičkih osoba koje postoji i danas te predstavlja jedno od
najznačajnijih svjetskih tržišta osiguranja. Razvoj životnih osiguranja je također vezan uz
pomorstvo.
Osiguranje u Hrvatskoj započelo je osnutkom osiguravajuće zadruge Croatia u
Zagrebu 1884 godine za koju je temeljni kapital položilo zagrebačko gradsko poglavarstvo u
sklopu borbe protiv ekonomske ovisnosti o strancima. U početku se zadruga bavila samo
osiguranjem rizika od požara za grad Zagreb, a kasnije je proširila svoje poslovanje i na druge
vrste osiguranja.1
Usporedno s razvojem i kodificiranjem pomorskog prava, u statutima naših primorskih
gradova pojavljuju se i kodificirane odredbe pomorskog osiguranja.
1 http://www.fortius.hr/vise-o-osiguranju/osnovni-podaci-o-osiguranju/povijesni-razvoj-osiguranja/
6
Prvi pisani akt koji govori o pomorskom osiguranju je dubrovački Ordo super
assecuratoribus iz 1562. godine koji spada, uz Guidon de la marine iz 1861. godine, u red
najstarijih zakonskih akata o pomorskom osiguranju.2
Kasnija pomorska osiguranja, a i prava osiguranja općenito, uređivana su trgovačkim
zakonicima koji su vrijedili na pojedinim dijelovima teritorija naše zemlje. Tako su na
području Hrvatske odnosi iz ugovora o osiguranju bili uređivani Hrvatskim trgovačkim
zakonikom iz 1875. godine koji je u svojem sedmom naslovu – O poslu asekurijalnom
( članak 453. – 514. ), sadržavao odredbe o poslu osiguranja.3
Za odnose iz pomorskog osiguranja na području Dalmacije posebno su se
primjenjivale i odredbe francuskog Code de commerce iz 1807. godine.4
2.2. Pojam funkcije i važnosti pomorskog osiguranja
Pomorsko osiguranje je pravni posao kojim se jedna stranka ( tj. osiguratelj ) uz
naplatu odgovaranjuće cijene ( premije ), obvezuje drugoj stranci ( osiguraniku ) nadoknaditi
štete koje njeni interesi u pomorskom pothvatu pretrpe zbog ostvarenja ugovorenih opasnosti
( rizika ).5
Pojam pomorskog osiguranja podrazumijeva pravni posao sa kojim se osigurava roba
koja se prevozi brodovima, kojim se osiguravaju brodovi te drugi interesi izloženi rizicima
mora ili imaju vezu sa obavljanjem plovidbe na moru i pri tome obuhvaćaju osiguranje
brodova unutrašnje plovidbe i pomorskih brodova, osiguranje vozara, kontejnera, brodova u
gradnji, osiguranje robe u multimodalnom i pomorskom prijevozu, osiguranje platformi za
istraživanje podmorja te njegovo eksploatiranje itd.
Osnovnu funkciju osiguranja čine neposredna i posredna zaštita. Neposredna zaštita
obuhvaća preventivne odnosno mjere sprečavanja i represivne tj. mjere mjere suzbijanja već
nastale štete, a posredna se zaštita ostvaruje naknadom štete. Isto tako, značajna je i
financijsko – akomulacijska funkcija koja se očituje kroz različita ulaganja u pojedine grane, a
2 Brajković V.: Etude historique sur le droit maritime prive du littoral yougoslave, Marseille 1933., str. 212.
3 Aržek Z., Bendeković J.: Transport i osiguranje, Ekonomski fakultete Zagreb 2008., str. 330.
4 Pomorska enciklopedija, knjiga 6, str. 278.
5 Stanković, P.: Pomorske havarije, 2. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 136
7
čime se unapređuje opći gospodarski razvitak neke zemlje. Treća funkcija osiguranja je
društveno – socijalna funkcija koja predstavlja ekonomsku zaštitu čovjeka i njegove imovine.
Osnovno načelo instituta osiguranja je princip uzajamnosti i solidarnosti prema kojem
velik broj osiguranika, plaćajući premiju osiguranja, omogućuje osiguratelju da unaprijed
akomulira novčana sredstva za isplatu budućiš šteta.6
Pomorsko osiguranje razvijalo se usporedno s razvojem prekomorske trgovine
prilagođavajući se pri tome gospodarstvenim okolnostima i potrebama robnog prometa i
transporta. U suvremeno doba nije moguće niti zamisliti pomorski promet bez odgovarajuće
zaštite osiguranjem. Zbog visokih osiguranih vrijednosti brodova i specifičnih rizika postoji
duga tradicija pravila i uvjeta osiguranja koji se primjenjuju u gotovo cijelom svijetu. Zaštita
se postiže sklapanjem ugovora o pomorskom osiguranju, međutim rizike odgovornosti prema
trećim osobama brodari osiguravaju učlanjenjem u P&I klubove (Protection and Indemnity
Clubs – P&I Clubs).7
2.3. Strategija i logistika organizacije pomorskog osiguranja8
U sadašnjoj krizi pomorskog brodarstva, osobito u južnoslavenskim državama,
potreban je prijelaz na suvremenu organizaciju i menadžment, temeljene na logističkom
konceptu. Strategiji pomorskog poduzeća i logističkoj organizaciji u 21. stoljeću u ovom se
radu posvećuje posebna pozornost. Zato se istražuju funkcijske veze između organizacijske
strukture i logističke infrastrukture u suvremenom pomorskom (brodarskom) poduzeću.
2.3.1. Strategija pomorskog poduzeća9
Strategiju danas treba shvaćati kao teoriju i praksu usmjeravanja poslovne i razvojne
politike poduzeća, pa i izvanprivrednih djelatnosti. Ona znači kreiranje i ostvarivanje takve
politike koja se temelji na planiranju svih relevantnih čimbenika utjecajnih za razvoj i mjesto
6 Aržek Z., Bendeković J.: op.cit. str. 268.
7
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CDwQFjAC&url=http%3A%2F%2F
hrcak.srce.hr%2Ffile%2F101250&ei=BmgNU9jdE8joywOI34DwCQ&usg=AFQjCNHkmKO6eBMCWy0epts2vFYyG
REDoQ&bvm=bv.61965928,d.bGQ&cad=rja
8 Perović, D. et. al.: Poslovna logistika i organizacija suvremenog pomorskog poduzeća, Naše more, Sveučilište u
Dubrovniku, Dubrovnik, 52 ( 3-4 )/2005., str. 109
9 Ibidem., str. 110 - 111
8
vlastitog poduzeća (ustanove, organizacije ili političke zajednice) u budućnosti. Stoga
poduzeće – napose u sferi prometa i, još uže, prijevoza tereta i putnika – strategijom stvara
osnovne i dugoročne pretpostavke za poslovni uspjeh, profit i za stabilno mjesto na
specifičnom tržištu.
Poduzeća u prometnoj sferi gospodarstva još su prije nekoliko desetljeća shvatila što
znači nestabilnost u poslovanju i stjecanju profita, ekonomska kriza na specifičnim tržištima
prijevoza tereta, te postupno propadanje. Nedostatak odgovarajućih poslovnih i specifičnih
strategija, te neučinkovitost menadžmenta značajno su pridonijeli porastu tih kriza.
Strategija zahtijeva da se jasno odrede ciljevi. Oni pak služe za bolje uviđanje
budućnosti i vlastitog mjesta u njoj, za izbjegavanje stihijnosti u poslovanju i što racionalnije
iskorištavanje resursa – ljudskih, materijalnih i financijskih. Ciljevima u pomorskom
poduzeću žele se akceptirati promjene uvjeta poslovanja, ali i pozitivni učinci u odnosu na
krizno stanje. Poradi toga ciljevi trebaju imati:
· ekonomski karakter
· društveni karakter
· stabilno – sigurnosni karakter i
· ekološki karakter
Strategije u prometnim, osobito u brodarskim poduzećima, mogu imati tri razine:
1) funkcijsku,
2) korporacijsku i
3) divizijsku strategiju.
Funkcijska zahtijeva povećanu učinkovitost raspoloživih resursa, kako bi se same
funkcije poduzeća što bolje uklopile u ostvarivanje korporacijskih ciljeva.
Korporacijska strategija ima za svrhu ostvarivanje osnovnih ciljeva poduzeća (npr.
koja vrsta ili tip brodova, treba li razvijati linijsku, trampersku ili tankersku plovidbu, za koju
se vrstu tereta specijalizirati u prijevozu morem: tekući, generalni ili rasuti, treba li investirati
9
u novu flotu ili popravljati postojeću) i utvrđivanje načina kako da se povećaju efikasnost i
rezultati poslovanja.
Divizijska strategija je usmjerena na pojedinačne organizacijske cjeline, kako bi se
unaprijedila konkurentnost pojedinih proizvoda ( broda - flote, profitnog centra - sektora,
vrste plovidbe itd. ) kojima konkretna divizijska cjelina brodarskog poduzeća sudjeluje na
prijevoznom tržištu
Očito je da da su sve ove tri strategije međusobno isprepletene i povezane, s tim da
među njima treba uspostaviti tzv. hijerarhiju strategija. Ona pak znači mogućnost optimalnog
izbora navedenih strategija, pa i podstrategija poduzeća, na tri različite razine operativnosti ili
operacijskog djelovanja. To znači da u praksi strategija više razine (top strategy) određuje
prostor djelovanja srednjoj razini (tactic strategy) i nižoj razini (operating strategy). Brodarska
pomorska poduzeća razvijaju sve tri razine strategija, s naglaskom na korporacijsku strategiju.
Poslovne strategije u brodarskom pomorskom poduzeću sadržavaju mnoge
podstrategije, koje služe za definiranje konkurentskih prednosti samog poduzeća na
specifičnom prijevoznom tržištu.
Diferencijacija proizvoda-usluga na tržištu i trajno snižavanje troškova – optimalan je
način za dugoročno postizanje konkurentskog prestiža. To opet zahtijeva diferencijaciju
proizvoda - usluga po kvaliteti usluge i nižoj cijeni prijevoza tereta i putnika ( tzv. vozarinskoj
cijeni ), tj. fokusiranje na odgovarajući tržišni segment.
Dakle, diferencijacija usluge i fokusiranje određenog tržišnog segmenta bile bi dvije
specifične podstrategije (poslovne strategije) u brodarskom pomorskom poduzeću 21. stoljeća.
S tim u vezi je definiranje ciljeva, misije i vizije pomorskog poduzeća. Sve to pridonosi
definiranju optimalne poslovne i razvojne politike pomorskog poduzeća – bez koje nema niti
operacionalizacije strategija, a time ni ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Ako se na poduzeće gleda kao na specifičan živi organizam, on prolazi kroz fazu
rođenja ili osnivanja, fazu rasta ili razvoja, te starenja ili slabljenja i, na koncu, umire ili
prestaje djelovati.
Poradi toga poduzeće treba imati svoje ustrojstvo ili uređenje – što se pak postiže
organizacijskom strukturom, sveukupnošću veza i odnosa. Struktura je svojevrsni rezultat
10
cilja i adekvatnih strategija kojima pomorsko, kao i bilo koje drugo poduzeće, želi ostvariti
njima definirane ciljeve. Organizacijska struktura pomorskom poduzeću treba omogućiti: ƒ
§ da smanji ili posve ukloni vanjsku i unutarnju neizvjesnost,
§ da bude sposobno za obavljanje različitih aktivnosti, pri čemu se mora odvijati
uspješna koordinacija unutar poduzeća,
§ da samo poduzeće bude sposobno permanentno se prilagođivati okruženju, a to
znači pozitivnim i negativnim utjecajima okoline.
� � Pomorskom poduzeću organizacijska struktura treba omogućiti što stabilnije
poslovanje, optimalno korištenje ukupnim raspoloživim resursima i promptno reagiranje na
sve utjecaje iz okruženja. Izgradnja takve organizacijske strukture morala bi osigurati
pomorskom poduzeću specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih) usluga, te
maksimalnu racionalizaciju i konstantno snižavanje troškova poslovanja.
Stoga teoretičari i pragmatičari s pravom ističu da je uspostavljanje ravnoteže između
stabilnosti poduzeća i njegove prilagodljivosti okruženju i turbulentnim promjenama na
tržištu ( napose na prijevoznom pomorskom tržištu i tržištu brodskog prostora ) – jedan od
temeljnih ciljeva pri strukturiranju svakog poduzeća u 21. stoljeću. Budući da se
organizacijska struktura oblikuje s pomoću njezinih sastavnih elemenata, važna je spoznaja
načina na koji su oni međusobno povezani. No, ovdje nas, prije svega, zanima logistička
organizacija suvremenoga pomorskog poduzeća.
2.3.2. Logistika pomorskog poduzeća10
Poslovna logistika, kao nova interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost, dobiva
sve više na važnosti. Ujedno, ona je i aktivnost koja obuhvaća djelatnosti nužne za pripremu i
realizaciju prostorne i vremenske transformacije roba, energije, znanja i informacija – kako bi
se na tržištu pravodobno našli traženi proizvodi i usluge.
Da bi svoju „svestranost“ u teoriji i praksi ostvarila, logistika kao znanost i
gospodarska praksa primjenjuje zakonitosti planiranja - projektiranja, organiziranja, upra-
10
Ibidem., str. 110 - 113
11
vljanja i kontrole tokova materijala, energije, ljudi, znanja i informacija u širim i užim
sustavima.
Zato je toliko bliska menadžmentu i organizaciji; štoviše, neodvojiva je od njih. U
prometnoj sferi, a naposljetku u pomorskom brodarstvu, to je još naglašenije. U suvremenome
pomorskom poduzeću logistika mora ujediniti stvaranje svrsishodne infrastrukture kojom bi
čitav sustav opskrbe bio u službi vođenja poslovne organizacije. To pak znači da osim nabave,
transporta, distribucije robe, skladištenja i vođenja zaliha ona obuhvaća još: financijsko
poslovanje, računovodstvo, kontrolu i reviziju, istraživanje i razvoj, plan i analizu, upravljanje
ljudskim potencijalima i tokom informacija. Sve to zahtijeva mnogostručnost ciljeva,
aktivnosti i znanja u općoj koordinaciji.
Pomorsko poduzeće - njegov menadžment, stručnjaci i radnici u 21. stoljeću trebaju
organizirati kao fleksibilan i adaptabilan sustav upravo na logističkim načelima, tj.
elementima. Takvo poduzeće kao interne logističke elemente mora postaviti i dinamički
optimalizirati: logističke strateške ciljeve, logističku transportnu ( pomorsko - prijevoznu )
tehnologiju, logističku organizacijsko - menadžersku kulturu, logističke ljudske potencijale i
logistički informacijsko - komunikacijski sustav. Međutim, bez eksternih logističkih
elemenata - koji predstavljaju uže i šire okruženje – pomorsko poduzeće neće se odgovarajuće
adaptirati nestabilnim uvjetima turbulentnog okruženja.
Ti eksterni elementi bili bi:
§ ekonomski,
§ vojno sigurnosni,
§ sociološko kulturološki,
§ pravno institucijski i
§ znanstveno tehnološki
Oni se danas tako mijenjaju da ih poduzeće mora konstantno pratiti. Za pomorsko je
poduzeće važno da odabere metode upravljanja logističkim sustavom u poslovnom i
razvojnom smislu unaprjeđenja poduzetničke kulture. Najsvrsishodnije metode logističkog
upravljanja ovdje bi bile:
· upravljanje s pomoću ciljeva koji su temelj za planiranje i upravljanje,
· anticipativno upravljanje koje se temelji na strategiji budućnosti,
12
· upravljanje na temelju iznimaka i selekcije informacija unutar tvrtke,
· mrežno - logističko upravljanje koje zahtijeva timski rad, znanje i izmjenu
informacija na svim razinama, radi donošenja odgovarajućih odluka.
Budući da je organiziranje proces raspoređivanja poslova i zadataka, dužnosti i napora
zaposlenih u ostvarivanju ciljeva poduzeća, menadžment je poduzeća zadužen da na
optimalan način strukturira organizaciju. To je složen i zahtjevan posao jer se poduzeće
tijekom vremena razvija ili zapada u krize – što je obilježje suvremenog pomorskog i uopće
prometnog poduzeća. Poradi toga je pomorsko poduzeće prisiljeno mijenjati svoju
organizacijsku strukturu tijekom vremena rasta – stagnacije - pada. Tako se raščlanjivanjem
zadataka u poduzeću, formiranjem užih i širih organizacijskih jedinica bavi menadžment
poduzeća, u suradnji s unutarnjim i vanjskim ekspertima. Menadžmentu pomorskog poduzeća
je dužnost da odabere takvu organizacijsku strukturu koja će najbolje odgovarati dinamičnom
i turbulentnom okruženju 21. stoljeća. Promatrajući s logističkoga gledišta, pomorsko se
poduzeće može odlučiti za neku od šest organizacijskih struktura koje je sistematizirao
Wright od kojih su funkcijska, multiodjelna, proizvodna, zemljopisna, te struktura poslovnih
jedinica i matrična struktura.
Koja je od njih najprimjerenija pomorstvu?
Funkcijska je struktura prilično jednostavna za primjenu, a temelji se na funkcijama
unutar poduzeća. Manjim pomorskim poduzećima i onima srednje veličine odgovara ovakva
struktura jer ona potiče specijalizaciju po pojedinim funkcijama, olakšava planiranje i
organizaciju poslova po sektorima - profitnim centrima i omogućuje nadzor zaposlenih.
Međutim, ona sobom ne nosi potenciranje odgovornosti na pojedinim razinama ( za profit ili
gubitke ) jer poslovi nisu organizirani po proizvodno-uslužnom programu ( vrsti plovidbe kod
brodara ) i zemljopisnim područjima ( Mediteran, sjeverna Europa, Baltik, Amerika, Pacifik -
Daleki istok,... ). Zato nije preporučljiva za krupnije pomorske kompanije. Uz to, niti suradnja
između funkcija nije na visokoj razini, pa ni između funkcijskih jedinica ( sektora ), zatim
slabo je komuniciranje, a motivacija je ograničena.
Multiodjelna organizacijska struktura pogoduje velikim pomorskim kompanijama jer
svojim višestrukim prijevoznim ( proizvodno – uslužnim ) linijama može formirati
organizaciju u više sektora - odjela i služba, tako da svaki sektor - odjel odgovara za više
prijevoznih područja. Time je olakšan kontinuirani rad poduzeća, bolja je suradnja sektora-
13
odjela koji imaju svoje menadžere, koji opet formiraju menadžerski tim kompanije – pa je
informiranje i donošenje odluka bolje. Autoritet je delegiran od vrha prema dolje, a
odgovornost za uspjehe ili pak neuspjehe lakše se može pratiti i vrijednovati na svakoj razini
organizacije. No, ova organizacijska struktura može dovesti do rivaliteta među centralnim
sektorima, što negativno utječe na upravljanje resursima čitave kompanije. Otežana je
raspodjela neizravnih troškova poduzeća kroz centre--sektore ili odjele, a teško se formira
zajednička cijena koštanja (CK) proizvodno - prijevozne usluge kompanije ako se sastoji od
pojedinačnih CK - usluga po centrima - sektorima. Ipak, preporučuje se za srednje a osobito
za veće pomorske ( prometne ) tvrtke.
Proizvodna ( produktna ) struktura više odgovara proizvodno - industrijskim nego
prometno - uslužnim poduzećima jer se usmjerava na pojedine kategorije proizvoda poduzeća
( proizvod A, proizvod B, proizvod C,...), koji se formiraju u proizvodne linije. Svaki
proizvodni odjel posjeduje prodaju ( marketing ), razvoj – plan - analizu i financije. Kada se
žele centralizirati financije odjela na razini poduzeća i smanjivati troškovi, zna dolaziti do
protivljenja samih odjela. Samostalnost odjela šteti jedinstvu tvrtke.
Zemljopisna organizacija poduzeća izvanredno pogoduje pomorskim ( posebno većim )
brodarskim kompanijama. Time je marketinški i logistički aspekt zadovoljen jer se
udovoljava korisnicima usluga, a sama organizacija poslova i zadataka je povezana u logično
logistički redoslijed. Na čelu kompanije je predsjednik kompanije, a sektori tj. profitni centri
su zemljopisno organizirani ( sjeverna Europa, Sredozemlje, Rusija, Sjeverna Amerika - Gulf,
Pacifik - Daleki istok ).
Ovakva struktura daje dobre financijske rezultate, preglednost poslovanja, jača
odgovornost i hijerarhijsko zalaganje pojedinaca, jača konkurentnost poduzeća, marketing i
njegov imidž uopće. Kao nedostaci nazočni su: veliki broj osoblja, porast troškova i slabljenje
koordinacije unutar poduzeća – što slabi kompaniju kao cjelinu. Međutim, uz stručan i
vrijedan menadžment ti se nedostaci uspješno prevladavaju.
Organizacijska struktura strateških poslovnih jedinica zahtijeva da se postojeće
proizvodne linije grupiraju u sektore-odjele, a ovi opet u profitne centre, kao svojevrsne
strateške poslovne jedinice ( skraćeno SPJ, ili engl. SBU - Strategic Business Unic ). Vrlo je
pogodna za iznimno velika poduzeća, korporacije i konglomerate koji u svojem sastavu imaju
i brodarske kompanije. Na čelu im je glavna uprava, a ispod nje su predsjednici pojedinih
14
centara – SPJ. Time je smanjena kontrola glavne uprave, te je prenesena na SPJ, suradnja
između pojedinih centara i odjela je bolja, premda je rivalstvo pojačano, dok su analize
poslovanja znatno otežane.
Matrična organizacijska struktura posjeduje dvostruki zapovjedni lanac. U njezinoj su
strukturi i funkcijski direktori i direktori profitnih centara, zaduženi za pojedinačne projekte
poduzeća. Kao takva ona je kombinacija funkcijske i proizvodne strukture poduzeća, s
dvostrukim sustavom naređivanja ( direktor projekta i direktor centra odjela ). Zbog
postojanja matrice proizvoda, zatim matrice proizvoda regije i multidimenzijske matrice,
komplicirana je za praksu prometnih i pomorskih poduzeća ( dvije vrste menadžera – resursni
i poslovni ) jer se isprepleću funkcije, nadležnosti i zadaci. Zbog toga može postati
problematična, a ne samo učinkovita. Ipak, troškovno je vrlo isplativa jer se po projektima
vodi evidencija i štednja, prilagodljiva je tržištu i zaposlenima, izrazito je korisna
stručnjacima i menadžerima u njihovu usavršavanju. Međutim, sa sobom pridonosi stresu
zaposlenih, konflikte unutar same organizacije i porast administrativnosti.
U suvremenom poduzeću očekuje se od organizacijske strukture da osigura
koordinaciju djelatnosti i aktivnosti poduzeća, ali i optimalnu provjeru i nadzor nad akcijama
njezinih članova. No, teško je uskladiti različite interese, načine rada, stilove unutar same
organizacije, te formalne postavke pretočiti u one bitne. Funkcijske veze između
organizacijske strukture, strategije poduzeća, njegove poslovne politike i logističke
infrastrukture postoje premda se mijenjaju u vremenu i turbulentnom okruženju. Zato se i
organizacijska struktura pomorskog poduzeća mora mijenjati i prilagođivati zahtjevima tržišta
( porast ili pad potražnje za brodskim prostorom i prijevoznim pomorskim uslugama, pad ili
porast vozarina, potražnja za sofisticiranim i kombiniranim brodovima,...) i okruženja
( stabilno, nestabilno ). Time se moraju mijenjati i same strategije, kako bi na nov, optimalan
način pridonijele ostvarivanju ciljeva. Istodobno, menadžment poduzeća mora se u
novonastaloj situaciji organizirati, razvijati i evoluirati, opet u skladu s ciljevima poduzeća i
sa stanjem u okruženju.
Suvremeni logistički sustav u pomorskom brodarskom poduzeću mora integrirati sve
proizvodno uslužne procese i podsustave poduzeća ( nabavu, prodaju, marketing, razvoj i
unaprjeđenje, financije, plan i analizu,... ) u tzv. ciljno orijentiranu cjelinu. Kako je logistika
„Znanost u primijenjoj praksi“, primjena ovog koncepta u prometnom, pomorskom poduzeću
osigurava potpunu integraciju distribucijskog sustava. Ono što je nužno uspostaviti u 21.
15
stoljeću jest širenje logističke odgovornosti i logističke svijesti na čitav proizvodni – ovdje
proizvodno-uslužni – proces. Usluge prijevoza pružene korisniku trebaju se temeljiti na tzv.
marketinškoj logistici, što bi povećalo efikasnost i brzinu usluge, te razinu njezine kvalitete.
To je posebice važno za međunarodni multimodalni transport, u kojem je pomorski
prijevoznik jedna od glavnih karika složenoga multimodalnog lanca.
U uslužnim djelatnostima čovjek je, bez dvojbe, najvažniji čimbenik za uspješnost
poduzeća. Znanje, informacije, intuicija i iskustvo, te suvremena tehnologija temeljem tzv.
logističkog koncepta povezuju se u jedinstveni poslovni sustav 21. stoljeća.
Činjenica je da i do 90 % vremena cirkuliranja kapitala u proizvodnji roba i usluga – a
to znači u procesu reprodukcije – otpada na logističke procese. Strategija poduzeća i
logistički koncept u prometnom ( pomorskom ) poduzeću doista su kompatibilni i
nadopunjuju se, počevši od ciljeva, vođenja politike i razvoja tvrtke ( kompanije ).
Organizacijska struktura poduzeća i logistika još su više povezani pri realizaciji ciljeva
poduzeća, njegova razvoja i rasta. Menadžment mora od toga poći u 21. stoljeću, pa će manje
ovisiti o krizama na nestabilnom pomorskom prijevoznom tržištu, a svoje poslovanje i
upravljanje adekvatno će stabilizirati. Logistika će ubuduće biti taj čimbenik koji će definirati
strategiju prometne ( pomorske ) kompanije, oblikovati njezinu organizacijsku strukturu i
istodobno će jačati njezinu konkurentsku sposobnost na ovom iznimno osjetljivom i
specifičnom tržištu.
16
3. UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU
Glavna obilježja ugovora o pomorskom osiguranju su:11
o imenovani pravni posao,
o konsenzualni ugovor
o dvostano obavezni
o aleatorni
o naplatni
o neformalni
o formularni ( ugovor po pristupanju )
3.1. Osnove te pojam ugovora o pomorskom osiguranju
Ugovor o pomorskom osiguranju je ugovor kojim se ugovaratelj osiguranja obvezuje
da će osiguratelju platiti premiju osiguranja ili doprinos, a osiguravatelj se obvezuje
ugovaratelju osiguranja da će osiguraniku, ako nastane događaj koji znači osigurani slučaj, u
skladu s odredbama ugovora, isplatiti naknadu štete ( osigurninu ), ili na drugi odgovarajući
način odštetiti osiguranika.
U transportnom osiguranju dva su osnovna načela i to: Načelo naknade štete i načelo
dobre vjere.12
I. Načelo naknade štete. Cilj ugovora o transportnom osiguranju sastoji se u
tome da se pruži osiguranje osiguranicima, kao i da se u slučaju ostvarenja osiguranog slučaja
pruži naknada za štete koje su osiguranici uslijed toga pretrpjeli.
Načelo naknade štete ima kod transportnih osiguranja ove praktične posljedice:
v Osiguranici mogu biti samo osobe koje imaju ili mogu očekivati da će imati
opravdani materijalni interes na osiguranom predmetu, tj. interes da ne nastupi
osigurani slučaj.
11
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&ved=0CDEQFjAB&url=http%3A%2F%2F
www.pravst.hr%2Fdokumenti%2Fpravo_osiguranja_-_ugovor_o_pomorskom_osiguranju.ppt&ei=yNQNU9TkJ-
Se4wS7nIGIBw&usg=AFQjCNGEhqz5yQnZx6jtRsWa9CZWDie0YA&bvm=bv.61965928,d.bGE&cad=rja
12
Frančišković, I.: Sustav transportnih osiguranja, Croatia osiguranje d.d., Zagreb 1994., str. 23-24.
17
v Naknadu za nastalu štetu, koja je pokrivena osiguranjem, mogu tražiti samo
osobe koje su uslijed toga stvarno i pretrpjele materijalnu štetu. To su osobe
koje su u trenutku nastanka štete imale interes na osiguranom predmetu ili koje
su takav interes naknadno stekle za vrijeme trajanja osiguranja.
v Osigurati se mogu samo predmeti koji imaju određenu vrijednost koja se može
procijeniti u novcu.
v Osiguranici mogu dobiti naknadu iz osiguranja, na nečlu samo do iznosa štete
koju su pretrpjeli.
v Ako je isti predmet osiguran protiv istih rizika kod dvaju ili više osiguratelja, a
za račun istog osiguranika ( tzv. dvostruko osiguranje ), osiguranik može tražiti
naknadu za štetu od jednog ili drugog osiguratelja, ali samo do iznosa stvarne
štete koju je pretrpio.
II. Načelo dobre vjere. Kod svakog ugovora ugovorne stranke trebaju prilikom
njegovog zaključivanja, kao i ostvarivanja prava i obveza, postupati u dobroj vjeri, tj.
prodržavati se načela savjesnosti i poštenja ( čl. 12. Zakona o obveznim odnosima iz 1991.
godine ). Kod transportnih osiguranja obje ugovorne strane dužne su postupati s
maksimalnom dobrom vjerom, i to ne samo prilikom zaključivanja osiguranja nego i za
vrijeme trajanja osiguranja i likvidacije odštetnih zahtjeva. To načelo dolazi do izražaja
naročito u dužnosti ugovaratelja osiguranja i osiguranika prilikom zaključenja ugovora, da
prijave osigurateljima sve okolnosti koje su od značenja za ocjenu težine rizika, kao i da svi
podaci koji se daju budu točni bez obzira da li su se ti podaci morali dati ili ne.
3.2. Stranke koje se pojavljuju u ugovoru
Stranke koje se pojavljuju u ugovoru o pomorskom osiguranju su osiguratelj, osiguranik te
ugovaratelj osiguranja.
Ø Osiguratelj. Osiguratelj ( eng. insurer, assurer ) je osoba koja se ugovorom o
osiguranju obvezuje ugovaratelju osiguranja da će se prema uvjetima ugovora nadoknaditi
osiguraniku štetu koja je nastala kao posljedica ostvaranja osiguranog slučaja. Glavne su
obveze osiguratelja izdavanje police osiguranja i isplata osigurnine.13
Ø Osiguranik. Osiguranik ( eng. assured ) je osoba koja je ovlaštena potraživati
od osiguratelja naknadu za nastalu štetu pokrivenu osiguranjem. To svojstvo može imati samo 13
Pavić, D.: Pomorsko osiguranje, Zagreb, 1986., str. 81.
18
osoba koja ima ili može očekivati da će imati opravdani materijalni interes da ne nastupi
osigurani slučaj.
To proizlazi iz načela naknade štete kao temeljnog načela ovog pravnog posla.
Ø Ugovaratelj osiguranja. Ugovaratelj osiguranja je osoba koja u svoje ime i za
račun nalogodavca sklapa ugovor o osiguranju s osigurateljem. Takav pravni položaj
ugovaratelja pri sklapanju ugovora razlikuje ga od punomoćnika, koji sklapa ugovor u ime i
za račun osobe koju zastupa. Zbog toga Pomorski zakonik izričito navodi da se ugovarateljem
osiguranja ne smatra osoba koja je ugovor o osiguranju sklopila irzičito u ime i za račun
svojeg vlastodavca.
Ugovaratelj osiguranja može biti svaka poslovno sposobna osoba. Ugovaratelj
osiguranja kao stranka iz ugovora prema osiguratelju ima samostalna prava i obveze neovisno
o pravima i obvezama osiguranika.
Ugovaratelj osiguranja može sklopiti ugovor u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime
i za račun druge osobe.14
3.3. Oblici pokrića u pomorskom osiguranju sa osvrtom na njemačku
poslovnu praksu15
U Općim uvjetima njemačkog pomorskog osiguranja (ADS), Posebne odredbe za
osiguranje roba u verziji iz 1984. više ne sadržavaju odredbe "srednje pokriće" i "oblik
pokrića D" za kontejnere i potiskivače. Kako bi se izbjeglo moguće nesporazume s engleskim
oblicima pokrića, izostavljeno je i označavanje oblika pokrića slovima.
Osiguranik još može birati samo između
· punog pokrića ( pokrivanje svih opasnosti ) i
· opasnosti od nasukavanja.
14
Frančišković I.: op.cit., str. 24. 15
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=https%3A%2F%2
Fbib.irb.hr%2Fdatoteka%2F512568.TRANSPORTNO_OSIGURANJE_-
_zbornik.doc&ei=N5sOU_aDHKa7ygPSkoK4Aw&usg=AFQjCNHci3kYrBOFwKO80WJl0ksJHxhgWw&bvm=bv.6196
5928,d.bGQ&cad=rja
19
3.3.1. Puno pokriće
Ako osiguravatelj i osiguranik nisu drugačiji dogovorili, kao opseg pokrića vrijedi uvijek
puno pokriće. To je najčešće primjenjivani oblik. Ovdje osiguravatelj bez franšize daje
naknadu za gubitak ili oštećenje osiguranih dobara na prijevoznom putu. Ovo takozvano puno
pokriće međutim ne pokriva sve robe za slučaj svih mogućih rizika. Posebno se izuzimaju:
· ratni rizici
· politički rizici
· nuklearni rizici
· rizici uslijed štrajkova, zatvaranja tvornica zbog štrajkova, nemira i terorizma
· rizici nastali izborom prijevoznika.
U njemačkoj poslovnoj praksi ovi se rizici osim financijskog rizika mogu pokriti dodatnim
klauzulama Njemačke udruge za transportno osiguranje (DTV – Deutshe Transport
Versicherung)):
· DTV ratne klauzule, 1984.
· DTV klauzule o štrajkovima i nemirima, 1984.
· DTV klauzule o nuklearnoj energiji, 1984.
Predmet osiguranja su doduše "sve vrste roba", ali u obvezu osiguravatelja ne spadaju,
ako nije drugačije dogovoreno, dobra poput plemenitih metala, dragoga kamenja, vrijednosnih
papira, novca, radioaktivnih materijala, eksploziva, oružja, živih životinja, biljaka i droga.
Nadalje osiguravatelj nije dužan plaćati naknadu kod šteta (ADS 1984, br. 1.4) koje su nastale
uslijed:
· odugovlačenja putovanja
· unutrašnje pokvarenosti ili stanja robe
· razlika u količini, mjeri ili težini kakve su uobičajene u trgovini
· vlažnosti zraka i kolebanja temperature
· nedostataka ili manjka uobičajene ambalaže
Za prijevoz strojeva i aparata uvijek vrijedi dodatna DTV klauzula za strojeve iz 1973.
Klauzulom DTV iz 1989. o spašavanju i uklanjanju mogu se nadoknaditi troškovi za
spašavanje i uništavanje dobara do 5% osigurane sume.
20
Napokon, u njemačkoj poslovnoj praksi osigurani su samo oni transporti, koji se
odvijaju besprijekornim prijevoznim sredstvima u pomorskom teretnom prometu, dakle
brodovima s odgovarajućom klasifikacijom (odl. D 2 Pomorski kargo promet, DTV klauzule
o klasifikaciji i starosti brodova).
3.3.2. Pokriće u slučaju nasukavanja
Kod pokrića u slučaju nasukavanja njemački osiguravatelji nabrajaju slučajeve
(pozitivni popis) u kojima preuzimaju osiguranje od rizika, a u nenavedenim slučajevima ne
postoji ta obveza osiguravatelja (ADS, Posebne odredbe za osiguranje dobara, br.1.2). To se
odnosi na sljedeće:
· nasukavanje (o nasukavanju se radi kad brod udari o dno, nakrene se, potone, razbije
se, sudari s drugim plovilom ili stvari ili se ošteti zbog leda)
· nesreća nekog drugog transportnog sredstva
· urušavanje skladišnih zgrada
· požar, udar groma, eksplozija, elementarna nepogoda, udar letećih objekata
· otplavljivanje, bacanje, pad robe s palube uslijed nevremena
· žrtvovanje robe
· iskrcaj, privremeno skladištenje i pretovar robe u nekoj luci u slučaju nužde
· potpuni gubitak svih koleta, ako gubitak nije nastao zbog nestajanja ili oštećenja (npr.
sabotaža, vandalizam)
· generalna havarija
U svim navedenim slučajevima osiguravatelj plaća štetu bez franšize. Ako se,
međutim, želi smanjiti stope premije, pojedinačno se mogu dogovoriti franšize.
Pokriće za slučaj nasukavanja koristi se uglavnom kod rasutog tereta, gdje se ne
očekuju naročita oštećenja. Za robu koja se prevozi na palubi broda i u načelu vrijedi samo
pokriće za slučaj nasukavanja. Ako bi se međutim radilo o kontejnerima, zatvorenim sa svih
strana ili o teglenicama, mogu se sklapati jednaki ugovori o osiguranju kao kod robe koja se
vozi u brodskim prostorima, tako da je moguće i puno pokriće.
21
3.3.3. Zaštitna osiguranja
Budući da kod nekih uvjeta isporuke (npr. FOB) rizik već u zemlji izvoznika prelazi
na uvoznika, dakle prije prijevoznog puta, a kupovna cijena u skladu s uvjetima plaćanja
dospijeva tek nakon prijevoza (npr. odgoda plaćanja), izvoznik ne zna je li i kako uvoznik
osigurao transportni rizik, i hoće li uslijed oštećenja ili gubitka robe (suprotno ugovoru)
izostati plaćanje.
Transportni rizik je, doduše, pravno prešao na uvoznika, ali ekonomski ga ponekad
mora snositi izvoznik. S aspekta izvoznika može imati smisla dogovaranje njemačke DTV-
izvozne zaštitne klauzule, koje osiguravaju vlastiti interes izvoznika u prispijeću neoštećene
robe. U tom slučaju osiguranje pokriva izvoznikovu štetu do neto fakturirane vrijednosti, ako
on od uvoznika ne može naplatiti niti dospjelu kupovnu cijenu niti naknadu za generalnu
havariju. Uvoznik ne smije saznati da je izvoznik zaključio zaštitno osiguranje.
Sa stajališta njemačkog uvoznika razumno je zaključiti zaštitno osiguranje, kad se ne poznaje
bonitet i praksa reguliranja šteta u stranoj zemlji ili opseg pokrića stranog osiguranja.
Ugovaranjem DTV-uvozne zaštitne klauzule uvoznik će kod robnih pošiljki na temelju
uvjeta isporuke CIF ili CIP imati status kao da je sam pokrio transportni rizik kod tuzemnog
(njemačkog) osiguranja. Mogu se uzeti u obzir i razlike u uvjetima između stranog opsega
pokrića (npr. Institute Cargo Clauses C) i željenog punog pokrića.
Ovu praksu njemačkog transportnog osiguranja valjalo bi primjenjivati i u praksi poslovanja
hrvatskih gospodarstvenika s inozemstvom.
3.4. ISPRAVE
Postoje određene isprave korištene pri sklapanju ugovora o osiguranju. Radi se o
neformalnom ugovoru te nije potrebno da bude sastavljen u određenom obliku već je sasvim
dovoljno da se obje ugovorene strane sporazume o svim bitnim elementima ugovora.
22
Isprave o pomorskom osiguranju te njihovi osnovni oblici su:
1. Polica osiguranja,
2. List pokrića,
3. Potvrda o sklopljenom osiguranju,
4. Certifikat osiguranja,
5. Slip i cover note.
3.4.1. POLICA OSIGURANJA
Polica osiguranja je isprava o pomorskom osiguranju te predstavlja pismeni
dokaz za sklapanje ugovora. U sebi mora sadržavati sljedeće podatke: ugovorne stranke,
datum izdavanja police te potpis ugovornih stranaka, svotu osiguranja, doprinos ili premiju,
svotu osiguranja, trajanje osiguranja te vrijeme pokrića, rizik obuhvaćenog osiguranja te
osiguranju stvar ili osobu.
U praksi se koristi više vrsta pomorskih polica koje se kmeđusobno razlikuju
oblikom, sadržajem i namjenom. Ovisno o izabranom kriteriju postoje osnovne gupe polica.
- Kasko i kargo – police ( s obzirom na to da li je predmet osiguranja brod ili roba ),
- Pojedinačne i generalne police ( prema tome je li osigurana jedna određena pošiljka ili
više njim ),
- Uvozne i izvozne police ( s obzirom na to je li osigurana uvozna ili izvozna pošiljka ),
- Devizne i police u domaćoj valuti ( prema tome je li osiguranje sklopljeno u stranoj ili
domaćoj valuti ),
- Valutirane i nevalutirane police ( prema tome je li vrijednost osiguranog predmeta
ugovorena ili nije ),
- Police za putovanja i police na vrijeme ( prema tome je li osiguranje sklopljeno za
određeno putovanje ili na određeno vrijeme ),
- Polica na ime, po naredbi, na donosioca i za račun onoga koga se tiče ( s obzirom na
način kako je određen korisnik osiguranja – osiguranik )
23
3.4.2. LIST POKRIĆA
Kada nisu poznati svi elementi ugovora za određeni osigurani predmet izdaje se list
pokrića koji predstavlja privremeni pismeni dokaz o sklopljenom osiguranju. Koristi se sve
dok se ne prikupe svi potrebni podatci za sklapanje ugovora ili dok se stranke ne dogovore o
elementima ugovora. Primjenjuje se pri osiguranju prodova i brodica te se gubi valjanost kada
se ispostavi polica osiguranja. Kod nas se vrlo rijetko ispostavlja pri osiguranju robe dok se
vrlo često ispostavlja za osiguranje brodova.
3.4.3. POTVRDA O SKLOPLJENOM OSIGURANJU
Kada nije potrebno izdati policu osiguranja ispostavlja se jednostavna isprava o
sklopljenom osiguranju. U sebi sadrži sadržaj ugovora te služi kao dokaz da je osiguranje
sklopljeno. Ne moze se prenositi, nema pravna svojstva police te nije upotrebljiva u
akreditivnim poslovima. Ako se na temelju te isprave izda polica osiguranja ona više nije
mjerodavna. Primjenjuje se kod osiguranja robe u uvoza.
3.4.4. CERTIFIKAT OSIGURANJA
Certifikat se temelji na ispravi jednostavne forme dok u odnosu na policu sadrži
reduciran broj podataka. Najčešće se upotrebljava kod provedbe nekog ranije sklopljenog
općeg ugovora te sadrži osnovne podatke o predmetu osiguranja, uvjetima te detaljne podatke
o općem ugovoru. Hrvatski sustav rijeko primjenjuje certifikat osiguranja dok se u drugim
zemljama često koristi. Svoju valjanost certifikat gubi ispostavom police.
3.4.5. SLIP I COVER NOTE
U vođenju osiguranja važnu ulogu još imaju „slip“ i „cover note“. Sve bitne podatke
potrebne za ocjenu indexa težine rizika i uvjete osiguranja sadrži „Slip“. Na osnovi dobivenih
podataka iz „slipa“ ispostavlja se „cover note“ kojoj se kasnije obavještava osiguranik po
kojim je uvjetima zaključeno osiguranje. Na osnovi „slipa“ se ispostavlja polica osiguranja.
24
4. OSIGURANJE BRODICA I JAHTI PREMA PRAVILIMA
Croatia osiguranja
U jednu od najvećih domaći osiguravatelja spada Croatia osiguranje koja pruža
adekvatno osiguranje na području brodica, jahti i brodova.
Prilikom osiguranja brodica i jahti koriste se standardizirana pravila osiguranja.
Hrvatski osiguravatelji imaju svoje posebne uvjete za osiguranje jahti a posebno za osiguranje
brodica te se one međusobno razlikuju jer u Hrvatskoj ne postoje univerzalni uvjeti za
pomorsko kasko osiguranje.
4.1. POJAM BRODICE I JAHTE
Prema pravilima za osiguranje brodica Croatia osiguranja brodica je plovni objekt koji
nije brod ili jahta a namjenjen je za plovidbu morem. Duljina mu je veća od 2,5 metara te je
ukupna snaga porivnih strojeva veća od 5kW.
Pojam brodica ne obuhvaća
- plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili
obavljanja radova,
- plovila namjenjena isključivo za natjecanje, kanue, kajake, gondole i pedaline,
- daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima.
Jahta je prema pomorskom zakoniku RH plovni objekt za razonodu duljine veće od 12
metara, bez obzira je li se koristi za osobne ili gospodarske svrhe, s namjenom duljeg boravka
na moru do 12 putnika plus članovi posade jahte.
4.2. OSNOVNO OSIGURANJE BRODICA I JAHTI PREMA
PRAVILIMA CROATIA OSIGURANJA
Croatia osiguranje d.d. posjeduje svoja vlastita pravila i definicije za osiguranje
brodica i jahti koja se nisu mijenjala od 2005 godine. U daljnjem tekstu ću se izričito i
25
temeljno služiti njihovim osnovnim pravilima za osiguranje brodica i jahti 6101 – 176/177 T
2/4/05 „A“.
4.2.1. PREDMET OSIGURANJA
Plovni objekt za razonodu ili sport, duljine veće od 12 metara neovisno koristili je za
osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost i koja je namjenjena za dulji boravak na moru te
je pored posade ovlaštena za prijevoz ne više od 12 putnika.
Jahta je osigurana samo dok je upisana u očevidnik nadležne lučke kapetanije i dok
ima važeću ispravu o sposobnosti za plovidbu. Osiguranje obuhvaća trup jahte, njezin
pogonski motor i opremu jahte kako je uobičajeno opremljena prilikom prodaje.
Brodica je plovni objekt koji nije brod ili jahta a namjenjen je za plovidbu morem.
Njena duljina nije veća od 2,5 metara i ukupna snaga porivnih strojeva nije veća od 5kW.
Osiguranje obuhvaća opremu brodice ( pod opremu spada oprema dobivena prilikom
kupnje ), trup brodice te njezin pogonski motor ( pogonske štete no i tu se osiguranje može
pružiti no to mora biti izričito navedeno u Polici osiguranja koja se izdaje po zaključenom
ugovoru ).
Samo dok je upisana u očevidnik nadležne lučke kapetanije i dok ima važeću ispravu o
sposobnosti brodice za plovidbu brodica je osigurana. Iznimku čine brodice i slučajevi koji
prema propisima nisu dužni biti upisani u očevidnik no moraju imati važeću ispravu o
sposobnosti brodice za plovidu morem.
4.2.2. TRAJANJE OSIGURANJA
Trajanje osiguranja Brodica na vrijeme po članku 20. počinje u 00 sati onoga dana
koji je u polici naveden kao početak osiguranja. Prestaje točno u 24 sata dana koji je u polici
osiguranja naveden kao dan isteka ugovora tj. pokrića.
U članku 21. stoji da osiguranje brodice na određeno putovanje počinje onog trena kad
se brodica odveže te digne sidro u navedenoj luci radi polaska na osigurano putovanje.
Prestaje od onog trena kad se brodica priveže ili usidri u luci koja je navedena kao odredišna u
polici.
26
Ako osiguranik svojom voljom prekine putovanje prije odredišne luke osiguranje će prestati u
mjestu gdje je osiguranik pristao svoju brodicu.
Sva ova pravila su važeća osim ako nije izričito drugačije ugovoreno.
Brodica je također osigurana i za vrijeme neodgodivih popravaka pštećenja pokrivenih
osiguranjem koji se izvode bez neopravdanog zadržavanja u usputnoj luci ili odredišnoj luci
neposredno nakon završetka osiguranog putovanja, ako se brodicu za to vrijeme ne može
koristiti u namijenjene svrhe, ali u svakom slučaju ne duže od 15 dana računajući od dana
kada je brodica stigla u odredišnu luku.
Ako dodje do znatnijeg odstupanja od osiguranog putovanja u što spada skretanje s
puta, kašnjenje ili promjena putovanja a namjernom greškom osiguranika osiguratelj nije
dužan izvršiti naknadu štete nastalu poslije tog odstupanja. Osiguranik također moze sam
pristati tj. obavijestiti osiguratelja da će doći do znatnijeg odstupanja od osiguranog putovanja.
Kod prethodne stavke izuzimaju se slučajevi odstupanja izvršenih u interesu
osiguratelja ili u cilju spašavanja osoba u životnoj opasnosti ( također uključuje i pružanje
lječničke pomoći ) ili kada odstupanja nisu imala znatnijeg utjecaja na nastanak, odnosto
veličinu štete, kao i slučajevi spašavanja hrvatske imovine veće vrijednosti ili spašavanje
imovine veće vrijednosti koja pripada nekoj domaćoj, stranoj ili međunarodnoj dobrotvornoj
organizaciji ili pružanja pomoći drugom brodu u nezgodi.
Trajanje osiguranja Jahti prema pravilima Croatia osiguranja je isto kao i kod osiguranja
brodica što sam napisao u tekstu gore.
4.2.3. OSIGURANI RIZICI
U osigurane rizike brodica i jahti koji se nalaze u članku 3 pokriveni su sljedeći rizici:
1. Plovidbena nezgoda kao što su : sudar, udar, nasukanje, potonuće i drugi
izvanredni vanjski događak koji je vezan uz plovidbu;
2. Udar groma;
3. Elementarna nepogoda, uključiv plimni val;
4. Potres;
5. Požar;
27
6. Nezgoda brodice ili jahte pri ukrcaju, iskrcaju, prekrcaju ili premještanju tereta ili
goriva;
7. Eksplozija na brodici ili jahti ili izvan nje;
8. Udar kopnenog prijevoznog sredstva i pad letjelice ili njenih djelova ili nekih
drugih predmeta;
9. Posljedica skrivene mane i zamora materijala na trupu i/ili stroju ( samo ukoliko je
ugovaratelj osiguranje posebno ugovorio pokriće za štete na pogonskom stroju i to
je vidljivo iz Police osiguranja ), ali se isključuje popravak i/ili izmjena materijala
ili dijelova zbog mane ili zamora;
10. Nezgode brodice ili jahte pri izvlačenju na obalu ili porinuću, dizanju na sohe ili
spuštanju, prenašanju u ili iz spremišta u radijusu od 10 km od mjesta izvlačenja;
11. Krađe ili otimačine cijele brodice ili jahte ili samo ugrađenog motora;
12. Neovlaštene posluge brodice ili jahte;
13. Provalne krađe – pokriveni su jarboli i oputa, vesla, kormilo, sidra, užad, lanci,
sunčanice ( tende ), cerade, takelaža i vanbrodski motor dok se nalaze u
zatvorenom i zaključanom prostoru u brodici ( kabini, po palubom ) ili u
zatvorenom i zaključanom spremištu na kopnu. Međutim, jarboli, vesla i slični
predmeti mogu biti lancem ili čeličnim užetom i zaključanim katancem privezani
za čvrsti i nepokretan dio brodice ili jahte umjesto da budu smješteni u zatvoreni i
zaključani prostor. Vanbrodski motor osiguran je protiv provalne krađe dok se
nalazi na pogonskom postolju na osiguranoj brodici ili jahti pričvršćen na
nepokretnom dijelu brodice ili jahte ali smješten tako da ga se bez upotrebe sile ili
provalne radnje, odnosno obijanje, ne može ukrasti;
14. Štetni postupci trećih osoba iz obijesti ili štete uzrokovane namjerom i nepažnjom
trećih osoba;
15. Nepažnja brodopopravljača.
28
4.2.4. OSIGURANE ŠTETE
Osigurane štete brodica i osigurane štete jahte se ralikuju u jednoj stavci no to ću
navesti poslije. Osiguranjem su pokriveni u granicama pruženog pokrica gubici i oštećenja
brodice i jahti kao i troškovi koji su nastali u svezi s osiguranim rizikom:
1. Potpuni gubitak brodice i jathe;
2. Djelomični gubitak i oštećenje brodice i jahte ( djelomične štete );
3. Troškovi spašavanja;
4. Troškovi neposredno prouzročeni nastupom osiguranog slučaja;
5. Nagrada za spašavanje;
6. Troškovi utvrđivanja i likvidacije štete;
7. Zajedničke havarije ( zajedničke havarije su pokrivene samo kod osiguranja
brodice, ne i za osiguranje jahti ).
4.2.5. PREMIJE OSIGURANJA
Premija osiguranja, novčani iznos koji je ugovaratelj osiguranja obvezan platiti kao
jednu od svojin osnovnih obveza iz ugovora o osiguranju. Premija se najčešće definira kao
cijena riika. Visina premije navedena je u tarifama ili cjenicima osiguranja, a moze se platiti
odjednom ili u određenim ratama.
Visina premije zavisi od:
- Vrijednosti osiguranoga interesa,
- Dužine trajanja osiguranja,
- Broja pokrivenih rizika,
- Svojstva osiguranoga predmeta te osobnog svojstva, odnosto postupanja osiguranika a
u prijevoznim osiguranjima i osobnog svojstva odnosno ponašanja prijevoznika te
djelovanja zakona ponude i potražnje na tržištu osiguranja.16
Premija osiguranja za brodice prema članku 27. pravilnika Croatia osiguranja te premija
osiguranja za jahte prema članku 26. ističe da u slučaju potpunog gubitka osiguranje brodice i
jahte osiguratelj ima pravo na premiju za cijelo osiguranje bez obzira da li je bilo ugovoreno
16
Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia.: Leksikografski leksikon, Delo – tiskarna, Ljubljana 1995.,
str. 716.
29
plaćanje u ratama i da li su sve rate bile naplaćene ili nisu. Čim nastane potpuni gubitak sva
dužna premija odmah dospijeva.
Za sklopljeno osiguranje osiguranik je dužan osiguratelju platiti premiju za sklopljeno
osiguranje i kad je osigurana brodica ili jahta prestala biti izložena osiguranim rizicima prije
sklapanja ugovora o osiguranju, uz uvjet da osiguratelj za to nije znao prilikom sklapanja
ugovora o osiguranju.
Prethodni stavak ovog članka tj. odredbe iz njega koriste se samo u slučaju ako su
ugovorom o osiguranju bile prethodno pokrivene štete prije sklapanja ugovora.
Ako je ugovor poništen bez ikakve krivice osiguranika, osiguratelj mora vratitti
osiguraniku premiju koju je osiguranik uplatio, dok u slučaju sporazumnog raskida ugovora
ili pak prodaje brodice ili jahte osiguranik stječe pravo na povrat dijela pro rata premije za
svakih 30 dana nekorištenja brodice ili jahte.
Osiguratelj će prilikom povrata premija zadržati onoliko dio premije koji će pokriti
troškove poslovanja.
Također prilikom naknade štete svaka dugovanja koja osiguranik ima prema osiguratelju,
osiguratelj mu ima plavo odbiti od naknade.
Ako premija nije uplaćena do datuma naznačenog u ugovoru osiguratelj ima pravo
raskinuti ugovor.
4.2.6. OSIGURANA SVOTA
Vrijednost osigurane brodice ili jahte bitna je stavka u polici osiguranja ( ugovorena
vrijednost ) te je obvezna za osiguranika i osiguratelja te se u tom slučaju u policu unosi
oznaka „ugovorena vrijednost“.
Da bi se spriječio osiguraniku znatan neopravdani dobitak na temelju očite pogreške ili
pri kojoj ugovorena vrijednost prelazi stvarnu vrijednost osiguranog predmeta osiguratelj
moze osporiti ugovornu vrijednost.
30
Prilikom posebnog osiguranja za trup, a posebno za motor tj. opremu ili inventar, tada
se obaveza osiguratelja kod zasebne havarije ograničava do iskazane svote za pojedini dio
brodice ili jahte.
Ako prilikom stvaranja police osiguranja nije definirana vrijednost brodice ili jahte,
tada se kao njihovu vrijednost uzima stvarna vrijednost odnosno vrijednost na početku
osiguranja.
Krajnju obavezu osiguratelja predstavlja svota na koju je brodica ili jahta osiguranja
( osigurana svota ). Preko osigurane svote osiguratelj je dužan dati naknadu samo za troškove
spašavanja u smislu članka 6. ovih Pravila ( članak 6. predstavlja troškove spašavanja ), zatim
konstatacije i likvidacije štete, kao i u slučaju uzastopnih šteta.
4.2.7. PRAVA I OBVEZE STRANAKA
Osiguranik je dušan:
1. Opće obveze
Ø Prijaviti sve značajne okolnosti koje je znao ili morao znati važne za
ocjenu rizika i to prilikom sklapanja ugovora;
Ø Netom nakon zaključivanja ugovora o osiguranju platiti premiju
osiguranja;
Ø Voditi adekvatnu brigu o osiguranoj brodici ili jahti svo vrijeme dok traje
osiguranje.
2. Obveze kod nastupa osiguranog slučaja
Ø Pokušati poduzeti sve mjere prijeko potrebne da se po mogućnosti izbjegne
ili smanji šteta;
Ø Ako dodje do provale, otimačine ili drugih krivičnih djela, prijavu podnijeti
nadležnim organima te ako dodje do pomorsku nezgodu istu prijaviti
pomorskim vlastima;
Ø Čim osiguranik sazna za štetu odmah je prijaviti osiguratelju;
Ø Poduzeti sve pravne i druge mjere da se osiguratelju sačuvaju sva prava
prema osobama odgovornim za nastalu štetu, te da na zahtjev osiguratelja
31
pribavi i uruči mu sve potrebne isprave, a posebno ispravu o ustupanju
svojih prava ( cesiju ) prema osobama odgovornim za štetu;
Ø Pribaviti više ponuda prikladnih radionica kao i brodogradilišta za
popravak oštećene brodice ili jahte
3. Obveze kod podnošenja zahtjeva na naknadu štete
Na zahtjev osiguratelja osiguranik je dužan dostaviti svu raspoloživu dokumentaciju kao i
ostala dokazna sredstva te pružiti potrebne podatke koji su potrebni za utvrđivanje uzroka,
opsega, naravi te visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih će se biti u mogućnosti
utvrditi pravo na naknadu iz osiguranja.
Osiguratelj je dužan:
1. Na temelju podataka predanih od strane osiguranika izdati policu na zahtjev
osiguranika.
2. Nakon što dobije odštetni zahtjev osiguratelj je dužan isplatiti naknadu iz osiguranja u
roku od mjesec dana. Odštetni zahtjev mora imati svu dokumantaciju i podatke koji su
dovoljni da se moze utvrditi pravo na naknadu i visinu štete iz ugovora o osiguranju.
4.3. DOPUNSKO OSIGURANJE BRODICA I JAHTI17
Uvjeti osiguranja prema pravilima Croatia osiguranja sadrže sljedeća dopunska osiguranja:
Ø Osiguranje odgovornosti
Ø Osiguranje troškova vađenja ili uklanjanja potonule brodice ili jahte
Ø Osiguranje prijevoza brodice ili jahte kopnom
Ø Osiguranje predmeta za lov i ribolov
Ø Osiguranje inventara i posebne opreme
17
Literatura koja je korištena je isključivo preuzeta iz Pravila za osiguranje brodica i jahti 6101 – 176 T 2/4/2005
„A“
32
Pod dopunsko osiguranje također spadaju:
- Posebne i zajedničke odredbe,
- Regresno pravo osiguratelja,
- Prijenos prava i obveza,
- Rješavanje sporova
4.3.1. Osiguranje odgovornosti
Osiguranje odgovornosti za slučaj sudara
U granicama osigurane svote navedene u polici osiguratelj će naknaditi osiguraniku onaj
iznos što ga je dužan platiti temeljem odgovornosti za sudar osigurane brodice ili jahte i to:
1. Za počinjene štete brodici, jahti ili brodu s kojim se sudario i štete drugim objektima
nastale sudarom;
2. Za smrt i tjelesnu povredu putnika i posade brodice, jahte ili broda s kojim se sudario i
drugih osoba koje se ne nalaze na osiguranoj brodici ili jahti;
3. Za gubitak i oštećenje osobnih stvari putnika i posade brodice, jahte ili broda s kojim
se sudario i drugih osoba koje se ne nalaze na osiguranoj brodici ili jahti.
U slučaju sudara između dvije brodice ili jahte istog osiguranika primjenjuje se odredba o
osiguranju odgovornosti kao da brodice ili jahte pripadaju različitim osobama.
Osiguranje odgovornosti za slučaj udara
U granicama osigurane svote navedene u polici osiguratelj će naknaditi osiguraniku onaj
iznos što ga je dužan platiti temeljem odgovornosti za udar osigurane brodice ili jahte i to:
1. Za štete na imovini trećih osoba;
2. Za smrt ili tjelesno oštećenje trećih osoba, a koje se ne nalaze na osiguranoj brodici ili
jahti.
33
Osiguranje odgovornosti prema putnicima
U granicama osigurane svote naveden u polici osiguratelj će naknaditi osiguraniku onaj
iznos što ga je dužan platiti temeljem odgovornosti za putnike koje prevoze osiguranom
brodicom ili jahtom i to:
1. Za smrt ili tjelesnu povredu putnika;
2. Za gubitak i oštećenje osobnih stvari putnika.
U smislu ovih pravila pod putnikom se smatra svaka osoba na brodici ili jahti, osim djece
ispod jedne godine života, te osoba zaposelenih na brodici u bilo kojem svojstvu.
Osiguranje odgovornosti prema kupačima
U granicama osigurane svote navedene u polici osiguratelj će naknaditi osiguraniku
onaj iznos što ga je dužan platiti temeljem odgovornosti iz držanja i uporabe osigurane
brodice ili jahte za smrt ili tjelesnu povredu kupača, ali osiguratelj neće biti u obvezi ako je
takva odgovornost nastala u području gdje je osiguranoj brodici ili jahti zabranjeno ploviti ili
ako je u dotičnom području u trenutku nezgode ili neposredno prije nezgode osigurana
brodica ili jahta plovila većmo brzinom od dozvoljene, odnosno zabranjea uporaba određene
vrste pogona ( porivog uređaja ) osigurane brodice ili jahte.
Osiguranje odgovornosti zbog izlijevanja ili izabacivanja ulja
U granicama osigurane svote navedene u polici osiguratelj će naknaditi osiguraniku
onaj iznos što ga je dužan platiti temeljem odgovornosti osigurane brodice ili jahte zbog
izlijevanja ili izbacivanja ulja kojeg osigurana brodica ili jahta prevozi kao teret ili koristi kao
pogonsko gorivo i mazivo.
4.3.2. Osiguranje troškova vađenja ili uklanjanja potonule brodice ili jahte
U granicama osigurane svote navedene u polici, osiguratelj će naknaditi 80% trškova
nastalih uslijed toga što se temeljem naredbe vlasti osigurana potonula brodica ili jahta mora
vaditi ili na drugi način ukloniti s potonulog mjesta ili inače ukloniti s mjesta gdje je brodica
ili jahta nastradala, ukoliko je osiguratelj priznao potpuni gubitak brodice ili jahte.
Ako u polici nije predviđena posebna svota osiguranja za ovo dopunsko osiguranje troškova
iz prethodnog stavka ovo članka, smatrat će se da su svi ovi troškovi osigurani na istu svotu
na koju je osigurana brodica ili jahta.
34
Ovi se troškovi naknađuju neovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem.
Ni u kojem slučaju osiguratelj nije dužan vaditi ili uklanjati brodicu ili jahtu.
4.3.3. Osiguranje prijevoza brodice ili jahte kopnom
U granicama osigurane svote navedene u polici, osigurana brodica ili jahta pokrivena je
osiguranjem dok se prevozi na krovu osobnog automobila ili na prikolici osobnog automobila
i to od rizika prometne nezgode, požara, krađe brodice i neovlaštene posluge osobnim
automobilom na čijem se krovu ili prikolici nalazi brodica ili jahta.
Osiguranje pokriva i privremeni boravak i plovidbu brodice na moru time da boravak i
plovidba na moru ne može biti duža od 60 dana u tijeku jedne godine trajanja osiguranja,
odnosno ako se osiguranje sklopljeno za razdoblje kraće od godine dana, najviše 1/6 od
ukupnog broja dana obuhvaćenih osiguranjem. Plovidba na moru je ograničena na područje
plovidbe Jadranskim morem.
Odredba iz prethodnog stavka ovog članka u pogledu ukupnog broja dana primjenjuje se
neovisno o tome da li se radi o jednokratnom ili višekratnom boravku i plovidbi na moru.
Naknada štete djelomičnog gubitka ili oštećenja brodice ili jahte, izvršit će se u skladu s
odgovarajućim odredbama iz I dijela ovih Pravila, dok će se svi ostali uvjeti osiguranja za
vrijeme boravka i plovidbe brodice ili jahte na unutanjim vodama utvrđivati prema Pravilima
za osiguranje brodica ili jahte unutarnje plovidbe. Osiguraniku se uručuju navedena Pravila.
Prijevoz brodice ili jahte drugim prijevoznim sredstvom nije osigurana.
4.3.4. Osiguranje predmeta za lov i ribolov
U granicama osigurane svote naveden u polici, osiguranje pokriva prema specifikaciji
ribarske mreže i ostali pribor za ribolov, lov i sport ali samo za slučaj potpunog gubitka
brodice na kojem se osigurani predmeti nalaze, požara te provalne krađe po uvjetima ( iz
članka 3. / „Osigurani rizici“ pod stavkom broj 13/“ Provalne krađe“ ) ovih Pravila.
Dok se osigurani predmeti iz prethodnog stavka ovog članka nalaze u zatvorenom i
zaključanom spremištu na kopnu, ovo osiguranje pokriva i rizik provalne krađe.
Osiguratelj ne jamči za bilo kakve štete dok se osigurani predmeti nalaze u vodi.
35
Ako u polici nije predviđena posebna svota osiguranja za ovo dopunsko osiguranje predmeta
iz ovog članka smatrat će se da su ovi predmeti osigurani na ukupni iznos koji predstavlja do
25% od svote na koju je osigurana brodica ili jahta ( članak 22. pravila za brodice odnosno
članak 21. iz pravila za jahte ).
Ovi se predmeti naknađuju naovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem.
4.3.5. Osiguranje inventara i posebne opreme
U granicama osigurane svote navedene u polici, osiguranje pokriva inventar i specificiranu
posebnu opremu ali samo za slučaj potpunog gubitka brodice ili jahte na kojem se osigurani
inventar i/ili posebna oprema nalazi, uključiv rizik provalne krađe po uvjetima iz članka
3.“Osigurani rizici“ pod 13.“provalne krađe“ ovih pravila.
Dok se osigurani predmeti iz prethodnog stavka ovog članka nalaze u zatvorenom i
zaključanom spremištu na kopnu, ovo osiguranje pokriva rizik i provalne krađe.
Ako u polici nije predviđena posebna svota osiguranja za ovo dopunsko osiguranje predmeta
iz ovog članka, smatrat će se da su ovi predmeti osigurani na ukupni iznos koji predstavlja do
25% od svote na koju je osigurana brodica ili jahta ( članak 22. pravila za brodice odnosno
članak 21. iz pravila za jahte ).
Ovi se predmeti naknađuju neovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem.
4.4. Uvjeti za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika brodice na
motorni pogon odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim
osobama
Uvodne odredbe
U ovim Uvjetima pojedini izrazi znače
Osiguratelj – CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Miramarska 22;
Ugovaratelj osiguranja – osoba koja je s osigurateljem sklopila ugovor o osiguranju;
Osiguranik – osoba čiji je imovinski interes osiguran;
Osigurani slučaj – događaj koji bi mogao dovesti do ostvarivanja odštetnog zahtjeva
od strane oštećene osobe;
36
Korisnik – vlasnik brodice odnosno jahte i svaka druga fizička ili pravna osoba koja
voljom vlasnika stvarno raspolaže brodicom odnosno jahtom;
Svota osigurateljnog pokrića - iznos do kojeg je osiguran imovinski interes;
Premija osiguranja – iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća temeljem ugovora o
osiguranju;
Polica osiguranja – isprava o ugovoru o osiguranju;
Brodica – plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta a čija
ukupna snaga potisnih strojeva prelazi 15 kw;
Jahta – plovni objekt za šport i rezonodu čija je duljina veća od 12 metara te koji je
osim posade ovlašten prevoziti najviše 12 putnika;
Zakon – Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ( Narodne novine RH br.
151/2005 ).
Opseg pokrića, članak 1.
Osiguratelj je u obvezi, temeljem police osiguranja, nadoknaditi štetu prema
odredbama propisa o naknadi štete iz odgovornosti, ako je pri uporabi brodice odnosno jahte
navedene u polici osiguranja odgovornošću korisnika došlo do tjelesne ozljede, narušavanja
zdravlja ili smrt treće osobe.
Trećim osobama ne smatraju se osobe koje se nalaze na brodici odnosno jahti na
motorni pogon kojom je prouzročena šteta i osobe koje se nalaze na drugoj brodicim jahti,
brodu odnosno drugom plovnom objektu koje prema Zakonu članaka 41. ne ulaze u krug
trećih osoba.
Pored korisnika brodice odnosno jahte osiguranje pokriva odgovornost za naknadu
štete koju uzrokuju osobe koje voljom vlasnika rade prilikom uporabe brodice odnosno jahte,
kao i osobe koje se prevoze brodicom odnosno jahtom.
Ugovorena svota osigurateljnog pokrića predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja
za sva davanja po jednom štetnom događaju, a to je najniži iznos propisan za štetu na
osobama u vrijeme sklapanja ugovora o osiguranju, ako se drugačije ne ugovori, bez obzira na
broj oštećenih osoba.
Više vremenskih povezanih šteta predstavlja jedan osigurani slučaj, ako su štete
nastale zgob istog uzroka.
Ako je u trenutku nastanka štetnog događaja propisana svota osigurateljnog pokrića od
strane nadležnog tijela bila veća od ugovorene svote, smatra se da je osiguranje ugovoreno na
veću svotu.
37
Isključenje iz osiguranja, članak 2.
Odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 23. stavka 1. točka 1. do 5. Zakona.
Po osnovi osiguranja od odgovornosti vlasnika brodice odnosno jahte isključeni su
odštetni zahtjevi:
Ø Osoba koja je upravljala brodicom odnosno jahtom kojom je prouzročena šteta
te njezini srodnici i druge fizičke ili pravne osobe glede štete zbog smrti ili
tjelesne ozljede osobe koja je upravljala brodicom odnosno jahtom,
Ø Oštećene osobe kojoj je šteta nastala:
v Zbog uporabe brodice odnosno jahte na športskim priredbama, a kojih
je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na
vježbama te priredbe,
v Zbog djelovanja nuklearne energije za vrijeme prijevoza radioaktivnog
materijala,
v Zbog ratnih operacija, pobuna ili terorističkog čina, s tim da društvo za
osiguranje u tom slučaju mora dokazati da je šteta prouzročena takvim
događajem
Ako se posebice ne ugovori, iz osigurateljnog pokrića su isključeni odštetni zahtjevi
koji potječu iz štetnog događaja koji je nastao za vrijeme dok je brodica odnosno jahta
bila mobilizirana ili rekvirirana od stane vlasti i to od trenutka stizanja na prvo
odredište do trenutka preuzimanja brodice odnosno jahte.
Gubitak prava iz osiguranja, članak 3.
Odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 24. stavka 1. točka 1. do 6. Zakona u
kojim slučajevima osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja:
Ø Iznimno, u slučaju članka 24. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona ako osobi koja
upravlja brodicom odnosno jahtom dozvola za upravljanje brodicom odnosno
jahtom nije produžena po isteku roka valjanosti a do dana štetnog događaja
nije izgubila na produljenje valjanosti smatra se da osoba ima odgovarajuću
dozvolu za upravljanje brodicom odnosno jahtom.
38
Ø ako je u vrijeme nezgode, osoba koja je upravljala osiguranom brodicom
odnosno jahtom, bila pod utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojih droga te
psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari iz članka 24. stavak 1.
točka 4. Zakona osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja:
§ ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u
organizmu osobe koja je upravljala brodicom odnosno jahtom utvrdi da
udio alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više ( 0,5 °/oo i više );
§ ako se osoba koja je upravljala brodicom odnosno jahtom nakon
nezgode odbija podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti ili utjecaja
opojnih droga te drugih opojnih sredstava.
Ø Prava iz osiguranja gubi osiguranik koji omogući da brodicom odnosno jahtom
upravlja osoba u okolnostima iz članka 24. stavak 2. i 3. Zakona.
Ø Prava iz osiguranja gubi osiguranik ako omogući da se brodicom odnosno
jahtom prevoze osobe na mjesto koje nije predviđeno za prijevoz osoba, za
odštetne zahtjeve koje te osobe postave, osim za odštetne zahtjeve osoba koje
se prevoze u skladu s propisima;
Ø Osiguranik ne gubi svoja prava iz prethodnih odredaba ovog članka:
§ ako dokaže da nije kriv za postojanje okolnosti koje dovode do gubitka
prava iz osiguranja;
§ ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj svezi sa činjenicom da je
osoba koja je upravljala brodicom odnosno jahtom u trenutku nezgode
bila pod ujecajem alkohola, opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili
drugih psihoaktivnih tvari;
Ø Osiguranik koji gubi svoja prava iz osiguranja temeljem prethodnih odredaba
ovog članka dužan je osiguratelju nadoknaditi isplaćeni iznos najviše do 12
( dvanaest ) prosječnih neto plaća prema zadnjem službenom izvješću
Državnog zavoda za statistiku;
Ø Ako za povećani rizik nije plaćena dodatna premija, osiguranik gubi pravo iz
osiguranja za svaki osigurani slučaj iz povećanog rizika u omjeru između
plaćene premije i premije koju je trebao platiti.
39
Obveze osiguranika, članak 4.
Osiguranik je u obvezi prema svojim mogućnostim pomagati osiguratelju u rješvanju
pitanja odgovornosti. stoga je dužan u roku od tri dana od štetnog događaja dati mu
istinite i iscrpne podatke o tijeku nezgode i njehim okolnostima.
Ako je protiv osiguranika ili osobe za koju on odgovara postavljen odštetni zahtjev,
podnijeta tužba za naknadu štete, postavljen građansko – pravni zahtjev ili stavljen
prijedlog za osiguranje dokaza, obvezan je u roku iz prethodnog stavka koji počinje
teći od primitka narečene dokumentacije bez odlaganja o tome izvijestiti osiguratelja i
dostaviti mu sva pisma koja sadrži odnosno odštetni zahtjev.
Osiguranik je u obvezi obavijestiti osiguratelja o pokretanju parnice iz prethodnog
stavka kako bi se osiguratelj mogao umiještati u parnicu na strani osiguranika. vođenje
parnice osiguranik može prepustiti osiguratelju.
Osiguranik je u obvezi obradu odštetnih zahtjeva prepustiti osiguratelju, te nema pravo
odbiti ih, naročito priznati ih, osim ako time čini očiglednu nepravdu.
Ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik dužan je sve obavijesti koje upućuje
osiguratelju pismeno potvrditi, a naročito promjenu imena, naziva i adrese.
Obveze osiguratelja, članak 5.
Osiguratelj je dužan podmiriti osnovane zahtjeve u zakonskim rokovima te voditi
brigu o zaštiti osiguranika od neutemeljenih ili pretjeranih odštetnih zahtjeva.
ako osiguratelj povrijedi ovu obvezu, dužan je osiguraniku nadoknaditi štetu.
Osiguratelj je ovlašten da u ime osiguranika daje sve izjave koje su prema njegovom
mišljenju potrebne zbog naknade štete ili zbog zaštite od neutemeljenih ili pretjeranih
zahtjeva.
40
Teritorijalna valjanost osiguranja, članak 6.
Osigurateljno pokriće se pruža za plovidbu teritorijalnim morem, unutarnjim morskim
vodama i unutarnjim vodama Republike Hrvatske, ako nije drugačije ugovoreno.
Početak i prestanak osigurateljnog pokrića, članak 7.
Obveza osiguratelja iz ugovora o osiguranju ako nije drugačije ugovoreno počinje po
isteku 24-tog sata dana koji je u ispravi o osiguranju naveden kao početak osiguranja,
a prestaje po isteku 24-tog sata koji je u ispravi o osiguranju naveden kao dan isteka
trajanja osiguranja.
Utvrđivanje premije, članak 8.
Premiju osiguranja utvrđuje osiguratelj na osnovi ovih Uvjeta te Premijskog sustava za
obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika brodice na motorni pogon odnosno
jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama.
Plaćanje premija, članak 9.
Prvu ili jednokratnu premiju ugovaratelj osiguranja plaća prigodom primitka police, a
svaku sljedeću premiju prvog dana nakon svakog osigurateljnog razdoblja, ako nije
drugačije ugovoreno. ugovatarelj osiguranja šalje premiju osiguranja na svoj rizik i o
vlastitom trošku.
Vraćanje premije, članak 10.
U slučaju odjave brodice odnosno jahte zbog uništenja, raskodovanja, stavljanja izvan
prometa ( mirovanja ) ili krađe brodice odnosno jahte, osiguratelj je u obvezi na
zahtjev ugovaratelja osiguranje vratiti neiskorišteni dio premije od dana uništenja
odnosno od dana primitka otkaza osiguranja, ako se do dana odjave nije ostvario
osigurani slučaj.
41
Prilikom obračuna neiskorištenog dijela premije prema prethodnom stavku,
primjenjuje se premijski sustav koji je vrijedio na dan ugovaranja osiguranja.
Promjena vlasnika brodice odnosno jahte, članak 11.
Ako se za vrijeme trajanja osiguranja promijeni vlasnik odnosno korisnik brodice
odnosno jahte, prava i obveze iz ugovora o osiguranju od odgovornosti prenose se na
novog vlasnika odnosno korisnika i traju do isteka tekućeg osigurateljnog razdoblja.
Pisani oblik, članak 12.
Smatra se da je ugovor o osiguranju valjan ako je sklopljen u pisanom obliku te ako su
ugovaratelju osiguranja uručeni ovi Uvjeti te polica osiguranja. Sva izvješća i izjave
koje se daju temeljem ugovora o osigruranju moraju biti date u pisanom obliku.
Izvansudsko rješavanje sporova, članak 13.
Sve osobe koje svoj pravni interes crpe iz ugovora o osiguranju zaključenom prema
ovim Uvjetima, prvenstveno će sve svoje eventualne sporove sa osigurateljem, koji
proizlaze ili su u vezi sa predmetnim ugovorom o osiguranju, nastojati riješiti
sporazumno, sukladno pravilima postupka osiguratelja o izvansudskom rješavanju
sporova.
Ukoliko ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili oštećena osoba nisu zadovoljni odlukom
osiguratelja mogu podnijeti prigovor Povjerenstvu osiguratelja za rješavanje prigovora
koje je dužno podnositelju prigovora u roku od petnaest dana dostaviti pisanu Odluku
o prigovoru.
Ukoliko spor nije riješen u izvansudskom postupku kod osiguratelja, svaka od stranaka
u sporu može predložiti drugoj strani pokretanja postupka mirenja pri Centru za
mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje ili drugoj organizaciji za mirenje. Prijedlog
za mirenje dostavlja se Centru za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje ili drugoj
organizaciji za mirenje u pisanom obliku.
42
Nadležnost u slučaju spora, članak 14.
U slučaju spora između ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika i osiguratelja,
nadležan je stvarno nadležni sud prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju..
Naputak za ostvarivanje prava oštećene osobe na naknadu štete
Svoj odštetni zahtjev oštećena osoba uz priklop dokumentacije o osnovi i visini štete
podnosi osiguratelju štetnika. Pogrešno je mišljenje da u slučaju tjelesnih ozljeda ili
smrti sudionika nesreće na moru odštetni zahtjev treba rješavati sudskim putem u
drađanskom parnici – u osiguranju danas rade stručnjaci raznih profila – pravnici,
inžinjeri, liječnici i sl. te su društva za osiguranje u mogućnosti u vrlo kratkom roku
riješiti svaki pa i najsloženiji odštetni zahtjev.
Članak 33. Pravila Croatia osiguranja sadrži stavke.
Ako oštećena osoba podnese odštetni zahtjev iz naslova odgovornosti, osiguranik je dužan
odmah izvijestiti osiguratelja i dostaviti mu svu raspoloživu dokumentaciju s podacima
potrebnim za utvrđivanje osnove i visine štete.
Osiguranik ne smije bez suglasnosti osiguratelja priznati svoju odgovornost niti sklapati
nagodbu. U protivnom, osiguratelj može odbiti isplatu naknade potpuno ili djelomično ako se
utvrdi da osiguranik nije bio odgovoran ili da je njegova odgovornost manja od one koju je
priznao.
Odredbe iz prethodnog stavka ovog članka, primjenjivat će se i na slučajeve iz sudskog spora
ako osiguranik nije o tome na vrijeme izvijestio osiguratelja pa ovaj stavi opravdane
prigovore u vezi s vođenjem spora.
Osim naknade svote koju je osiguranik dužan platiti u svezi sa svojom odgovornošću
pokrivenom osiguranjem, iz osiguranja će se naknaditi i troškovi potrebni za utvrđivanje
visine obveze osiguranika, ali ukupno najviše do osigurane svote.
43
Iz osiguranja se naknađuju troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja ili u sporazumu s
njima, radi zaštite od neopravdanih ili pretjeranih zahtjeva oštećenih osoba, te troškovi
razumnih mjera što ih je osiguranik ppoduzeo u istu svrhu bez suglasnosti osiguratelja ako se
takva suglasnost nije mogla pravovremeno dobiti.
Ako su ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka ovog članka, troškovi osiguranika naknađuju se i
preko osigurane svote.
5. INSTITUTSKE KLAUZULE ZA OSIGURANJE JAHTI
Na ovo osiguranje primjenit će se englesko pravo i praksa.
5.1. Klauzula brodica/jahti u službi te u raspremi
Brodica/jahta osiguranje obuhvaća trup plovila, njegov pogonski motor, čamac(e) i
opremu plovila kako je uobičajeno opremljeno prilikom prodaje ( u nastavku teksta: jahta ).
U službi i u raspremi jahta je osigurana, u skladu s odredbama ovog osiguranja:
Ø Dok se nalazi u službi na moru ili unutarnjim vodama ili u luci, dokovima, marinama,
na saonicama, na tlu poduprta gredama, na pontonima, ili na čvrstom tlu ili u glibu ili
na mjestu uskladištenja na kopnu, uključujući podizanje ili izvlačenje te spuštanje u
vodu, i može isploviti i ploviti s peljarom ili bez njega, obavljati probne vožnje i
pružati pomoć te tegliti brodove ili druga plovila ako su u opasnosti.
Osiguranje se pruža uz uvjet da osigurana jahta neće biti tegljena – osim kada je to
uobičajeno ili se tegli do prve sigurne luke odnosno mjesta kada joj je potrebna pomoć
– kao i da neće tegliti i pružati usluge spašavanja na temelju ugovora koji je prethodno
sklopio brodar, zapovjednik, upravitelj broda ili naručitelj.
Ø Dok se nalazi u raspremi izvan službe kako se to predviđa dolje u klauzuli 4 ( u
daljnjem tekstu ću koristiti brojeve klauzula te se moze vidjeti u prilogu na koju
klauzulu se to odnosti ), uključujući podizanje ili izvlačenje te spuštanje u vodu, dok
se premješta u brodogradilištu ili u marini, rasprema, oprema, temeljito pregledava,
redovno održava ili se pregledava ( također su uključeni ulazi i izlazi u dok, periodi
dok pluta imobilana identični raspremanju i opremanju, i dopušta se njezino
premještanje u teglju ili na drugi način ali ne i izvan granica luke ili mjesta gdje se
nalazi vezana u raspremi ). Isključeni su periodi dok se ona koristi za stanovanje ili
44
dok prolazi glavne popravke ili se preuređuje, osim ako se o tome ne obavijesti
osiguratelj i ugovori dodatna premija koju zahtjeva osiguratelj.
Ø Usprkos odredbi sadržanih u klauzuli 2.1., inventar i oprema jahte, uključivši
vanbrodske motore, osigurani su u skladu s odredbama ovog osiguranja dok se nalazi
na mjestu uskladištenja i popravka na kopnu.
5.2. Klauzula jamstva za plovidbu i najam, održavanje u respremi te za
brzinu
Jamstvo ( warranties ) – za plovidbu i za izdavanje jahte u najam
Jamči se da neće ploviti izvan granica navedenih u Prilogu uz policu, ili će se, uz
prethodno obavještenje osiguratelja, držati osiguranom prema uvjetima koji će se ugovoriti.
Jamči se njeno korištenje samo za privatnu razonodu te da se neće izdavati uz plaćanje
najma ili uz odštetu bez izričitog odobrenja osiguratelja.
Jamstvo ( warranty ) – za održavanje u raspremi
Jamči se držanje u raspremi izvan službe kako se naznačuje u Prilogu uz policu, ili će
se, uz prethodno obavještavanje osiguratelja, držati osiguranom prema uvjetima koji će se
ugovoriti s osigurateljem.
Jamstvo ( warrantyes ) – za brzinu
Jamči se da maksimalno dizajnirana brzina jahte, ili matične jahte ako se radi o jahti
koja ima vlastiti čamac ili čamce, neće biti veća od 17 čvorova.
U slučajevima gdje se osiguratelj složio da se ovo jamstvo izbriše, uvjeti sadržani u
klauzuli za brza plovila ( 19 ) će se također primjenjivati.
45
5.3. Klauzula za produljenje osiguranja, prijenos prava iz ugovora te
promjena vlasništva
Produljenje osiguranja
Ako je osigurani brod u trenutku prestanka ovog osiguranja na moru ili je u opasnosti
ili u luci skloništa odnostno u luci koja nije odredišna, osiguranje se produljuje do dolaska
broda u odredišnu luku uz plaćanje razmjene mjesečne premije, ukoliko se o tome prethodno
obavijesti osiguratelj.
Prijenos prava iz ugovora
Osiguratelja neće obvezivati niti će se on suglasiti s prijenosom ugovornih prava
osiguranika na drugu osobu, prijenosom samo nekih njegovih prava ili novčanih potraživanja
koja postoje ili mogu nastati, osim ako se u polici ne unese izjava o takvu prijenosu s
datumom prijenosa i potpisom osiguranika ili cedenta u slučaju daljnjeg prijenosa, te tako
indosirana polica ne podnese osiguratelju prije ispalte naknade za štetu ili povrata premije iz
ovog osiguranja.
Promjena vlasništva
Ova će klauzula imati prednost pred bilo kojom drugom pisanom, tipkanom ili
tiskanom odredbom ovog ugovora ako s njom nije u skladu.
Ako se jahta proda ili se prenese u novo vlasništvo, ili, u slučajevima kad se jahta
nalazi u vlasništvu kompanije, se promjene kontrolni interesi u kompaniji, ovo će se
osiguranje prekinuti od trenutka kada je došlo do takvog prijenosa odnosno promjene i
zaračunati će se proporcionalni dnevni neto povrat premije za period dok se jahta nalazila u
službi i/ili raspremi, osim ako osiguratelj pismeno ne potvdi da će nastaviti osiguranje.
Ako je jahta u međuvremenu već napustila svoj privez ili se je tijekom prodaje ili
prijenosa vlasništva nalazila na moru, ovakav prekid osiguranja će se na zahtjev osiguranika
suspendirati do dolaska jahte u luku ili mjesto odredišta.
46
5.4. Klauzula opasnosti, isključenje iz osiguranja te odgovornost prema
trećim strankama
Opasnosti
Uvijek uz uvjet izuzeća iz ovog osiguranja ovim je osiguranjem pokriven gubitak ili
oštećenje predmeta nastalo zbog opasnosti mora, rijeka, jezera ili drugih plovnih voda, požara,
izbacivanja u more, piraterije, dodira s dokom ili lučkom opremom ili uređajima, kopnenim
vozilom, zrakoplovom ili drugim letjelicama ili predmetima što iz njih ispadnu.
Potresa, vulkanse erupcije ili udara groma i ako gubitak ili oštećenje nisu posljedica
pomanjkanja dužne pažnje osiguranika brodara ili upravitelja jahte, ovim je osiguranjem
pokriven gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta nastalo zbog nezgoda prilikom ukrcaja,
iskrcaja ili premještanja zaliha, inventara, opreme, motora ili goriva.
Eksplozija, zlonamjernih postupaka, krađe cijele jahte ili njezinih čamaca ili
vanbrodskih motora pod uvjetom da su oni bili sigurno pričvršćeni na jahti ili njenim
čamcima uz korištenje posebnih anti . provalnih naprava pored uobičajene metode
pričvršćivanja.
Pokrivena je i krađa motora, uključivši vanbrodske motore, inventar i opremu jahte
nakon nasilne provale u jahtu ili mjesto gdje je uskladištena ili gdje se vrše popravci.
Gubitaka ili oštećenja osiguranog predmeta, izuzev motora i nosača ( ali ne i potporne osovine
ili vijaka ) električne opreme i baterija nosača, prouzročenih zbog skrivenih mana trupa ili
stroja, loma osovine ili prsnuća kotlova ( isključeni su troškovi zamijenjenih ili popravljenih
dijelova na oštećenoj osovini i naprsnutom kotlu, nepažnje bilo koje osobe, ali se isključuju
troškovi vezani za otklanjanje mane ili kvara nastalih zbog nemara ili povrede ugovora oko
radova na popravcima ili preuređenju od strane osiguranika i/ili brodara ili normalnog
održavanja jahte.
Ovo osiguranje pokriva troškove pregleda dna jahte nakon nasukanja, ako su razumno
poduzeti posebno za tu svrhu, čak i ako nije ustanovljena šteta.
47
Isključenje iz osiguranja
Nikakav zahtjev za naknadu štete neće se dozvoliti u pogledu vanbrodskog motora
koji je otpao ili je ispušten s plovila brodskog čamca koji ima maksimalno designiranu brzinu
veću od 17 čvorova, osim ako takav čamac nije posebno pokriven ovim osiguranjem i također
i u skladu sa odredbama klauzule za brze čamce ( 19 ), ili se nalazi na matičnom brodu ili u
raspremi na kopnu.
Brodskog čamca na kojem nije permanentno naznačeno ime matičnog plovila jedara
ili zaštitnih pokrivača podignutih vjetrom ili otpuhanih kod postavljanja, osim ako nisu
posljedica oštećenja oblica za koje su jedra bila privezana, ili ako nisu prouzročeni
nasukanjem, sudarom ili dodirom jahte s bilo kojom vanjskom tvari ( led se uključuje ) osim
vode.
Jedra, jarboli i oblice za privez jedara ili nepokretne i pokretne takelaže dok se jahta
natječe, osim ako do gubitaka i oštećenja nije došlo zbog nasukanja, potonuća ili izgaranja
jahte, ili dok je jahta bila u plamenu ili u sudaru ili u dodiru s bilo kojim vanjskim tvarima
( led se uključuje ) osim vode.
Osobna prtljaga, potrošne zalihe, opreme za ribolov ili privezivanje .
Oplate – oblaganja i popravaka – osim ako do gubitaka i oštećenja nije došlo zbog
nasukanja, potonuća ili izgaranja jahte, ili dok je jahta bila u plamenu ili u sudaru ili u dodiru
s bilo kojim vanjskim tvarima ( led se uključuje ) osim vode.
Gubitaka ili izdataka nastalih zbog otklanjanja grešaka u oblikovanju ili konstrukciji
ili bilo kojih drugih troškova poduzetih u svrhu poboljšanja ili izmjena u oblikovanju i
konstrukciji jahte.
Motora ili nosača ( ali ne i potporne osovine ili vijka ) eletrične opreme i baterije i
nosača tamo gdje su gubici i oštećenja bili prouzročeni nevremenom, ali se ne isključuju
oštećenja prouzročena zbog uranjanja jahte, ali ova klauzula ne isključuje gubitke i oštećenja
koja su nastala zgob toga što se je jahta nasukala ili je imala sudar ili dodir s drugim brodom,
pirom ili gatom.
48
Odgovornost prema trećim strankama
Ova će se klauzula primjeniti samo kad je u Dodatku polici naznačen iznos
određen za te svrhe.
Osiguratelj je suglasan da će osiguraniku nadoknaditi svaki iznos ili iznose zašto je
pravovaljano utvrđena njegova odgovornost plaćanja i koji će biti plaćeni, zato što je jahta
osigurana i zato što su incidenti nastali za vrijeme trajanja ovog osiguranja zbog:
- Gubitaka ili oštećenja bilo kojeg drugog broda ili stvari na drugom brodu,
- Gubitka života, tjelesnih ozljeda ili bolest, uključujući plaćanja koja su
učinjena radi spašavanja života, prouzročenih na ili blizu jahte ili bilo kojeg
drugog broda,
- Namjernog ili stvarno poduzetog dizanja, uklanjanja ili uništenja podrtine
osigurane jahte ili tereta na njoj ili zbog nemara ili propusta da se oni podignu,
uklone ili unište.
Ø Pravni troškovi
- Osiguratelj će također platiti, uz dobivanje njegove prethodne pismene
suglasnosti troškove pravnih radnji koje osiguranih bude imao ili koje je dužan
platiti zgob toga što je osporavao svoju odgovornost ili zbog vođenja
postupaka za ograničenje odgovornosti
- Troškove zastupanja prilikom istražnog postupka ili istrage povodom nesretnih
slučajeva
Ø Sudar brodova istog brodara
Ako se osigurana jahta sudari s brodom ili primi usluge spašavanja od broda koji je u
cijelosti ili dijelom pripada istom vlasniku ili je pod istom upravom, osiguranik će
imati ista prava iz ovog osiguranja kao što bi ih imao da je brod s kojim se sudario
isključivo u vlasništvu osoba koje nemaju interes na osiguranom brodu. U takvim će
slučajevima odluku o odgovornosti i o iznosima koje treba platiti za pružene usluge
spašavanja donijeti arbitar pojedinac kojega sporazumno odrede osiguratelj i
osiguranik.
49
Ø Plovidba drugih osoba
Odredbe ove klauzule ( 11 ) protegnu će se na bilo koju osobu koja plovi ili kojoj je
povjeren nadzor nad osiguranom jahtom uz odobrenje osiguranika naznačenog u ovom
osiguranju ( ne odnosi se na osobe zaposlene od strane brodogradilišta, marine,
remontnog brodogradilišta, navoza, yacht kluba, agencija za kupoprodaju ili drugih
sličnih organizacija ), i koja je, dok tako plovi ili ima nadzor nad jahtom, bila obvezna
platiti i platila je na temelju rzika pokrivenih u klauzuli 11 bilo koji iznos ili iznose
osobi ili osobama koja nije osiguranik naznačen u ovom osiguranju.
Nadoknade na temelju ove klauzule pravno ( inure ) će se priznavati samo u korist
osiguranika, a drugoj osobi koja plovi ili ima nadzor nad jahtom samo uz pismeni
zahtjev ili posredstvom osiguranika. Ovo protegnuće neće utjecati na povećanje
odgovornosti osiguratelja iznad ograničenja odgovornosti koja su nametnuta u
klauzuli 11. 8. Dolje i ono se podređuje svim drugim odredbama, jamstvima i uvjetima
iz ovog osiguranja. Klauzula 11.4. neće ni u kojem smislu nadjačavati odredbe
sadržane u klauzuli 3.2. gore.
Ø Uklanjanje podrtine
Ovim će se osiguranjem također platiti, nakon odbitka iz spašavanja, troškove
uklanjanja podrtine osigurane jahte s bilo kojeg mjesta koje je u vlasništvu, zakupu ili
je zaposjednuto od osiguranika.
Ø Isključena iz područja odgovornosti
Usprkos odredbama ove klauzle ( 11 ) ovo osiguranje ne pokriva odgovornost za štete
ili troškove u pogledu bilo kakvog izravnog ili posrednog plaćanja od strane
osiguranika na temelju „workmen's compensation“ ili „employers' liability“ akta ili
bilo koje druge statutarne ili običajne odgovornosti u pogledu povrede ili bolesti
radnika ili drugih osoba zaposlenih u bilo kojem vidu od strane osiguranika ili bilo
koje druge osobe koja je zaštićena ovim osiguranjem na temelju odredbi klauzule 11.4.
gore, u svezi s osiguranom jahtom ili njenim teretom, materijalima ili popravcima.
Čamcima koji pripadaju jahti i imaju najveću designiranu brzinu veću od 17 čvorova,
osim ako nisu posebno pokriveni ovim osiguranjem i također pod uvjetima klauzule za
brze čamce ( 19 ) dolje, ili ako su na matičnom plovilu – jahti ili u raspremi na kopnu.
Odgovornosti prema ili nastaloj od strane osobe angažirane skijanjem na vodi ili
aquaplaningom, dok je tegljena jahtom ili se je pripremala za tegljenje ili nakon što je
50
bila tegljena, sve dok ona nije sigurna na jahti ili na kopnu odgovornosti prema ili od
strane osobe angažirane sportskim aktivnostima, osim skijanja na vodi i aquaplaninga,
dok je tegljena jahtom ili se pripremala za tegljenje ili nakon tegljenja, sve dok ona
nije sigurna jahti ili na kopnu.
Kaznenih ili primjerenih šteta bilo kako opisanih.
Ø Odgovornost za skijaše na vodi
Ako su klauzule 11.6.3. i/ili 11.6.4. gore precrtane, odgovornosti koje se u njima
spominju biti će pokrivene ovim osiguranje, ali uvijek prema jamstvima, uvjetima i
ograničenjima ovog osiguranja.
Ø Ograničenje odgovornosti
Osgovornost osiguratelja prema klauzuli 11, za svaki pojedinačni incident ili niz
incidenata nastalih iz istog događaja, neće ni u kojem slučaju prelaziti iznos koji je za
tu svrhu naznačen Dodatku polici, ali kad je odgovornost bila osporena uz pismenu
suglasnost osiguratelja, osiguratelj će također platiti sličan razmjer troškova koje će
osiguranika zapasti ili će ih biti prisiljeni platiti.
5.5. Klauzula prekoračenja i odbitna franšiza, obavijest o šteti i
ponude za popravak te troškovi spašavanja
Prekoračenje i odbitna franšiza
Iz ovoga se osiguranja neće platiti naknada štete za opasnosti koje su pokrivene
ovim osiguranjem osim ako ukupni iznos svih takvih šteta proisteklih iz svake
pojedine nezgode ili događanja ( uključujući i odštetne zahtjeve prema klauzulama 11,
14 i 15 ) ne premaši iznos naznačen za tu svrhu u Dodatku polici, u kojem će se
slučaju taj iznos odbiti od naknade. Ova klauzla ( 12 ) neće se primijeniti na zahtjeve
za naknadu štete zgob stvarnog ili izvedenog potpunog gubitka jahte ili, ako takvi
zahtjvei postoje, neće se primijeniti na odštetne zahtjeve koji se povezuju s klauzulom
15 i koji su nastali iz istog događanja ili nezgode.
Prije nego što će se primijeniti odredbe klauzla 12.1. gore i kao dodatak tome,
osiguratelj ima pravo opcije odbitka s naslova novo za staro koji neće prelaziti jednu
51
trećinu gubitka ili oštećenja za zaštitne pokrivače, jedra i takelažu, vanbrodske more
bilo da su oni osigurani za izdvojenu vrijednost pod ovim osiguranjem ili ne.
Obavijestiti o šteti i ponude za popravak
Ako nastankom nekog događaja postoji mogućnost da se osiguratelju postavi
odštetni zahtjev za naknadu štete prema ovom osiguranju, o tome treba bez odlaganja
obavijestiti osiguratelja, au to slučaju krađe i zlonamjernog postupka također i policiju.
U slučaju nastanka, gubitka ili oštećenja, o tome treba obavijestiti osiguratelja
prije pregleda štete, a ako se brod nalazi u stranoj državi treba obavijestiti i najbližeg
Llodova agenta, kako bi se osiguratelju omogućilo da, ako to želi, imenuje vještaka
koji će ga predstavljati.
Osiguratelj ima pravo odrediti u koju će luku jahta biti upućena radi dokovanja
i popravaka ( s tim što će se osiguraniku nadoknaditi stvarni dodatni troškovi
putovanja nastali zbog udovoljavanja zahtjevu osiguratelja ). Osiguratelj ima pravo
zabrane u pogledu izbora mjesta za popravak i osobe popravljača.
Osiguratelj također može pribavljati ponude ili zahtjevaati da se pribave
ponude za popravak osigurane jahte.
Troškovi spašavanja
Vezano uz izričite odredbe ovog osiguranja, troškovi spašavanja poduzetog
radi sprečavanja gubitaka od osiguranih opasnosti mogu se nadoknaditi iz naslova
gubitaka iz tih opasnosti.
5.6. Klauzula dužnosti osiguranika, nepopravljeni oštećeni osigurani
predmet, izvedeni potpuni gubitak te jamstvo za dopunska osiguranja
Dužnost osiguranika
U slučaju bilo koje štete i nezgode dužnosti je osiguranika, njegovih službenika
ili punomoćnika, da poduzme sve razborite mjere radi sprečavanja ili smanjenja štete
koje se nadoknađuju ovim osiguranjem.
Ako su ispunjeni uvjeti iz odredbi što slijede i odredbi klauzule 12, osiguratelj
će sudjelovati u troškovima koje su osiguranik, njegovi službenici ili punomoćnici
primjerno i razborito učinili u provedbi naprijed predviđenih radnji. Zajednička
52
havarija, nagrade za spašavanja, troškovi obrane od odštetnih zahtjeva ili osvarenja
naknade štete u odnosima iz sudara brodova i troškovi osiguranika pri pobijanju
odgovornosti pokriveni u klauzuli 11.2., nisu nadoknadivi prema ovoj klauzuli ( 15 ).
Osiguranik će pružiti osiguraniku svu moguću pomoć u prikupljanju
informacija i dokaza ako se osiguratelj odluči i pokrene postupke u ime osiguranika,
ali na svoj trošak i u svoju korist, radi nadoknade odšteta ili da se zaštiti od
potraživanja trećih osoba u pogledu što je pokrivno ovim osiguranjem.
Poduzimanje mjera od strane osiguranika ili osiguratelja radi očuvanja, zaštite
ili spašavanja osiguranog predmeta neće imati značenje odricanja prava na napuštaj ili
njegov prihvat, niće će na drugi način utjecati na prava jedne ili druge stranke.
Iznos nadoknadiv prema ovoj klauzuli ( 15 ) pribrojat će se drugim naknadama za
štete pokrivene ovim osiguranjem, ali ni u kojem slučaju iznos nadoknadiv iz klauzule
15.2. ne može premašiti svotu na koju je jahta osigurana ovim osiguranjem.
Nepopravljeni oštećeni osigurani predmet
Ako se oštećena osigurana jahta ne popravi dok osiguranje traje, šteta se
nadoknađuje u visini razborito procijenjenog gubitka tržišne vrijednosti jahte zbog
oštećenja u trenutku isteka roka osiguranja, ali ne iznad razborito procijenjenih
troškova potrebnih za popravak osigurane jahte.
Osiguratelj neće biti u obvezi ako osigurana jahta nije popravljena a naknadno,
za trajanje ovog osiguranja ili njegova produženja, nastupi potpuni gubitak jahte –
neovisno o tome da li je šteta zbog potpunog gubitka jahte pokrivena ovim
osiguranjem ili nije.
Ako se oštećena osigurana jahta ne popravi dok osiguranje traje, osiguratelj
neće biti u obezi iznad osigurane vrijednosti jahte u trenutku prestanka ovog
osiguranja.
Izvedeni potpuni gubitak
Kod određivanja je li nastupio izvedeni potpuni gubitak jahte, kao vrijednost
jahte u popravljenom stanju uzet će se osigurana vrijednost ne uzimajući u obzir
vrijednost jahte u oštećenom stanju ili njena vrijednost kao starog željeza odnosno
podrtine.
Neće se prihvatiti odštetni zahtjev za izvedeni potpuni gubitak koji se temelji
na troškovima potrebnim za obnovu i/ili popravak jahte, osim ako ti troškovi nisu veći
53
od osigurane vrijednosti. Pri donošenju odluke u obzir će se uzeti troškovi koji se
odnose samo na jednu nezgodu ili na niz oštećenja koja su nastala u jednoj te istoj
nezgodi.
Jamstvo – warranty – za dopunska osiguranja
Osiguranje se pruža uz uvjet da se u polici osiguranja neće osigurati nikakav
interes osiguranika, založnih vjerovnika ili brodovlasnika u pogledu disbursmenta,
komisije, profita ili drugih interesa ili dodatne ili povećane vrijednosti trupa i stroja,
osim ako osigurana vrijednost jahte ne prelazi Lstg. 50 000, u kojem slučaju ne smije
biti veći od 10 posto vrijednosti ukupnog osiguranja koja se navodi u Dodatku polici.
Osiguratelj neće zbog povrede ovog jamstva imati pravo odbiti odštetni zahtjev
založnog vjerovnika koji je ovo osiguranje prihvatio a nije mu bilo poznato da postoji
takva povreda ugovornih uvjeta.
5.7. Klauzula o brzim čamcima i opozivanje osiguranja i povrat premije
Klauzula o brzim čamcima
Klauzula 19 kada se primjenjuje imat će prednost nad svim konfliktnim
odredbama u gornjim klauzulama
U ovom osiguranju postavljen je uvjet, tj. „condition“, da se osiguranik
naznačen u Dodatku polici ili druga kompetentna osoba ili osobe mora nalaziti na
jahti i njome upravljati dok je jahta u vožnji.
Neće se prihvatiti odštetni zahtjev za gubitka ili oštećenja jahte ili odgovornosti
prema trećim osobama ili servisima koji pružaju usluge spašavanja.
Zbog nasukanja potonuća preplavljanja uronuća ili dok je jahta bila nasumce
prepuštena slučaju, dok se je bez nadzora nalazila vezu ili sidrištu izložene plaže ili
obale.
Nastalih dok je jahta učestvovala u takmičenjima ili brzinskom testiranju, ili
bilo kakvim probama s tim u svezi.
Neće se prihvatiti odštetni zahtjev u pogledu kormila, noseće osovine ili vijka.
54
Na temelju odredbi klauzula 9.2.2.1. i 9.2.2.2. za gubitak ili oštećenje prouzročeno
nevremenom, vodom ili dodirom koji se ne odnose na drugi brod, pier ili gat, ali ova
klauzula 19.3.2. ne isključuje štete prouzročene zbog toga što je jahta bila uronuta
zbog nevremena.
Ako je jahta opremljena s unutrašnjim motorom neće se pridavati odgovornost prema
ovom osiguranju u pogledu odštetnih zahtjeva zbog požara ili eksplozije, osim ako
jahta nije opremljena strojarnicom ( ili sličnim prostorom za stroj ), prostorom za tank
i kuhinju te protivpožarnim sustavom, automatskim ili s kontrolom na mjestu
kormilarenja, propisno postavljenim i održavanim u efikasnom i dobrom radnom
stanju.
Opozivanje osiguranja i povrat premije
Osiguratelj može opozvati ovo osiguranje u bilo koje vrijeme uz uvjet davanja
30 dnevne obavijesti osiguraniku ili obostranim sporazumom, kada će se proporcijalni
dnevni neto povrat premije ukalkulirati u premije za periode dok je brod u službi i u
raspremi.
5.8. Klauzula isključenja ratnih rizika, štrajka i političkih djelovanja
te isključenje nuklearnog rizika
Sljedeće će klauzule imati prednost pred svim drugim klauzulama i svaka
ugovorna odredba koja s njima nije u skladu neće proizvesti nikakav pravni
učinak
Isključenje ratnih rizika
Ovo osiguranje ne pokriva gubitak, oštećenje, odgovornosti ili troškove nastale
zbog rata, građanskog rata, revolucije, ustanka, pobune ili nekog drugog građanskog
sukoba koji zbog toga nastane, ili bilo kojeg neprijateljskog akta od jedne zaraćene
strane ili protiv nje. Zapljene uzapčenja, zaustavljanja, ograničenja ili zadržavanja ( s
55
izuzetkom baraterije i piraterije ), kao i posljedica tih akata ili pokušaja da se oni
izvrše kao.
Zaostalih mina, torpeda, bombi ili drugog ratnog oružja.
Isključenje rizika štrajka i političkih djelovanja
Ovo osiguranje ne pokriva gubitak, oštećenje, odgovornost ili troškove koje su
prouzrokovali štrajkaši, radnici otpušteni s posla ili osobe koje sudjeluju u radničkim
nemirima, nasiljima ili građanskim nemirima. Teroristi ili osobe koje djeluju s
političkim motivom.
Isključenje nuklearnog rizika
Ovo osiguranje ne pokriva gubitak, oštećenje, odgovornost ili troškove nastale
zbog uporabe ratnog oružja za koje se koristi atomska ili nuklearna fisija i/ili fuzija ili
neka druga slična reakcija ili radioaktivna sila ili tvar ionizirajuće radijacije ili
nuklearnim zatrovanjem izazvanim nuklearnim gorivom, nuklearnim otpadom ili
izgaranjem nuklearnog goriva, radioaktivne, otrovne, eksplozivne ili neke druge
opasne tvari s eksplozivnim nuklearnim sklopom ili nuklearnim sastojkom.
5.9. Institutske klauzule za osiguranje jahti od ratnih rizika i rizika štrajka
Na ovo osiguranje primijenit će se englesko pravo i praksa
Opasnosti
Ovo osiguranje, osim šteta isključenih iz osiguranja niže navedenih odredbama
pokriva gubitak ili oštećenje jahte nastalog zbog rata, građanskog rata, revolucije,
ustanka, pobune, građanskih sukoba koji zbog toga nastanu, ili bilo kojeg
neprijateljskog akta od jedne zaraćene strane ili protiv nje, zapljene, uzapćenja,
zaustavljanja, ograničenja ili zadržavanja, kao i od posljedica tih akata ili pokušaja da
se oni izvrše. Zaostalih mina, torpeda, bombi i drugog napuštenog ratnog oružja.
Postupaka štrajkaša, radnika otpuštenih s posla ili osoba koje sudjeluju u radničkim
nemirima, nasiljima ili građanskim nemirima.
56
Postupaka terorista ili bilo koje osobe koja djeluje znonamjerno ili s političkim
motivom konfiskacije ili eksproporcie.
Pod uvjetom da se osiguranje rizika prema gornjoj klauzuli ( uz izuzetak
klauzule br. 1.4. ) neće primjenjivati prije nego što je jahta lansirana ili dok se
otprema kopnom.
Uključivanje u ugovor klauzla za osiguranje jahti
Institutske klauzule za osiguranje jahti od 1/11/85 izuzev klauzle 2, 3, 4, 5, 6, 8,
9, 10, 12.1, 19, 20, 31, 22 i 23 smatraju se sastavnim dijelom ovog ugovora o
osiguranju, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovih uvjeta, i pod uvjetom da će
obeštećenje svakog iznosa za koje osiguranik može biti odgovoran iz svake pojedine
nezgode ili niza nezgoda proizašlih iz istog događaja biti ograničeno na iznos posebno
naznačen za tu svrhu ili, ako takav iznos nije naznačen, na iznos za koji je jahta
osigurana.
Rizik deposesije broda
Ako zbog zapljene, uzapćenja, zaustavljanja, ograničenja, zadržavanja,
konfiskacije i eksproprijacije osigurane jahte osiguranik bude onemogućen u
slobodnom korištenju ili raspolaganju jahtom u neprekidnom razdoblju od 12 mjeseci,
tada će se kod određivanja da li je osigurana jahta pretrpjela izvedeni gubitak smatrati
da je osiguranik lišen posjeda jahte bez ikakvog izgleda da će ju ponovo dobiti.
Isključenje iz osiguranja
Ovo osiguranje ne pokriva gubitak, oštećenje, odgovornost i troška nastao zbog
detonacije od bilo kojeg raznog oružja za koje se koristi atomska ili nuklearna fisija ili
fuzija ili neka druga slična reakcija ili radioaktivna sila ili tvar, dalje u tekstu
nuklearno ratno oružje.
Izbijanje rata ( bez obzira na to da li je taj rat objavljen ili nije ) između bilo
koje od ovih zemalja: Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Francuske, Rusije, Narodne
Republike Kine, rekvizicije ili prisilne prodaje zapljene, uzapćenja, zaustavljanje,
ograničenja, zadržavanja, konfiskacije ili eksproprijacije od strane ili po nalogu
državne, neke javne ili lokalne vlasti zemlje čije državljanstvo ima vlasnik ili zemlja u
kojoj je jahta upisana u upisnik brodova zaustavljanja, ograničenja, zadržavanja,
57
konfiskacije i eksproprijacije na temelju propisa o karanteni ili zbog povrede carinskih
ili trgovinskih propisa, pokretanja redovnih sudskih postupaka, propusta u pružanju
jamstva ili u plaćanju globe ili kazne ili zbog nekog drugog uzroka financijske naravi.
Piraterije ( ovo isključenje neće utjecati na pokriće prema klauzuli 1.4 )
Gubitak, oštećenje, odgovornost ili trošak prema Institutskim klauzulama za
osiguranje jahti 1/11/85 ili bi bili nadoknadivi prema tim klauzulama kad ne bi bilo
klauzule br. 12.
Odštetne zahtjeve za isnose koji su nadoknadivi prema bilo kojem drugom
osiguranju u odnosu na osiguranu jahtu ili bi prema tim osiguranjima bili nadoknadivi
kad ovog osiguranja ne bi bilo.
Odštetne zahtjeve za troškove uzrokovane zakašnjenjem osim onih troškova
zbog zakašnjenja koji bi načelo bili nadoknadivi prema engleskom pravu i praksi u
primjeni York – Antwepenskih pravila 1974.
Prestanak osiguranja
Oisguratelj i osiguranik mogu jednostranom izjavom raskinuti ovaj ugovor uz
otkazni rok od 7 dana ( takav raskid stupa na snagu pošto protekne rok od 7 dana
računajući od ponoći onog dana kada je osiguratelj ili osiguranik izjavio raskid ).
Osiguratelj je međutim suglasan da ovo osiguranje održi na snazi ako se prije isteka
otkaznog roka postigne sporazum između osiguratelja i osiguranika o novim
premijskim stopama i/ili uvjetima osiguranja i/ili jamstvima.
Bez obzira na to je li izjavljen raskid ugovora ili nije, ovo će osiguranje
AUTOMATSKI PRESTATI.
U trenutku detonacije u neprijateljske svrhe nekog nuklearnog oružja kako je
definirano u klauzuli broj 4.1.1., bez obzira na to gdje je i kada do takve detonacije
došlo i je li osigurana jahta bila uključena u taj događaj ili nije.
U trenutku izbijanja rata ( bez obzira na to je li rat objavljen ili nije ) između
bilo koje od ovih zemalja: Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Francuske, Rusije, Narodne
Republike Kine.
58
Ako brod bude rekviriran, pravno ili faktički.
U slučaju prestanka ovog osiguranja izjavom o raskidu jedne od stranaka ili
automatski na temelju odredaba klauzle bro. 5., kao i u slučaju prodaje jahte
osiguranik ima pravo na povrat razmjernog dijela neto – premije.
Ovaj ugovor neće proizvesti nikakav pravni učinak ako poslije sklapanja ugovora
a prije početka snošenja rizika od stane osiguratelja, nastupi neki događaj zbog
kojeg bi ovo osiguranje automatski prestalo na temelju odredaba klauzle br. 5
ovih uvjeta.
59
6. ZAKLJUČAK
More spada u najvažniji te najznačajniji prometni put pri odvijanju međunarodne
trgovine. Plovidba morem je oduvijek bila rizična i razne elementarne nepogode kao i ljuska
ruka su djelovale na plovidbu te se u skladu s tim razvijalo osiguranje. Osiguranje brodica i
jahti te roba izloženih rizicima mora i svi drugi poslovi vezani uz vršenje pomorske
djelatnosti predstavlja pomorsko osiguranje.
Rizici s kojim se suočava plovidba su izrazito visoki zbog nepredvidljivost upravo
mora te okruženja te uvjetima u kojim se plovidba odvija. Životi te imovina su izloženi riziku
tijekom transporta. Napredovanjem tehnologija vrijednost rizika se izrazito povećala zbog
povećanja kapaciteta brodova, njihovoj vrijednost te vrijednosti samog tereta.
Današnji tempo tržišta te ponuda i potražnja zahtjeva povećanje broja transporta
potrebnih za zadovoljenje potreba a s tim i povećanje pomorskog transporta. Povećanje broja
pomorskih ruta zahtjeva dodatnu zaštitu u koliko dodje do katastrofa. Zaštita u pogledu
osiguranja omogućava neprestalnu razmjenu na globalnoj razini.
Kroz povijest se je pomorsko osiguranje razvijalo iz primitivnih oblika raspodjele
rizika na način da su trgovci pretovarali robu s jednog plovila na više manjih plovila te se na
taj način štitili od potpunog gubitka robe. Gubitak koji bi pretrpjeli snosili su svi trgovci
zajedno te time omogući uspješno opstajanje cjeline.
Razvojem pomorstva razvijalo se i osiguranje te je Rimskim pravom uspostavljen
jedini oblik pomorskog osiguranja sve do 13 stoljeća.
Daljni razvoj pomorstva te pomorskog osiguranja doveo je do Lloydove S.G. police
koja je predstavljal obrazac osiguranja koji se koristio sve do 1982. godine.
Povećanje rizika povećanjem broja osiguranih brodica i jahti osiguratelji su odbijali
prekriti odgovornosti brodara te su i oni morali u znatnoj mjeri sudjelovati u pokrivanju štete.
To je pak uzrokovalo prilagođavanje brodara te su se oni počeli udruživati i stvoren je
Protecting and Indemnitiy klub. Skraćeno P&I klubovi.
60
U ranim početcima klubovi su se usmjeravli samo na osiguranje tereta no daljnjim
razvojem dolazimo do toga da ti klubovi imaju pokrivene gotovo sve vrste odgovornosti
svakog člana kluba.
Razne usluge klubovi omogućavaju svojim članovima. Prevencija štete, pravno
savjetovanje, likvidacija štete te garancija za osiguranje tražbina itd. spadaju pod te usluge.
Štete koje su nastale tijekom godine dana će se pokrivati iz fonda u koji su članovi davali
svoje doprinose te je to ujedno i cilj kluba. Ostvarivanje profita nije dio P&I kluba.
Postoje dvije stranke koje se pojavljuju u osiguranju, to su osiguratelj te osiguranik.
Osiguranik je dužan netom nakon zaključivanja ugovora o osiguranju platiti premiju,
prijaviti sve značajke okolnost koje je moran znati za procjenu rizika te voditi adekvatnu
birgu o brodici ili jahti.
Osiguratelj je dužan izdati policu na zahtjev osiguranika te isplatiti naknadu iz
osiguranja osiguraniku.
Naknada štete, načelo te načelo dobre vjere su najvažnija načela ugovor. Elementi
bitni za ugovor su predmet osiguranja, trajanje osiguranja, osigurani rizici, osigurane štete,
premije osiguranja i osigurana svota.
Hrvatski osiguravatelji osim primarnog osiguranja imaju i dopunsko osiguranje.
Pod primarnim spadaju osigurane štete u kojima se nalazi potpuni gubitak brodice ili
jahte, djelomičan gubitak, troškovi spašavanja, nagrada za spašavanje, havarije itd. Tu još
spadaju i osigurani rizici kao udar groma, sudar, udar, potres, ekspozija na brodu, nepažnja
brodopopravljača itd. Potpuni gubitak kao i djelomičan gubitak.
Pod dopunskim osiguranjem spadaju osiguranje odgovornosti, osiguranje troškova
vađenja ili uklanjanja potonule brodice ili jahte, osiguranje prijevoza brodice ili jahte kopnom,
osiguranje predmeta za lov i ribolov, osiguranje invetara i posebne opreme.
U Hrvatskoj osiguranici osiguravaju samo ono što smatraju obveznim te ono što je
prijeko potrebno. Razni oblici dopunskog osiguranja su rijetki a primarni razlog toga je što je
brodice i jahte spadaju u luksuzna dobra a samim tim osiguranja su naravno van mogućnosti
običnog građanina.
61
LITERATURA
Knjige:
1. Brajković V.: Etude historique sur le droit maritime prive du littoral yougoslave,
Marseille 1933., str. 212
2. Aržek Z., Bendeković J.: Transport i osiguranje, Ekonomski fakultete Zagreb 2008., str.
330.
3. Pomorska enciklopedija, knjiga 6, str. 278.
4. Stanković, P.: Pomorske havarije, 2. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 136
5. Perović, D. et. al.: Poslovna logistika i organizacija suvremenog pomorskog poduzeća,
Naše more, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 52 ( 3-4 )/2005., str. 109
6. Frančišković, I.: Sustav transportnih osiguranja, Croatia osiguranje d.d., Zagreb 1994.,
str. 23-24.
7. Pavić, D.: Pomorsko osiguranje, Zagreb, 1986., str. 81.
8. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Masmedia.: Leksikografski leksikon, Delo –
tiskarna, Ljubljana 1995., str. 716.
Ostali izvori:
9. http://www.fortius.hr/vise-o-osiguranju/osnovni-podaci-o-osiguranju/povijesni-razvoj-
osiguranja/
10.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CDwQFjAC&
url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F101250&ei=BmgNU9jdE8joywOI34DwCQ
&usg=AFQjCNHkmKO6eBMCWy0epts2vFYyGREDoQ&bvm=bv.61965928,d.bGQ&cad=r
ja
11.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&ved=0CDEQFjAB&
url=http%3A%2F%2Fwww.pravst.hr%2Fdokumenti%2Fpravo_osiguranja_-
_ugovor_o_pomorskom_osiguranju.ppt&ei=yNQNU9TkJ-
Se4wS7nIGIBw&usg=AFQjCNGEhqz5yQnZx6jtRsWa9CZWDie0YA&bvm=bv.61965928,d
.bGE&cad=rja
62
12.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA
&url=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka%2F512568.TRANSPORTNO_OSIGURANJ
E_-
_zbornik.doc&ei=N5sOU_aDHKa7ygPSkoK4Aw&usg=AFQjCNHci3kYrBOFwKO80WJl0
ksJHxhgWw&bvm=bv.61965928,d.bGQ&cad=rja
63
POPIS PRILOGA
Prilog 1: Pravila za osiguranje brodica.........................................................................64
Prilog 2: Pravila za osiguranje jahte.............................................................................75
Prilog 3: Institutske klauzule za osiguranje jahti..........................................................84
Prilog 4: Uvjeti za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika brodice na motorni
pogon odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama..............................95
Prilog 5: Institutiske klauzule za osiguranje jahti od ratnih rizika i rizika štrajka.......97
Prilog 6: Institute yacht clauses....................................................................................99
Prilog 7: Institute war and strikes clauses yachts........................................................103
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
