AKADEMIKPETARSKOKSLAVENSTVO IROMANSTVONA JADRANSKIM OTOCIMA ispitivanja.: J ",-''' fJZ A G R E Bl 9 5 OPREDGOVOROvestudije, pisanestilompodesnirn za irupubLiJku, izlaztlesuprijerata uJadranskoj. Strai XVII(1939) str. 50--52, 96-97, 138, 181-183, 224-225,270-271, 318--319, 360-362, 405-406,446--448, 491-492, XVIII(1940) str. 7-8, 5!}-'-60, 94-96,141-142,229-230, 272-273, 401-402, 449-450, 484-486, !i XIX(1941)str.6-8, 53-54 pod naslovomProblemromanstva i slovenstva nanaim ostrvima, Obiavliena suu svemu 22 vani-jimpojavama na timotocima. Sadasu ti ispravljeni i znatnodopunjeni. Oni predstavljajunovestudije.Clanci oPremndi, Sestruniui Molatu biLi su1941. sloeni,ali ihj.e unitilatahianskaokupacijauSplitu. Sada samihponovonapisao. Ostalih deset vratio mi jeurednikg. Jaka jer jeJadranska StraazbogOkUpaCijil morala obustaviti-!izlaenj.e.. .To su o Ugtianu, IuVelomi Malom, VelomOtoku, Kornatu,Pamanu, Murteru, irju, ZlarinuiKooari, koji izlazeonako, kakosam ihnapisao1941. i sadaneznatnodopunio.Materijal zaovestudijesakupljaosamjog. 1913. i 1914., kadsamputovaopootocima zadarskogarhipelaga, i kasnije od 1920.do. 1940., kadsamposjetiodrugeotoke.materiial .tena .alost nejednak, jer :nidesammogao sve otoke, okojima govorim, ni provjeriti sve grafiie.. kojese nalazena specijalnimkartamabivegaustro-ugarskoggeneral-taba, JugoslavenskogvoinogeografskozInstituta, nanaoj pomor-skoj karti. uzemlfiniku i u drugihosoba, koje nijesulingvisti. Kako nemanade, dabih tomogaonaknaditi II bliskoj Hidaljoj slUim'Sie i ovimrnateriialomizdruge ruke. . \Obavjetenja dobivaosamod - UPlIldJka, studenata idrugih domorodaca, koji sumi odgovarali ua mOlitampani prospekt,Ovaj :sam prospekt, samalomuPUtom osaotranu materijala, slaoupnicimai naotocima, koj:esambiona-kanionrooutovati, prii.e putovania. Toje bilogod. 1913. i1914., kadsamputovaoponalogui s potporom Akademiie.O tim putovanjima obiavio sam u Anzeigeru Akademije1914.5Nro. VI i XXVI dvaizvjetaja podnaslovima: 1) Vorlaufiger BerichtubereinetooonornastischeStudienreiseilll Norddalmatien.L 2) Zwei-ter vorlaufiger Berichtliber toponomastischeBereisung Dalmatiens,gdje samizloiosvoj radaj svojusvrhu,"Taj, moj sakupljeni materijal ostao je neiskoriten, svedoknije-samobjavio 1935. u bibitoteci Jadranske Strae knjigu Dolazak.SlovenanaMediteran. Kako jeovapobudilainteres iuirokimikrugovima, sam, daobradimitopono- materijalsakupljennaotocima. NaKrku j Rabuusniosamdasakupimsavmaterijal, koji saodnosanauzvisine, obradive stice Lkonfiguracijuobale, Ostatke starogaromanskoga govora utoponomastici Krka, objavio samu Archivio zlottologico italianoXXI (1927), XXIV(1930), XXV (1933), XXVIII (1936) i XXIX(1938)podnaslovom Studitoponomastici sull'lsota di Veglia,dok hrvat-ski materijal' s Krkai Raba, koii je samou malojmjeri sada iskoriten, hiti u cijelosti objavljenkasnde.Mislim, da obradai, ovakvanejednakogmateriialabiti odkoristi za ovihinteresantnihkrajeva, Nadamse,da dobro posluiti naimhistoricirna i diialektolozana, prvimaza povijesti naseliivania, a drugima za na- Kako suove pisanebezprevelikogcitiranja literature ibezpretrpavanla razmatranjima,ih lakoi oni,kojd nijesu lingvisti, akojiniiesurornanisti,Svagdje, gdjesam toponim odpouzdanihljudi, koji govore samakcenat, kako ga jeizviestiteliizgovorio." Usvakomnlije bilo provieriti ovako podatka o naglasku. To morati diialektolozt i toponomastici, samakcenati onda, ako samga naao u objavlli enojliteraturi, Tamo, gdje nijesam naveo naglaskatoponimu, da jetaj toponimcrpeni,z druge ruke, ,iz pisanihvrela, izspeciialki m'i izpistnenih domorodaca, nevietihbilieeniuakcenta.Sada, kad OVe studije izlaze u zasebnoj knji!Zi, samovih 35 u4grupe, prema geografskoj diobi naih otoka:I. kvarnerski skup, II. zadarsko-ibenski arhipelag, III. otoci srednleDalmacije, IV. otocijuneDalmaciie. Mislim, daova diobanajboljeodgovaraproblemunaseljivanjaovih otoka.Dabih olakao snalaenje u ovimtstraivanitma,kojimajecilj daunesusvietlost uproblem hrvatskogovihoto-ka, jednakokaoiII pitanje izmjene, koie su na njima1) Ispor. i moje Priloge k ispitivanju srpsko-hrvatskihimena mjesta,RadJugosl. Ak., knj. 224, str. 98.2) panju na razlikovanje staroga aikuta biljeenogaC'Vi novoga ,(Vuk).6s vremenomnastale, uprobleme, koji iduut. zvostratigrafdu", dodao' samdvije vrste geografskihkarata:a} Pregledna,zasvaki skup. Na njimajepriJkazano ovo:1. pismomgeografijaPorfirogenitova, kojajeOSII1rOva etno-grafskogiIstraivanja, 2. maiuskulama geo-grafskaimena, kolrko susedo danas, 3. streltcama metana- koliko suvanaza toponomastiku, 4.kurzivomdananjehrvatskei talijansketoponime, kolikoproizlazeiztoponimanavedenih'Pod 1 i 2. Kvadratom D naselja sadravaju predslavenske (rimske, romanske) toponime,kruniJcomOslavenske. Jednostavnastrelica+- nrlkazuje kretanjevelebitskihVlaha preko' Krkau (Istra). Ravnacrta - pri-kazujepovezanost romanskogagovorauKrku(Rabu, Pagui: Oso-ru) s istarskimromanskimgovorimauPuli, Rovinju i Piranu. Nakopnuzabiljeena jenajstarijahrvatska jizahumskaupskaorgani-ciiapremaPorfirogenttu.b) Speciialne kartezapojedineotoke, kojih toponomastjku istra-ujem. Na njimasuzabiljeeni vanijitoponimi :ilpravachrvatskoganaseljivanja, strelicom, ako semoeustanoviti oo. osnovi istraivanja. Naznaka pravca naseljivanja imadakakoprovlzornuvrtiednost. To jer za totrebaiposebnthhistoriiskih studiia, kakovihjaovdjenedajem. Ovdjesepominiuhistorijskadata samo toliko, kolskosu od vanosti zatopo-nomastiku, t. j. zaoitanianajstarijegrafije, identifikacije, objanieniaza toponime, njihovapostaniali t. d. Tolikomislim, damoram naglasiti naimhistorioima, damenebi krivorazumjeli', ovonije poviiesno-filclogiiskaradnia, negopre-ma modernom ove discipline, koja ima trikongresa za sobomi: na Zapadu lijep broj udruenja zaispitivanle.Priloene karte ne mogu da pretenduiu oo naziv toponoma- stratigrafijskihkarataupunomsmislu, kakoihjazamiljam.Akoimoemogrossomodoodrediti podrijetlopojediJnihtoponima,terazli kovati slavenskeodromanskih, ipak ie danasjo tekokla-sificiratislavensketoponimepodobama, t. j. razlikovati staresla-venske jzdoba doseljenjaod 'OII1ih doba upskogza-drunogivotai t. d. odrecentnih. Kod nestavenskthrnoramo opetrazlikovatipredindoevropske(mediteranske)odrimskih(latinskih),romanskeuuemsmislu (t. j. predslavenslceTOI1TIanske) od staro-.) o tome, to pod tomnaukommislim, Ispor. moj izvjetaj Beriehttiber den Stand der jugoslavischen Ortsnamenforsehung u Zedtsehrift fUrOrtsnamenforsehung, sv. IX, str. 171, zatimmoj kotlinae uGtasniku Skopskog drlUtva,knj. XV-XVI,str. 100, te sadaTroisiemeCongres international de toponymie et d'anthroponymie, vol. l, str. 75(Bruxelles1949).1dalmatinskih i Kod svakogodtipovatrebalobi odrediti, kojemperioduekonomskei kulturnepodstroikei nadstroike odgovaraju. Koliko je bilo udovolitti ovim gleditima, Jeu studiji, ali nUe prikazanokarto-grafski. Nakarti suneslavenski toponimijednomcrtom.ako su romanski bilo koje kategoriie", dvostrukomcrtom,akosurimski iHpredrimsld (mediteranski, predmdoevrooski). Zasebnomcrtomsu oni hrvatskitoponimi, koji, imajuuosnovinauromansku . . Da ne budekarta pretrpanaznakovima, nijezasebnoda Iii setoponim odnosi na rtove, uvale, kolieve, zemlie i t.d.O tomdajuobavjetenja pojedine studije. Samo su naselja.i tookruglo, akosupo postaniu slavenska, auglato, akosu popo-stanju. predslavenska,Nakartamanij.ebilo odrediti, gdje se upravo to-ponimnalazi. Zbogtogasluepriloenekartesamo za prvuoriien-tacdu, ane za navigaciiu ilUzaterenskeradove. GlavnoJe bilo, datoponimbudedosta Prostornijedozvoljavao, dasemnogi toponimi, koji se odnosenaobalskisistem(rtove, uvale, kolieve i sike)potpunoispiu. Njihsam brojem. Toponim, koji odgovarabroju, nekase potraina kraju o otoku.Najzad, da bih zadovoljioi oko dodanesuknhzl islike, kojeprikazuju tipnaselia i pejza stih otoka. Ove slikeJ1JOO1aju vriiednosti zasamo istraivanie, jernepri-kazujuterenonogatoponima, koji se istrauje, 'kakobi biloodpo-trebe, napr. za dijeloveobale, koji se zovu ipnataHi Samotvoraci t. d. da suseslike, kojesam unio, moglelakodobiti, a zaone druge, kojebi bileod vrijednosti,trebalo bi istom'izvritinova putovanja, je ovako" a toponornastlk moratputovati i onako s fotografskimaparatomi' uzimati snimke, kojiHustrirajutoponime. '** *Nesmije se nikako misliti, da jeuovim studijama okupljen sav mater.ilja1s jadranskih otoka. Potpunost je nemo- jer se mora pretpostaviti, da iadranski otoci imaju barem20.000do 30.000toponima. Moe se ipak uzeti, da su glavni i tipovi., \ ,1) Bilodapostoje u hrvatskomjeziku kao (n. pr.mouna), ili da postoje samo kaotoponimi. (n. pr.Sus). Podnazivomromanskirazumijeva se period poslije latinskoga, dakle talijanski, dalmatinsko-ro-manski i t. d.8IIstotako nesmijesemisliti, daje ll' ovimstudijama svaki topo-nimoosvepouzdanointerpretiran i dane trebati popravaka.Po-sve pouzdane etimologiie ne moe jodati dananje istraivanje, atouprvomreduzbogtoga, totoponimi nijesu leksikografski, lingvi- i stvarno, pouzdano fiksirani, niti imazanjih iscrpnihpotvrdaiz historijskihdokumenata. U mnogoonisujonezreli zactimologilsko istraivanje. Uostalomiagoslavenska je, kao slavenska, tcoonomastika jo II povojima. Ova moja istraivanjapostigla susvoj cilj, ako potaknu naedijaIektologe, historikei gea-grafe (kartografe), da ukrugsvojihistraivanjauzmu i toponime.U ovoj, oblasti- oni moraju darade.Pr i fi j e d b a. Odznakova, kojeupotrebljavampri toponimai ovatri:*Zvjezdica pred ili toponimom da oblik,kojisenavodi,nije u tekstovimanegodasepretpostavljakao < da sejeoblik, koji senavodi predtimznakom, razvioizoblika, koi! sLijedi zanjim. .> daseje oblik, koji se-navodi predtimznakom, razviou oblik, koji slijedi zanjim.PETARSKOK.9I. KVARNERSKI SKUPI.li ovaj skup stavljampetnastanjenih otoka, i to tri pravakvarnerska: Krk, Cres i Loini, i dva, kojaihnastavljajuupravcujugoistoka uzHrvatsko Primorje, .Rab i Pag. _ uovomskupumoemo utvrdititri zakona,koji 'su vani zaistraivanjeimena daanatinskihotcka:a) Veliki otoci, vani za naseliivaniei ekonomskueksploataciju,odreda nose predslavenskam, bolie, predrimska imena, Izuzetakovdjedva otoka: koji n.ti'e urimsko i bizantskodM:Ja, 'a ipak ne nosi slavensko ime, i Ilovik, nastanjen, ci. ipak shrvatskimnazivom, koji serazlikujeodtalijanskogaSanPietro deiNembi.Ovaj zakonodgovara drugom zakonunakopnu.Svevelkerijekei njdhovi znatniji pritoci, kojisuvani za,i ekonomski ivot; nose na teritoriji hrvatskosmskog jezika tstotaiko odredapredslavenska imena. Samopotoci,namomkolievl, .kOji mogu imati teklokalnuvanost za pojedinanaselja, hrvatskogsu podrijetla.Primjer uKvarneru: Plavnik, nenastanjenhrvatski jenaziv, dok je Krk, veliki nastanjen otok, i predslavenskoime. .'Ovaj zakonnmevezansamonaslavensko naseliivanie: onvri-jedi i za druge zerniie uEvropi.li Galiii na pr. velike riieke kao'Sequana i Arar i t. d. nose negalska, zacijelo predindoevropskatmen'a.. Taj jezakonvaanza etimologtiskoistraivanjeimenadalma-tinskihotoka.b) Na ovom skupumoe se postaviti i drogi zakon.koji vrijedi: za Mediteran: Naivanlienaseljenaotokui samotoknoseistoime, i sene ZIta, to Jeprvobitno ili primarno:da'liseotokprozvaopo naseliu Hi se naseljePT;Plo-minski zalivII Quarnarii culfus. Alisemoemodomiljati, da raz-log' lei utome, to iestaraFlanonaudobaseobe. narodaizgubilavanost kao pomorskiernporium.Nikakoseizviesno nezna, odakleje uzet izrazQuarnarium, nitaupravo Ali namlingvistika prua i za to neku koja nijenaodmet. .Prijenego navedemo o ovogaimena, ogle-dajmooblike, ukojimasepi/e ovajnazivkodnaih pisaca:Leksikografi MikaIja i Bielostiienac piu ga K a r n e r (gen.K a r ne r a) i ga latinski sinus liburnicus, polaticus et ila-naticusvel flanonicus, morekodIstriie. KakoSc vidi, onipiumle- sufiks - e r o i k- mjesto k v -.opet, II ViH Slovinki, pie K v- i toskanski sufiks- a r: Kakonoi mornar, akoje premhitar, mimo Kvarnar, ga vitar.OblikKvarner (gen. Kvarnera), kaj'ijedanas kodnas II upotrebi, zabilieio jeAkadernidskisamo izistarske narodnepjesme: Jedanbrod sevozi posredi Kvamera,Kakoje prvobitan obHtk onaj,se sa kV-, misliiose,da Kvarner od lat. pridjeva cavernarius, od imenicecaverna, tolspiljal1. Zaliv bi: bio, po ovomna-zvanovakozbogtoga, toimamnogospi:ljla.se Ovone moeodrati jer ne odgovara posvemaIonetskimzakonimanihrvatskim niromanskim.PodrugommilieniuimejenastaloodTat. pridjicva carnarius,od imenice carne, rneso, koja II govorustarihRomana na Krku2*19,glasi kuorno, Zalivjenazvan ovako, veleoni. koji. imeovako zbog toga, to vjetrovi, koji: unjemubjesne, uzrokujumnoge rtve. S gleditaovo bi bilomo- Atijejojedino U pazinskom krajuu Istri vele nai ljudi zabroj kvar-nar (napr. kvarnar ovac, dva kvarrrara). Ovatudica, kojuje prvi zabiljeio nijenigdjedrugdie Ne donosije ni Ive iz obLinjihromanskih.. Istri, Pokojni Pere Bud-mani dobro j,e otkrio uovoj naoj 'lat pridievni broi-nikquadragenarius-", Koji 000, tose sastojiiz 40, tobroji40. Oblikkvamar pravilnose razvioodatlepoje-zakonima, i nema nilkakovesumnje, daprloadastarom istar-skomromanskomgovoru, koHzatekoe naiu.Istri,Akojeimezalivaista teko sedomisliti, nato seodnosilatinski 'pridjevni broinikkaoimezaliva, dali nabroj(ko-ljeva), ili' valica, iH naselja, Hi ribarskihpotaokoLoinjai Cresa.Ime Kvarneri ne mora daseodnosi ba na broj To sevidjeti izovogarazmatranja.Taltianska quarnara bi:laje16. i, 17. vijekupomorski> nazivzadeblime sartda, koje je visjelo naprivezanom za vrhIarbola. Poredquarnaragovorilo se icarnara (1614), kod pomoraca i quarnale(p14. i15. vijeku), od jepostojao i demi-nutivquarnaletta. Ova pisala seicarnalettai quademaletta'",lovesu latinskozporijekla,odlat p.ridjevnogbroj-utka quatemarius sa to sadrava 'PO Quar-nara je latinski: funis quaternaria ue savite.iz uzice, aKvarner bilo bi, prema ovome, mare uuaternariurn, Time bi bio onaj sektor Jadrana, koji se dijelLna kao zaMIletke, Zadar, Istru i na 'istok.Kako je pravi Kvarner UiZ jugots-1oonuobalu Istre do ostrvaSuska, onai dioJadrana, kojizatvorenloinjskim sku-pom, misrim, dajeovakvo postankanjegovaimenanaj':p.rirodnijei da odgovaraposvegeografskompoloaiu'".Ako i nijesve ovo, to kaemo, sasvim pouzdano, vana je ipakdanamjepoloza rukom utvrditi, danazivKvarnarpo- iJZ staroga istarskog romanskogkoje se govorilou'Istri prtiedolaska Tako smo saznali vanu istinu, koja nam upitanju,kakavromanski govorzatekoepredJi nathuovimkraje-vima, kad se doselie ovamo.Udetalju opaat sveovo od jednogkvarnerskogotokadodrugoga.20Biiljek e1) Upor.. moju studiju Studi toponomastici sull'Isola di Veglaa, koja jeobjavljena u Archivio glottologtco italiano XXIV, str. 42, br. 65.2) I dialetti ladino-veneti dell'Jstria, Strasburgo 1900. istar-skog romanskog .govora prije dolaska je i moja studija,koja je objavljena na francuskom u Melanges Hakovec (Brno 1936), pod na-slovom Contribution il. l'etude de l'istriote prevenitien, za tim Considerationsgenerales sur le plus ancien istro-roman u zborniku Sache Ort und wort(Festschrift J. Ju1d), ZUrich 1943, str. 472-485.a) iroka je 250-400 m, duga 4 km, je od zaliva Rabac kod Labina.4) stjepan iz Bizanta pie ga u latinskom obliku flanonicus. .5) Ako nai kau m mjesto n, to moe da je staro. Plinije poznai narod Flamonienses.") Imao je i Ius italicum, italsko. pravo.7) Hrvatski se zove Porozina. se kao Farum insulae svjetionikotoka (Elio Migliorin'i, Enciclopedia italiana, sv. XVIII, str. 6(2), ali to nije 8) Ne znam, imaju li nai pomorci na narodni izraz za nj. Bio bih za-hvalan svakome, tko-bi me obavijestio o naim narodnim izrazima za pomor-ske putove ne samo u Kvarneru, nego i na Jadranu.0) Naziv culfus, je Upotrebljavao se i za Ja-dran. Odatle i na stari izraz kulaf (upor. AkademijskiV. str. 768 s. v.)10) Upor. Documenta, str. 356.11) Elio Migliorini, Enciclopedia italiana, sv. XVIII, str. 602.12) Ovako sam i ja nekada mislio, ali sada vie ne, jer u izvedenici odcarne ne bi smjelo 'biti '11 nenaglaenom slogu kv-ota) Upor. AkademijskiV. str. 800. s. V.14) Ove podatke vadim iz pomorskogto ga je izdalatalijanska Akademija pod naslovom Dizionario di marina rnedievale e mo-derna. Roma 1937.15) Ovim pripadom treba spomenuti, da je zaKvarner bio va-an i u meteorologijskom pogledu. Boerio je zabiljeio, da se vjetar, koji duvaiz sektora Est-Nord-Est, zove pored grego....lIevante jo 'i Quarnero. O zna- naziva upor. sada i djelo inteligentnog amatera u toponomastici dra.Josipa Smodlake, Imena mesta i metana na tlu Jugoslavije, S'plit 1946,str. 69-73.2. KRKLGlavno predslavensko naselje na otoku Krku zove se ponosnona rimskom kamenom spomeniku splendidissirna civitas Curictarurn,tovrlo siaian gradCurieta je iIi.rskailzvedenka zaoznaku stanovnika od Curicurn (naglas na prvom u), kao to naa od Krk.Na naziv otoka i, glavnog mjesta na njemu Krk, odgovarapredrimskom 1 rimskom nazivu Curicum. Kojem je mediteranskomieziku pripadao ovaj naziv, to se ne zna; a jo manje se zna, ta onupravo se, da nije ilirski,Lingvist se najvie to start naziv nijesu Romani, nego Hrvati.21Taliiani ga zovuVeglia, tose osnivananazivu izu-rnrlihRomanaVeklaili Vi!kla. Prvi jetaj naziv' zabilreiocarPor-firogenit oko polovine 10.viieka, a drugi na pro'1og vijeka.Talijanski naziv su narazne Od svih najvjerojatnijeieono, kojevidi uVeklaiili:Viklalatinskipridjev. r., to star, aglasio je uvulgarnom Iatinitetuveclus (izvedenica odlat. pridieva vetus star). Ovajpridjev treba dopuniti imenicom civitas grad, kako seKrkzvao napomenutomrimskomnatpisu,Talijanski nazivu prijevoduStari grad, OJI1ako, kakosu uprvodoba Slaveni nazva:I'i i druga stara rimska naselia naJadranu.Ako Je tako, onda sekao izvjesno imauzeti, da jenaovomotokuu blizini grada Krkamoraopostojati iNovi grad.Historijskavrelanijesunamobavjetenjaotomegra-du, i nekaunam, kakosu Hrvati ili Romani' upravotajNovi gradzvali. Mlada nauka,kojasezovetoponornastika, a bavise ispitivanjemimena mjesta, moeipakdarijei i ovajproblem. imenamjestanaovomotoku, ustanoviosam, da senazivi, koji nose na sebi biljeg starogaromanskoga govoragradaKrka, nalazejuno odpoteza, koji ideod PuntePelove, sjevernoodGlavotokablizuMalinskeiznadMuraja, te cestu, tovodi odKrka doVrbnika ii protee se svedo ub'lizinu Drage".Junood ovogapotezaimanaivie starihromanskih mjesnihnazivaoko dvadananjanaselja: prvo, okogradaKrka, drugo, okomjesta, koje sezovePunat, gen. Punta, to most,jerjeovdjebiozaista nekada most, kojije vezao ovo mjesto spoluotokorn Prni-born, kudajevodilastara cestau gradKrk. Taj most ne pominiuni vrela. dagajenestalojoorHe do-laskanaKrkizafrankopanaIzove izlazi, dase Novi grad (Civitas nova)morao nalaziti ba na mjestu, gdjese danas nalazi Punat. Druge mo-nema, jer tragovadruvimstarimnaseliimanema.Obaovanaseliabilasu izranogbizan-tinskogsrednjegvijeka. ObaJlOS!C starinski romanski nazivcastel-Hane, deminutivodcastellumgrad(kaoutvrda). kodPunta nalazilo se namalenuuzalivu, togatvori Pmiba s obalom Punta. Taj zove sehrvatski Kolifm,to odgovararomanskomCastellione.OViOzaoiieloilz vremena, dokjieKrkpripadaozajednosostalomDaenacbombilza'I1ltinJSIkoi temi (=provincifl), To iiokolnost, to seII bliiZini Koliunanalazi crkvtcasagra-u bizantiJlllSlkomstliilu,svecuDonatu, tovanomi IIZadru, amoda i jogdjeubtzantlnskoi temli Dalmaciie.-22Drugo bizantinske nalaziio se sjeverno od gradaKrkanacesti, tovodi uMaNnsiku. SpeC!itia:lJna karta bivega austro-ugarskog generaltaba zabi:IjedlIa je ovdje koja se zoveCaslone. Naspecijalnoj karti bivegjugoslavenskogvoinogeograf-skogzavodaonanieza:biajleooa.Dananji je 'utvrdiJti,ali ga jezabiJljieio i na svojoj detaljnoj 'karti otoka Krka, kojase u samostanuuKrku. Caslone je isto to iKoliun, Obanaziva dolaze od romanske dlemilt1Il.LiJivne izvedenicecastellione gradac.Oba bilasu poo'iguUl1Jazbog toga, dazatiteromanska naseljaCivitas vetus (--. Veglia)i Civitas nova( Punat)protivnrodiranlaSlavena (---< Hrvata)naotok.** *mzantiJnJsko vladanieostavim Je vtdnihtragova II govoruhrvat-skihnaotoku Krku. umice, u kojJiJmal'!hrv. teriiJtoritilU dala jeSimm SllIa:V. hIrb mb, koja sadrava samo-RI.asioo I, oblff/k huIn. Samo je ovdje Iiii stari dJebe:Iii poluvokal'bpr:eaoII a.'NateritorijuliizvaJl1 spomenutecrtenastadoetri slavenska00-selia, :koja govoreposebnim Od ova tri samojedno je nastalo na predslavenskorn temelju. Toje Omialj, gen.Omilia. Ovaj na naziv ne osniva sena izgovoru,nego navulzamo-launskom, kako segovorioII VII. viijeku na otokuKrkui iz kojegase razvilougraduKrkupomenutoromanskona- OmialjjehrvailSlkJit iJzgovor zavuJgarno-lati:nsllro* a musclu, tobi g1:aJs1iJo II Admuscuhim, uzatose lima razu-mjeti locus rniesto. Nazivmiesto, kojesenalazi kodsitnihkolJjlQ(dag:nJi:E) uz0I00l11u. .I ovaj 1JIUt'Su Hrvamsl1:aTlilif, ob:1Jikimenanegoliisami I 'koj vele Castelmuschjo. U nazivunematragatatinskomplriiJjledILogu ad kod,'ll slavenskomizgo-vom il ovdje, kao,j ulIstri,0 4Omtallsko otro seradilk.udte od toza govore ostaa dva'stamnaselana otoku, Dobrinj i To SIe viidli po ookrirnnazliMima za zemI1liiliI11e Tako semj,elSiOO lf1lam 'kod Vrbnaca govori ovdjeliam/ec (a jte dlU:go, aenaglaeno sirnaz11lilmalkoe:ntom.)Druga.dva stamnaselja noseposveslavenske, imena,Dobrinj jie prhdj:ev odSitaJroJ.!: mena odmilIJahiiplOlkol'liiSltika Dobrmi:od Dobroslav.daMenasefie, ikojej'e prvobitnopripadalone-komDobriJnji:kiojil jietubiJok[)Jez"illIi neto Teren, b1Jilziukojega jeVrbrstk, ispod vlaaejie. 'Naneemurastu djelomice danas ute vrbe. Vrbnik nastaoje odatle.I RomaIlli sugaII svom jeziku ovako. Njilhov jienaziv glasioTo jepl1lUl1'lallod njihovie vantk, od VimClUS. Od'Ove i naa uta vrba, kojasezovorukaj1mvslkilmdlija:ooktilma. staro naenaseljejeJurandvor II BakojDragi, To na-seltie mora seuzeti kaostarozbogZvonansrovaglla:golskog natpisau crkvi sv.dananjekQlje seovdje govori,ne pruani izdalekaoruolEitkihtragova smrm kao II DobTiiJIlljJuiNazsvJUTOOd:VQTje star, i tozbog toga, to prVlb ,dljo sloenice sadrava staJripr1ildi!ev Juran]Juranov-",OvdieiSUSilavem moraLi ROll1iaIIlJe. Tose vidiponazdJvu koju il nasvijet zoveKanajt(sa dugsmsitiamim24akcentom naa II kra;iJniie:mslogu). Ovai nazivdk)llaZi jojediniomkao:ime biskupskogdobrakod PUII1ItJa uzmOfSlkuobedu. Tojie la1ruIliska 'iJzvedooicacannetum, odcanna, trska.Kanajt odgovaraiZ&lOV011U Romana. Ovakavnazavzarnesta dolazii II govoru naeg uIkao Trsteno,Trstenkdit. d.Ostala naanaselianaovomotokunij'eSiUstara. ZbogmaJaJr:ije.kojustvarani neisuene barutinejo j, danas, i ovanaseliadanas sudijelom kaoSemeni (s kratkimsilaznimakcentomnadrugomkrainieme)kodDubanice,gdjenalazsno istu kojui usajamzbor.Ovanovlil.ianaseha, kaoBfsoi, P:OOjica, Du-banica. Suan (kod Dobrmia, danasnepOS!tojft vie) li t. d. nastala sukretanierr, vetebdltskiih Vlaha (Morlaka). Ovamo su ih naselavallFranlkopiaJl1li na svoja zemLjita. Dilelorn subiH prava Rumwnii U :po-LjicimanaKrku suSiVOj svedosedamdesetihgodiluaprologvijeka. Zabiii1t1elilO gajeveUiildmll1gvilSrt Neke podatke za Rumunje naKrku, ii nekeriljiooi liJ iJzreike.kojesu mi otacZec usamostanu u01avotdku i upn'iik uPoljicima. oboitca pokodnid.Moja ispitivanja, kojasamvriouovimkraje-vima, potvrdie istinu, da jemeduve:1ebUSlkiiJm Vlasma, koieFrankooani naselieovdje, bo pravihRumunia, Tako se naKrkukaonaziJv praviplural Vfhurevrhovi, odvrh, slavenskakojupoznaju Ru1nJumid sv:i(ju zatim(kratki silami akcenat naa sloga), to pa-prat(Lat. fiffiex) H. d.6Al'i ovi velebiiJt:slkiiJVlasinose li Ilijiepanaa imena, kao u POI1j.ic,ilma), :sastezanjemgrupe-oie- u okao uDubanici)i t. d.SaKrkaIkretaillii ISlU Ste v;elebitSikii VLaSlil diaJ1Jj1eIII Istru, gdje suuse1limaoko jo li danas posebnorumunislm koieromanisti zovurstro-rumurdskim, dOk se uosralcd posvepohrvatie.Starost gorepornenatihnaihnaselia na-Krku i drugeokiol1lnos,til, kojeIseodnosenafoLklor ii na ftivot.NaKrku se inssrumem, kojlLsezoveekavsko-sapela(naglasekkratkit Siilliazrui: nae, ikavsk] sooila), sezovesopac. Ovai imtmment odgovarafl1lJ1ii, jel"I\.lIll1IUrI1kogTJoriJjlekla.7. .NaKrkuimamotragova rel)lgito:lnomilVlOt;u jo II dobanarodnih vladara. U to duba pada vjerska buna, koju j,e. vodioZdeda, Imejie hipOlkol1isHk odstaroghrvatskozimena Zdeslav".Na :iJl1itenZlivI1JOlSt vierskoa ivota na ovom otoku oslania sei! upo-trebagllagol1itce.koiaSie upravnomivotunaJboltiieodralabananjemu.Iz tograzlaganjaizlazi, da jeslavenstvo na Kl1ku vrto staro, uzasveto, to se leu gradu Krku mogo uu nJ odratistaro romansko(danas llZumrLo)Viildlie:t II daovakointenzivnogslavenstva nijebilo. uprvo dobana otokuRabu.II.Od romansksh toponima sjeverno od crte, koia imena mjesta s fonetiJkom, Su, ikoja panjuLingviSta. To'SIU 1. Brgud:i demiJnruniwodatle Brgu-dac, 2. Kras, Nojii nebroienopWta dolazi naotoku, usingularu i plu-ralu, kao i uraznjm ']zvedenicamai uvezisprtdjevima, 3. Kamnelei 4. Prvs je toponam od 15. viLieika oo ovomctoku, nakopnuusjevernoj Dalmaciji, naVisu t uIstn, Upotrebliavase kao .umlSlldpall1jla!kpunikarai hridli DetalJnihopisa nema. premahistorijskimpotvrdama, odgo-vara lanins!koj virgu1Jtumilkara9.Drugi toponimslui i danas kao (termin) za kraki(karstni) teren Na ovomotoku, II Istrt li u Hrvatskompri-morju veomajie rairen kaotoponim za oznakuraznih terenai naselia. Nastaojie od predatinske(modalliibumiijske) carsus, odkojei geografski terminKarst, talijanski Carso.Kakohrvatski ,oMik pokazujet. zvo Likvidnu rnetatezuis,notako kaoRab, idezacelou ,jz dobanaseiiavaniaHrvatauovekraieve.l'' je topoIllilrnKamole plltu,ral1a), naziv sela,rornanizam, koJi, kaoSV10jru starost i osobttost nokazuie II deminn-tivnom suflksu-ellLusllmjesto-ilt'eil[!Us, kakavse u i u tOPOnIilr:nlU. KaJl1ItiUlal (oaniakizme-Karnpelja, Garioe i ali ne p:Okazujje zamjene uza-ampred konsonantom, kakobismoprema sanctula >sutlakumauVrbniku, dia suse ovdjeuprvobitnoselu, ali u dosta staro vrria'eIl11!e, jer rod romanskogtoponima stvoriesredniegaroda -j, kakav Sie danas vie ne moe praviti. Postupie ovdje kaou naimtoponimima pJ:1edisl'avenskogpod!riJj'etla, kao toSIUiirje, Celjeli SkOip!de,koitsu priJdj!evi :ilStogatipa.Cetvrti toponim ovdjeveliki dioumeusre-dini otoka, Susrest gai naRabui nalu. NaKrkudolazi jou obtiiku kQjibregOVJilti pred!jleil zapadnoodgradaKrka uz more, ObWk odgovara 1Jatrunskomdeminutivumont:iJce1llJus Nas zanimarazli'kau -el II hrvatskom otokaKrkaprema-al. 'I I26 u jie oblik -el staJnidj" jer je bliilatmskomu, To dasu seHrvati 11IaISeI1liJIIinaovomotoku jo u kad se razv:idati. -el u poklapa se tl vokalJu 'Sa -elleuKampel!je.Izovogase razlaganjaviJdi, od kOl1iiJke j:e vanosti dobrafonet-skaanalszatoponima zahLstoridu nasetjavania. Pisanih vre1:a za prvodoba hrvatskoganasetiavaniaionakonemarno, Ostalesamotopo- analiza kaovrelo saznarua, Ova nam doouta da Sie hrvatskonaseliavaniesievemo odpomeoutecrtemoraepo-i,negotojie rtlpoLov,rni 10. v:i!jeka car Konstantin pisaosvojedj'elo De admin,iJsrtral1Jdoirnperio.Odneslavenskih toponnnatrebajo zabiilijeliitli nazivobalskogterena pliaj (sjeverno odNegrita), koj,i tl dolazi kao pl!uj strmauLicauKrku. Obadolazeod iiaJtiln!S,kepiliagiJutn. je, dahrvatski ()IblliJk, jernepoka-zl1(jeu mjesto a,vremena prije razvitka govora. H 'Jo jie zanimLi'iv romanski toponimNegrit, demimtivni pridjevodniger crn. Ovajjie nazivnastaozaciieloodane, to jeterenbioobrastao kakosena Krkuzovequercus ..Imaovdjeitoponima, kakojeprirodnozato, tojeotok doaoposlije Frankopanapod upravu. To je (recenmiit) tilI) romanskih toponima. Ovamo ime potpunohrvatskoga selaCornicchia, pokazuje,daie izgovorjednako Ikao u zatal. secchiaamper, Seloie dobilo ime poptici cornieula, knjievno-tatllijan:ski cornacchiavrana, kojailgra i tl hrvatskoj toponomasticiiadranskih otcka kao u kopnenom .izvielSil1lUulogu, uPor.Vranme, Vdindic, Vranja. jep'rideLaziJZtail. femininauhrv.maskulinum, Taj iepirijellaznastaozbogtoga, .toje Kor- hito kaona genitiv. Odatle jie onda novinominativ prema mukomroduostaih imena naselia kaoPunat,Muraj, Lakmartini t. d. smoda jetoponimKolnmnastao od Ilat. demmuttvacastellione rnalio Na. obalamaDalmacije, i kop-nene,se viepUlta. AEine pravesvojodlatin-skoga, nego od hrvarskogaobhka,Kako na Pagu, tako i ovdierovese (zaton) taliiJj,a:n:ski Val Cassion.Od koH imajuhrvatskamena, ovdiejejedan,koji nosi!tl hrvat!SkomtaJl!iJjaJI1Skru naziv. TojeGaIun, vjerojatnode-mmutivnametafora ga:Jrla ika.Tiiesnoi Krka zovese tal.Boccadj Se-goa, hrvatskt (prema Senjska Buka.Toje27isti naziv, koii,s taJ1IiJjan:skm vokalom,li '11 BokaKotorska,latinskametaforabuccausta.** *Hrvatski toponimi zanaselia nalazese u tipovimaudva sektora: a) sievernona crti od' Vrha (kod gradaKrka) i odKampelti;a!il b) odcrteodNegrita premaVrbniku.Tu:ilmamo najpnidetooonane, koji seodnose Tha ume,Tha umskestablj,iik:et bil1'ilke, kao Dubanica,od drvetadubac!", koj'i:i: Ro-mani posudiieodffrvata?". Dubanica je pridjevpo-sufiksa -nlca< bDica. kraj, gdje raste pomenutostabso. DanasDubanicaobuhvatavienaseasi (tami-l:ii,i'S1kiJm) :iJmenima, kao i t dJokaz , da sutorecentni tOlP'onJirni. Naselia SIU nastalanate-renu, koji je bloobrastao UlIDOln, kako kae ,ji ISamtopommDu-banica,U ovukategoriiutoponimatoo.jIlI1aziiVi:paselNaPO biJ1jkama kaoPaprata, Risika (kodVrbnika, ob1lilkodvriiessasuf.iiksom-Ika i pridjev sr. roda Rasopasno od bi1jkerI - r), kodrta (punte) najunom dijeluCresa.Podnazivombrdaca Prantur (25 m) krijesezaoiieloodlat. prornontoriurnod kojaseII nazivur'rmanturauIstri. 1018., kadCreanipriseu vjernost pominiesenaovomotokukaogradskonaselje(civitas)Chafisole, koje jekas-nije poznato kao castellum Cavisole,od lat. caput insulae glava.oto-ka, danas tal. Caisole, tojeutakianskom polulatinskai sloenica. Zanimlitvojeopaziti, da ovai tal. lakopre-vodiv naziv nijenanarod obrnuo nasvoju na Cresu, nego na Krku,gdjenalazimo u nazsvu samostana Glavotok(po narodnomizgovorui doslovan prijevodove tal .sloenice. Na nazivovogasela na Cresuglasi u nridievuBeli(uz kojise ra-zumije grad). Kako-se vidi, na naziv nema nikakveveze s romanskim. Takov pr.fdjevni .naziv dolazt jo jednomnaovomotokuu oblikuBelei (tal. pisanoBellei), ukome -eiodgovarastarijem nastavku -akkao II ovaj, onaj, Belaj,Rlagaj.12 Postoiijo Beleiski na specijalnojkarti.Druzoimenaselja naovom otokuLubenice, koje se vrloranopominie kao castellum, se potpunokao nae, premdanigdjedrugdjenenalazimoovakovihnaihmjesnihnaziva. Moglobi biti,dasepodnjim sakriva lat. naziv lIibemicia, kako se ovaj castellumzvao II latinskom. Ovo je lat. izvedenica od pridieva hibemuszhnski,, Oddrugihromanskihimenazanaseljena miestatrebasporne-nuti Smergonamorskoj obali: premaKrku. Na nazivMereh, gen.Merga predstavlja prvobitni lat. oblik mergus ronilac, gniurac.Premadananjemtal.' ieziku Talijani su dodali staromimenu joprefiksS-,kojidolazi od lat. ex. Ali i nailjudigovoreSmerag, kakoje zabiiieeno na specijalnojkarti,gdje se i nazivMeraska jama.** *Odimena izvedenihodstarihslavenskih imenatrebana-nazivsela jugozapadnoodBeloga (Ca-38Isole), odDragozet, za kojenemadrugihpotvrdaosimimena' ovognaselja na Cresu.Sveo sve, naCresu nostoitdanas16 toponima zanaselja upo-retkuodsjeveranajug: Vodice, Me-rag, Cres, Valun, Lubenice, Vrana, Orlec, StivanBele],Ustrine, Osor, PUntaKriJa.Od ovihsupredrimski (mediteranskl):Cres iOsor, romanski: Memg, Valun, Lubenice; Stivan, Punta' Kria.. Ostatisuhrvatski tipova. i epoha: a)stara slav. naselja: b)start i novi pridievi: Belei, Beli, e) supstantivni pritdjev:i. za na i obalski Jadranna d)to-ponimi izfaune: Vrana, Orlec, e) oluraletantumzna- i podrijetla, Ustrine, Daovaj posljednji! ne moepotjecati odustra izlazi odatle, to je ustraturcizam, aturskjhtopo-nimanaotocimanema.: Prije bi se moglo pomlliatl na romanskopodrijetlo, premda romanski toponimidolaze kao plurallatantum-s,'(1) toponim.kofi seodnosi naslatku vodu: Vodice, karak- zakraki (karstni) teren. .... .:U.U sa toponomastikaotoka Cresasadravanesravniivovie hrvatskihtoponimanegoromanskih. Takovihro,-manskih toponima, k9ji bi pokazivalitragove fonetike staroga roman-skogagovorauKrku, ovdjenema.kaotoponime .-samotakove romanizme, kolt sustvoreni od uUh i u jeziknaeg naroda rta otoku. Toponimi, kao to su Girinica,Krasa, Koromana, Javorna, flrustica .od. romanskogpodrijetlakomorikaphilyrealevis, girica(ribica), kras, javor lovorika, hriista'" stiienahrid, nalazesene samo naCresu, negoi naostalimotocimakvarnerskogi: zadarskogarhipe-laga i ne govore nitaostaromromanskomgovorudalmatinskogtipa. /Pored navedenogtoponimaMeragizaz.ivainteres romanistainaziv Kormat, koji seodijelioodPlavnika. Da tonije hrvatski naziv,je -atna romanskiproli particippasiva odglagola' corrtmare, koji jezastupljenll- ru-munjskomacurmaodlomHi16. Ovaj nazivideprema, tome II istiredsaMaskatfir (jzgovoruPuntu) II Koliunskomzalivuna Krku.Ovako je nazvan koji se od1JOmio od susjedneobale djelova-njemmorskeobale. Samo jeovdje naziv odlat. morsi-catoriumgdjemoreizjedal'1. Kormatjecorrlmatus scooulusstodPlavnika) Uzadarskomarhipelaguistadenomi-39nacija dolazi jounazivuKornat, sazamjenomsuglasni/kaIDuD"zacijelo pod uelivorndrugih 'lat. kaocornu rog, coronakruna.. Interes romanistaizazrvajujo dvatoponima, imenaseljaVa-lunsjeverozapadnoodLubenica, g-lavno i jedinomjesto uvelikomzalivuc] 'ime uzvisinena otokuSis638 m). Oba subezsu-mnjeromanska, Prvojeromanskiaugmentativodvallis uvala, adrugi je hrvatski ref:1eks od: vulgarnolatinskoga priloga siisumzaklas. lat. sursumgore, naprijed, premagore, Promjenadugoga Ifusamoglasi jekao II murus >mir zid. Paralelazaovaj toponim'(ili bolleorontm) nalazi se naKrkuiznadPunta unazivupoljaSus,Ovo jietotou nazivuSus na Krku nemastarehrvatskepromjeneglasovnekaona Cresu. Tojezbog toga,tosedananji puntarsk]i!zgovor osnivana dvo-glasuSuas, k!oji jepotvrden.F"To jetoponim. Prematomedananji hrvatski naziv Sisvulgarnolatinskog doba naCresu. Hrvatstvojeovdjeveomastaro, to izlazi i odatle, daseuValununalazi glagolskamodaiste starine kaoi ** Hrvatskatoponomastika, kojaseodnosi naume i umske sta-bljike, dostajerlietkana ovom- otoku. Mjestotoga se naziviPOpticama, kaonaziv naseljaOrleci poloaja Orline, paGolubinaci Vrana. Odstabljika imamopridieve, kao Jablanac(sjevernirt), Drevenik(ulica uCresu), Jesenovaci odiasenovi: i pridievi Javorna(sc. vala)i Loznati (na-selja). Ovakovi toponimi ne govore nita o kakovimumama naotoku. Moguseodnosttt i stabljike. 'Popratni zacijelo jepridjevm. r. izvedenodbiljkepaprat, kojadolazi .kaotoponimgotovonasvakomotoku. Kakojetonazivrta.dokazuje, daseiovdjegovorila rt u Art (ispor. Arcijuno. odOsora), zapuntukaoi naKrku. Uzpridjev m. r. Popratni, moe razumjeti samo ova ,Kao na Krku, i ovdjeseponavljajumetaforezartove,kao Kiieci ilo.Za dijeloveobale nailazimoi ovdje na nazive kao 0010, VeliBok, Osredak j Koneczakrajnji wo otoka (upor. Koncilu-nnaPagu),Kaoime uvaledolazi ovdjeTiha poprvi! put.I tuimastarihpridjevazanazivenaselja, kaoIvanii Ivanov ..Ovdje se javljatoponimZaglava, koji senalazi gotovo nasvakom otoku sjevernogJadrana. Ovako se dio uzvienog:obalskogterena, 'kao obalsko brdace.40Mjesto mocira za ograduodkamenaokozemljitaovdjekaoi na Krku javljase kaotoponimOkladt'". Ovaj naziv dolazinebrojenoputa naotocima. sejavlja naovomotoku nazivpoloaia izve-, denicaodgradacckoda da jena tako terenune-kadapostojalo staro hrvatsko Od imena zauzvisine senazivl lialm i lie1m zaknjievnoHum, kojivele, da'tl hrvatskom otoka nijebilovokabziranosonantnoI.Od izraza za uzvisine treba jo zabiljeiti naziv Gorica, koji nijeosobito toponimna otocima. IstotakojerijedaktoponimPro-zor.kof! se, nakopnu. .'zacijelo, kaoiOzreniPrizrennakopnu, terensku sakojesemoedobrogledati.Zatim prldievi Veli, Crni (sc. halm), Silaz, VelaStraail Maslovnik.Tekoje imena obradivogkolia Plavnik. Daje tohrvatski naziv, nema sumnie. Vjerojatnostojiuvezi s osnovomglagolaplviti il s toponimima(nazivjezera), Plavnica i t. Cherso.Tlrvatskonaseljenastaloje, prematome, na romanskojosnovici kaoina kopnenoj Dalmaciji Nin i Skradin, koje. i samcar poinaile kao hrvatska naselia,dio sta-novnrka Cresaprematome je Kako je postaonakonprooasnOsora,najvaniiljelI1aselde,dao.je premamediteran- narlivi cijelom otokui: iiStiSll1UO'tako jz denomi-nacijestari ApsorusiApsyrtides. ' ; .41III.Jo treba ogledati toponime, koji seodnose na konfiguraoiiuobale,ili kako kaemo, naobalskisistem Cresa. Ove prikazati na osnovunae pomorske karte. njima pozornostizaziva naipriie naziv diiela iobale (rta i uvale) Porozina, za kojipostoji i tal. oblik Faresina. Po ovomtoponimuzovu seiVeLa VrataizmeduistarskeobaLei Cresa tal. CanalediFaresina. Po fonetskimpojavamahrvatskognaziva, pozamjenitalijanskogasao, pahrv.p zatal. f, moramo da se radi ovrlo starom nazivu. Dajepredslavenski, toje Dalit jeu vezi sapharospomor-skasvjetlost, daIisadri lat. sufikse -ensisi-Inus, tonemoemoznati, dokne budemoobavijeteni ohistoriiskim potvrdamaza to-ponimPorozina.Od koji pripadajuCresu, navedimo pometnrti 'Plav-nik, Trstenik(upravcu premaDolfitru i Ostrom i daljepremaKOil1-ci1lunu), posve jasan naziv, koHse opetuje, Vanula(prema uvaliUlu),naziv se, romanski, ali senezna, to sikeTrstena (izme-uvale i Javorne), Metliine (prema koliima Palacolu iOrudi,koji pripadaju Loinju), MaLi i Vell (prema uvati Vruci), Visoki uvala i Javornika, zapadno od Cresa), koljsatri grebenazvanaMiar25i dvije Sekice'". Uvala naovomzvanaSlanci dolazi mPagukaoSlana(upor. Slanou junoj Dalmaciil). Interesantna je {] zbog toga, toje austrijskapomorska karta :i jugoslavenska specijalka zovu Turska Draga.Ovakovtoponim saturski nenalazimo nigdje na otocimaJadrana. .IzmeduPremantureuIstri iCresanalazese kolj Galiola, tal.deminutivod galla, Ovaj naziv zakolie opetujese.Nazivi za rtovei uvaleopetuius.ei na CresuupoznatimtLpo-vima, kadikadu oblikukao Galbokaza Dumbokanadrugimotocima: Mali Bok,Vodice. Lupeka Draica,Trstena,Meli (pjj!esak), (sc. ertbjit miesto od pijesak, upor. na drugimotocima), Vela al, Tenki, DebelaPunta (upor.kodRomana uIstri Puntagrossa), Zela(sc. punta, valazla),Isto se tako opetuju i' toponimi: Jablanac, Mugrani(smoeranl t.3' Upor. navod o. e. str. 58, da. su se II Barbatu u mjestu .zvanotn-Greerija nali ostaci zidina. Upor. toponim GrclnajJtod S1;o1cana Loparu.33 ime Boljko od Boljeslavje u 16. vijeku, odatle ponimi na kopnu Boljkovac, Boljkovci i v. Akad.I,str, 546.34 I ovaj je toponim na kopnu, rijedak na otocima, v. Akad. nik, III, str. 700.36 Ovaj je naziv recentan. o. c. str. 10 mu daje jo dvaArta i Drvenik, koje jo sresti na jadranskim otocima.o. e, -I,str. 64. pominje potvrde insula, Arta; Larta g. Nijesam mogaodoznati, da li su ovi narzivi jo u upotrebi, Kod pastira i baba na Loparu sam i sa tal. pridjevom Sen ili San Grgur.6. PAGI.rl--, ,Kao na R:ahu,prvobt,1mo slavensko bdao je i na ovomotokui kao takovo dIO danas jesvoju vanost;Dobro jie poznat paki sir. Sau vezi: s,e ovdje'zaciieloi umjetnost, dobro poznata i danas. Daje na Pagupastirstvo billi razvijeno zarana, vidimo odM'lle, to se 'na tom otokusoominie jo u doba narodne hrvatske dioos.ttiUe selo (villJlia) God. 1070. kr:aJ'j Petar odre , da ovo selo, zajednos ostahrna na-otoku Pagu, imada nripadne pod l1I'll1Is:ku biskup;iju.1Naziv je izvedenica od vlah, od koja je i ustaroj hrvatskoi dravi, kao d, 'u srpskoj, romanskog pastira.Na tom otoku jma i veoma starmsdh sJavell1LSildh nazsva nasefj:a.Ovamo ime sela Dlnka, i!Zvodlilm od 67mala urnica, od Gd.iiintl o raspravliati, kad bude govora o otoku Hvaru."Da je to ime, staro, naziv Starovas i Starovasica kodtoga sela: U toj je sloenici stari hrvatski naziv vas selo,Stanovnke DinJjliJike zovu danandl Paani sej&1k, seliact,Ostala almooa nJaJSellia na ovom otoku sva SIU romanske. Samokod mjesta Paganalazimo uzvissnu, koja se ZQlVe Gradac.Ovai naztvna 1:10, dia su i Slaveni zaranaimal ovdjesvoia Naziv sela BQViltia.na je rilmski... To je1izvedenJiJoaSltvoref1la SlUfiiksa -iana oddmskog imena (oognomena) P,at1JI!UJS. se nd,ame ;imanje(p,TaedlLwm) [)jeikog RiJmIllilan:ilnJa,koj,i jie ,maIO p'riidjevak Paulus. Ovako nalaze 'Sie u svsm romanskim zemll!jiarna. SlavenskolIasiel1je nastalo j;e '\1 ovom 's1luiOaju oo rimskom. Ovakav i1tp riJmiSikihiJmena vidjet u imenu L:aiMjan, odLiciJniiJana..Ime sela Nl()vaItila Nevarija dovode mnogi etimOl1bzi u vezu slat, pridievon mV1a:]i1s pOIIl]OIrskit dJomlilljajru se, dia se jie kod togamjesta odi:gr:a;l\apOIIllOlrslka bitka u vliilleme rimskih ra-tova. To j.e, dakako, ,dOOllli]janje na OISnOVU kombimcije..Istma je, dia SaJIl1IOtnlJelStoiz 1Iimsktih Vrel111OO1a, jer se kod11lIega na:tazertragoV:1 rnnskom vodovodu. AN ovakva limetlJa dolazei u romanskan zemllJjama i ,iJzvoid,e se od lat. I1IOVI3.1e, to zemJ1ija.3Otok Pag je zaista nekada bio vrlo umovitne.cneko pustkao danas, smo viidjeJlIi, da su po umJiJ nazvali! i Slaveni-svoie naselje DiJnj:iJkJa, pa jie vj1er9jatno, dia supo Iii RimLjanillIazvaJm svoe Novaia rtl: plurallU.Na matu, sitnu medsteransku umu na OVIOtn otoku idrogi naziv tlIaJSIe1l.ila Barbat, koji SIII10 u oRabu.Ovaj dugi otok, zavruje se dugim illiOlm, koie se zoveLam, II dokumentima Punta Lani, hrvatski u izgovorut. JI. na :koncu Luna, Prvi liillei VeH Rat. Kao naUgljanusvasenalazena obali, tose'lako objanjavageografskomkonfi-guracijom otoka..Odovih devet imena samo supredslavenska, i toSale.man(dugi silazniakcenat), Savari Birbini. -_..Zamansemislilo dapredstavljaposvoj prilic!latinskuizve-denicu, koiase odnosi na rimskipraedium(seoskodobro) nazvanoponjegovuoosiednikuGemintiu: praediurn Gerninianum,"Uokolici' Dubrovnikapostoii mjesto Giman, Gemini-anum. Stara splitskaromanskaporodicazvalase Gurnai ustaro-dalmatinskompluralu, latinski Gerniniani. Na ovoimesmjera modaII zalivu nazivpoljaGmainaci GmajnaPolje.Ovako samnekadamislioi jaonostaniutoponimaman. Da-nas, nakon ispitivanja, ne mislimvie ovako. Razlozi sutome i histoniiski.Kako pokazuju etirnologiie imena. otoka Ugljani imenakoliaKrknata, koji zatvaramans istoka, ustaromromanskomgovoruVelogOtoka, koji su Hrvati, kad senaselieovdje, Iattnslo;su-glasnicik gpredsamoglasnicima ei, nijesusemijenjali II , negosu ostali nepromiienieni kao uDubrovniku(primjer kirnak za lat.cimice), Zbog togaumanne moe da od Gemmianus,kaoGimanuGruu to uistinuishodi odatle.117Druzi su razlognaputanjuoveetanologjiehtstordskepotvrdezaman. U latinskim ispravamazoveseman10CUlS MeeanemsuleMagne (1347.). ecclesia Sancti Johannis de Mecano (1260.). Upor.Nastavni Vjesni:k, sv. XXIV, str. 662, br. 5. Premaovoj potvrdi na-,staojehrvatski suglasnik iJZ latinskegrupe di u IDtidlievu rnedianus (upor. tal. mezzoodmedius). ierazlogupisanju glagolskogspomenika iz 15. vijeka.Tu crikva manska. Prema ovoj potvrdi zvati su Hrvati.ovomjestoprvobitnoMan, sa suglasnikommanadrugommjestu, to odgovara pomenutoi latinskojpotvrd Me-vano. Kako je gruva. mnastala jemetatezaupravoonako kao i u naoj mulj ili muo iz stari- mul ili muo(upor, Akad.sv. VII, str. 191.) odlat. de-minutiva modiolus manprematome srednieseloili miesto. Onse zaista. nalazi u: sredini izmeduSalai Luke.," Sve ovonavodimo detaljnije zato, da vidi, s kakvimoprezom moradapostupatoponornatikusvojim -. Savar"je sau1'1OS, kojaguter. .Birbinjodlat. pridievaizvedenogodimenabiljke ver-bena. . 'Nazivfulimoda takoder izrimskogvremena. Ozna-skladites,oli, kojasedobivalaizsolinaVelogOtoka. Naiva-, niie su bile ba u seluSoline Boave i Velog Rata (tal. Puntebianche).II.Ogledairno neke toponime u okoliu (konfinu, kako se ovdjeveli) ovih sela, da odredimostarost naselja, kolskosetomoenaosnovuovog- vrelasaznanja.. KodimenaSali (dugi uzlazni akcenat na a) udarau nica, da nijeprevedenona hrvatski, premdase nazivlakomogaoprevesti. Od istog naziva sunstantivirani pridjev salskaluka (kratki uzlazni naglasak na i) sjevernu duboku itamnu luku blizu samoga mjesta. Na austro-ugarskoj specijalnojkarti pie se udvije varijante: i na jugoslavenskojispravno Drugi oblikpredstavljamoda talijanski naezimena.Nejasanje nazivnajvieg brda u blizini SaLi Veli iMali (kratkiuzlazni akcenat nadrugom slogu). Sa ovog preko 300 mvisokogbrdavidi; se ne samosavVeli otok, negoKornat, okolicaZadraiveHiki dioJadranskog mora., . Nejasanjei nazivrtakodSaH Blud(dugi stlazni akcenat>.. .118Usamome selu ima u topizvedenlcama naihstarih narodnih'imenaza lica, takoRanikovica (s dugimsilaznimakcentomna prvomslogu), odhipokoristrkaRanko. (odHranislav),se i stari posvointpridieviuimuniadragaSimeonovadraga, Stivaniepolje itt Krevanie DOlje. ovi pridjeV1i potvr-nas uuvjerenju, daje -nae naselje vrlostaro na ovommjestu.Slabezemljezovu se Gladue(kratki silazniakcenat na u).se jo salski toponimi, "koie i daleko nahtvat-sko-smskomkopnu, tako brdo i njive okonjegazvanoKruevac(kratki silazni nagtasakna prvomslogu) i Polj/ke(dugi uzlazni na-glasakna O. NieKruevcaprostireseKruevopo}.je ipodalie odniegauvalaKruevica, svesameizvedenice odkruva, kakose useluSalekaezakruku.Kao naIu tako i toponfmzauzvisinuOzdren(kratki uzlazni akcenat na o); tamosmetatezom teke grupezr, ovdie sumetanjemsuglasnikad kaoufrancuskomcoudread.a). ,,.';: , .... ' "Ovaj maH otokcentar je u seriji od 16oko njega. Okru- Vrgactu u.pravcu odsieverozapadapremasleverostoku,oniiduovimredom: Obunakutnau), i:pnata (kratkisiiaznina drugomslogu, na .austro-ugarskoispeeiialnoikartiZ,30/KQl. XIIIpie se i Sebnata) , Rakita (kratki O,ObrQvanj akutnaa),Osti naglasak ,na1), si..lazn:t na zadnjletl1Si!Jogu), Ve:Uil (isti naglasak), Murve-njak(kratki. silazni nae), Otra silazni nai, naoomenutoispec.karti krivo' Gida,najugoslavenskoj ispravno),' MaH i Veli (naSiPec.'Kam, krivoVrtlac), (naglasak kaou Slkica('J?iinta) Artina li Kozina. . ., ..'" Tako Yrgada sasvojl:m upravo skup,okometrebadasenaposegovori, Naapomorska karta,btljeLiotrisrma. 2 okoZoVU Rakttl (1) i Ka- (2), anasuprot. rtu Gn.al' naPamanu. .Imeovogaotokadolazi kodcaraKonstantifia ulstomredu, ui Krk (Arbe) i Osor (Oosaral.. tokaopO&1jednj:iaastanjeniotoK usievernom Jadranu ll-njegovo vrijeme.Dokjeza .zadarski Pizuch, Selbu,Skerda, Aluip, Skirdakissa...Purotirna, Meletaj . EsUu'lliz, izrijekom ",:".'C.',rekao, daimajuispranjena i dasubezsta-novnika (alkita), za Vrgaduizriijekomveli, da posjeduje (Gradac = kastron) I i dajenastanjena.Ako njegovu vijest o nastanienosti zadarskoga arhioelagatuma":onako, kako smo reklt u dosadanjimpoglavLJima, nemamorazloga da mune vjerujemo IIovom Uostalom, carevuvi-jest onastanienosti Vrgadeu10. vijekui drugahlstorii-Sikavrela. Ivan, u' svojojhronici, velii zakonac10.vijeka (g. 998.), da su kmetovi otoka Vrgade (Levigradae.insulaecolones) izali preddudaPetraII. Orseolai prisegli muvjernost.G. 1096. pommju se naovom otokugradac(castrum), dobivanjesolii dviieribarske pote(duaspiscacionesj.-cdkoj:ihncdavanlc knez(prior)zadarski' Dragusdarujesamostanusv. KrevanauZadru.'InteresantneSiU potvrde, toihdonoseovavrela, CarKonstan-tinpie imeotoka i gradana njemuusr. r. Lumbricaton.Listinaizg. 1096. navodi: gradac u. r. Lubricata. .Primjietiti treba, da su u ovim grafiiama neizmdenieni suglasnicit i k. Tako je pravflno u starom dalmatinskomgovoru. Zbogtogaseoblegraffie osnivajuna romanskomgovoruuZadru.Potvrda, tojudaje Ivan, pokazujenaprotivprijelazsu-glasnikat i ku i g: Levigrada'' insula. Ovaj prijelazpravjlanjeu Tadvap,ridelaza nalazimoi udananjemhrvatskomoblikuVr-gada. Zbog togase mora da je dananji hrvatski oblik oodrietla, upravoonako kao. dananji hrvatski nazivi t olltatosu oblic] mjestostarohrvatskihKrkariSulet, ..Ipakznamo.xla ovaj dananji hrvatski ohliknijenajstariji. Mje-sto Vrgadagovorilosenaime jo u 17. Lapkat, Ovakosehrvatski pisaloimreovoga otokau glagolskoi Maltici krtenih. Starijiljudi ll: Salima na VelomOtoku zovorili su s naglaskomLavkat,odatleime stanovnika (stari nomsnadv plurala).Dananji hrvatski oblik ne poznale slogaLum-, Lu-,Le. Mora Sie uzeti, da jeovaj slogbio iidelI1tilfUkovansmmans1kirni da je.zbogtogabioisputen, biloodSlavenaIliodRoma-na.Tajslog je II starijem hrvatskom nazivu Lavlpjkat.Samojelatinski samoglasupreaoprekopoluglasaua kao uMa-kar za predslavensku Muccumm. Drugi samogfasnik i ispao je, tako- prekopoluglasajednakokaouPostufilmiana >danas PamanHi uLici!niana >danas Jaklian, Suglasnikr ispaoje, dase olakagrupa odtr] suglasnika, jednakokaosrednji suglasntkuPaman;amogao jeilSpaiSti: i pozakonudisimHacijepremaI, kao ItoJe. isp,aozbog istoga razloga u mostir za starijemolstir uli uatarzaoltar.140Prvobitni 'lJatimkiJ oblikglasiojeposvojpJiltid,iJnrsularubricata:.crveni otok. Nazvan je ovako zbog crvene" ilovaste zemlje naniernu,"Crvena bojaupadau kad se-otokpromatraskopnanabregovima, tookruuju Vranu. oIJ.ToooncmastikaVrgadeugolemoj je hrvatska. Ipakimao romanskihostataIka, tzkoilhse vidi, da su Hrvatizatekli Romane,kad se ovdjenaselie.Poredromanskogimenaza ipnatatrebazabia1leilti imemjesta, se baca, Kokara (kratki silazni akcenat nadrugom slogu). Tojelatinska cacaria".Jednaodg'1:aVJi.ca blizuLuke (porta) na Vrgadi zovese poredo Kapelica jo i, Sudilian (kratki silI!aZllli na drugomslogu, gen. Su-dujma, akut naistomslogu). TojeSanctus Domn:iJus. Ro-manskistanovnici VrgadetovalisudaklJe istog bizantinskogkaoiOsamovatri stara romanska tononsma, aprekore-centnog taHjanskog i tooonima Pod (tal. bastionebedem), svi suostalt hrvatski, Imenauzvisinaistasu kao li uostalo] Kuk, Garma,Gradina, MalJi 'i Ve'1JiJ1deleniak, Grbice, GrbaVelHka ii Mala, Kobi-liak, Kutiniak, Srabbmovac, i4JspOdVrhov.o Od,ostaIiiJhimenaglavica trebaistaknuti suostantivirarri pridjevPlatnlak, imenice pIat kojuErnosusreli naPamanu, za-timpridjev u nazivu Gomila, od pudar polja. Odimenartova se Kranie(s dugimakcentomna aiduljinomna ekrajnie). Ovaj pridjevII sr. r. rrietkosesu- udalmatinskojtooonomasttct Zatimp,unta punta Ar-tine, pod Artlne, na Artlni, gdje je -ar- zastupnik za so-nantno r.Imena polja takoder su ponajvie onakva, kakva isu- u naoi :toponomastilcii: Zagradina, VeleVrta, Podvornica, Kukavica, Strana, Prjna, Paprat, Ku-wa5, (nanjOlj jebrdoK'I1Jtilnjak), Duka, Podvrtade, Vrhovina, Pod-ograda, Prpanca (izgovaraseiPapranica, i!zvedJe11liJca odpaprat),Jamina, DOIl'.c,lPlma]lDoci, il t. d.Izmeduimenanjivatreba Plat (dugi siH!aznt ak- ocenat), Zgon, Ponarcadugi nai i duljina naa) i. Ozdrmi(;kl'atki silazni na o)zbogtoga, to .smoih susrelfi nadrugim141otocimazadarskog arhipelaga.rOzdrfn] "jeist6, tdiirrneOzren nakoonu,'zreti gledati;' Gva]moedairtri,a'j 6 " ' , .' ,Jo treba spomenuti: dvostruki-deminutiv u pluraluVitlra,icoa iodvrtal +kao it pastirski tOlJ)OIlJimPloau- te vaantoponim koji se izgovaraiTojedeminutivoldstare imenice(Zoran lapat,g. laptakomad zernlie7, kojadolazi kaotoeonimod 15. vijeka.jiezabilIj'eIOna Krkulapat II livada.ie toVrgadinci imaiuposebnu zamor-Siku koja se II Dalmaciii zove sika (od lat.isiccussuh, taliianski.secca), Onivelebrakakcenat); Ovu UJ)Otrebl!java:j.uribari na Jadranaualge okokamenja, gdjie iver:ilbe.8Iza brakove ,imaju onisvoje zive: brakKuka, Grbe, Kraniega, lpnate, Gorn:ll1ca, .Meko, SiJnko-Vac(izvedenicaodimun) i td.U nazivimakolieva oko Vrgadenalezirtio 'nekoliko zanirnljrvihpojava. Kaoto II Komatnkolj lmoedabudenazvanprema r,Hji(pri!mder ,iJzKomata tako je toi: ovdje. PriimJjer: Oilta. "Nakopnu, se ,bf1da zovupo ,oMasti' (pranierkoMo'brdo,OblikkodSkadra), ovdfe tajkonazvan, Primjer: Oblik,toj,e stip.stantiJvi1rani pr.ildjev obaookrugao.. " Artina, augmentativ odart rt, bDOje nekada sVrgadom,Zato seDzove ovako, jerje, ustvari; biorat Vrgade.. DanasgaspaiJa s Vrgadom koji se Zp"eTanko dugi na a;il dulljina nao), izraz, koji Druga u uvahSv, And'riltezove se Kvi31Snlo(:kratkisiJlazniakcenat' na' prvom,t()i]J'Onilm. 'NaztvHtiiib (kratkt silazni akcenat) zakamen naipnati obia-njavametaforuza koji sezovuPohlfiba,III. analiza dananjega hrvatskoggovora naVrgad'i,kakoju je daodr. Bla dia mujeosnova Zbog togaje da se u dananjem govor,uniie odrao, stari daimatlnskoromanski nazivLumbricata, 'nego, mle- ' . , 'Da se orecentnom, tose vidi,] uirz-vedenicarna od iruJenaotoka. Stanovnid,'njegovii1Jliezovu' se Vrga- kakobi, bjj}o"ispravno-hrvatsk], negoVrgadiJ1)i. staJl1janskimsufiksom, ;ednaJko kaQj, Murterinti od Murter. sadravasste-dobnoi hrvatski vrgadinski (na pr.' govor). ,l142Selona otokuima dodue isti: slubeni naziv kaoi samotok.ali seunarodnomsamo i Liika. 'znak, daje narod primio recentan ... To se. ovdie moglotimlake.dogoditi, ,tO 'l}OstojiJu narodupre-daja, da suse dananji!kopna.10To dadananjiVrl?;ad!j'l11nijesudirektni: potomcistarih nego, da Su se ovdje,doavtsa kopna, pomi-jeaIlf sastarimteilliovdiep,nim;iJi govoreltsuovamo doli kao jer je' Svasjeverna Dalmaciia bilanekada ._Dasu