XY

OPASNOSTI I TETNOSTI PRI PRIKUPLJANJU I OBRADI OTPADNIH OLOVNIH AKUMULATORAPISANI RAD ZA ISPIT STRUNJAKA ZATITE NA RADU

Mentor: xy

Kandidat: yx

Solin, travanj 2011.

Sadraj1.Uvod .3 2.Opis tehnolokog procesa .3 3.Sredstva rada koja se koriste 4.Propisi kojima se ureuje ovo podruje 5.Opasnosti i tetnosti koje se pojavljuju u tehnolokom procesu 6.Osnovna pravila zatite na radu kojima se otklanjaju utvrene opasnosti 7.Posebna pravila zatite na radu kojima se otklanjaju one opasnosti koje nisu otklonjene osnovnim pravilima zatite na radu 8.Procjena preostalog rizika utvrenih opasnosti i tetnosti 8.1 Procjena opasnosti AUVA metodom 8.2 Procjena opasnosti SME metodom 9.Zakljuak

Uvod

Kako bi

nastavio slijed obrazovanja iz podruja zatite na radu, te stekao osnovne

kvalifikacije za rad u struci podnio sam zahtjev za polaganje opeg i posebnog dijela strunog ispita strunjaka zatite na radu. Tema mog pisanog rada za ispit strunjaka zatite na radu je Opasnosti i tetnosti pri prikupljanju i obradi otpadnih olovnih akumulatora koju u obraditi na temelju radnog iskustva u tvrtki Remorker 2 d.o.o. u kojoj sam od nedavno zaposlen. Svrha ovog rada je izraditi procjenu opasnosti u procesu prikupljanja i obrade otpadnih olovnih akumulatora, a poetak izrade je utvrditi postojee stanje koje obuhvaa: opis procesa rada u prikupljanju, vrste opasnosti i tetnosti kojima su radnici izloeni pri radu, kao i vrijeme izloenosti broj i analiza nastalih ozljeda po uzroku i izvoru, profesionalnih bolesti, broj poremeaja u procesu rada koji mogu izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika i drugih podataka kojima e se to objektivnije utvrditi postojee stanje. Nakon utvrenog postojeeg stanja,pristupit e se analizi i procjeni koja obuhvaa: usklaenost sa zahtjevima kojima moraju udovoljiti sredstva rada u upotrebi analiza primjene posebnih pravila zatite na radu, a osobito na provedbu radnih postupaka analizu svih smrtnih, skupnih i tekih ozljeda na radu po izvoru i uzroku, te usporedba broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na odnosnu djelatnost analiza sluajeva profesionalnih bolesti i sluajeva koji poremeaja u procesu rada u skladitu koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika u skladitu analizirati podatke radi procjene preostalog rizika da doe do ozljede na radu, sluaja profesionalne bolesti ili poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika u pogonu reciklae AUVA i SME metodom Iz napravljene analize i procjene opasnosti e se utvrditi propusti u provedbi osnovnih i posebnih pravila zatite na radu, kao i drugih mjera koji e eliminirati ili umanjiti djelovanje tetnih dogaaja koji bi mogli ugroziti zdravlje i ivot radnika u pogonu reciklae.

Opis tehnolokog procesa

Osnovna djelatnost tvrtke Remorker 2 d.o.o. je prikupljanje i mehanika obrada otpadnih olovnih akumulatora. Proces rada u reciklanom centru organiziran je kroz slijedee tehnoloke cjeline: nabavka i prihvat prikupljene robe uskladitavanja robe u skladitu koristei viljukar transport viliarom do proizvodnog dijela proces mehanike obrade na zatvorenoj automatskoj liniji nadopuna linije mehanikom polip rukom zamjena popunjenih spremnika i kontejnera na liniji koristei paletar slaganje proizvoda u kontejnerima po vrsti na za to predviena mjesta administrativni poslovi vezani za rad (otkupni blokovi, pratei listovi, oevidnici, evidencije i sl.) Da bi pogon reciklae funkcionirao i uredno obavljao poslove i radne zadatke, sistematizirana i organizirana su slijedea radna mjesta: radnik na liniji za reciklau Poslovi radnika rasporeenih na navedena radna mjesta odvijaju se u pogonu za reciklau te prostru u i ispred skladita.

Sredstva rada koja se koristeSukladno lanku 9. stavku 3. Zakona o zatiti na radu ( NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) pod sredstvima rada se smatraju: graevine namijenjene za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje radnika, te pomonim prostorijama i njihovim instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika) prijevozna sredstva eljeznikog, cestovnog, pomorskog, rjenoga, jezerskog i zranog prometa strojevi i ureaji skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu radnici izvan prije navedenih graevina, te druga sredstva koja se koriste prilikom obavljanja poslova U Reciklanom centru kao sredstva rada se koriste: vozila i oprema za prikupljanje otpadnih olovnih akumulatora prostorija pogona za reciklau, prostorija za zadravanje radnika na radnom mjestu radnik na liniji za reciklau garderoba i sanitarni vor radni prostor ispred pogona vanjska prometnica do skladita elektroinstalacija, gromobranska instalacija, instalacija sigurnosne rasvjete sustav za dojavu poara sustav videonadzora sustav za ventilaciju elektrini paletni viliar

Propisi kojima se ureuje ovo podrujePrilikom izrade ovog seminarskog rada koriteni su slijedei propisi:

1. Zakon o zatiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96 , 114/03, 100/04, 86/08, 75/09) 2. Zakon o otpadu (N.N. br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) 3. Zakon o listi profesionalnih bolesti (N.N. 162/98) 4. Zakon o zatiti od poara (NN 92/10) 5. Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) 6. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (N.N. br. 48/97,114/02,126/03, 144/09 ) 7. Pravilnika o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (N.N. br. 114/02, 126/03) 8. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (N.N. br. 50/05, 39/09) 9. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (N.N. br. 133/06, 31/09, 156/09) 10. Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN 47/02) 11. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim graninim vrijednostima (NN 92/93) 12. Pravilnik o gospodarenju otpadom (N.N. br. 23/07, 111/07) 13. Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou izvoza neopasnog otpada (N.N. br. 51/06) 14. Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (N.N. br. 39/06) 15. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (N.N. br. 6/84, 42/05) 16. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju na radu s elektrinom energijom (NN 116/10, 124/10) 17. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84) 18. Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu (N.N. br. 56/83) 19. Pravilnik o evidencijama, ispravama i izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (N.N. 52/84) 20. Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (N.N. br. 42/05) 21. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (Sl.list", br. 13/68) 22. Pravilnik o izboru i odravanju vatrogasnih aparata (N.N. 35/94 i 103/96) 23. Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05)

24. Pravilnik o sigurnosti u zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN 69/05) 25. Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) 26. Metode SME i AUVA

1. Opasnosti i tetnosti koje se pojavljuju u tehnolokom procesuTemeljem lanka 17.Zakona o zatiti na radu ( NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju opih naela zatite: izbjegavanja opasnosti i tetnosti, procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja radnika, planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okolia na radno mjesto prilagoavanja tehnikom napretku prilagodbe rada radnicima, naroito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme, te naina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublaavanja jednolinog rada i rada po uinku kako bi se smanjio njihov tetan uinak na zdravlje Opasnosti na radu su skupina tetnih utjecaja na zdravlje radnika koje djeluju trenutano u neeljenim sluajevima, a tetnosti su skupina utjecaja koji svojim duljim uzrokuju zdravstvena oteenja radnika. Opasnosti mogu biti: mehanike opasnosti od elektrine struje opasnost od tjelesnog naprezanja i nefiziolokog poloaja tijela opasnosti od poara i eksplozije kemijske tetnosti vibracija slaba osvijetljenost djelovanjem

tetnosti na zdravlje radnika mogu prouzroiti:

Opasnosti i tetnosti koje mogu ugroziti ivot i zdravlje radnika na poslovima u reciklanom centru su slijedee: 1. mehanike opasnosti se mogu pojaviti pri rukovanju i upravljanju viliarom,

kontejnerom, pad akumulatora na radnika, pad radnika na istoj razini uslijed zakrenosti ili klizavosti, udar viliara ili kontejnera u radnika. 2. Opasnosti od elektrine struje se pojavljuju uslijed direktnog dodira dijelovima pod naponom (nepropisno postavljeni vodii, oteena izolacija vodia, otvoreni razvodni ormar koji se nalazi na dohvatu ruke), neispravna instalacija na viliaru 3. Opasnosti od poara i eksplozija moe se pojaviti uslijed neispravne elektroinstalacije, nepravilnog postupanja za zapaljivim tvarima (sulfatna kiselina u dodiru s vodom) i neodgovornog ponaanja radnika u skladitu (unoenje otvorenog plamena, puenje) 4. Vibracija se pojavljuju kod rukovanja viliarom 5. Kemijske tetnosti uslijed neispravnog rukovanja radnika sa pumpom za pretakanje sulfatne kiseline sa linije u spremnike 6. Tjelesna naprezanja i nefizioloki poloaj tijela su prisutni kod runog rukovanja s teretima i kod rada u prisilnom poloaju tijela, kao to je sjedenje za vrijeme vonje viliara, rad na raunalu i sl.

Osnovna pravila zatite na radu kojima se otklanjaju utvrene opasnostiOsnovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kad je u uporabi, a naroito glede opskrbljenosti zatitnim napravama, osiguranja od udara elektrinom energijom i dr. (lanak 9.stavak 2. Zakona o zatiti na radu NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) Osnovna pravila zatite na radu se primjenjuju prije svih drugih pravila zatite na radu. U pogonu za reciklau provedena su slijedea osnovna pravila zatite na radu: Opremljenost zatitnim napravama Uvidom u dokumentaciju viliara, kao stroja i ureaja s poveanom opasnosti utvreno je da posjeduje valjane Zapisnike i Uvjerenja o periodinom ispitivanju od strane ovlatene ustanove od 20.03.2011 godine. Osiguranje od udara elektrine struje Elektrini prikljuci (ormari) i instalacija u pogonu za reciklau su ispravni to potvruje Zapisnik o ispitivanju od strane ovlatene ustanove od 20.03.2011. Sprijeavanje nastanka poara i eksplozije Mjere za sprijeavanje poara koje se provode u pogonu za reciklau mogu se prikazati kao: a) graevinske ( pogon za reciklau je betonska graevina) b) tehniko tehnike ispitivanje elektrine instalacije je izvreno 20.03.2011 ispitivanje gromobranske instalacije je izvreno 20.03.2011 sigurnosna rasvjeta je ispitana 20.03.2011 sustav za ventilaciju je ispitan 20.03.2011

c) oprema i naprave za dojavu i gaenje poara u pogonu za reciklau su postavljeni prijenosni vatrogasni aparati S9 ( 4 komada) i redovito su servisirani i pregledani Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora, potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika

Unutar pogona za reciklau osigurane su dovoljne povrine za rad i kretanje na radu. Izmeu linija za reciklau prometnice imaju dodatnu irinu za siguran prolaz radnika, a ispred pogona za reciklau je prostor koji se koristi kao utovarno/istovarno manipulativni. Sve prometnice i povrine su uredne i iste, te nisu zakrene. Na putove evakuacije koji vode na slobodan prostor stavljene su oznake za evakuaciju (svjetlee). Osiguranje istoe Povrine u pogonu za reciklau se iste svakodnevno na kraju radnog vremena, kao i pomone prostorije, koje se odravaju i iste svaki dan na kraju radnog vremena. Sav otpad koji nastaje u tijeku boravka radnika se odlae u posebne kontejnere koji su postavljeni ispred pogona za reciklau. Osiguranje potrebnih mikroklimatskih uvjeta ( temperatura, vlanost i brzina strujanja zraka) U uredu voditelja pogona postoj instaliran klima ureaj, kao i u prostoriji za zadravanje ostalih radnika u pogonu za reciklau. Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia U svim radnim prostorijama i prostorima potrebna osvijetljenost je osigurana manjim dijelom prirodnom, a veim dijelom umjetnom rasvjetom. Unutar ureda voditelja pogona postavljene su 2, a u prostoriji za zadravanje radnika 4 fluo svjetiljke. Rasvjetna tijela su ista, a postavljena su na stropu iznad povrina za rad i kretanje, a intenzitet osvijetljenosti je zadovoljavajui. (4 reda po 5 fluo svjetiljki) Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu Buka je izmjerena u pogonu za reciklau i u uredu voditelja ( rad na raunalu), a razina buke je u doputenim granicama sukladno Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja Veina poslova u pogonu za reciklau se obavlja u zatvorenom prostoru, osim utovara na prostoru ispred pogona i skladita, meutim viliar ima kabinu pa je radnik koji upravlja viliarom na taj nain zatien od vanjskih utjecaja. Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu U sklopu skladita osiguran je sanitarni vor koji je opremljen ureajima i sredstvima za odravanje osobne higijene radnika. Osigurana je garderoba, te mala prostorija za zadravanje i zagrijavanje radnika, a koja se koristi i za uzimanje hrane. U prostorijama je osigurana voda za pie.

Posebna pravila zatite na radu kojima se otklanjaju one opasnosti koje nisu otklonjene osnovnim pravilima zatite na raduAko se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se pravila zatite na radu koja se odnose na radnike i na nain obavljanja radnog postupka su posebna pravila zatite na radu. Posebna pravila zatite na radu sadre uvjete koje se odnose na spol, struna sprema i osposobljenost, zdravstveno stanje, duevnih i tjelesnih sposobnosti koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Posebna pravila zatite na radu sadre: obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i zatitnih naprava posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari obavezno postavljanje znakova upozorenja od odreenih opasnosti i tetnosti obaveza osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci , a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku postupak s unesreenim ili oboljelim radnicima do upuivanja na lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi Iz podataka o postojeem stanju proizlazi da u pogonu za reciklau na mjestu s posebnim uvjetima rada radi radnik na radnom mjestu: radnik na liniji za reciklau Sukladno Pravilniku o mjestima s posebnim uvjetima rada radnik na liniji za reciklau spada u skupinu poslova lanka 3. toke 5. i 18. koji su opisani u nastavku. Obrazloenje Toka 5. Upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon a)Posebni uvjeti radnika: 1.dob ivota (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina; 2.struna sposobnost (zahtjevi): struna osposobljenost za obavljanje navedenih poslova; 3.zdravstveno stanje (zahtjevi): dobar vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje, uredan sluh (ako je primijenjena zvuna signalizacija), kontraindikacije: psihoze, epilepsija, alkoholizam i druge ovisnosti, bolesti sa sklonou nesvjestici, eerna bolest, tei oblici neuroze;

4.psihika sposobnost (zahtjevi): senzorna koordinacija, opa intelektualna razvijenost, perceptivna sposobnost,sposobnost koncentracije, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka, - kontraindikacije: izrazita anksioznost i agresivnost. b) Rok za ponovnu provjeru: zdravstvenog stanja: 24 mjeseca; psihike sposobnosti: 48 mjeseci. Obrazloenje Toka 18. Poslovi kod kojih je radnik u toku pretenog dijela punog radnog vremena izloen fizikalnim ili kemijskim tetnostima a)Posebni uvjeti radnika 1.dob ivota (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina; 2.spol (kontraindikacije): ene za vrijeme trudnoe; 3.zdravstveno stanje (kontraindikacije): za hladnou - kronine bolesti respiratornog sustava, bolesti perifernih krvnih ila, kronine i recidivirajue bolesti koe; za vruinu-kronine bolesti kardiovaskularnog i respiratornog sustava, bubrega, jetre i centralnog ivanog sustava, kronine i recidivirajue bolesti probavnih organa i koe; endokrine bolesti i tee reumatske bolesti. b)Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca (ako se rad obavlja u mikroklimi izvan standarda); 12 mjeseci ako se rad obavlja izvan fiziolokih granica Radnici na radnom mjestu radnik na liniji za reciklau su zadnji lijeniki pregled radi utvrivanja zdravstvenog stanja i psihikih sposobnosti u nadlenoj ordinaciji medicine rada obavili 28.03. 2011. Radnici su struno osposobljeni za rukovanje viliarom, za rad sa mehanikom polip rukom. Obveza i nain koritenja osobnih zatitnih sredstva i zatitnih naprava Radnici u pogonu za reciklau svakodnevno koriste osobna zatitna sredstva pri radu i to: Zatitno odijelo (kiselo otporno) Gumene izme sa metalnom kapicom (kiselo otporne) i neklizajuim potplatom Gumene rukavice (kiselo otporne) Plastini vizir

Procjena preostalog rizika utvrenih opasnosti i tetnosti

Preostalim rizikom nazivamo rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalnog oboljenja i poremeaja u procesu rada nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zatite na radu. Rizik proizlazi kao umnoak teine tete i vjerojatnosti nastanka tetnog dogaaja. Znai prema svakoj utvrenoj opasnosti i tetnosti je potrebno to objektivnije odrediti stupanj rizika tako da moemo odrediti prioritet za promjenu sigurnosnog stanja u pojedinim fazama tehnolokog procesa. Pod pojmom teine tete se podrazumijeva oteenje zdravlja radnika koje se moe prikazati kao ozljeda na radu ili bolest, a na osnovu stupnja oteenja zdravlja se moe vidjeti i iskazati putem uestalijeg pobolijevanja i nesposobnosti za rad uslijed ega mogu nastati kronine ili profesionalne bolesti. Kako nastanak i teina tete ili ozljede i bolesti direktno ovisi o primjeni pravila zatite na radu, prilikom procjene rizika potrebno je utvrditi jesu li zateene mjere zatite sukladne veliini rizika. Cilj procjene rizika je odrediti mjere i pravila kao optimalna rjeenja za otklanjanje opasnosti odnosno smanjenje rizika. U ovom pisanom radu zadatak je odrediti opasnosti i tetnosti u pogonu za reciklau te u na osnovi pristupa procjeni opasnosti za radno mjesto radnik na liniji za reciklau na osnovu AUVA i SME metoda izraditi procjenu opasnosti. Procjenjivanja opasnosti obuhvaa: prepoznavanje opasnosti procjena rizika podjela opasnosti u vrste opasnosti odreivanje razine opasnosti analiza opasnosti i nadzor opasnosti mjere potrebne za otklanjanje opasnosti

8.1 Procjena opasnosti po AUVA metodi

Procjena opasnosti po AUVA metodi, sukladno odredbama lanka 20. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (N.N. br. 48/97.), prilagoena je tako da omoguava identifikaciju i procjenu nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalne bolesti. Analiza usklaenosti sa zahtjevima sredstava rada predstavlja osnovnu predradnju procjene preostalog rizika, odnosno predstavlja analizu primjene osnovnih pravila zatite na radu. Utvruju se propusti u primjeni osnovnih pravila na svim strojevima i ureajima za rad s poveanim opasnostima i preostalih), radnih i pomonih prostorija, instalacija i postrojenja i dr., a zatim se vri analiza primjene mjera zatite na radu nad sredstvima rada treba razmotriti primjenu posebnih pravila zatite na radu, a osobito osposobljenost djelatnika za organiziranje i rukovoenje, odnosno za rad na siguran nain na svojim poslovima i zadacima, koritenje osobnih zatitnih sredstava, znakova sigurnosti, uputa za rad, osiguranje napitaka, prve pomoi i efikasne evakuacije ugroenih osoba i dr. Daljnji postupak je numeriki izraun rizika i odreivanje preostalog rizika, odnosno rizinost obavljanja poslova primjenom posebnih pravila zatite na radu, jer je po definiciji preostali rizik, rizik po primjeni osnovnih pravila zatite. Dobivenim mjerama zatite na radu osiguravamo efikasnu kontrolu rizika i svoenja opasnosti i tetnosti na najmanju moguu mjeru. Metoda AUVA razradila je numeriki izraun rizika za: mehanike opasnosti opasnosti od padova opasnosti od elektrine struje opasnosti uzrokovane kemijskim tetnostima, odnosno uporabom opasnih radnih tvari opasnosti vezane uz uporabu bioloki opasnih tvari opasnosti vezane uz pojavu praine, dimova i aerosola opasnosti vezane uz pojavu vibracija

Metoda AUVA se moe dopunjavati drugim metodama za opasnosti koje nisu do sada obraene metodom AUVA. Prema odredbama AUVA metode preostali rizik nastanka ozljede na radu definira se kao razred rizika kojim se procjenjuje posebno za svaku vrstu opasnosti koje su definirane u skali moguih opasnosti na radu, za svaku vrstu opasnosti koja se pojavljuje na promatranom radnom mjestu. Ona ne definira razred rizika za sve vrste opasnosti i to za vrue i hladne tvari, mikroklimatske uvjete, neodgovarajuu rasvjetu, pretjerane fizike napore, nefizioloki poloaj tijela i psihofizioloke napore. Za te vrste opasnosti postoje pozitivni zakoni i norme u Hrvatskoj pa

ukoliko se koja od moguih opasnosti uoi na odreenom radnom mjestu, ista se samo naznai bez definiranja razreda rizika, ali se kod predlaganja mjera za eliminiranjem ili smanjenjem njenog utjecaja navode mjere iz odreenih normi i zakona. Utvrivanje razreda rizika stavlja se u korelaciju s vjerojatnou nastanka tete. Budui da razliite vrste opasnosti mogu prouzroiti razliitu tetu tako se razlikuju i procjene razliitih vrsta opasnosti. Openito procjena rizika je teina tete x vjerojatnost nastanka tete. Nije uvijek mogue odrediti matematiku ovisnost elemenata rizika pa se neke procjene zasnivaju na subjektivnoj ocjeni procjenitelja, ali zasnovanoj na promatranju radnog mjesta i radnog procesa. Tamo gdje je mogue izvriti mjerenja procjena rizika nastanka ozljede je u matematikoj vezi sa opasnou. Openito se kod procjene rizika odredi vjerojatnost nastanka ozljede iz tablice kako slijedi: Mehanike opasnosti, padovi na istoj razini, pad predmeta na radnika i opasnost od elektrine struje. Vjerojatnost nastanka ozljede UESTALOST TRAJANE MOGUNOST OZLJEDE VRLO MALA MALA SREDNJA VELIKA VRLO RIJETKO vrlo kratko A A C D RIJETKO kratko A B C D KOJI PUT due B C D E ESTO stalno B D E E

Nakon to se odredi vjerojatnost nastanka ozljede (slovna oznaka) prelazi se na procjenu teine i konano na odreivanja razreda rizika u tablicama ispod ovog teksta. Procjena teine i odreivanje razreda rizikaVRLO MALA VRLO LAKA bez ozljede A B C D E 1 1 2 2 3 LAKA SREDNJE TEKA bol. 20-24 dana 3 3 4 4 5 TEKA bol.preko 42 dana 4 4 4 5 5 SMRTNA trajne posljedi. 4 4 5 5 5

bol. do 3 dana bol. 4-19 dana 2 2 2 3 4 3 3 3 4 4

Razred rizika 1: Prihvatljiv ostatak rizika Razred rizika 2: Srednjorono potrebne mjere Razred rizika 3: Kratkorono potrebne mjere Razred rizika 4: Nuno odmah poduzeti mjere

Razred rizika 5: Odmah prekinuti rad u opasnom podruju Poar i eksplozija Za poar i eksploziju postoji 5 stupnjeva razreda rizika s istim opisom znaenja kao i za mehanike ozljede, padove i ruenja kao i za opasnost od elektrine struje. Prvo se iz posebne tablice odreuje zona poarno-eksplozivne opasnosti za konkretno radno mjesto. Postoje tri mogue zone prema AUVA metodi, koje se oznaavaju brojano od 0 do 2. Zona 0 je zona vee poarne opasnosti tj. u tom radnom prostoru postoji vea potencijalna mogunost da doe do poara budui da su radne tvari i oprema potencijalno vee poarne ugroenosti, dok je u Zoni 2 taj potencijal manji. Pojava nekog izvora topline ili neke energije koja takvu atmosferu moe zapaliti je u korelaciji sa poarnom zonom. Pojava ili mogunost "unoenja" energije, tj. uestalost takovog pojavljivanja oznaava se slovima od A do D, gdje je A vea uestalost, a D manja. Usporedba ova dva kriterija dovodi do razreda rizika za to radno mjesto. Buka Buka se mjeri i na osnovu rezultata mjerenja prema Pravilniku o zatiti radnika od izloenosti buci na radu N.N. 46/08, te da li je vea od 85 dB ili manja na osnovu zakonskih odredbi definira se koliko radnik smije tijekom radnog vremena boraviti u radnom prostoru i ima li potrebe za dodatnim zatitnim mjerama. Praine (dimovi, aerosoli) Praine se prema odredbama pravilnika mjere potom se na osnovu izlaganja u odnosu na MDK definira razred rizika od 1 do 4, gdje je 1 = mali rizik, ..4 = nuno je odmah poduzeti mjere. Vibracije Kod procjene vibracije ocjenjuje se stroj sa aspekta moguih vibracija, mjere se vibracije na stroju ili itaju iz uputa (ako ih ima) te se procjenjuje kakav je utjecaj stroja na dijelove tijela zaposlenika koji rukuje njime i odreuje se da li se mjerenja trebaju poduzeti kratkorono, srednjerono, to prije ili odmah ili treba poduzeti mjere kao to su skraenje rada s tim strojem i sl.

IZRAUN PREOSTALOG RIZIKA AUWA METODA Uestalost: vr = vrlo rijetko, r = rijetko, kp= koji put, = esto Trajanje: vk = vrlo kratko, k = kratko, d = due, s = stalno

Mogunost ozljede: vm = vrlo mala, m = mala, s = srednja, v = velika Rizik teine ozljede i bolesti: b = bez ozljede (bolesti), vl = vrlo laka (bolovanje od 3 dana), l = laka (bolovanje . 4-19 dana), st = srednje teka ozljeda (bolovanje 20-42 dana), t = teka ozljeda (bolovanje preko 42 dana), sm = smrtna ozljeda (trajna posljed.)

Razred rizika:

RIZIK

ZAHTJEV ZA PODUZIMANJE MJERA

Do 1

Rizika nema ili je zanemariv; mjere nisu potrebne Rizik je vidljiv, ali nevaan, mjere nisu potrebne, svrsishodno je prouiti mogunosti smanjivanja optereenja Rizik nije zanemariv, ali je umjeren i u doputenim granicama, mjere nisu obvezatne, svrsishodno je prouiti mogunosti za smanjivanje optereenja

1-2

2-3

3-4 Iznad 4

Rizik umjereno prelazi doputeni, mjere za smanjivanje optereenja su obvezatne odnosno potrebne Rizik je veliki, mjere su potrebne i to odmah

Izraun preostalog rizika a u v a metodom za radno mjesto: Radnik na liniji za reciklauRED. BR. OPASNOSTI (PO PRIMJENI OSN.PRAVIL) UESTALOST TRAJANJE KONTAKTA MOGUE OZLJEDE VJEROJATN. NASTANKA RIZIK TEINE OZLJEDE I BOLESTI RAZRED RIZIKA ODLUKA O MJERI

Mehanike opasnosti 1.

v

s

st

3-4

Padovi i ruenja 2.

v

s

st

3-4

3.

Elektrina struja Kemijske tvari Bioloke tvari Poar i eksplozija Buka Praina,dimovi i aerosoli Da -

vr Dk Os

m Rtv T -

m O Lj

bo Do 1 Rrm ponekad VDI nisu prisutne *1 1

Rizik umjereno prelazi doputeni, mjere za smanjivanje optereenja su obvezatne odnosno potrebne: - potivati brtinu kretanja i upute proizvoaa za rukovanje -koritenje OZS Rizik umjereno prelazi doputeni, mjere za smanjivanje optereenja su obvezatne odnosno potrebne - osposobiti radnike za rad na siguran nain Rizika nema ili je zanemariv; mjere nisu potrebne -

4. 5.

Opis: -

Skupina:

- za vrijeme utovara i istovara vozilu se mora izgasiti motor -provjetravanje prostorija i zabrana ulaska motornih vozila u skladite

6. 7.

Do Izmjerena -

Dkn Dozvoljena 85 Dozvoljeno ZAKLJUAK:

Dr Dop.izlag.h 8 Diferenca -

8.

Izmjereno -

1

*1 - AUVA metoda ne obrauje poar i eksploziju. .

Opasnosti su POVEANOG OPSEGA jer se ne mogu u potpunosti otkloniti ili smanjiti primjenom osnovnih pravila zatite na radu. S toga je potrebno primjeniti posebna pravila zatite na radu, a koja se odnose na osposobljavanje svih radnika za siguran nain, na dunu pozornost pri radu.

Procjena opasnosti SME metodomProcjena opasnosti po SME metodi je prilagoena metoda koja se uz AUVA metodu najee koristi u Republici Hrvatskoj. Sadri ope podatke o poslodavcu za kojeg se procjena izrauje i podaci o strunom timu iz ovlatene ustanove koji izrauje procjenu. Procjena SME metodom sadri opis tehnolokih postupaka, te popis radnih mjesta prema nazivu radnog mjesta, broju

zaposlenih na radnom mjestu po spolu te od toga koliko ima mladei i invalida, te da li radno mjesto spada u poslove s posebnim uvjetima rada i da li je radni sta rauna sa uveanim trajanjem (beneficije), kao popis poslova i radnih zadataka koji se obavljaju na radnom mjestu: radnik na liniji za reciklau Kod opisa poslova i radnih zadataka navedena su sredstva rada koja se koriste, te opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz radnih postupaka (tabelarni prikaz). Radnici u pogonu za reciklau (radnik na liniji za reciklau) izloeni su:PRISUTNE DA / NE DA DA DA DA DA DA

VRSTE OPASNOSTI U TEHNOLOKOM PROCESU TJELESNA NAPREZANJA NEFIZIOLOKI POLOAJ TIJELA (rukovanje teretima, sjedenje....) MEHANIKE OPASNOSTI OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE KEMIJSKE TENOSTI VIBRACIJA

Nadalje u procjeni koja se izrauje SME metodom prikazuju se podaci o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima i poremeajima u procesu rada u zadnjih pet godina, kao i analiza ozljeda na radu i profesionalnih bolesti s odgovarajuom granom djelatnosti.

SME metodom se ispituje stanje zatite na radu kroz 119 posebno formuliranih pitanja grupiranih po odreenim podrujima zatite na radu na koje se odgovara na skali odgovora od 0 do 5.,a pitanja koja se ne odnose na pogon za reciklau otpadnih olovnih akumulatora upisuju se nije primjenjivo. Dobiveni odgovori na pitanja grupiraju se na nain da se kroz parametre zaposlenik, oprema, organizacija i okoli utvrde dobre i loe toke zatite na radu i uoe nedostaci u provedbi mjera zatite na radu. U daljnjem postupku izrade procjene opasnosti po SME metodi obraena pitanja se unose u tablice koje predstavljaju odreene grupe opasnosti ili skupine mjera zatite na radu. Svako se pitanje vrednuje ocjenom dobro stanje ili loe stanje usporedbom s tablicama odgovora koje su izradili autori ove metode. Iz ovako formiranih tablica uoavaju se toke koje oznaavaju dobro ili loe stanje i daje se pregledu mjera koje se u skladitu moraju poduzeti kako bi se stanje u zatiti na radu poboljalo ili prelo u viu ocjenu, a ocjene su slijedee:

75% i 100% - stanje je jako dobro, neke se stvari mogu jo malo poboljati. 50% i 75% - stanje je osrednje, potrebno je posvetiti vie pozornosti zatiti na radu

25% i 50% - stanje je kritino, potrebno je stanje zatite na radu razmotriti to je mogue prije.

Zakljuak procjene opasnosti po SME metode je slijedei: podruje zaposlenika je ocjenjeno sa - stanje je osrednje, ostala podruja (oprema, organizacija i okoli) su ocjenjena ocjenom stanje je jako dobro.

Daljnjim postupcima po SME metodi radno mjesto se analizira na ARMO obrascu, koji je u nastavku rada prikazan za radno mjesto radnik na liniji za reciklau.

ARMO 1

ifra RM Tvrtka: Tehnoloka cjelina: Naziv radnog mjesta: REMORKER D.O.O. RECIKLANI CENTAR RADNIK NA LINIJI ZA RECIKLAU R2

Obvezna struna sprema ili osposobljenost

-

struna osposobljenost za mehanikom polip rukom osposobljenost za rukovanje linijom za mehaniku obradu olovnih akumulatora od toga ena 0 da od toga mladei 0 od toga invalida 0

ukupno Broj izvritelja 6

Da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada:

Ako da, zbog kojih okolnosti: - rad sa mehanikom dizalicom (polip ruka) - runo prenoenje tereta od linije i na liniju za mehaniku obradu olovnih akumulatora lanak 3 tokom 4. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada

Da li se izvriteljima sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem:NE Raspored radnog vremena (dnevni, tjedni, turnusi, s preraspodjelom, prekovremeni, skraeni): 40 sati tjedno npr. 06-14 sati, 14-22 sata pet dana u tjednu, prekovremeno prema potrebi. Vrsta poslova: posluivanje i nadopuna linije sa akumulatorima, runi prijenos tereta, mehanizirani prijenos tereta, slaganje i zamjena kontejnera na liniji, ienje pogona i dr. Koriteni alati, strojevi i ureaji: paletar, mehanika polip ruka, linija za mehaniku obradu akumulatora Radno mjesto i radne prostorije: skladite, pogon za reciklau, prostor ispred skladita

ARMO 1

Osnovna pravila zatite na radu potpunostiOpasnost se ne moe otkloniti u Poznavanje postupaka sigurnosnih Moe se otkloniti Otklonjeno

Posebna pravila zatite na radu Poslovi s posebnim uvjetima rada Upotreba osnovnih zatitnih sredstava Upotreba znakova Ostale mjere Nije primjenjeno 14 . 15 . 16. Nije primjenjeno Primjenjeno

Otklanjanje rizika pomou:

Nije primjenjeno

Nije primjenjeno

Nije primjenjeno 12 .

Primjenjeno

Primjenjeno

Primjenjeno

Vrste opasnosti: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10 .

11 .

13 .

Mehanike x x x x x opasnosti Mehanike pri 2. x x x x x transportu 3. Od pada x x x x x 4. Elektrina struja x x x x tetni plinovi,pare, 5. dimovi, aerosoli 6. tetne praine Rukovanjeopasnim 7. tvarima 8. Buka x 9. Vibracije Nepovoljni 10. mikroklimatski x x x x x uvjeti 11. Rasvjeta x 12. tetna zraenja 13. Poar i ekspolzija x x x x x 14. Bioloke 15. Teak tjelesni rad x x x x Nefizioloki 16. x x x x poloaj tijela 17. Povean stres Na radnom mjestu radnik na liniji za reciklau u posljednjih 5 godina nije ozlijeen niti jedan radnik 1.

Iz analize prikupljenih podataka o primjeni osnovnih i posebnih pravila zatite na radu, propustima u njihovoj primjeni te analizi ozljeda na radu zakljuuje se da je preostali rizik POVEAN za radnika na ovom radnom mjestu jer se opasnosti i tetnosti na radnom mjestu ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu ve primjenom i posebnih pravila zatite na radu. Svi radnik mora biti osposobljen za rad na siguran nain, mora biti osposobljen za rukovanje vatrogasnim aparatima, mora koristiti osobna zatitna sredstva i opremu u tijeku rada.Preostali rizik: PRIHVATLJIV Analizu radnog mjesta proveli: 1. 2. 3. Neboja Kupreanin Potpis:

Primjenjeno

Djelomino

Djelomino

Potpuno

Potpuno

Datum:

12.04.2011.

ZAKLJUAKU priloenom radu opisana je osnovna djelatnost u tvrtci Remorker 2 d.o.o . Definirane su opasnosti, tetnosti i sredstva rada kao i mjere otklanjanja opasnosti i tetnosti. Na osnovi provedenih analiza radnog mjesta, radnik na liniji za reciklau koji po sistematizaciji poslova i radnih zadataka obavlja poslove u reciklanom centru, utvrene su opasnosti i tetnosti koje se mogu otkloniti ili dovesti na najmanju moguu mjeru primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu. Za poslodavca je izuzetno vano uoiti i predvidjeti sve mogunosti za smanjenje rizika. Stoga je uz osposobljavanje i stalno obrazovanje, obavjetavanje i dokvalifikacije, nuna suradnja svih sudionika organizacije i provedbe zatite na radu kod poslodavca. Vrlo je bitno da poslodavac sukladno Zakonu o zatiti na radu, uz primjenu propisa i plana mjera za poboljanje nadzire njihovu provedbu. Obzirom na rezultate grube procjene preostalog rizika utvrenih opasnosti i tetnosti, moe se zakljuiti da rizik umjereno prelazi doputeni te da je trenutno stanje vrlo dobro, osim kod podruja radnik, zbog ega je potrebno sve radnike osposobiti za rad na siguran nain i osposobiti radnike za rukovanje vatrogasnim aparatima. Takoer je potrebno osposobiti bar po jednog radnika u svakoj smjeni za pruanje prve pomoi, osigurati opremu za pruanje prve pomoi radnicima na radu te razraditi proceduru postupanja u sluaju ozljede ili bolesti radnika na radu. Svim radnicima je potrebno osigurati ispravna osobna zatitna sredstva i skrbiti da ih redovito koriste. Openito sigurni uvjeta rada kao i sigurni radni postupci se postiu iskljuivo na temelju opih naela zatite zdravlja i sigurnosti pri radu. Izuzetnu vanost ima nain osposobljavanja i obavjeivanja radnika i ono najvanije, planiranje zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okolia na radno mjesto. Jedino takvim nainom tj. temeljitim pristupom problemu sigurnosti i zatite zdravlja radnika rizici se mogu svesti na prihvatljivu razinu.