Priprema za stručni ispit

Mr.sc. Dunja Modrić-Blivajs

Dijelovi stručnog ispita

Pisani rad

Izvedba nastavnog sata

Usmeni ispit

Pisani rad u obliku eseja

Ponuđene tri teme → provjerava se pismenost i didaktička osposobljenost za odabranu temu

Teme obuhvaćaju didaktičko- metodičko i psihološko- pedagoško područje

Esej treba sadržavati: jasan pregled problematike

jasnu struktura rada (uvod, središnji dio, zaključak)

i biti gramatički i pravopisno ispravan

Primjeri eseja Tema za pismeni dio stručnog ispita

Upute za izradu pismenog dijela stručnog ispita: Za pismeni dio stručnog ispita ponuđene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadržavati jasan pregled problematike prema točkama naznačenima uz pitanje, treba imati jasnu strukturu (uvod, središnji dio, zaključak) te biti pravopisno i gramatički korektan.

***1.Tema

Uporaba metode čitanja i rada na tekstu Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode U radu treba: 1. Iznijeti o čemu ovisi odabir određene metode rada (koji faktori determiniraju

izbor neke metode rada?) 2. Pojasniti pojmove: vrste čitanja (fragmentarno i opširno) Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: čitanje + misaona aktivnost;

analiza teksta + izražavanje (usmeno, pismeno, crtežom) 3. Prikazati mogućnosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktičke učinke.

Navesti primjere iz prakse.

Primjer eseja Izbor nastavnih oblika Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika, poglavlja Sociološki oblici nastavnog rada U radu treba:

Objasniti što su nastavni oblici i što determinira njihov odabir Objasniti podjelu oblika rada prema načinu poučavanja i veličini

skupina; Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada; Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav

skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvještaj svih skupina, sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.

Organizacija nastave – izvedba nastavnog sataNastava je organizirani proces poučavanja u kojem učitelj poučava, a učenici uče.

Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedeća pitanja: Što želimo postići obrazovanjem? Koja znanja, sposobnosti i vještine učenici trebaju steći? Što i kako treba učiti? Kako definirati ishode učenja? Kojim didaktičkim koracima u učenju?

Nastavnik treba odrediti:

nastavne sadržaje što će ih poučavati ciljeve i zadatke nastave (ishode učenja) dostupne izvore koje će koristiti u poučavanju nastavne metode, oblike i medije poučavanja optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

Etape nastavnog procesa

Priprema - određuje sadržaje, ciljeve i zadatke, metode, medije i oblike poučavanja,načine praćenja i vrednovanja učenika

Izvedba - ostvarivanje pripremljenog poučavanja i učenja (uvod, obrada, ponavljanje)

Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja podataka o učinkovitosti nastavnog procesa

Određivanje nastavnih ciljeva Ciljevi su izražene namjere i usmjereni su na učenikov učinak i

uspjeh (trebaju biti određeni precizno i realistično). Izražavaju željeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

Konkretizaciju nastavnih ciljeva čine nastavni zadaci formulirani u operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno mjerljiva postignuća).

Zadatke osmišljavaju nastavnici u obliku jasno određenih iskaza, sažeti su i opisuju učenikovo ponašanje u određenim situacijama. Ishodi su očekivana učenička postignuća (znanje, vještine i vrijednosti)

Područja ljudskih sposobnosti Senzorne ili perciptivne sposobnosti

Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.)

Praktične ili manualne sposobnosti Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim

zvanjima gdje dominira praktični rad. Sposobnosti izražavanja

Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela.

Intelektualne ili mentalne sposobnosti Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose

misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.

Poljakova klasifikacija Obrazovni zadaci

Materijalni: znanje i razumijevanje

- Znanje prisjećanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost sadržaja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objašnjavaju i primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograđuju stečena znanja.

Funkcionalni: vještine i sposobnosti- Senzorne ili perceptivne- Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili

mentalne

Odgojni zadaci - Stavovi i vrijednosti

Bloomova taksonomija misaonih procesa Kognitivno

Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti (sažimanje, povezivanje informacija, uspoređivanje, klasificiranje…).

Psihomotoričko Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni

pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti)

Afektivno Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca

ponašanja, timskog rada, stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

Revidirana Bloomova taksonomija

1954. 2001.

Evaluacija Kreacija

Sinteza Evaluacija

Analiza Analiza

Primjena Primjena

Razumijevanje Razumijevanje

Znanje Pamćenje

Stavovi i predodžbe o učenju

Duboko i trajno razumijevanjeNužno znati

Znanje i efikasno djelovanjeVažno znati

Definiranje poželjnih rezultata učenja

Općenito poznavanjeVrijedno znati

Marzano: Dimenzije učenja

Definiranjem ciljeva učenja, definiraju se obrazovni ishodi U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim

postignućima, a ne na sadržajima koji se trebaju obraditi.

Opći ciljevi: opća očekivanja o tome što učenik mora ostvariti u području predmeta.

Specifični ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim znanjima, vještinama i kompetencijama koje očekujemo od učenika ( učenik može...zna...).Njih je potrebno definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Revidirana Bloomova taksonomija znanja i kognitivnih procesa Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl

Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti (dimenzije znanja - činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se naučilo - dimenzije kognitivnih procesa.

Kognitivne dimenzije - pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija

Taksonomija – klasifikacijski sustav (svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje).

Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

Četiri dimenzije znanja

Činjenično znanje Konceptualno znanje Proceduralno znanje Metakognitivno znanje

Činjenično znanjeTemeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom ili riješili problem

ELEMENTI Poznavanje terminologije Poznavanje specifičnih

detalja i elemenata

PRIMJERI Tehnički vokabular, datumi,

osobe, događaji itd.

Konceptualno znanje

ELEMENTI Poznavanje klasifikacija i

kategorija Poznavanje principa i

generalizacija Poznavanje teorija, modela

i struktura

PRIMJERI objašnjavanje pojmova i

primjena znanja u novim situacijama

kronologija, kauzalnost, promjena i kontinuitet

društvo, gospodarstvo, kultura, politika

interpretativni modeli

je znanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih međusobnih odnosa.

Proceduralno znanjeKako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja (čine kognitivne, motoričke i integralne vještine).ELEMENTI Poznavanje vještina,

tehnika i metoda specifičnih za predmet

Poznavanje kriterija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda.

PRIMJERI Vještine koje se koriste u

analizi izvora, tehnike intervjuiranja, kriteriji kojima se prosuđuje primjenjivost određene metode(odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, uspoređivanje, klasificiranje.

Metakognitivno znanje Znanje o spoznaji općenito te vlastitoj spoznajiELEMENTI

Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci

Kontekstualno znanje Znanje o sebi

PRIMJERI Izrada pregleda/nacrta kako

bi se prikazala struktura lekcije u udžbeniku

Poznavanje tipova testova koji se primjenjuju, te kognitivnih zahtjeva različitih zadataka

Svijest o razini vlastitog znanja

PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi…)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijal, da se pruži primjer, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumačiti posljedice, V. gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijama…

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rješavaju probleme i objašnjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni režimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…),razlikuju bitno od nebitnog, sažimaju odlomke, uočavaju sličnosti i razlike između totalitarizma, uspoređuju metode europskih država u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnološkog razvija? (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…)

KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Ocijenite različita historiografska stajališta o sporazumu Cvetković- Maček)

Dimenzije kognitivnih procesa

Dimenzije znanja

Dimenzije kognitivnih procesa1.

Pamćenje2.

Razumijevanje

3.Primjena

4.Analiza

5.Evaluacija

6.Kreacija

A. Činjenično znanje temeljni elementi

nabrojatinavesti

prepoznati

sažetirazlikovati

razvrstatiodrediti

analiziratiraščlaniti

poredatievaluirati

povezati

B. Konceptu-alno znanje

opisatioznačiti

objasnititumačiti

upotrijebitipokazati

pojasnitipovezati

ocijenitiprocijeniti

planiratipostaviti

C. Procedu-ralno znanje

sastavititabeliratiiznijeti

provjeritizaključiti

riješitiprosuditi

sastavitirazlikovati

povezatiprosuditi

slagatirazvitistvoriti

D. Metakogni-tivno znanje

primjerena upotreba termina

riješitiprovesti

konstruirati reorganizir

ati

provestiostvariti

djelovatiprimijeniti

ostvariti

aktualizirati

Što su ishodi učenja?

promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti kao ono što će učenik znati, razumjeti, odnosno moći pokazati nakon učenja

Postizanjem odgovarajućih ishoda učenja, učenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju

Kako napisati ishode učenja?

Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti

Nakon učenja: Učenik će moći nešto pokazati Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj

gospodarskoj krizi. …učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice

Velike gospodarske krize.

LiteraturaKnjige R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003.

(odabrana poglavlja)

D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.

K. Jenkins, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008. Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim

Američkim Državama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s

povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana

poglavlja) C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) V. Vizek Vidović i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana

poglavlja) Vlatko Previšić (ur.), Kurikulum. Teorije – metodologija – sadržaj – struktura, Zavod za

pedagogiju i Školska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu. Zbirka praktičnih primjera, Educa, Zagreb, 2001.

(odabrana poglavlja) R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih

strategija, Educa, Zagreb, 2006. E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.

Literatura

Ostalo Nastavni planovi i programi za osnovnu školu (www.mzos.hr),

gimnazije, srednje strukovne škole Ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu (www.ncvvo.hr) PISA. Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika

(http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf ) PISA 2006 – sažeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim

osvrtom na čitalačku pismenost) (http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf )

Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za izradu pripreme koje propisuje nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje

Zahvala

HVALA NA PAŽNJI I PUNO USPJEHA NA ISPITU