ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA ODNOSI S JAVNOŠĆUStudij: ODNOSI S JAVNOŠĆU/doškolovanje, 2008/ 2009.

1. Razlika odnosa s javnošću i marketinga?OSJ imaju znatno šire polje rada nego marketing, dok odnosi s javnošću obuhvaćaju sve oblike komunikacije, odnose organizacije s čitavim okruženjem, a MARKETING je prije svega usmjeren na prodaju proizvoda i usluga poduzeća i na odnose s potrošačima, koji predstavljaju središnju ciljanu skupinu u okruženju. Praktičari u odnosu s javnošću vide svoj posao kao komunikaciju, a menadžeri su sve više zainteresirani kako oglašavanje i odnosi s javnošću djeluju na prodaju odnosno profit.

2. Što je MPR?MPR - opisuje OSJ kao dio promocije unutar marketinškog miksa. To je pojam u koji se u suvremenoj praksi ukazuje na važnost OSJ i marketinga najčešće smatraju važnim funkcijama koji daju najbolje rezultate međusobnom suradnjom. MPR se sastoji od niza alata pod akronimima PENCILS:P- publikacija; E - događanja (sponzoriranja); N- vijesti (dobra priča o kompaniji i ljudima); C-uključivanje zajednice (vrijeme i novac prilagoditi potrebama lokalne zajednice); I - identitet (pisaći pribor, poslovne kartice, kod odievanja); L- lobiranje; S- društveno odgovorne aktivnosti (stvaranje dobre reputacije).

3. Razlika odnosa s javnošću i propagande?Cilj propagande stvaranje pokreta ili sljedbenika i postoje različiti načini identifikacije izvora, a cilj OSJ da dijalogom postigne međusobno razumijevanje i odobravanje pri čemu uvijek postoji jasna identifikacija izvora. Propaganda je u osnovi jednosmjerna komunikacija OSJ nastoje postići dijalog i sklad preko obostrane komunikacije argumentom i diskusijom. Propaganda je način upravljanja, dakle jednosmjerna komunikacija. (Propaganda - S --O; OSJ - S----S)

4. Razlika odnosa s javnošću i oglašavanja?- PITENJE U TESTUOglašavanje je informacija koju u medije plasira identificirani naručitelj plaćajući medijski prostor i vrijeme, to je kontrolirana metoda plasiranja poruke u medij. Praktičari OSJ koriste oglašavanje kad žele imati potpunu kontrolu poruke - kada i gdje će se poruka objaviti. Suprotno brojnim tehnikama OSJ javnost je skeptična u svezi s oglašavanjem jer ono ima funkciju UVJERAVANJA više nego INFORMIRANJA.

5. Razlika odnosa s javnošću i publiciteta?Publicitet je informacija iz nekog vanjskog izvora, koju mediji koriste jer ima vrijednost vijesti. To je nekontrolirana metoda medijskog planiranja poruke, budući da izvor informacije ne plaća za njegovo objavljivanje. On je dio OSJ i sastoji se od niza tehnika koje se povremeno koriste.

6. Razlika odnosa s javnošću i novinarstva?Razlika je u djelokrugu rada, ciljevima, javnostima i kanalima. OSJ imaju više sastavnih dijelova od savjetovanja pitanja menadžmenta itd. a novinari imaju novinsko pisanje i odnosi s medijima. CILJEVI - novinari imaju cilj samo informiranje vijesti javnosti, a OSJ cilj nije samo informirati nego i promijeniti stav i mišljenje u svrhu ciljeva organizacije JAVNOST - novinari pišu za masovnu javnost opću javnost, dok OSJ razlučuju javnost, oblikuju javnost prema potrebama. KANALI- većina novinara dolazi do javnosti jednim kanalom, OSJ upotrebljavaju razne kanale kako bi došli do određene javnosti.

7. Što je javnost?Prema Anićevu rječniku hrvatskoga jezika javnost je "ukupnost obaviještenih i upućenih koji oblikuju javno mišljenje".Javnost je sveukupno društveno okruženje, odnosno veće ili manje skupine međusobno nepoznatih ljudi koji sudjeluju u procesu ponašanja. Javnost je sveukupno društveno okruženje.

8. Što je ciljna javnost?Ciljana javnost je zajednica individualaca zainteresirana za neku organizaciju, proizvod ili društvenu ideju. Profitno usmjerene organizacije imaju za ciljne skupine potencijalne kupce svojih proizvoda, a neprofitne pokušavaju opslužiti različite skupine. S ciljanom javnosti treba neprestalno voditi dijalog, tako da će organizacija dobiti visokovrijedne informacije pomoću kojih mogu ponudu poruku i usluge. To je ona javnost koja se povezuje sa institucijom, organizacijom, radom. Ne postoji javnost u odnosu s javnošću, svatko treba prepoznati svoju javnost. Zajednica zainteresiranih individua.

9. Tko su opinion makeri?To su proizvođači mišljenja, utjecajni pojedinci koji kreiraju stav javnosti u vezi s određenim pitanjima. Oni su vođe mišljenja. To su ljudi koji se vide i prepoznaju kao utjecajni i poštovani u dijelu društva. Opinion makeri javnosti pomažu u oblikovanju javnog mišljenja jer ih ljudi slušaju. Oni su prepoznati kao stručnjaci u određenom području. Možemo ih podijeliti na formalne i neformalne. Formalne vođe mišljenja uključuju izabrane dužnosnike. Neformalne vođe mišljenja pojedinci su s autoritetom unutar zajednice.

10. Četiri modela odnosa s javnošću?- PITANJE U TESTU1. Model tiskovne agenture - koriste se oglašavanjem i propagandom. Propagandističke javne odnose koji na sve načine traže pozvati medije. Bitna medijska pokrivenost. Propagandna usluga.S (subjekt- pres agenti) ____ J (javnost - objekt komunikacije). Koristi se tisak i publicitet za postizanje svojih ciljeva. S - javnost je bila podređena J - izostanak povratne informacije. 2. Model Javnog informiranja Djelatnik u OSJ funkcionira kao novinar unutar organizacije. O (organizacija- subjekt u komunikaciji) ----J (javnost- objekt komunikcije) je koristila novinare za komunikaciju, koji šire ono što je općenito točna informaija ali nekada daju negativne informacije. Bit ovog modela je dati novinaru informaciju koju traži ali ne koliko bi trebalo. Praktičari koji slijede ovaj model a i model tiskovnih agenata daju informacije za javnost o organizaciji ali ne traža informacije od javnosti istraživanjem ili neformalnim metodama. 3. Dvosmjerni asimetrični model O (organizacija- subjekt ) -- J (javnost- objekt) ona je manipulirana Polazi od pretpostavke da je ljude moguće uvjeriti u nešto samo ako je to u njihovu interes. Prvi put se uključuje volja potrošača. Zbog poštovanja povratne veze i prilagođavanje OSJ reakcijama primatelja ovaj model ovako nazivamo. Osnovne pretpostavke na kojima se temelje asimetrični odnosi interna orijentacija, zatvorenost sustava djelotvornost, elitizam, konzervatizam, tradicija, centralizacija autoriteta. 4. Dvosmjerni simetrični model S ___S (maksimalno uvažavanje) (O/S_____O/S- O/S je pošiljatelj ali i primatelj poruka; O/S je javnost primatelj poruka ali i pošiljatelj). Javnost postaje društveno odgovornija, korporacija stalno komunicira s javnošću, osluškuje tu javnost i donosi odluke, koje su u interesu te javnosti. Komunikacija dvosmjerna između dva subjekta.

11. Četiri koraka u procesu upravljanja u odnosima s javnošću?1. definicija problema u odnosima s javnošću (sastoji se od unutarnjih i vanjskih čimbenika: unutarnja - organizacijska politika ; vanjska - daje odgovor tko je uključen u situaciju izvan organizacije - PEST analiza);2. Planiranje i programiranje (situacija, ciljevi, strategija, taktika, kalendar, proračun) ;3. Provedba komunikacija (RACE - R-istraživanje, A-akcija, C-komunikacija, E- procjena /evaluacija);4. Ocjena evaluacija.

12. PEST analiza?Metoda analize poslovnog okruženja. PEST akronimi:P- političko - pravni sektor PO (poslovnog okruženja)E- ekonomski sektor POS- sociološko- kulturološki sektor POT-tehnički sektor PO.

13. Razlika između strategije i taktike?Pod strategijom se podrazumijeva dugoročno planiranje, dok je taktika više okrenuta provedbi strategije i ona je kako piše A.Davis " bitna za rezultate ali se zasniva na strategiji i planiranju").

14. Maslowljeva hijerarhija potreba? Prema Čoviću !

15. Područje primjene odnosa s javnošću?Prema D. Wilcox1. korporacije;2. politika i vlast;3. međunarodni odnosi;4. neprofitabilne organizacije;5. zabava, sport, turizam

16. Što je to korporativno komuniciranje?To je instrument menadžmenta koji pomaže da se svi oblici komunikacije (interni i eksterni) usklade na najplodotvorniji način, kako bi se stvorila povoljna osnova za odnose sa skupinama o kojima korporacija ovisi. K.k. se pripisuju sljedeći zadaci 1) prema unutra - inf. uprave poduzeća; 2) prema vani vani - gdje ima posredničku zadaću. Bore se sa cjelokupnim imidžom i ugledom korporacije kao entiteta u svojoj okolini.

17. Razlika između korporativnog komuniciranja i korporativnih odnosa s javnošću?Korporativna komunikacija pomaže da se svi oblici komunikacije usklade. Korporativni odnos s javnošću se bavi cjelokupnim imidžom i ugledom korporacije kao entiteta u svojoj okolini.

18. Što je dominantna koalicija u odnosima s javnošću?Dominantnu koaliciju čine ljudi koji imaju najveću moć u organizaciji.

19. Razlika između imidža i identiteta?Pojednostavljeno gledano imidž je mentalni, a identitet je fizički pojam ili što netko misli o organizaciji i kako je netko vidi, odnosno prepoznaje. Problemi imidža: 1. tvrtka loše viđena jer je loše shvaćena;2. ima stvarno loš imidž.Prvi se može ispraviti kroz tehniku odnosa s javnošću, dok drugi može ispraviti sama organizacija.

20. Korporativna osobnost?Prema A. Gregori - korporativna se osobnost sastoji od povijesti, kulture, vrijednosti i vjerovanja organizacije i ostvaruje kroz zaposlenike, sustave, strukture, proizvode i usluge.

21. Korporativna reputacija?Zasniva se na dojmovima javnosti a stvara se na temelju osobnog iskustva bilo izravnog ili neizravnog. Korporativna reputacija oslikava ukupnu aktivnost poduzeća prema svim važnim ciljanim skupinama. Ona objedinjuje različite imidže poduzeća.

22. Što je koncept „Reci svome prijatelju“?U konačnici "zadovoljni kupci" krajnji su rezultati dobro organiziranog programa odnosa s javnošću. Taj koncept sličan je multiplikatoru. OSJ su ključni sastavni dio podupiranja

odnosa između organizacije i njenih ključnih potrošača. Bitno je znati koji je dio prividna odanost kupca, stvarna odanost koja se temelji na većoj vrijednosti usluga kompanije a koja usiljena odanost. Mjerenje zadovoljstva kupca jedan je od najboljih načina da se dođe do informacija. Tehnički program za pomoć istraživanja u SAD pokazuje da nezadovoljan kupac kaže u prosjeku 16-torici svojih prijatelja. Kupac je najvažniji posjetitelj tvrtke, on ne ovisi o nama.

23. Krajnji cilj financijskih odnosa s javnošću?Krajnji im je cilj povećati vrijednost neke tvrtke, učvrstiti povjerenje dioničara i učiniti dionice atraktivne ulagačima, fin. javnostima, bankama, fondovima itd. Financijski odnosi s javnošću su funkcija korporativnog menadžmenta koja kombinira discipline marketinga, financija, i komunikacija. FOSJ nastoje da kvalitetnom komunikacijom s aktualnim i potencijalnim investitorima korporaciji osigurati nesmetano poslovanje i razvoj. FOSJ predstavlja komunikaciju s ključnim osobama čije mišljenje utječe na donošenje investicijskih odluka.

24. Integrirana marketinška komunikacija?To je oblik u kojem marketing, oglašavanje i odnosi s javnošću rade zajedno.U integrativnom obliku komunikacije OSJ imaju ulogu biti i ostati etička svijest organizacije. Zajedništvo ovih oblika pridonosi činjenica da 75%korporacija koristi integriranu komunikaciju.

25. Lobističke strategije (tri vrste)?1. interna - interna strategija je tradicionalnija i daje prednosti izravnim kontaktima sa donositeljima odluka. To podrazumijeva utvrđivanje ključnih aktera u procesu odlučivanja (utjecajne osobe, parlamentarni odbori, javna uprava);2. eksterna- više je neizravna indirektna strategija a sastoji se od korištenja medija ili predstavnika organizacije civilnog društva radi utjecanja na javne odluke. ;3. izborna strategija -

26. Činitelji koji ukazuju na prednosti internog odjela odnosa s javnošću?Problemi kod agencijskih usluga su sljedeći. Novinar gleda na vijest kao na potrošnu robu, dok izvor te vijesti više brine učinak te vijesti. Vlastitom uredu može se više vjerovati nego agencijam, povjeriti mu sve veći broj funkcija, koje bi ovaj spretno mogao iskoristiti za poboljšanje imidža tvrtke. Opće je poznato da je BiH slabo razvijene pa je pitanje ima li dovoljno kvalitetnih agencija za OSJ.

27. Kanali i metode interne komunikacije?Nije mudro koristiti samo jedan kanal ili medij. Kanali interne komunikacije su: licem u lice, skupni izravni sastanci, tisak, audiovizualni mediji, Internet, mobilni telefon, događanja. Metode interne komunikacije su: uzlazna, bočna i silazna komunikacija.uzlazna- komunikacija zaposlenika sa menadžmentom (pisma čitatelja, specijalističke radionice, programi prijedloga);bočna- organizacija sa podružnicama (vijesti za zaposlenike, Klubovi osoblja i društveni događaji, klasificirani oglasi u korporativnim novinama);silazna- komunikacija na razini menadžment zaposlenik ( godišnja izvješća i obračuni, dokumenti politike kompanije, priopćenja sa sastanka, korporativne novine)

28. Tko su gatekeeperi i koja im je zadaća?To su pojedinci koji unutar masovnih medija zauzimaju položaj na kojem odlučuju o prihvaćanju odnosno odbijanju potencijalne komunikacijske jedinice. Oni odlučuju koji događaj će postati javan a koji ne te na taj način pridonose sliku o društvu odnosno svijeta. PR djelatnici moraju kod oblikovanja poruka za medije i medijske vratare paziti na vrijednost poruke kao vijest.

29. Razlika između podatka i znanja?Od podatka do znanja: podatak, analiza, informacija, znanje.

30. Područja koja industrije putovanja?Industrija putovanja uključuje 4 područja:

1. prijevoz2. smještaj;3. zabava i rekreacija;4. urede za posjetitelje i konferencije. Putovanje i turizam često se poistovjećuje. Cilj menadžera je da gosti ponovo dođu.

31. Mediji za vanjsku javnost?- PITANJE U TESTUMediji su javnost To im je jedna od funkcija. Informacija je roba koja povezuje odnose s javnošću i medije za vanjsku javnost. U medije za vanjsku javnost ubrajamo: novine, novinske agencije, distribucijske mreže vijesti, časopisi, radio i televizija.

32. Smjernice za rad s medijima?Dugogodišnja praksa odnosa s medijima istaknula je najmanje 10 smjernica za rad s medijima:1. Treba govoriti sa stajališta javnog interesa, a ne organizacije;2. Napisana vijest treba biti jednostavna i za čitanje i za korištenje;3. Ako ne želite da vaše riječi budu citiranje, ne trebate ih ni izgovarati;4. Najvažnije činjenice treba navesti na početku;5. Ne treba se prepirati s novinarima, njihova riječ je zadnja;6. Ne ponavljajte jednostavne riječi i koristiti uvredljiv znak;7. Na novinarsko izravno pitanje treba dati izravan odgovor (što je pitanje teže - odgovor treba biti kraći - Roger Ailes);8. Ako ne znate odgovor na pitanje, priznajte i recite: "Ne znam, ali ću ubrzo saznati odgovor na vaše pitanje";9. Kazati istinu, pa čak i ako ona boli;10. Ne sazivajte tiskovnu konferenciju ako nemate "dobru" vijest.

33. Metoda izračunavanja oglasne protuvrijednosti?- PITANJE U TESTUjedna od najstarijih metoda mjerenja učinka odnosa s javnošću. Oglasna protuvrijednost mjeri se tako što se količina medijskog vremena (elektronički mediji) ili prostora (tiskovni mediji) i Internet koju je dobila jedna organizacija pomnoži sa cijenom oglasa za jedinicu vremena ili prostora u medijima. S vremenom su nastale forme da se iznos novčane protuvrijednosti oglasa množi sa tri do pet puta.

34. Pet vrsta spinovanja?1. predspinovanje- pripremanje medija unaprijed, prije što se dogodi ili se za događaj sazna2. postspinovanje - naknadno uljepšavanje i povoljno interpretiranje vijesti3. tornado spin - pokušaj da se privuče zanimanje medija za nešto što nema vrijednost vijesti4. kontrola krize - usmjeravanje pozornosti medija na ono što izmiče kontroli5. ograničavanje štete - bavljenje onim što je već izmaklo kontroli, kako bi se izbjegla još veća šteta

35. Kompetencije glasnogovornika?- PITANJE U TESTU1 . informacijska kompetencija (biti dobro inforniran imati puno dobrih informacija)2. komunikacijska kompetencija (retoričko znanje i vještine)3. etička kompetencija (sadržajna svrha je osiguranje stalnog razumijevanja čovjeka u svim sferama).

36. Šest Q?Je jedinstveni model osobnih koeficijenata. Sposobnost da koristite razne koeficijente naziva se koeficijent komunikacije CQ. Osobni koeficijenti tvore koeficijent komunukacije CQ a to su:

1. koeficijent inteligencije IQ; 2. emocionalni koeficijent EQ; 3. koeficijent vizije VQ; 4. koeficijent suočavanja sa poteškoćama AQ; 5. koeficijent karizme ChQ; koeficijent kontrole okruženja CaQ.

37. Tri vrste pogleda (P. Thomson)?Intimni pogled; Poslovni pogled; Društveni pogled.

38. Što je komunikacijsko kormilarenje?U svakodnevno komunikaciji imamo mogućnost kormilariti ili voditi komunikacijsko kormilarenje. Ako se situacija promatra kroz sport u poziciji ste igrati aktivno, voditi igru ili napadati. Krajnji rezultat ovisi o vašoj strategiji. Treba znati da svaka konverzacija duga ili kratka, sadrži točke izbora gdje se definira kontrola u komunikaciji. Politička učenost zahtjeva mogućnost kormilarenja u konverzaciji u pravcima koji vode svojim ciljevima.

39. Odnosi s javnošću u društvenoj zajednici?Zajednice, lokalne, državne, međunarodne imaju snažan učinak na odnose s javnošću u cjelokupnom globalnom poretku, no jednako tako strategija OSJ utječe na nih.

40. DOK?DOK je društvena odgovornost korporacije. Opće prihvaćenja činjenica je da organizacija ima obveze prema društvenoj zajednici u okviru koje vrši svoju djelatnost.

41. Karakteristike kultura visokog i niskog konteksta u međunarodnim odnosima s javnošću?

Kultura visokog konteksta - većina informacija izvedena je iz konteksta poruke i mali se broj informacija eksplicitno prenosi. Japanska,arapska, latinoameričke kulture su visokog konteksta. Kultura niskog konteksta - kontekst je manje važan, većina informacija točno je eksplicitno objašnjena. Njemačke, skandinavske i sjevernoameričke kulture su niskog konteksta. Svatko od nas raste u kulturi koja daje primjere prihvatljivog ponašanja i vjerovanja, možda nismo ni svjesni svojih odluka naše vlastite kulture dok ne dođemo u kontakt s ljudima koji rade stvari drugačije. U kulturama visokog konteksta većina informacija je izvedena iz konteksta poruka (japanska , arapska) i kultura niskog konteksta - kontekst je manje važan većina informacija je eksplicitno objašnjena.

42. Zone udaljenosti?Razmak - osobni je prostor udaljenosti koju osoba želi između sebe i drugih ljudi u redovitom ne prisnom izmjenjivanju ideja i misli. Američka studija je pokazala da muškarci trebaju više prostora nego žene.

43. Razlika između monokronične i polikronične kulture?Razlika između monokronične i polikronične kulture je u monokroničnoj kulturi jedan posao čini samo jednu važnu aktivnost u vremenu, i polikronične kulture gdje ljudi rade nekoliko stvari odjednom. Od nas se očekuje da se usredotočimo na ljude kad smo s njima. Nepristojno je čitati knjigu za vrijeme sastanka.

SAD se tradicionalno malo smatra monokroničnom kulturom iako se to može mijenjati ljudi zaključuju poslovne dogovore svojim mobitelima.

44. Uzroci i vrste kriza?Kriza je neplanirani proces. Uzroci krize mogu biti vanjski i unutranji. Vanjski - nastaju izvan organizacije u okolini organizacije nema utjecaj i nemožemo usporiti prirodne katastrofe, nesreće, političke i društvene promjene,, gospodarske krize i recesije. Unutarnje- nastaju unutar organizacije, često nisu vidljivi. to su loša organizacija rada, narušeni međuljudski odnosi, nestručnost, korupcija, loši uvjeti rada, nedostatak komunikacije.

45. Pet koraka kriznog plana?1. korak: sastavite tim za planiranje;2. korak: procijenite razmijene problema;3. korak: načinite plan;4. korak: iskušajte plan;5. korak: ažurirajte plan.

46. Što je to tzv. informacijska praznina u kriznom komuniciranju?- PITANJE U TESTUTko informira - taj i formira- vrlo je važno u kriznim situacijama odmah reagirati prema javnosti. Čak i ako se ne prikupe sve informacije, menadžeri, glasnogovornici moraju reagirati na novinske upite, kako bi se izbjegla novinska praznina.

47. Četiri aktivnosti političkih odnosa s javnošću?1) upravljanje medijima- proizvodnja medijskih prikladnih događaja koji će privući pozornost medija i da mediji prate njezine --- Tehnike koje upotreblajvaju 2. upravljanje imidžom - može se promatrati kao osobni imidž pojedinog političara način da se oblikuje kako bi odgovarao organizaciji - ciljevima ili imidžu političke organizacije. 3. interne komunikacije organizacije - otvaranje kanala za interno prenošenje odluka, koordiniranje aktivnosti i povratne informacije. 4. aktivnosti u upravljanju informacijama - informacija je moćno političko oružje a njezino selektivno širenje i ograničenje od strane vlade bitan je element u upravljanju javnim mišljenjem.

48. Tko su spin doctori? PITANJE U TESTUOsobe koje kreiraju imidž svojih klijenata. Prvi put se pojavljuju u Americi za vrijeme predizborne kampanje Regan - Mandela 1984. Spin doktor je osoba zadužena za oblikovanje povoljne percepcije javnosti o političarima ili političkoj stranci vještim manipuliranjem masovnih medija. Djeluju u politici i biznisu. Njihova uloga je osiguranje praćenja njihove organizacije ili klijenta onakvim kakav oni žele.

49. Razlika između spin doctora i glasnogovornika?Spin doktori koriste postupak iskrivljivanja izokretanja ili namještanja stvari da bi se dobila korisna medijska pokrivenost ili uvjerili druge u određeno gledište. Glasnogovornici rade na principu iskrenost pouzdanost. Temelj uspješnog glasnogovornika je iskrenost i pouzdanost.

50. Tehnike i kanali komuniciranja terorističkih organizacija s javnošću?Terorističkim organizacijama zbog njihovih protuustavnih aktivnosti ne stoje na raspolaganju svi komunikacijski kanali. Njihova tajnost primorava ih na korištenje sofisticiranih tehnika. Najvažniji kanal danas je Internet. Pored toga korist i televiziju, elektroničke medije, agencije, novine i druge kanale. Globalna mreža danas je najvažniji komunikacijski kanal terorističkih organizacija. Preko 4000 stranica cyber-ratovi.

51. Nabroji pisane tehnike odnosa s javnošću?- ažurirati popis novinara i medija, najava za medije, priopćenja za medije pregled podataka ili bockgrounder, press cliping, pisani materijali ili novinska mapa, bilteni, komentari i kolumne, reportaže, pisma, ankete, oglasi/reklame (advertorials), sponzorstva, godišnja izvješća,

52. Struktura priopćenja?5 W: tko, što, gdje, kada i zašto - to je oblik obrnute piramide. Ključne informacije se nalaze na vrhu piramide, a piramida se nastavlja do najniže točke gdje su manje važne informacije.

53. Što je deadline?Krajnji rok do kada medijima treba poslati informaciju.

54. Što je advetorial?Posebno uređeni oglasi / reklama (advetorial). Oni se kupuju i za njih se plaća oglas. Koristi se kao alat odnosa s javnošću kada se traži zajamčena pokrivenost.

55. Struktura pres konferencije?1. uvod (temeljne odrednice, predstavljanje tema, najave pravila pitanja i odgovora);2. komunikacijske vještine (vještine iznošenja, držanje, odjeća);3. vještina prijelaza (s uvoda preko prezentacije do pitanja i odgovora, ponavljanje temeljne smjernice);4. pitanja i odgovori (kontrola situacije, uvažavanje osoba koje postavljaju pitanja);5. vrpca (uspješan završetak, zadržavanje kontrole).

56. Tehnika bridgea?Bridge/most. Govornik preoblikuje postavljeno pitanje ili temu omogućujući na taj način da točka o kojoj se želi govoriti iziđe na prvi plan.

57. Što je sindrom ledenog brijega?Sindrom ledenog brijega je skriveni dio funkcije odnosa s javnošću. Javnost vidi menadžere i glasnogovornike a ne vidi cijeli sustav istraživanja, pripreme, planiranja koja su prethodila polusatnom nastupu u medijima.

58. Poslovna etika?Etika jedne organizacije određuje sve što ona čini, a ne sve što ona govori. Potrebno je da ona posluje na način koji služi a i jasno se vidi da služi općem dobru. Etika i moralne vrijednosti nisu apsolutni pojmovi njihova artikulacija mora biti povezana s kulturom te organizacije a ne s njezinom strateškom taktikom.

59. Pet moralnih obveza svakog pojedinca?1. prema sebi2. prema klijentima3. prema organizaciji ili poslodavcu4. prema profesiji i kolegama5. prema društvu

60. Kleveta?To je lažna izjava o činjenicama koje bi mogle negativno utjecati na ugled određene osobe, ureda, profesije, posla. Dijeli se na usmenu i pismenu. Usmena je prekršaj u govoru, dok je pisana prekršaj u pisanom aktu.

61. Pravo na privatnost?Pravo na privatnost je zajamčeno i zakonskom zaštitom. Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstvo, ugled, čast. Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti osim u slučaju koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

62. Pravo na ispravak i odgovor?Pravo na ispravak je Ustavom utvrđeno pravo. Pravo na ispravak jamči svakom kome je javnom viješću povrijeđeno neko Ustavno pravo. Zakon o medijima utvrđuje i poravo na ispravak informacija propisuje obvezu novina te radijskih i televizijskih stanica da objave ispravku.

PREOSTALA PITANJA IZ PROŠLE GODINE KOJA NISU OBUHVAĆENA U OVOGODIŠNJIM PITANJIMA

63. Četiri osnovne sposobnosti stručnjaka koji namjeravaju karijeru u odnosima s javnošću?

1. VJEŠTINA PISANJA - sastavljanje informacija i ideja na papir.2. SPOSOBNOST ISTRAŽIVANJA - argumenti uzoraka moraju imati činjeničnu potporu umjesto općenitosti. Osoba mora imati sposobnost i upornost prikupljanja informacija iz različitih izvora. 3. STRUČNOST U PLANIRANJU - osoba mora imati dobar planer kako bi bila sigurna da su materijali distribuirani u roku, događaji protekli bez problema i da proračuni nisu prekoračeni. 4. SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA - individualne ideje i novi pristupi su potrebni u rješavanju kompleksnih problema , kreativno rješavanje problema.

64. Što je to jaz upravljanja?Jaz upravljanja je zaostajanje razvoja upravljanja u odnosu prema razvitku tehnologije i tehnike. Pojavom kibernetike ta se pojava počela naglo mijenjati.

65. Što su odnosi s javnošću?Prema Tomiću - Odnosi s javnošću su proces komunikacije organizacije sa njenom unutarnjom i vanjskom javnošću u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.

66. Pet funkcija odnosa s javnošću prema Heathu? 1. STRATEŠKO PLANIRANJE - dovodi organizaciju u položaj da odgovara potrebama željama i mišljenjima drugih. Planiranje uključuje savjetovanje menadžmenta da uskladi svoje interese s interesima ulagača.2. ISTRAŽIVANJE- nastoji razumjeti kontekst kao što je tržište, ulagači, zaposlenici, članovi javnog i poslovnog sektora, vladini dužnosnici i mediji. Istraživanje može pronaći i ispitati želje stavove osoba koje mogu koristiti ili štetiti organizaciji. 3. PUBLICITET - uključuje privlačenje pozornosti i dobavljanje informacija o određenoj aktivnosti ili obilježju organizacije. 4. PROMOCIJA - uključuje niz napora u svrhu da se određene aktivnosti i mišljenja organizacije prepoznaju u javnosti. 5. DONOŠENJE ODLUKA KROZ SURADNJU- uključuje savjetovanje dominantne koalicije unutar organizacije i poticanje stila donošenja odluka koji uvažava brige javnosti na koje se odluke odnose. Središnji dio odnosa, temelj svih aktivnosti je STRATEŠKO PLANIRANJE.

67. Razlika između OSJ i OS MEDIJIMA?Osnovni cilj odnosa s medijima da privuče pozornost što većeg broja ljudi i sredstava javnog priopćavanja radi širenja publiciteta za račun svojih klijenata. OSJ su šira djelatnost od odnosa s medijima a kreiranje publiciteta samo jedna od aktivnosti stručnjaka za PR koji se pri tom ne koriste trikovima i etički neopravdanim sredstvima.

68. Razlika između OSJ i GLASNOGOVORNIŠTVA?Glasnogovorništvo je uži pojam od pojam odnosi s medijima pa samim tim i od OSJ.

69. Razlika između javnosti i ciljane javnosti?JAVNOST je sveukupno društveno okruženje a CILJANA JAVNOST je zajednica zainteresiranih individua. Javnost je sveukupno društveno okruženje odnosno veće ili manje organ. skupine međusobno nepoznatih ljudi koji sudjeluju u procesu ponašanja.

70. Kako se može podijeliti ciljana javnost?Može se podijelit na unutarnju i vanjsku. Unutarnja javnost napr. jedne političke stranke je: političko vodstvo, članstvo, počasni članovi, mladež, stranačke udruge, zaklade. Za kompaniju to su zaposlenici, menadžment i sindikati.Vanjska javnost je raznovrsnija obuhvata medije skupine za pritisak, profesionalna udruženja, birače, simpatizere, potrošače itd.

71. Javno mišljenjea) mišljenje koje se izriče javno;b) mišljenje koje se odnosi na predmet javnog interesa

c) mišljenje koje u duhu istraživanja javnog mišljenja zastupa široku javnost (veliki broj pojedinaca)Imati mišljenje o nekoj stvari ne znači znati nešto o tome. Javno mišljenje - skup gledišta izabranih pojedinaca zainteresiranih za određenu temu.

72. Što su međunarodni odnosi s javnošću?Međunarodne odnose s javnošću definiramo kao planiran i organiziran napor komunikacije, institucije, vlade da uspostave uzajamno korisne odnose s javnosti drugih naroda. MPR mogu biti pripremne - s ciljem stvaranja i njegovanja povoljne okoline i situacijske - kad često jedna odluka ili situacija vodi komunikaciji. Promotivni - kad je proizvod ili usluga u središtu programa, a OSJ podrazumijevaju globalne funkcije marketinga ili u idealnim uvjetima integraciju i vodič komunikacija. MPR pomaže multinacionalnim kompanijama da dođu do nove javnosti i tržišta.

73. Što je to interna komunikacija?Interna komunikacija je izraz koji se koristi da se opiše sustav organizacijski upravljane komunikacije gdje se zaposlenici smatraju najvažnijim ciljanim skupinama. IK je planirana upotreba komunikacijskih akcija s ciljem sustavnog utjecaja na znanje stavove i ponašanje zaposlenika.

74. Kanali interne komunikacije?Za bilo koju veću organizaciju nije pametno koristiti samo jedan medijski kanal u komunikaciji. Treba potaknuti menadžment da razmisli što treba promijeniti u komuniciranju. Ne bi trebalo slati veliki broj informacija, jednostavnost poruka treba dominirati, informacija se mora prenijeti jednostavno i prilagođeno jeziku ciljane skupine.

75. Metode interne komunikacije?1. Metode uzlazne komunikacije - treba ohrabriti zaposlenike da komuniciraju s menadžmentom. Stručnjaci u internoj komunikaciji upozoravaju na uzlaznu komunikacija nije samo za potrebe - poslovno zadovoljstvo potiče iz uvažavanja nečijeg rada i osjećanja ispunjenosti, to zahtjeva mjeru uključenosti zaposlenika u rad. Ove metode zahtijevaju i pisma čitatelja, programe prijedloga, članke u korporativnim novinama, specijalističke radionice. 2. Silazna komunikacijska metoda- su način na koji menadžment može držati osoblje dobro informirano o razvojnim mogućnostima i financijama. Metode silazne informacije uključuju godišnja izvješća, obračune, dokumente politike, korporacijske novine, priopćenja sa sastanaka. 3. Bočna komunikacijska metoda - komuniciranje među zaposlenicima. Važna je gdje su uspostavljeni dobri odnosi među članovima osobljai gdje su izgrađeni prijateljski radni odnosi. Organizacije s velikim brojem podružnica mogu razviti ovaj oblik komunikacija., kako bi se razvila bočna komunikacija kojom interni OSJ mogu uključiti niz kanala poput: oglasa u org. novinama, osnivanje klubova osoblja, org. društvenih događaja, kao i plasiranje vijesti zaposlenika.

76. Mediji za unutarnju javnost?To su tiskane riječi, izgovorene riječi, te slike i riječi. Tiskane publikacije - glavni mediji za internu komunikaciju. Cilj ovog medija je informacija zaposlenika o poslovnoj djelatnosti, preuzeti informaciju da su svi stručno obavili svoje zadatke, odavanje priznanja. U tiskane publikacije ubrajaju se org. publikacije, pisma, usmeni i tiskovni govori, ploče, sažeci stajališta. Izgovorene riječi - sastanci, govori, glasine. Slike i riječi - telekonferencija, televizija zatvorenog kruga (CCTV) video-prezentacije, filmske prezentacije, dijapozitivi, izlošci, eksponati.

77. Mediji za vanjsku javnost?Informacije su roba koja povezuje OSJ i medije za vanjsku javnost. Tu ubrajamo : novine, novinske agencije, distribucijske mreže vijesti, časopisi, radio i televizija.

78. Četiri tipa novina s obzirom na odnos prema novinama (ili PR)?PRAGMATICI - pozitivno otvoreni prema PR - 31%ANTIKRITIČARI - pozitivni i brane PR od kritike 24%

SKEPTICI PREMA PR - skeptično distancirani prema PR 19%KRITIČARI PR - uvjereni da PR nadomještaju novinarska i time da navode na nekritičko izvještavanje.

79. Što su reaktivni programi odnosa s javnošću? Relativno zatvoreni sustav planiranja programa. Proizvodnja brojnih priopćenja za javnost upućuju da neka organizacija koristi našin razmišljanja zatvorenog sustava. Reaktivni OSJ aktiviraju se samo u slučaju uznemiravanja. Temelj su za dvije pretpostavke: 1. OSJ imaju jednu jedinu svrhu izazivanje promjena u okolini 2. Org. ima moć promijeniti okolinu a lišeni su potrebe mijenjanja sebe.

80. Što su proaktivni programi OSJ?Koriste svoje radove da za rano upozoravanje kako bi prikupili informciju, prilagodili se i inicirali unutrašnje i vanjske aktivnosti te spriječili i izbjegli probleme. Ovaj model koristi pristup dvosmjerne simetrije komunikacije dvosmjerno.

81. Odnosi s javnošću u malim poduzećima?Vlasnici malih poduzeća i menadžeri rijetko koriste agencije za odnose s javnošću, a i nemaju uposlenika na području OSJ. U skladu s takvim org. i fin. mogućnostima u malim poduzećima vrijedi da ako želiš nešto dobro napraviti to napravi sam. Odnosno da vlasnici malih poduzeća i menadžeri su vlastiti stručnajci za OSJ. Zato bi se trebali dodatno educirati iz OSJ, medijskih nastupa i komunikacije uopće.

82. Što je to korporativni identitet?Ono što organizacija prihvaća putem različitih znakova. Korporativni identitet je kombinacija načina na koji je izražena osobnost organizacije. On obuhvaća ukupnost proaktivnih, reaktivnih i nenamjernih poruka poduzeća. K.I. uključuje aspekt dizajna (logo, boja) ali i elemente kao što su ponašanje, kultura, način komunikacije, i veze s poznatim osobam, uglavnom putem davanja i sponzorstva.

83. Što je to korporativni imidž?Odraz organizacije u očima njezine javnosti. To je što netko misli o organizaciji i kako je netko vidi odnosno prepoznaje. Problem imidža može se prepoznati kroz dva problema:1) tvrtka je loše viđena jer je pogrešno shvaćena;2) ima stvarno loš imidž.Prvi problem može se ispraviti pomoću OSJ, oglašavanjem , a drugi problem može ispraviti jedino organizacija sama. Moramo praviti razliku između imidža marke i imidža proizvoda i tvrtke. Imidž marke - slika asortimana proizvoda koji mu daje njegovu pozitivu aureolu treba ga stalno izgrađivati. Imidž proizvoda - određuje vrstu proizvoda i i razlikuje se od druge skupine proizvoda pri čemu ne uključuje i tvrtku koja proizvodi. Korporativni imidž - je slika koju javnost vidi, a korporativni identitet je ono što organizacija priopćava putem različitih znakova.

84. Upravljanje u odnosima s javnošću?1. Definiranje problema u OSJ (proces istraživanja: upitnik, anketa, intervju, vrste ispitivanja javnog mišljenja, oblici komunikacije s ispitanicima, osobno ispitivanje, ispitivanje telefonom, poštom).2. Planiranje i programiranje (situacija, strategija, prepoznavanje javnosti taktika, budžet)3. korak provedba komunikacije (proces, kanali, povratna informacija, razne komunikacije)4. korak ocjena evaluacija.