Plan gospodarenja otpadom općine MARIJA BISTRICA · restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda; 3. biorazgradivi komunalni

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE MARIJA BISTRI

ZA RAZDOBLJE 2018.

GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE MARIJA BISTRICA

ZA RAZDOBLJE 2018. - 2023. GODINE

Varaždin, svibanj 2018.


2023. GODINE

Plan gospodarenja otpadom Općine Marija Bistrica za razdoblje 2018. – 2023.

2 Eko-monitoring d.o.o.

Naručitelj: Općina Marija Bistrica Trg Pape Ivana Pavla II, 34

49 246 Marija Bistrica

Broj teh.dn.: 2/16-PGO Izradio: EKO - MONITORING d.o.o. Datum: 10.05.2018. Verzija: 0 Naslov: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE MARIJA BISTRICA ZA

RAZDOBLJE 2018. – 2023. GODINE

Voditeljica izrade: Željkica Hanžek – Paska, dipl.inž.kem. Radni tim Eko - monitoring d.o.o.

Helena Antić Žiger, dipl.ing.biol. Barbara Medvedec, mag.ing.biotechn. Ivica Šoltić, dipl.ing.geot.

Igor Šarić, inf.



SADRŽAJ:

POJMOVI I KRATICE ............................................................................................ 4

UVOD .................................................................................................................. 8

ZAKONODAVNI OKVIR ......................................................................................... 9

Načela i koncept gospodarenja otpadom ............................................................. 10

Strateški ciljevi gospodarenja otpadom RH i odgovornosti jedinica lokalne samouprave ....................................................................................................... 11

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj ............................................... 13

Prostorni plan Krapinsko - zagorske županije ....................................................... 17

Prostorni plan općine Marija Bistrica .................................................................... 20

Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj: ........... 22

1. OSNOVNI PODACI O KRAPINSKO – ZAGORSKOJ ŽUPANIJI I OPĆINI MARIJA BISTRICA ......................................................................................................... 24

2. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE MARIJA BISTRICA, UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA .... 29

3. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA ............................................................................... 34

4. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM ................................................................. 43

5. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU ........ 45

6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA .......................................................................... 48

7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA ................................................................................... 52

8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA ..................................................................................... 54

9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG KOMUNALNOG OTPADA ................................................. 56

10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA .......................... 59

11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA GOSPODARENJA OTPADOM ................................................... 60

12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA ....................................................... 62

LITERATURA...................................................................................................... 64



POJMOVI I KRATICE

Pojmovi i kratice korišteni u ovom Planu sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN

94/13 i 73/17):

1. biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim

postupkom;

2. biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava,

restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih

proizvoda;

3. biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu

sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u

svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

4. centar za gospo darenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki

povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada;

5. djelatnost druge obrade otpada je postupak pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja otpada;

6. djelatnost oporabe otpada uključuje postupke oporabe propisane Dodatkom II. ovoga

Zakona;

7. djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom uključuje postupak posredovanja u

gospodarenju otpadom koji obuhvaća poslove posredništva i organizacije sakupljanja, oporabe,

zbrinjavanja i druge obrade otpada, posredovanja u prijenosu prava i obveza u vezi otpada,

vođenja evidencija i očevidnika u vezi gospodarenja otpadom za potrebe drugih;

8. djelatnost prijevoza otpada je prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na

teritoriju Republike Hrvatske;

9. djelatnost sakupljanja otpad« uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog

sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište;

10. djelatnost trgovanja otpadom je kupovanje i prodavanje otpada sa ili bez preuzimanja otpada

u posjed bez obzira na način prodaje;

11. djelatnost zbrinjavanja otpada uključuje postupke zbrinjavanja otpada propisane Dodatkom

I. Zakona;

12. gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge

obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na

lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik;

13. građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada,

pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje

otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj

se obavlja djelatnost oporabe otpada;



14. građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez

prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;

15. interventno sakupljanje otpada je sakupljanje otpada uređajima i opremom u svrhu hitnog

uklanjanja otpada s određene lokacije radi sprječavanja nastanka i/ili smanjenja na najmanju

moguću mjeru onečišćenja okoliša, ugrožavanja ljudskog zdravlja, uzrokovanja šteta biljnom i

životinjskom svijetu i drugih šteta;

16. inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim

promjenama;

17. krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase

neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je

naputkom iz članka 29. stavka 11. ovoga Zakona;

18. komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu

iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;

19. materijalna oporaba je svaki postupak oporabe koji ne uključuje energetsku oporabu i preradu

u materijale koji će se koristiti kao gorivo;

20. miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova

koji je po svojstvima sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu

izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20

03 01;

21. nasipavanje otpada je postupak oporabe pri kojem se odgovarajući otpad koristi za

nasipavanje iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju i kojim se otpad

koristi kao zamjena za materijal koji nije otpad sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na

temelju ovoga Zakona;

22. najbolje raspoložive tehnike su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se

uređuje zaštita okoliša;

23. neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe

(EU) br. 1357/2014;

24. neusklađeno odlagalište je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz

članka 104. Zakona i određeno je odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona;

25. obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili

zbrinjavanja;

26. odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju

(podzemno odlagalište), uključujući:

• interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu

proizvodnje,

• odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr.

za razdoblje duže od jedne godine),



• iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili

istraživanjem pogodne za odlaganje otpada

27. odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i

svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;

28. opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br.

1357/2014;

29. oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada

otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se

priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II.

ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke

oporabe;

30. otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

31. otpadna ulja su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala

neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim

izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja;

32. ovlaštenik je pravna ili fizička osoba – obrtnik kojem je prema ovom Zakonu dana suglasnost za

sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vezi gospodarenja

posebnom kategorijom otpada;

33. ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili

dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni;

34. posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada;

35. posrednik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja u

gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni posjed;

36. postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada,

priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i

zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada,

energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno

skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;

37. pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada

namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja;

38. priprema za ponovnu uporabu su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda

koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez

dodatne prethodne obrade;

39. problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno

nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim

otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve

dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;



40. proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog

proizvođača;

41. proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom

obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;

42. reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

43. reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj

obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

44. recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim

se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim

uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili

materijal za zatrpavanje;

45. sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i

skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

46. skladištenje otpad je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;

47. sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod

postao otpad, a kojima se smanjuju:

• količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka

proizvoda,

• štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

• sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

48. tehnološki procesi gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su

određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni

tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i

razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i u

slučaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za

dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno smjernicama;

49. trgovac otpadom je pravna ili fizička osoba koja u svoje ime i za svoj račun kupuje i prodaje

otpad, uključujući trgovca otpadom koji ne preuzima otpad u neposredni posjed;

50. vlasnik otpada je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada;

51. zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona sadržan je

popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.



UVOD

Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi gospodarenja otpadom.

Glavna svrha Plana jest dati pregled tokova otpada, mogućnosti postupanja s otpadom te osigurati:

• Usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom: planovi gospodarenja otpadom,

nacionalni i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju

politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije;

• Pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom: planovi

gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno

gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s

otpadom kojim se mora gospodariti;

• Kontrolu tehnoloških mjera: karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba

koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada;

• Pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima: planovi gospodarenja otpadom omogućavaju

navođenje financijskih zahtjeva za sakupljanje, obradu otpada, itd.

Na temelju gore navedenih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima u

svrhu uspostave održivog gospodarenja otpadom.

Članak 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) daje minimalan

sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Plan gospodarenja otpadom sadrži najmanje sljedeće:

1 analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne

samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva,

2 podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada,

odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,

3 podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te

statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,

4 podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,

5 mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući

izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,

6 opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,

7 mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

8 mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

9 popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,



10 organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja

otpadom,

11 rokove i nositelje izvršenja Plana.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi se za razdoblje od šest

godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Plan donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne

samouprave (općinsko vijeće) i objavljuje se u službenom glasilu.

Za prijedlog plana gospodarenja otpadom potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost

upravnog tijela regionalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša, za općinu Marija Bistrica

je to Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko – zagorske županije.

Nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana

gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave usklađen sa odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), propisa donesenih na temelju ovog Zakona i Plana

gospodarenja otpadom RH.

Nadzor nad provedbom plana gospodarenja otpadom općine provodi se putem godišnjih

izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom koji se dostavlja nadležnom upravnom tijelu

županije.

Izvješća se dostavljaju do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i

objavljuju se u službenom glasilu. Županija izvješća dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike

te Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Izvješća o provedbi planova gospodarenja otpadom sadrže: opisno provedene mjere

gospodarenja otpadom s financijskim i količinskim pokazateljima (npr. količina nabavljene opreme

prema vrsti, troškovi nabave opreme za odvojeno skupljanje komunalnog otpada, troškovi sanacije

odlagališta, drugi troškovi), izvore financiranja, kako bi bila omogućena usporedba količina i troškova

gospodarenja otpadom u odnosu na količine i troškove planirane planovima gospodarenja otpadom,

odnosno sa svrhom učinkovitog praćenja aktivnosti provedenih u određenom razdoblju.

ZAKONODAVNI OKVIR

Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) te niza

provedbenih propisa i dokumenata iz područja gospodarenja otpadom Republika Hrvatska se na tom

području usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Zakon propisuje obvezu izrade

općinskih/gradskih planova gospodarenja otpadom. Planovi moraju biti usklađeni sa Strategijom

gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) te Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2017. -2022. godine (NN 03/17). Strategija gospodarenja otpadom RH utemeljena je na



općim načelima EU-a u gospodarenju otpadom i predstavlja realan okvir za uspostavu održivijega

gospodarenja otpadom u Hrvatskoj do 2025.

Načela i koncept gospodarenja otpadom

Sukladno čl. 6 Zakona o održivom gospodarenju otpadom(NN 94/13 i 73/17) gospodarenje

otpadom se temelji na uvažavanju načela zaštite okoliša, prema važećim propisima, načelima

međunarodnog prava zaštite okoliša, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke,

te osobito na načelima koja slijede:

• načelo onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te

je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš

koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

• načelo blizine – obradu otpada obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju,

uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;

• načelo samodostatnosti – gospodarenje otpadom obavljati na samodostatan način

omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, uzimajući pri tom u

obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije

otpada;

• načelo sljedivosti – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i

proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Strategijom gospodarenja otpadom RH utvrđen je koncept gospodarenja otpadom primjenjiv

za sve tokove otpada koji se svodi na tri osnovne faze : Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje

(IVO). Cilj je smanjivanje količine otpada koji će se trajno odložiti, te koji će biti inertan kako bi što

manje ugrožavao okoliš, klimu i zdravlje ljudi.

Izbjegavanje nastanka otpada, što rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih

svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka tako da u sljedeće faze gospodarenja

otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada;

Vrednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energetska

svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehničkih

mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje odvojenim skupljanjem

korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskorištavanja;

Odlaganje (zbrinjavanja) ostatnog otpada na uređena kontrolirana odlagališta (sanirana

postojeća ili nova) kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije

odlagališta i drugih starih opterećenja.

Sukladno čl. 28 Zakona jedinica lokalne samouprave je dužna na svom području osigurati sljedeće:



• javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada,

• odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

• sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu, te uklanjanje istog,

• provedbu Plana,

• donošenje i provedbu plana gospodarenje otpadom,

• provođenje izobrazbo-informativne aktivnosti na svom području i

• mogućnost provođenja akcija prikupljanja otpada.

Davatelj usluge dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge razmjerno količini

predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom

razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika.

Prema čl. 35. Zakona, jedinice lokalne samouprave dužne su izvršavati obvezu odvojenog

prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

• funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom

području,

• postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje problematičnog

otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom

gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,

• obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i

spremnika za odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila;

• uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge,

• jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati

funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000

stanovnika na svojem području.

Strateški ciljevi gospodarenja otpadom RH i odgovornosti jedinica lokalne samouprave

Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) se utvrđuju sljedeći strateški ciljevi

gospodarenja otpadom:

• izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora

odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada;

• razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (Izbjegavanje-

Vrednovanje-Oporaba, Odlaganje) - stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava;



• smanjivanje rizika od otpada;

• doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj;

• edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja

otpadom.

U tablicama koje slijede navode se kvantitativni ciljevi u skladu s kojima će se ostvarivati navedeni

strateški ciljevi.

Tablica 1. Kvantitativni ciljevi za količine otpada

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025. Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995.

95 85 75 55 35

Tablica 2. Kvantitativni ciljevi za odlagališta otpada

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025. Regionalni centri za

gospodarenje otpadom 0 1-2 2-3 3 4

Županijski centri za gospodarenje otpadom 0 3-7 7-10 10-14 14-21

Službena odlagališta 187 100 50 30 14-21 Udio saniranih

odlagališta (% od broja ustanovljenog za 2000.)

5 65 75 85 100

Strategija određuje sljedeće odgovornosti/aktivnosti jedinica lokalne samouprave:

• prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom:



• donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja

otpadom,

• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardnim i

planom gospodarenja otpadom općine/grada;

• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo;

• omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati prijevoz do

centara za gospodarenje otpadom;

• stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 03/17)temeljni je dokument o

gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. sa zadatkom organizacije

provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. godine na području

gospodarenja otpadom u RH mjerama: planiranjem, projektiranjem, gradnjom i uspostavom centara

za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom te pretovarnih stanica.

Gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni sa Strategijom i

Planom gospodarenja otpadom RH, te sa Strategijom zaštite okoliša RH i programima zaštite okoliša.

Donosi ih predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Poglavarstva grada i općina dužni su dostavljati godišnja izviješća o provedbi Plana

gospodarenja otpadom RH županiji do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te

ga objaviti u svom službenom glasilu, a tijelo županije izviješća dostavlja nadležnom Ministarstvu i

Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu

te ga objavljuje u svom službenom glasilu i na mrežnim stranicama.

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom prema Planu gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske su:

BROJ CILJ

1.

Unaprijediti sustav

gospodarenja komunalnim

otpadom

Cilj 1.1. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60 % mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25 % mase proizvedenog komunalnog otpada

2. Unaprijediti

sustav gospodarenja

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75 % mase proizvedenog građevnog otpada

Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz



posebnim kategorijama

otpada

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

Cilj 2.6 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom 4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom 5. Kontinuirano provoditi izobrazno – informativne aktivnosti 6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom 8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom

Postizanje navedenih ciljeva u gospodarenju otpadom planirano je provedbom mjera i

projekata važnih za provedbu Plana. Ispunjenje ciljeva postići će se provedbom mjera, provedbom

odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i pripadajućih podzakonskih

akata, te potrebnim izmjenama i dopuna Zakona i provedbenih propisa u cilju unaprjeđenja sustava

gospodarenja otpadom.

Mjere za provedbu cilja 1.1:

• Mjere definirane Planom sprječavanja nastanka otpada

• Uspostava centara za ponovnu uporabu

• Kućno kompostiranje


• Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje papira, kartona, metala, plastike,

stakla i tekstila

• Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira, kartona, metala, stakla,

plastike i dr. (sortirnica)

• Izgradnja reciklažnih dvorišta

• Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po

količini

• Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju

• Izgradnja postrojenja za recikliranje


• Izrada kriterija kvalitete i označavanja komposta i digestata

• Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada

• Izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada




• Uvođenje naknade za odlaganje otpada

• Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

• Interventna mjera za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Zagrebu

• Interventna mjera za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Splitu

• Izgradnja centara za gospodarenje otpadom

• Planiranje energetske oporabe otpada


• Izrada akcijskog plana za odvojeno prikupljanje i recikliranje građevnog otpada

• Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad


• Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim

površinama

• Uspostaviti sustav gospodarenja muljem


• Unaprjeđenje i analiza postojećeg sustava gospodarenja otpadnom ambalažom


• Identifikacija lokacija i izvora nastanka morskog otpada i identifikacija lokacija nakupljenog

morskog otpada na morskom dnu

• Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog

djela sustava gospodarenja otpadom u RH

• Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada

• Uspostava suradnje sa susjednim ili drugim državama vezano za onečišćenje morskim

otpadom


• Uspostava sustava gospodarenja otpadnim brodovima

• Identifikacija lokacija podrtina i potonulih stvari na morskom dnu sa izradom katastra

• Identifikacija sadržaja i količine opasnih tvari i eksplozivnih sredstava u podrtinama i

potonulim stvarima na morskom dnu koje prijete onečišćenjem morskog okoliša ili sigurnosti

pri korištenju mora kao resursa (ulja, goriva, maziva, zaostalo oružje i eksplozivne naprave i

dr.)

• Sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu koje su u vlasništvu RH



• Interventna sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu i njihovog sadržaja

• Unaprijediti normativne standarde i postupke za hitne intervencije na podrtinama i

potopljenim stvarima na morskom dnu


• Unaprjeđenje sustava gospodarenja medicinskim otpadom

• Izrada Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama

• Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest

• Unaprjeđenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada (otpadnim vozilima,

otpadnim baterijama i akumulatorima, otpadnim gumama, EE otpadom, uljima)

Mjere za provedbu cilja 3:

• Analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada


• Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada

• Sanacija odlagališta neopasnog otpada

• Identifikacija novih lokacija onečišćenih otpadom („crne točke“)

• Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš


• Izrada programa izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

• Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno – informativnih aktivnosti o održivom

gospodarenju otpadom

• Provedba nacionalne kampanje na temu održivog gospodarenja otpadom


• Izrada i/ili unaprjeđenje aplikacija koje su dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom

• Izrada informacijskog sustava FZOEU za pripremu i provedbu projekata


• Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

• Analiza i redefiniranje nadležnosti nadzora u gospodarenju otpadom


• Unaprjeđenje sustava i postupaka izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom

Popis projekata važnih za provedbu Plana gospodarenja otpadom RH:



1. Provedba izobrazno – informativnih aktivnosti

2. Unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom

3. Nabava i distribucija kućnih kompostera

4. Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje biootpada, papira/kartona, stakla,

metala i plastike

5. Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira/kartona, metala, stakla,

plastike i drva (sortirnica)

6. Izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada

7. Izgradnja reciklažnih dvorišta

8. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom

9. Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje otpada koji sadrži azbest

10. Izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad

11. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

12. Sanacija „crnih točaka“

Prostorni plan Krapinsko - zagorske županije

U Prostornom planu Krapinsko – zagorske županije u odredbama za provođenje za

postupanje s otpadom navodi se, između ostalog, slijedeće:

- Potrebno je da se zajednički utvrdi konačno rješenje zbrinjavanja otpada na nivou Županije

koje bi prihvatili sve općine i gradovi i kao zajednički program ga realizirali.

- u “Programu zaštite okoliša – Sažetak izmjene i dopune – Revizija 1” u pogledu postupanja s

otpadom predlažu se mjere unapređenja i zaštite okoliša, a prema operativnom planu iz toga

Programa potrebno je izvršiti:

• optimiranje programa zbrinjavanja komunalnog otpada

• pripremne radove za odlagališta otpada

• program sanacije divljih deponija

• projektiranje sustava skupljanja tehnološkog i glomaznog otpada

• urediti imovinsko – pravne odnose

• izgraditi nova odlagališta

• sanacija i proširenje postojećih odlagališta

• izgradnja reciklažnih dvorišta

• kompostiranje zelenog otpada

- Skladištenje (privremeno odlaganje) bezopasnog, komunalnog i tehnološkog otpada moguće

je organizirati na više lokacija u Županiji koristeći prostore postojećih odlagališta uz prethodno

propisano uređenje. Na takovim skladištima moguće je organizirati sortiranje i primarnu



obradu otpada (reciklaža, smanjenje količine i volumena), ukoliko su one dopustive s obzirom

na okolni prostor.

- Dok se na nivou Županije ne usvoji konačno rješenje za odlaganje bezopasnog komunalnog i

tehnološkog otpada, u prijelaznom razdoblju određenom zakonom i podzakonskim aktima

koristiti će se postojeća odlagališta za koje se sveobuhvatnim analizama, dokaže da za to

imaju uvjete. To su na području Županije slijedeće deponije: „Tugonica“ – Općina Marija

Bistrica; „Medvedov Jarek“ – Grad Klanjec; Hum na Sutli; „Gorjak“ – Općina Jesenje;

„Lesičak“ – Općina Bedekovčina; „Gubaševo“ – Grad Zabok. Lokacije odlagališta „Tugonica“,

„Lesičak“, „Gubaševo“, smatraju se povoljnom za izgradnju kazete za zbrinjavanje azbesta, a

točna lokacija odredit će se temeljem prihvatljivosti za okoliš te prostornim mogućnostima

izabrane lokacije. Na lokacijama svih navedenih odlagališta moguća je gradnja i drugih

građevina vezanih uz postupanje s otpadom, te pratećih građevina odlagališta.

- Što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja

bezopasnog komunalnog i tehnološkog otpada na temelju kojega će se detaljno razraditi

koncept i etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme

zbrinjavanja otpada na nedozvoljen način, ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i

suvremenog gospodarenja otpadom. Općine i gradovi mogu predlagati i nove lokacije za

odlagalište komunalnog otpada za koje dokažu da mogu zadovoljiti sve uvjete za općinska ili

županijska odlagališta.

- U sustavu zbrinjavanja opasnog otpada na području Županije predviđaju se prikupljališta i

privremena skladištenja (prema Strategiji prostornog uređenja Hrvatske) na lokacijama gdje

taj otpad i nastaje, a gdje već postoje izvjesni uvjeti za njegovo privremeno skladištenje.

Za skladištenje opasnog otpada predviđa se jedna lokacija i to na području Krapine.

Za prikupljanje opasnog otpada predviđaju se dvije lokacije i to jedna na području Zlatar

Bistrice i jedna na području Zaboka. Ostavlja se mogućnost da se za preciznije definiranje

lokacija za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada jednim elaboratom obradi

ova problematika i u javnom postupku, uz suglasnost Republičkih mjerodavnih institucija riješi

ova problematika uz propisane mjere zaštite. Prema rezultatima takovih istraživanja mogu se

predlagati i druge lokacije za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada.

U Strateškoj studiji utjecaja na okoliš II. ciljanih izmjena i dopuna prostornog

plana Krapinsko-zagorske županije navedeno je da je,prema Izvješću o komunalnom otpadu za

2011. godinu (AZO, 2013), na području Krapinsko-zagorske županije prijavljeno 23.955 tona

prikupljenog komunalnog otpada. Vaganjem na području gradova Zaboka i Zlatara,te općina

Krapinske Toplice, Bedekovčina, Konjščina, Zlatar Bistrica, Hrašćina, Budinščina, Mače, Mihovljan i

Lobor došlo se do podataka da je prosječna dnevna proizvodnja otpada po domaćinstvu 2 kg ili



godišnje 730 kg po domaćinstvu. Sastav komunalnog otpada nije detaljno analiziran, a na temelju

zapažanja i procjene došlo se do sljedećih podataka o postotnim udjelima:

o biljni i životinjski otpad iz kuhinje 35 %

o karton i papir 25 %

o plastika 10 %

o staklo 10 %

o drvo 5 %

o metali 5 %

o ostalo 10 %

Unutar komunalnog otpada često se nalazi otpad iz grupe opasnih otpada kao što su staro

ulje, stare baterije, lijekovi, tekućine za čišćenje, boje i slično. Od ukupnog broja domaćinstava

Krapinsko-zagorske županije, otpad se skuplja iz 17.303 domaćinstava (38,6%). Postotak

domaćinstava od kojih se skuplja otpad razlikuje se između jedinica lokalne samouprave, a kreće se u

rasponu od 4 % do 90%. Najmanji postotak otpada sakupljen je u općinama Petrovsko i Zagorska

Sela (4%), a najveći u općini Sv. Križ Začretje (90%).

Od ukupno proizvedenog otpada ostaje nesakupljeno 21.898 t ili 59 % koji se često odlaže se

na mjesta koja za to nisu određena i uređena (“divlja odlagališta”, u šumama, vodotocima, a nerijetko

i na poljoprivrednim površinama).

Na području Krapinsko-zagorske županije komunalnom djelatnošću na sakupljanju otpada i

njegovim odlaganjem bave se sljedeća komunalna poduzeća: “Humkom” – Hum na Sutli, “Zelenjak” –

Klanjec, “Niskogradnja” – Pregrada, “Krakom” – Krapina, “Komunalac” – Konjščina, “Komus” – Donja

Stubica, “Komunalno Zabok” – Zabok i općina Sv. Križ Začretje – Komunalni pogon.

Prema pregledu podataka o odlaganju otpada i odlagalištima otpada Republike

Hrvatske(AZO, 2012), na području Županije u 2010. godini bilo je aktivno 6 odlagališta otpada:

1. Gorjak

2. Gubaševo

3. Lesičak

4. Medvedovjarek

5. Straža (Hum na Sutli)

6. Tugonica

Lokacije odlagališta „Lesičak“, i „Gubaševo“, smatraju se povoljnom za izgradnju kazete za

zbrinjavanje azbesta, a točna lokacija odredit će se temeljem prihvatljivosti za okoliš te prostornim

mogućnostima izabrane lokacije.



Prostorni plan općine Marija Bistrica

Slijede odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Marija Bistrica (Službeni glasnik Općine

Marija Bistrica, br. 1/08., 5/09, 2/12 i 9/15), a tiču se gospodarenja otpadom na području općine

Marija Bistrica.

…

3. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA (M)

…

Članak 28.

Odlaganje kućnog otpada

(1) Na građevinskim česticama stambenih građevina mora se urediti prostor za kratkotrajno

odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometnice i

zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

(2) Kod manjih višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti

predviđeno u sklopu zgrade. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan zgrade ako to iz opravdanog

razloga nije moguće osigurati u zgradi, ali to mora biti na samoj građevinskoj čestici i mora biti

arhitektonski oblikovano i usklađeno s građevinom.

(3) Mjesto za sakupljanje reciklažnog otpada treba biti veličine tako da se omogući postava različitih

posuda za odvajanje i prikupljanje (papir, staklo, plastika i dr.), treba biti skriveno od pogleda i svojim

položajem ne smije negativno utjecati na sigurnost i odvijanje kolnog, pješačkog i biciklističkog

prometa.

…

12. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 80.

Ovim Planom na području općine preporuča se postava zelenih otoka. Postava zelenih otoka odredit

će se općinskom odlukom, ili Planom gospodarenja otpadom.

(1) Pored preporučenog broja zelenih otoka, na području općine, preporučena je postava/gradnja i

drugih objekata za gospodarenje otpadom, i to prvenstveno unutar zone gospodarske namjene

(I,K,K3). Unutar postojeće i planirane gospodarske namjene (I,K,K3), moguća je gradnja i aktivnosti:

- reciklažnog dvorišta

- mini reciklažnog dvorišta

- skupljanje, predobrada, obrada i promet sekundarnim sirovinama

- kompostane

(2) Udaljenost navedenih građevina za gospodarenje otpadom u zoni (I, K, K3), iz stavka (2) od

stambenih, poslovnih i društvenih građevina je najmanje 30 m.

(3) Na lokaciji reciklažnog dvorišta moguće je otpad razvrstavati, mehanički obraditi i privremeno

skladištiti građevinski i komunalni otpad uz slijedeće uvjete:



- način uređenja, izgradnje i oblikovanja skladišta ili drugih potrebnih građevina (ukoliko će se

graditi) definira se istovjetno građevinama u gospodarskoj zoni, izuzev visine građevine koja

se ograničava na 8 m

- otpad je potrebno obrađivati i skladištiti na takav način da se onemoguće i spriječe emisije u

zrak i okolni prostor.

- rubno, s unutarnje strane lokacije/parcele reciklažnog dvorišta potrebno je zasaditi visoko i

nisko zelenilo kao zaštitni tampon prema ostalim namjenama u okruženju.

(4)Kompostane je moguće graditi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, kao zatvorene ili otvorene

kompostane, sa obradom biorazgradivog otpada iz vlastitog poljoprivrednog gospodarstva i

prikupljanjem/dovozom biorazgradivog otpada drugih subjekata.

(5) Mjerama poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga podrijetla, koji će se

prerađivati za kompost. U cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada, poticati građane da u

svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.

…

13. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

13.1. Mjere zaštite okoliša

…

Članak 90.

(1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se slijedeće mjere:

• izraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim predjelima i na svim

mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači;

• redovito čistiti potoke od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka po

poljodjelskim i šumskim zemljištima;

• djelotvorno onemogućiti bespravnu izgradnju;

• smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticidi, umjetna gnojiva i sl.);

• izraditi procjenu utjecaja na okoliš izgradnje brze državne ceste.

(2) U predjelima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je poduzeti pojačane mjere

kontrole s ciljem onemogućavanja bilo kakve izgradnje koja bi bila u suprotnosti s odredbama ovoga

Plana.

(3) U cilju unaprjeđenja okoliša treba:

• stvarati javno mnijenje u korist zaštite krajolika, zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, smanjenja

onečišćenja te smanjenja estetski i tehnički loše gradnje stambenih građevina;

• u svaki urbanistički i arhitektonski projekt ili studiju ugraditi činitelje zaštite okoliša i krajobraznog

oblikovanja.



Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republici

Hrvatskoj:

– Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)

– Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

– Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13) Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom („Narodne novine“, br. 42/14) osim odredbi članka 4. točke 11., 12., 13. i 14., članka 16., 17., 18., 18.a, 19., 20. i članka 21. stavka 1., 2. i 3., te Dodatka V. koji važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja novih ugovora za obavljanje usluge sakupljanja i obrade EE otpada u sustavu kojim upravlja Fond, sukladno Zakonu.

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08)

– Pravilnik o gospodarenju polikloriranimbifenilima i polikloriranimterfenilima (NN 103/14)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)

– Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)

– Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16)

– Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13) Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu ('Narodne novine', br. 88/15) osim odredbi članaka 12., 13., 14., 19.a, 20. st. 3., 20.a i članka 25. stavaka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadne ambalaže u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 16. stavaka 3., 8., 9., 12., 13. i 14. Pravilnika koji vrijedi do uspostave Registra iz članka 29. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži ('Narodne novine', br. 88/15).

– Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)

– Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)

– Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12, 86/13) Napomena: Prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine, br. 111/15), osim odredbi članka 18. stavka 2. alineje 2. i stavka 3. ovoga Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za



obavljanje usluge sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 15. stavaka 3. i 4., članka 15.a stavaka 3. i 5. i članka 16. stavaka 2. i 3. ovoga Pravilnika koji vrijede do uspostave Registra iz članka 25. toga Pravilnika.

– Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 6/13, 91/13) Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 125/15), osim odredbi članka 21. i članka 28. stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. te članka 29. stavaka 2. i 3. koje važe do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih vozila u sustavu kojim upravlja Fond i donošenja odluke iz članka 16. stavka 5. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 125/15)

– Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

– Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 6/13) Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama ('Narodne novine', br. 113/16), osim članka 11. stavka 1. i članka 15. stavka 3. i 4. Pravilnika koje su na snazi do stupanja na snagu Uredbe; članka 14.a Pravilnika koji je na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja i obrade otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond; članka 15. stavka 1. i 2. Pravilnika koje su na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond te članka 11. stavka 4. i 5. i članka 12. stavka 1., 2., 3. i 5. Pravilnika koje su na snazi do uspostave Registra

– Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN130/05)

– PlangospodarenjaotpadomRepublikeHrvatskezarazdoblje2017.-2022. (NN3/17)

– Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09,

79/09)

– Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, NN – Međunarodni ugovori 3/1994

– Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz

otpada u Europsku Uniju i izvoz otpada iz Europske Unije (NN 6/14)

– Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 114/15)

– Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)

– Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže (NN 88/15)

– Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim

gumama (NN 40/15)

– Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima (NN 95/15)

– Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera

radi unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11)

– Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)



1. OSNOVNI PODACI O KRAPINSKO – ZAGORSKOJ

ŽUPANIJI I OPĆINI MARIJA BISTRICA

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada

prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i

Ivanščice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom

Slovenijom, jest rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Tako

razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje zagorje.

Površinom je jedna od manjih županija (1.229 km2) ali ima veće demografsko značenje jer je

gustoćom stanovnika od 108,1 stan./km2 iznad republičkog prosjeka koji iznosi 75,8 stan./km2, te je,

uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Veliko

prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i

predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.

Općina Marija Bistrica nalazi se u jugoistočnom dijelu Krapinsko - zagorske županije.

Smještena je u kotlini između Zagrebačke gore (Medvednice) i Kalnika, Ivanščice, Strahinjčice i

Macelja. Sela i zaseoci općine Marija Bistrica smješteni su na brežuljcima sjeveroistočnog obronka

Medvednice na različitim nadmorskim visinama. Općina se proteže prema sjeveru do rijeke Krapine. S

istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Površina općine iznosi 68,01 km2, a u sastavu Općine nalazi se jedanaest (11) naselja: Marija

Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica

Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica.

Prema zadnjem popisu stanovništva (2011.), u općini Marija Bistrica živi 5.976 stanovnika, od

toga 2.851 muškaraca i 3.125 žena. Najveći broj mještana je u starosnoj skupini 45-59 godina. Budući

da je prema popisu stanovništva iz 2001. općina Marija Bistrica imala 6.612 stanovnika (3.168

muškaraca i 3.444 žene), vidi se da broj stanovnika u Mariji Bistrici lagano opada.



Slika 1.Smještaj općine Marija Bistrica u Krapinsko - zagorskoj županiji

Gospodarske djelatnosti

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili pod

zemljom. Obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje. U općini Marija Bistrica

najveći ekonomski značaj imaju vinogradarstvo i stočarstvo uz izražen potencijal razvoja ostalih

poljoprivrednih djelatnosti i šumarstva. Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, a

čine ga prerađivačka industrija, građevinarstvo, opskrba električnom energijom, plinom i vodom. U

općini Marija Bistrica najveći značaj u sekundarnom sektoru imaju tradicionalni obrti. Tercijarni sektor

čine djelatnosti koje se bave pružanjem klasičnih gospodarskih usluga kao što su: ugostiteljstvo,

trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo, prijevoz, skladištenje i veze. U općini Marija Bistrica najveći

ekonomski značaj, ali i potencijal imaju ugostiteljstvo i hotelijerstvo.

Danas je opći gospodarski razvoj Općine determiniran u prvom redu raspoloživim prirodnim

resursima i geoprometnim položajem. Unatoč prirodnim i kulturno povijesnim resursima, na prostoru

općine Marija Bistrica nalaze se tek dva gospodarska subjekta s liste 100 najznačajnijih gospodarskih

subjekata u Krapinsko–zagorskoj županiji - trgovačko društvo „Lacković d.o.o.“ koje u svom sastavu

posjeduje tvornicu za proizvodnju repromaterijala za cvjećare, pogone za preradu plastičnih masa,



alatnicu za izradu alata te veleprodaju i maloprodaju dekorativnih artikala za cvjećarstvo, i hotelu

„Bluesun hotel Kaj“ koji je dio hrvatskog hotelskog lanca „Bluesun hotels & resorts“.

Vjerski turizam kao najperspektivnija grana gospodarstva još uvijek nije dovoljno valoriziran i

iskorišten, obzirom na velike mogućnosti koje proizlaze iz činjenice da je Marija Bistrica više od 300

godina proštenište i da je od Hrvatske biskupske konferencije proglašena Hrvatskim nacionalnim

Svetištem Majke Božje Bistričke. Pored turizma, niti ugostiteljska ponuda još nije pronašla svoje

mjesto u gospodarstvu općine. Ono je također u najvećoj mjeri vezano uz sezonu hodočašća, iako bi

moglo uz bogatiju ponudu naročito specijaliteta ovog kraja (koristeći blizinu Zagreba), kroz cijelu

godinu ostvarivati značajnije efekte.

Poljoprivreda

Poljoprivreda je primarna gospodarska grana i kao takva ima funkciju:

• zadovoljiti elementarne egzistencijalne potrebe stanovništva (prehraniti stanovništvo),

• osigurati potrebne sirovine prerađivačkoj industriji.

Na području općine Marija Bistrica raspoloživo je 994,27 ha obradive poljoprivredne površine i

2149,78 ha ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta za gospodarske namjene. Trenutno

je u funkciji 1.182,63 ha, od čega je 695,46 ha oranica, 79,97 ha vinograda, 46,97 ha voćnjaka.

Ostalih 361,58 ha čine livade i pašnjaci.

Na području općine registrirano je 390 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa ukupno 793 člana.

Najzastupljenija poljoprivredna djelatnost je ratarstvo koje je u funkciji proizvodnje stočne

hrane. Od ratarskih kultura zastupljene su pšenica, kukuruz, lucerna i krumpir, a prinosi su niži od

državnog prosjeka zbog konfiguracije terena. Ipak, ova konfiguracija terena, karakteristike tla i klime

pozitivno pogoduju proizvodnji kvalitetnih vina pa je u zadnjih nekoliko godina izraženo ulaganje u

uzgoj vinove loze i unaprjeđenje tehnologije proizvodnje kvalitetnih vina. Vina s područja Općine

imaju oznaku izvornosti „Zagorje-Međimurje“, a svrstani su u vinogorje Stubica. Također, na području

općine postoje uzgajivači cvijeća i ukrasnog bilja što može biti još jedno važno područje proizvodnje u

budućnosti.

Voćarstvo je slabije razvijeno, ali su u zadnje vrijeme bilježi pozitivan trend ulaganja u

unaprjeđenje proizvodnje voća. U pogledu voćarstva, trebalo bi se razmotriti poticanje proizvodnje

bobičastog voća (maline, kupine, borovnice, aronije i sl.), s obzirom kako je to vrlo isplativa

proizvodnja i postoji velika potražnja za takvim proizvodima. Male parcele i mala domaćinstva kakva

postoje u Mariji Bistrici su iznimno prihvatljiva za takvu proizvodnju.



U stočarstvu prevladavaju govedarstvo i svinjogojstvo dok je tradicionalno prisutan i uzgoj

peradi (kokoši, zagorski purani, patke i guske). Manji broj poljoprivrednika bavi se uzgojem ovaca i

koza.

U suradnji s Općinom Marija Bistrica u proteklom razdoblju provedeni su brojni programi

potpore razvoju poljoprivrede.

Gospodarenje otpadom u Općini Marija Bistrica

Prema Strategiji razvoja općine Marija Bistrica 2016. – 2020. na području općine

Marija Bistrica za sada nema opasnog otpada čije se zbrinjavanje ustrojava na razini Države. U

sjevernom dijelu općine, u naselju Tugonica nalazi se odlagalište komunalnog i internog otpada.

U budućnosti, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim područjima, može

se očekivati znatnije količine tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg).

Za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je provoditi mjere koje

obuhvaćaju sljedeće:

1. smanjenje nastanka otpada,

2. mjere korištenja otpada i

3. sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i

postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.

Zbrinjavanje komunalnog otpada vrši trgovačko društvo Komunalac Konjščina d.o.o. u

većinskom vlasništvu Općine Konjščina. Prema kalendaru odvoza otpada, otpad se odvozi svakog

ponedjeljka.

Područje općine podijeljeno je u dvije zone, a odvoz otpada u zadanim terminima ovisi o vrsti

otpada koji se razvrstava u komunalni otpad, korisni otpad i papir. Glomazni otpad na području

općine odvozi se tek jedanput godišnje.

U svrhu poboljšanja stanja s komunalnim i industrijskim otpadom predlaže se sljedeće:

o Redovito utvrđivanje količina i vrste komunalnoga i tehničkoga otpada;

o Izrada liste najvećih proizvođača otpada;

o S osobitom pozornosti prići evidentiranju opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju;

o Obraditi otpad prije njegova trajno odlaganja;

o Poduzeti djelotvorne mjere za smanjenje otpada, njegovo prikupljanje i odvoz;



o Odvojeno prikupljanje iskoristivoga i neiskoristivoga otpada, obrada i iskorištavanje

otpada (postaviti kontejnere za sakupljanje iskoristivoga otpada: staklo, papir, metal,

plastika);

o Prilikom izdavanja akata provedbe i dozvola za proizvodne građevine (zgrade za obrt,

malo poduzetništvo i čiste prerađivačke industrije) moraju se utvrditi uvjeti za

postupanje s otpadom;

o Osiguravati i sanirati divlja odlagališta otpada;

Za zaštitu okoliša potrebno je potanko odrediti mjere postupanja s otpadom u skladu sa

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i pripadajućim pravilnicima.



2. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU

OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE MARIJA BISTRICA,

UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

Otpad koji nastaje na području općine Marija Bistrica prema Pravilniku o katalogu otpada (NN

90/15) svrstava se u sljedeće djelatnosti:

Šifra djelatnosti Naziv djelatnosti

02 Otpad iz poljoprivrede, hortikulture, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lovstva i ribarstva, pripremanja i prerade hrane

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupe 05, 12 i 19)

15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

16 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija)

18 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog otpada

Na području Općine provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja

komunalnog otpada od strane komunalnog društva Komunalac Konjščina d.o.o. s kojim Općina Marija

Bistrica ima sklopljen Ugovor o uvjetima postupanja sa komunalnim otpadom na području općine

Marije Bistrica. Konačno zbrinjavanje komunalnog otpada je odlaganje na odlagalište otpada Tugonica

kojim upravlja isto komunalno društvo.

Prema podacima komunalnog društva, u 2014. godini sakupljeno je 760.666,00 kg otpada

ključnog broja 20 03 01, dok je u 2015. godini sakupljeno 740.021,00 kg otpada istog ključnog broja.

Tijekom 2015. godine sakupljene su sljedeće količine korisnog otpada:

Ključni broj Količina otpada/kg

15 01 01 (ambalaža od papira i kartona) 32.731,00 15 01 02 (ambalaža od plastike) 20.950,00 15 01 04 (ambalaža od metala) 1.937,00 15 01 05 (višeslojna (kompozitna) ambalaža) 7.340,00 15 01 07 (staklena ambalaža) 9.492,00

UKUPNO 72.450,00



S područja općine odvezeno je i zbrinuto 41.664,00 kg glomaznog otpada tijekom 2015.

godine

Prema podacima komunalnog društva, u 2016. godini sakupljeno je 685.000,00 kg otpada

ključnog broja 20 03 01 te je odvezeno i zbrinuto 21.280,00 kg glomaznog otpada.

Iste godine sakupljene su sljedeće količine korisnog otpada:

Ključni broj Količina otpada/kg

15 01 01 (ambalaža od papira i kartona) 33.120,00 15 01 02 (ambalaža od plastike) 26.030,00 15 01 04 (ambalaža od metala) 2.990,00 15 01 05 (višeslojna (kompozitna) ambalaža) 7.790,00 15 01 07 (staklena ambalaža) 7.120,00

UKUPNO 77.050,00

Iz navedenih podataka o količinama skupljenog otpada vidljivo je da se ukupna količina

miješanog komunalnog otpada iz godine u godinu smanjuje dok je ukupna količina odvojenog

prikupljanja u porastu što su jako dobri pokazatelji za daljnje unaprjeđenje gospodarenja otpadom.

U Općini se sustavno radi na uspostavi primarne selekcije otpada. Od srpnja 2014. godine

otpad se odvaja na kućnom pragu – sva domaćinstva uz kantu za miješani komunalni otpad mjesečno

dobivaju vreće volumena 120 l za korisni otpad (plastika, metal, tetrapak) te za papir. Na lokaciji

Općine nalaze se tri ekootoka (u naselju Marija Bistrica kod INA benzinske crpke i kod groblja, u

naselju Laz Bistrički) (Slika 2). Na sva tri ekootoka nalaze se PVC spremnici za papir, plastiku i staklo,

a kod groblja se nalaze još dodatna 2 spremnika za odlaganje tekstila, odjeće i obuće.

Putem ekootoka, odvojeno se sakupljaju sljedeće vrste korisnog otpada:

• Staklo

• Papir

• Plastična ambalaža

• Tekstil

Na kućnom pragu odvajaju se sljedeći ključni brojevi otpada:

• 15 01 02 plastična ambalaža

• 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

• 15 01 04 metalna ambalaža

• 15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža (tetrapak)

Općina je trenutno u postupku kupnje zemljišta u Mariji Bistrici, Tugonica, Tugonica bb i to:



- k.č. 7109 k.o. Tugonica, prema podacima iz P.L. 341 k.o. Tugonica, kao Livada Kut u površini

4460 m2 - k.č. 7105 k.o. Tugonica, prema podacima iz P.L. 700 k.o. Tugonica, kao Livada Gaj u površini

2482 m2 - k.č. 7106 k.o. Tugonica, prema podacima iz P.L. 700 k.o. Tugonica, kao Livada Gaj u površini

1946 m2.

Navedeno zemljište se kupuje u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta. Također se radi projektna

dokumentacija za reciklažno dvorište. Izdavanje građevinske dozvole se očekuje u svibnju 2018.

godine, nakon čega bi Općina išla u prijavu na natječaj za sufinanciranje izgradnje reciklažnog

dvorišta i samu izgradnju reciklažnog dvorišta te bi time izvršila zakonsku obavezu.

U Općini veliki dio seoskih domaćinstava provodi kućno kompostiranje i životinjama daje

ostatke hrane. Zbog poboljšanja stanja Općina će u suradnji s Europskom unijom i Fondom za

energetsku učinkovitost provoditi mjere za unapređenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom

u vidu biootpada propisanih Planom gospodarenja otpadom RH, a odnose se na mjere za ostvarenje

Cilja 1.1., Mjera 1.1.3. Kućno kompostiranje te za ostvarenje cilja 1.3., Mjera 1.3.2. Nabava opreme i

vozila za odvojeno prikupljanje biootpada i Mjera 1.3.3. Izgradnja postrojenja za biološku obradu

odvojeno prikupljenog biootpada.

Otpadni metal razdvaja se na kućnom pragu ili se odvozi kao glomazni otpad te nema

potrebe za postavljanjem dodatnog spremnika u ekootocima. Spremnik za posebno sakupljanje

otpadnog metala bio je pokusno postavljen jedno vrijeme na području sakupljanja komunalnog

poduzeća Komunalac Konjščina, no u njemu građani nisu odlagali otpadni metal (već miješani otpad)

te je on uklonjen i zaključeno je da nema potrebe za takvim spremnikom.

Prikupljanje problematičnog otpada obavljati će se u reciklažnom dvorištu.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN94/13 i 73/17), davatelj javne usluge

prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada je dužan osigurati uslugu

prijevoza glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge. Osim toga, davatelj javne usluge dužan je

preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge u reciklažnom dvorištu.

Na području općine Marija Bistrica glomazan otpad odvozi se organizirano jedanput godišnje

putem otvorenih spremnika na lokacijama koje odredi Općina.

U Općini se,sukladno financijskim uvjetima,radi na uklanjanju otpada i sanaciji lokacija

onečišćenih otpadom te“divljih“ odlagališta. Trenutno se na području Općine nalaze sljedeće lokacije

“divljih“ odlagališta otpada:

1. Laz – Piškova pećina (Laz)

2. Poljanica Bistrička - Gleci

3. Selnica - Škvorci



Tijekom 2015. godine sanirano je divlje odlagalište u naselju Podgorje Bistričko – Petrici za

što je utrošeno 10.125,00 kn. Troškove sanacije snosila je Općina Marija Bistrica uz sufinanciranje

Krapinsko-zagorske županije(podaci sukladno Izvješću o izvršenju plana gospodarenja otpadom na

području Općine Marija Bistrica za 2015. godinu). Tijekom 2017. godine sanirana su sljedeća divlja

odlagališta: Podgorje - Kruglica s 2.750,00 kn te Tugonica-Vinski vrh s 17.555,14 kn. Općina planira

postepeno sanirati sva „divlja“ odlagališta otpada, sukladno financijskim sredstvima

Tijekom 2014. godine sufinanciranjem su osigurane čipirane posude za miješani komunalni

otpad. Uparivanje RFID tagova s bazom podataka započelo je u prosincu 2014. godine (podaci

sukladno Izvješću o izvršenju plana gospodarenja otpadom na području Općine Marija Bistrica za

2015. godinu).

Također, zbog dotrajalosti voznog parka kojim raspolaže Komunalac Konjščina d.o.o., ali i

zbog same potrebe većeg broja odvoza predselektivnog otpada i papira, te pripreme odvoza

miješanog komunalnog otpada, nabavljeni je novi kamion smećar volumena 14 m3. Podvozje kamiona

je Mercedes Acros, a sama komunalna nadogradnja proizvod je hrvatske tvrtke TEHNIX. Vrijednost

komunalnog vozila je 879.000,00 kn + PDV. Javnu nabavu sproveo je Komunalac Konjščina sa

učešćem u financiranju od 60% dok je razliku od 40% sufinancirao FZOEU (podaci sukladno Izvješću

o izvršenju plana gospodarenja otpadom na području Općine Marija Bistrica za 2015. godinu).

U 2016. godini kupljen je novi traktor marke Zetor (ZETEOR FORTERRA 140HSX) sa

priključcima. Traktor je nabavljen u svrhu održavanja zelenih površina odlagališta otpada Tugonica, ali

se po potrebi može uključiti u program sakupljanja glomaznog otpada te sanaciju divljih odlagališta

otpada. Javnu nabavu sproveo je Komunalac Konjščina d.o.o., a cijena novog radnog stroja sa

pripadajućim priključcima iznosi 1.052.415,39 kn (podaci sukladno dopisu Komunalca Konjščina d.o.o.

Općini Marija Bistrica o poduzetim aktivnostima sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom).

Za nabavu opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate

komunalne usluge odvoza otpada prema volumenu ili masi na postojeće kamione smećare,

Komunalac Konjščina d.o.o. sufinancirao je s učešćem u financiranju od 60%, do je razliku od 40%

sufinancirao FZOEU. Vrijednost opreme je 466.680,00 kn. Oprema je montirana na 5 kamiona

smećara. Oprema će se sinkronizirati sa podacima iz baze podataka Komunalca Konjščina d.o.o. i

uparenim posudama za miješanim komunalni otpad na terenu. Nakon faze prilagodbe veze između

posuda-kamiona-baze podataka, omogućiti će se naplata odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

prema volumenu i broju pražnjenja zaduženih spremnika (podaci sukladno Izvješću o izvršenju plana

gospodarenja otpadom na području Općine Marija Bistrica za 2015. godinu).



Slika 2. Ekootoci na području općine Marija Bistrica

Općina će u narednom periodu kroz suradnju Općine, korisnika i koncesionara ostvariti

slijedeće potrebne ciljeve:

- smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada

- povećati odvojeno sakupljanje otpada na kućnom pragu

- uspostaviti sustav sakupljanja biorazgradivog otpada na kućnom pragu

- izgraditi reciklažno dvorište i građevinu za građevinski otpad

- povećati uključenost u sustav gospodarenja otpadom

- sprječavati odbacivanje otpada suprotno Zakonu

- evidentirati i ukloniti otpad odbačen suprotno Zakonu



3. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG

OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU

KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE

OSTVARIVANJU CILJEVA

Prema djelatnostima na području općine Marija Bistrica slijede vrste otpada koje nastaju iz tih

djelatnosti, podijeljene po kategorijama.

Prema čl. 4 stavku 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;uključuje vrste otpada iz

grupe 20 i podgrupe 15 01 (prema - Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15).

Komunalni otpad (otpad iz kućanstva i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i

proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog

otpada 20 00 00

Na području Općine Marija Bistrica provodi se organizirano sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje

miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01,otpad ključnog broja 15 01 07 (staklena

ambalaža), otpad ključnog broja 15 01 01 (papirna i kartonska ambalaža), otpad ključnog broja 15 01

02 (plastična ambalaža), otpad ključnog broja 15 01 04 (metalna ambalaža) i otpad ključnog broja 15

01 05(višeslojna (kompozitna) ambalaža) od strane trgovačkog društva Komunalac Konjščinad.o.o.

Sva domaćinstva dobivaju uz kantu za miješani komunalni otpad vreće za korisni otpad

(plastika, metal, tetrapak) i za papir te se na 3 ekootoka posebno odvajaju papir, plastika i staklo, na

1 ekootoku otpadni tekstil, obuća i odjeća dok se glomazni otpad organizirano odvozi jedanput

godišnje.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (AZO) količine proizvedenog otpada od 2013. -

2016. godini dane su u Tablici 3.

Tablica 3. Količine proizvedenog otpada u općini Marija Bistrica od 2013. - 2016. godini (Agencija za

zaštitu okoliša-AZO)

OTPAD

Godina 2013.

(Izvor: AZO i Komunalac

Konjščina d.o.o.)

Godina 2014.

(Izvor:AZO i

Komunalac Konjščina

d.o.o.)

Godina 2015.

(Izvor:AZO i Komunalac Konjščina

d.o.o.)

Godina 2016. (Izvor:


d.o.o.)



OTPAD

Godina 2013.

(Izvor: AZO i Komunalac

Konjščina d.o.o.)

Godina 2014.

(Izvor:AZO i


d.o.o.)

Godina 2015.

(Izvor:AZO i Komunalac Konjščina

d.o.o.)

Godina 2016. (Izvor:


d.o.o.)

miješani komunalni otpad (t)

705,5 760,666 740,021 685,000

glomazni otpad (t) 45,9 33,98 41,664 21,280 plastika (t) 10,369 0,39 20,950 26,030 metal (t) 0,2662 3,76 1,937 2,990 staklo (t) 5,375 - 9,492 7,120

Prema Izvješćima o komunalnom otpadu (AZO) podaci o postupanju s komunalnim otpadom

navedeni su u Tablici 4.

Tablica 4.Postupanje s komunalnim otpadom (Izvor:AZO)

Godina Ključni

broj otpada

Ukupno skupljeno (preuzeto)

(t)

Skupljač Predano

oporabitelju/zbrinjavatelju/drugom sakupljaču

2012. 20 03 01 878,78 - -

2013.

15 01 02 10,369 Lotus 91 d.o.o.

DRAVA INTERNATIONAL d.o.o., Drinska 121, 31 000 Osijek

15 01 04 0,2662 Lotus 91 d.o.o.

C.I.O.S. Zagreb

15 01 07 5,375 Lotus 91 d.o.o.

VETROPACK STRAŽA tvornica stakla d.d., Hum na Sutli 203, 49 231 Hum na

Sutli

20 01 33* 0,109 Fraiš d.o.o. SNAM, Saint-Quentin, Fallavier, Francuska

20 03 01 705,75 Komunalac Konjščina

d.o.o.

Odlagalište otpada Tugonica, Tugonica bb, Marija Bistrica


d.o.o.


2014

15 01 07 3,76 Lotus 91 d.o.o.

VETROPACK STRAŽA tvornica stakla d.d., Hum na Sutli 203, 49 231 Hum na

Sutli


d.o.o.



d.o.o.


15 01 02 11,198 Lotus 91 d.o.o.

DRAVA INTERNATIONAL d.o.o., Drinska 121, 31 000 Osijek

15 01 04 0,39 Lotus 91 d.o.o.

C.I.O.S. D.O.O., Josipa Lončara 15, 10 000 Zagreb



Prema podacima o ukupnoj godišnjoj proizvodnji otpada iz 2016. godine Komunalca

Konjščina d.o.o.(783,33t) te broju stanovnika obuhvaćenih skupljanjem otpada (5.976 stanovnika)

može se odrediti specifična količina komunalnog otpada po stanovniku obuhvaćenom organiziranim

odvozom otpada i iznosi:

spec. Količina (kg/stan/dan)= 783,33t x 1000 / (5.976stan x 365 dan) = 0,36 kg/stan/dan.

Slijedi procjena godišnjih količina otpada za razdoblje od 2017. do 2023. godine, izračunata

temeljem pretpostavki da se broj stanovnika Općine neće značajno mijenjati te da će se količina

otpada tijekom godina povećavati uslijed povećanja kakvoće života u Općini za 1% (Tablica 5). 2016.

godina se uzima kao polazna godina.

Tablica5. Procjena godišnje proizvodnje komunalnog otpada do 2023. godine

Godina Količina komunalnog otpada

(t/god) 2016. 783,33 2017. 791,16 2018. 799,07 2019. 807,06 2020. 815,14 2021. 823,29 2022. 831,52 2023. 839,84

Kako je već spomenuto, navedene vrijednosti ovise o broju stanovnika, kakvoći života u

Općini te stanju sustava gospodarenja otpadom. Informiranjem i educiranjem lokalnog stanovništva o

važnosti primarne selekcije otpada, unaprjeđivanjem postojećeg stanja sustava gospodarenja

otpadom na području Općine te provođenjem drugih mjera za smanjivanje količine otpada koji će se

trajno odlagati na odlagalištu otpada.

Za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine postavljeni su sljedeći spremnici:

Korisnik Broj spremnika Spremnici (kapacitet) Domaćinstva 1.836 120 l

Pravne i fizičke osobe 46 120 l 89 240 l 12 1.100 l

Odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva domaćinstva s područja Općine.

Poslovni subjekti na području Općine, obuhvaćeni su sakupljanjem jedino miješanog

komunalnog otpada te papirne i kartonske ambalaže. Ne provodi se odvojeno prikupljanje drugog

korisnog otpada od poslovnih subjekata niti sakupljanje posebnih kategorija otpada (prema

Komunalac Konjščina d.o.o., nema upita poslovnih subjekata o sakupljanju posebnih kategorija



otpada). Proizvođači proizvodnog otpada koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima i koji se po sastavu i svojstvima razlikuje od komunalnog otpada, dužni su isti

zbrinuti predajom ovlaštenim sakupljačima otpada.

Temeljem podataka iz tablice, Plana gospodarenja otpadom Općine iz 2008. godine, te

podataka dobivenih od Komunalca Konjščina d.o.o. (Izjava o zbrinjavanju biootpada) proizlazi kako je

na području općine Marija Bistrica osigurano odvojeno sakupljanje otpada.

Podaci o vrstama i količinama odvojeno sakupljenog otpada

Na području općine Marija Bistrica provodi se odvojeno prikupljanje korisnog otpada papira,

tetrapaka, plastike, stakla, tekstila i metala.

Spremnici su raspoređeni u 3 ekootoka – 2 u naselju Marija Bistrica (kod INA benzinske crpke

i kod groblja) te u naselju Laz Bistrički.

Podaci o količinama odvojeno sakupljenog otpada dani su u Tablicama 4. i 5., u prethodnom

poglavlju.

Podaci o odlaganju komunalnog otpada te količinama

Miješani komunalni otpad sakupljen s područja općine Marija Bistrica odlaže se na odlagalište

neopasnog otpada “Tugonica”, odnosno zbrinjava se postupkom D1 (odlaganje otpada u ili na tlo).

Prema Izvješću o provedbi plana gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije i objedinjenim

izvješćima jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu, na odlagalište neopasnog otpada “Tugonica”

u 2011. godini odloženo je 4.370 t otpada, 2012. godine 4.469 t, 2013. godine 3.581 t, a 2014.

godine 3.517 t otpada.

Iz navedenih podataka vidi se smanjenje količine odloženog otpada što je posljedica

odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada koji se predaje na oporabu.

Mjere prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada

Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada,između ostalog,

podrazumijeva prikupljanje otpada putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz otpada do

ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Sukladno Zakonu, uslugu mogu obavljati:

• trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica

odnosno udjela,



• javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

• pravna i fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti odluku o načinu pružanja

navedenih javnih usluga.

Odluka sadrži:

• kriterij obračuna količine otpada

• standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada

• najmanja učestalost odvoza otpada prema područjima

• obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

• područje pružanja javne usluge

• opće uvjete ugovora s korisnicima

• popis adresa reciklažnih dvorišta i naselja na području jedinice lokalne samouprave za koje je

uspostavljeno reciklažno dvorište kad je Zakonom propisana obveza uspostave reciklažnog

dvorišta

• odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom

• odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti

(elementarna nepogoda, katastrofa i sl.)

• odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu

uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

• odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge

• odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

• odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge

• način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

• način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge

kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije

postignut sporazum o njihovim udjelima

• odredbe o ugovornoj kazni.

Odluka može sadržavati:

1. kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima

obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu

2. odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada

3. odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe

kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge

4. odredbe o količini krupnog (glomaznog) otpada koji se preuzima u okviru javne usluge



5. način obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom.

Odluku je potrebno bez odlaganja dostaviti nadležnom Ministarstvu te objaviti u službenom glasilu i

na mrežnim stranicama Općine. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

čl. 29. stavak 10., ovu odluku je potrebno donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Uredbe

o komunalnom otpadu kojom će se propisati način gospodarenja komunalnim otpadom, granične

količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za

smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Također, Općina je dužna uskladiti poslovanje

davatelja usluga s odredbama Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Uredbe.

Do donošenja odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog komunalnog otpada primjenjuju se odluke o obvezatnom korištenju

komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog

otpada, donesene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00,

129/00, 59/01, 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11,

84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15).

Organizirano skupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada u Općini Marija Bistrica

obuhvaća cijelo područje Općine, svih 11 naselja: Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Globočec,

Sušobreg, Poljanica Bistrička, Tugonica, Podgrađe Bistričko, Selnica, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz

Stubički.

Od 2013. godine, u skladu sa stupanjem na snagu novog važećeg Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, na području općine Marija Bistrica radi se na uspostavljanju primarne

selekcije otpada i odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

Komunalac Konjščina d.o.o. je sa Općinom Marija Bistrica 10. rujna 2002. godine na

neodređeno vrijeme sklopio Ugovor o uvjetima postupanja sa komunalnim otpadom na području

Općine Marija Bistrica.

Komunalac Konjščina d.o.o. posjednik je Dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja

neopasnim otpadom odnosno sakupljanje, privremeno skladištenje i obradu neopasnog otpada

Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije (KLASA:

UP/I-351-01/13-01/16; URBROJ: 2140/1-07/1-13-5), izdane 27. studenog 2013. godine te Dozvolu za

obavljanje djelatnosti skupljanja, prijevoza i odlaganja otpada na odlagalište neopasnog otpada

Tugonica u Općini Marija Bistrica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

Krapinsko-zagorske županije (KLASA: UP/I-351-01/13-01/01; URBROJ: 2140/1-07/1-13-4), izdane 10.

travnja 2013. godine.



Korištenje usluge odvoza komunalnog otpada obavezno je za sve pravne i fizičke osobe na

području općine Marija Bistrica, a otpad od istih može preuzimati samo tvrtka koja posjeduje Ugovor

sa Općinom o uvjetima postupanja s komunalnim otpadom.

Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti odluke o komunalnom redu donesenim na

temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,

26/03. – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/0., 153/09, 49/11, 84/11, 90/11. i

144/12, 94/13, 153/13 i 147/14), u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz i postupanje sa

sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN

94/13 i 73/17) i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17; stupa na snagu 1.

studenog 2017.) u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Uredbe.

Spremnici za privremeno skladištenje otpada tvrtke Komunalac Konjščina d.o.o. koji se

koriste za skupljanje komunalnog otpada na području Općine Marija Bistrica: spremnici zapremnine

120 l i 240 l te kontejneri zapremnine 1.100 l. Miješani komunalni otpad 20 03 01 odvozi se jedanput

tjedno.

Cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu:

C=JCV x BP x U

pri čemu je:

C - cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama

JCV – jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u

kunama sukladno cjeniku

BP – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpad u obračunskom razdoblju sukladno

podacima u Evidenciji

U – udio korisnika usluge u korištenju spremnima.

Način obračunavanja usluge skupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada (Komunalac

Konjščina d.o.o.) (uključen PDV)1:

KUĆANSTVA:

Obračun usluge sakupljanja, odvoza i odlaganja miješanog komunalnog otpada naplaćuje se

po članu domaćinstva u iznosu od 17,30 kn (uračunat PDV i ekološka renta koja se plaća Općini

Marija Bistrica.

Vreće za korisni otpad, sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje korisnog otpada se ne naplaćuje.

1Način obračunavanja koji će vrijediti do uspostave novog cjenika. Nakon donošenja Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Marija Bistrica te dostave Izjava o načinu korištenja javne usluge od strane korisnika usluge, davatelj javne usluge će formirati novi cjenik.



PRIVREDA

Za gospodarske subjekte poseban cjenik naplate prema volumenu posude koju zadužuju

• kanta 120 l = 68,69 kn

• kanta 240 l = 93,64 kn

• kontejner 1100 l=312,13 kn

• 1 m 2 zatvorenog poslovnog prostora – 1 l smeća razvrstano u 5 kategorija kako slijedi:

1.kategorija 0,37+PDV+0,05 ek.r.=0,51 kn/m2



¸ 4.kategorija 1,10+PDV+0,16 ek.r.=1,54 kn/m2


Korisnici kojima količina otpada premašuje volumen spremnika moraju višak otpada odložiti u

doplatne vreće za komunalni otpad kroz čiju cijenu plaćaju skupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada.

Komunalac Konjščina d.o.o. raspolaže vozilima(vidjeti Tablicu 6.) s mogućnošću prešanja

(“press mašinama”) tzv. smećari, zatvorenog tipa kako bi se u najvećoj mjeri spriječilo rasipanje i

prolijevanje otpada te širenje prašine, buke i neugodnih mirisa s vozila.

Tablica 6.Vozila tvrtke Komunalac Konjščinad.o.o.

Vrsta vozila reg. oznaka godina proizvodnje

MAN KR-794-EL 2006.

STEYR KR-570-BJ 1996.

IVECO KR-126-GJ 2004.

MITSUBISHI KR-619-GB 2009.

MERCEDES KR-681-ID 2015.

MAN (greifer) KR-865-DD 1996. MERCEDES (podizač) KR-943-CF 1998.

Miješani komunalni otpad sa područja općine Marija Bistrica odvozi se na odlagalište otpada

Tugonica, Tugonica b.b., kojim upravlja tvrtka Komunalac Konjščina d.o.o.sukladno Ugovoru o

uvjetima postupanja sa komunalnim otpadom na području Općine Marija Bistrica (KLASA: 021-05/02-

04/183-4; URBROJ: 2113/02-02-01-1) od 10.09.2002. godine koji je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Strojevi i vozila koja se koriste na lokaciji odlagališta otpada Tugonica: DACIA DUSTER

(osobni automobil), DACIA LOGAN (osobni automobil), IVECO (kamion kipper), FIAT (dostavno

vozilo), RENAULT (dostavno vozilo), PEUGEOT(dostavno vozilo), JCB (radni stroj), JCB (radni stroj),



UNIMOG (radni stroj), UNIMOG (radni stroj), LIEBHERR (radni stroj), CATTERPILAR (radni stroj),

MINI BAGER (radni stroj).

Krupni (glomazni) otpad prikuplja se odvojeno. Odvozi se organizirano jedanput godišnje

putem otvorenih spremnika na lokacijama koje odredi Općina.

Krupni (glomazni) otpad je zabranjeno odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim ako se

za tu svrhu ne koriste odgovarajući spremnici. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom

(NN 94/13, 73/17), usluga prijevoza krupnog (glomaznog) otpada treba se osigurati na zahtjev

korisnika usluge.

Tvrtke koje vrše preuzimanje odvojeno prikupljenih vrsta otpada na području Općine Marija

Bistrica te posjeduju odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom:

• 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža – UNIVERZAL d.o.o., Varaždin

• 15 01 02 plastična ambalaža – UNIVERZAL d.o.o., Varaždin i TRGO – KOVINA d.o.o., Zagreb

• 15 01 04 metalna ambalaža – TRGO – KOVINA d.o.o., Zagreb

• 15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža - TRGO – KOVINA d.o.o., Zagreb

• 15 01 07 staklena ambalaža - STRAŽA PLASTIKA d.d. Hum na Sutli

• Miješani komunalni otpad - KOMUNALAC KONJŠČINA d.o.o., Konjščina

Komunalno poduzeće također sakuplja ambalažni otpad iz trgovina, odnosno papirnu

ambalažu i najlon. Sakupljaju se putem spremnika zapremnine 7 m3, a otpad se važe na lokacijama

ovlaštenih tvrtki za gospodarenje navedenim vrstama otpada.



4. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I

UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU

SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA

ONEČIŠĆENIH OTPADOM

Općina podržava opredjeljenja Županije o zajedničkom zbrinjavanju otpada za područje cijele

regije, putem regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Sukladno županijskim opredjeljenjima Općina će se na odgovarajući način uključiti u sustav

gospodarenja otpadom i izvršiti potrebna usklađenja.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) općina Marija Bistrica

je obvezna na svom području uspostaviti jedno reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište mora ispunjavati sve uvjete prema Pravilniku o gospodarenju otpadom

(NN 23/14, 51/14,121/15, 132/15).

Sukladno tome kako je i ranije navedeno Općina je trenutno u postupku kupnje zemljišta u Mariji Bistrici, Tugonica.

Navedeno zemljište se kupuje u svrhu izgradnje reciklažnog dvorišta. Također se radi

projektna dokumentacija za reciklažno dvorište. Izdavanje građevinske dozvole se očekuje u svibnju

2018. godine, nakon čega bi Općina išla u prijavu na natječaj za sufinanciranje izgradnje reciklažnog

dvorišta i samu izgradnju reciklažnog dvorišta te bi time izvršila zakonsku obavezu.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)reciklažno dvorište je

nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih

količina posebnih vrsta otpada.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj

obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

Općina je dužna osigurati pristupačno korištenje reciklažnog dvorišta svim stanovnicima

područja za koje je reciklažno dvorište uspostavljeno.

Dok se ne uspostavi regionalni centar za gospodarenje otpadom, Općina će nastaviti provoditi

zbrinjavanje komunalnog otpada sukladno važećim ugovornim, sporazumnim ili drugim obvezujućim

dokumentima.



Na području općine Marija Bistrica otpad se odlaže na odlagalište neopasnog otpada

Tugonica kojim upravlja tvrtka Komunalac Konjščina d.o.o. Potrebno je provesti sanaciju odlagališta

sukladno važećim propisima. Za sanaciju odlagališta Tugonica izrađena je projektna dokumentacija na

osnovu koje su ishođena rješenja i dozvole za njenu provedbu. Prema projektnoj dokumentaciji,

odnosno ishođenim rješenjima i dozvolama, izvedbom sanacije prestaje korištenje Plohe 1 i otpad se

odlaže na Plohu2, do kraja 2018. godine, odnosno do otvaranja Regionalnog centra za gospodarenje

otpadom Piškornica. Za odlagalište je izdano Rješenje o okolišnoj dozvoli (KLASA: UP/I 351-03/14-

02/20; URBROJ: 517-06-2-2-1-15-59) Ministarstva zaštite okoliša i prirode 26. rujna 2016. godine.



5. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM

UKLANJANJU

Sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i uklanjanje odbačenog otpada osigurava

komunalni redar mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada što podrazumijeva

sljedeće:

• uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

• uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

• provedba redovitog godišnjeg nadzora područja Općine radi utvrđivanja postojanja

odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano

postojanje odbačenog otpada,

• druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave,te mjerama za

uklanjanje odbačenog otpada.

Sredstva za provedbu mjera osiguravaju se u proračunu Općine. Općina ima pravo na

naknadu troška uklanjanja otpada od vlasnika, odnosno posjednika nekretnine, ako vlasnik nije

poznat, odnosno od osobe koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem

(dobrom), na kojem se otpad nalazio.

Komunalni redar će rješenjem narediti uklanjanje tog otpada, vlasniku, odnosno posjedniku

nekretnine, ako vlasnik nije poznat, odnosno osobi koja upravlja područjem (dobrom).

Rješenjem se određuje: lokacija odbačenog otpada, procijenjena količina otpada, obveznik

uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom

vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od 6 mjeseca od dana zaprimanja rješenja.

Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem nije izvršena Općina je dužna

osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

Podatke utvrđene rješenjem, Općina će unositi mjesečno u mrežnu aplikaciju sustava

evidentiranja lokacija odbačenog otpada. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (ured načelnika

Općine) je dužno do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu Općinskom vijeću

podnijeti izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog

otpada i provedbi mjera. Temeljem izvješća, Općinsko vijeće će donijeti odluku o provedbi posebnih

mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno

nepropisno odbacivanje otpada. Način provedbe navedenih mjera uređuju se odlukom Općinskog

vijeća (predstavničkog tijela) o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama

za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u

službenom glasilu i na mrežnim stranicama Općine. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom



(NN 94/13, 73/17) ovu odluku je potrebno donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu

Uredbe o komunalnom otpadu kojom će se propisati način gospodarenja komunalnim otpadom,

granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne

naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

Nedozvoljeno odlaganje otpada potrebno je odmah prijaviti Inspekciji zaštite okoliša.

Sanaciju okoliša na lokaciji onečišćenoj otpadom osigurava onečišćivač. Ukoliko su

onečišćivači okoliša nepoznati, sanaciju bi trebali osigurati vlasnici odnosno posjednici nekretnine.

Ukoliko se radi o lokacijama u državnom vlasništvu, sve poslove u vezi sa sanacijom u ime i za račun

Države obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sanacija lokacija onečišćenih otpadom provodi se prema Planovima sanacije, a najčešće

podrazumijeva slijedeće:

• sortiranje otpada po vrstama;

• utovar u vozila;

• prijevoz otpada namijenjenog oporabi do ovlaštenog oporabitelja;

• odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje;

• revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave;

• postavljanje znaka zabrane odlaganja otpada, uz jasno navođenje propisanih kazni za

nedozvoljeno odlaganje otpada;

• uspostava učinkovitog nadzora lokacije od strane komunalnog redarstva.

Sve radnje oko sanacije divljih odlagališta ne smiju imati negativan utjecaj na kakvoću podzemnih

i površinskih voda, odnosno, po vodogospodarske interese u cijelosti. Također, prilikom zahvata u

prostoru potrebno je pridržavati se odredbi Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

onečišćenja (NN 9/14) te preporuka i načela iz Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju

gnojiva (NN 56/08), odnosno, II. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog

nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17).

Status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

Na području Općine evidentirano je jedno službeno odlagalište otpada (Tugonica) te 3 divlja

odlagališta čije lokacije su ranije navedene. Tijekom 2015. godine napravljena je sanacija divljeg

odlagališta koje se nalazi u naselju Podgorje Bistričko – Petrici s kojeg je odvezeno ukupno 25 m3

miješanog otpada. Tijekom 2017. godine sanirana su divlja odlagališta Podgorje – Kruglica i Tugonica

– Vinski vrh.



Slika 3 „Divlja“ odlagališta na području općine Marija Bistrica



6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA

ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI

IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE

PRIKUPLJANJA OTPADA

Mjere smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada obuhvaćaju aktivnosti usmjerene na

postupno postizanje cilja koji će u svojoj konačnici rezultirati promjenama u navikama ljudi te time i

smanjenje količina otpada.

Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015 . godini

Sastavnica Udio (%)

Metal 2,1

Drvo 1,0

Tekstil/odjeća 3,7

Papir i karton 23,2

Staklo 3,7

Plastika 22,9

Guma 0,2

Koža/kosti 0,5

Kuhinjski otpad 30,9

Vrtni otpad 5,7

Ostali otpad (zelja, prašina,

pijesak, nedefinirano) 6,3

Ukupno 100

Teoretski se iz kućnog otpada može iskoristiti 80 % otpada odnosno čak četiri petine. Ostatak

od oko 20 % čine sitni otpad (prašina), ali i neke također potencijalno iskoristive otpadne tvari kao

npr. tekstil, guma, drvo. Radi postizanja zacrtanih ciljeva izdvojenog skupljanja radi reciklaže, prema

Planu gospodarenja otpadom RH, planira se uvođenje izdvojenog skupljanja otpada na mjestu

nastanka, tj. u domaćinstvima. Naglasak se daje na ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i

recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Ono što se smatralo „otpadom“ može se pretvoriti u

resurs te se u tom smislu predlaže cjelokupni sustav gospodarenja komunalnim otpadom (Slika 3.).



Slika 3. Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom



Izobrazno-informativne aktivnosti

Kako bi se što uspješnije i učinkovitije ostvarili ciljevi vezani uz smanjenje i sprječavanje

nastanka otpada neophodno je informiranje i sustavna edukacija lokalnog stanovništva (djece i

odraslih) kao i upravnih struktura Općine. Na ovaj način stanovništvo se motivira, podiže se razina

svijesti ljudi o važnosti primarne selekcije otpada te povećava osjetljivost za važnost učinkovitog

gospodarenja otpadom i mogućih posljedica na kakvoću okoliša, zdravlje ljudi i ekonomske aspekte.

Potrebno je razraditi sustav edukacije stanovništva o načinu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti

iz otpada, te važnosti i smislu odvojenog prikupljanja pojedinih komponenti otpada komunalnog

otpada. Sustav je potrebno kontinuirano unaprjeđivati.

U Općini Marija Bistrica se radi na podizanju ekološke svijesti, međutim još uvijek ima mnogo

prostora za unaprjeđenje. Osnovna škola Marija Bistrica svake godine provodi akciju skupljanja

papira, te provodi edukacije o pravilnom razvrstavanju otpada od malih nogu.

Mogućnosti izobrazbe i informiranja ljudi o načinu i mogućnostima razdvajanja i smanjenja

količine otpada te o koristi koje se postižu provođenjem primarne selekcije su višestruke. Izobrazba i

informiranje mogu se provoditi:

• putem medija (lokalna televizija, radio, tisak, web stranica Općine i komunalnog društva),

• dostavom promotivnih i informativnih materijala (letaka) s uputama, savjetima, aktivnostima

na kućnu adresu, na sabirnim mjestima na javnim površinama, reciklažnom dvorištu,

• organiziranjem predavanja i radionica za djecu i odrasle, te javnih tribina,

• organiziranjem akcija prikupljanja otpada.

Kako bi se gore navedeno što učinkovitije ostvarivalo neophodno je uključivanje i suradnja

upravnih struktura Općine, nevladinih organizacija (prvenstveno koje se bave zaštitom okoliša) i

drugih zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

Za ocjenu uspješnosti primjene sustava primarne selekcije potrebno je izvješćivati

stanovništvo o količinama pojedinih izdvojenih tvari iz otpada i o planovima poboljšanja postojećeg

sustava gospodarenja otpadom. Uputno je i ispitivanje javnog mišljenja povremenim provođenjem

anketa o primjeni sustava primarne selekcije itd.

Općina je dužna o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-

informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području. U sklopu mrežne stranice

dužna je uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na

svojem području. Prioritetno područje izobrazno-informativnih aktivnosti gospodarenja otpadom i

sadržaj obveznih informacija na godišnjoj razini u svezi gospodarenja otpadom ministar propisuje

naputkom.



Izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o

provedbi plana gospodarenja otpadom Općine.

Akcije prikupljanja otpada

U općini Marija Bistrica povremeno se provodi prikupljanje otpada kroz akcije organizirane od

strane Općine, lokalnih nevladinih organizacija i Osnovne škole Marija Bistrica.

Prema Zakonu, jedinica lokalne samouprave je dužna na svom području osigurati mogućnosti

odvijanja akcija prikupljanja otpada.

Pravna i fizička osoba može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za

gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog

otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila

suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Akcija

može trajati najduže 30 dana. Osoba koja organizira akciju smatra se vlasnikom prikupljenog otpada

tijekom trajanja akcije i obvezna je u roku osam dana od završetka akcije dostaviti nadležnom

upravnom odjelu izvješće o provedenoj akciji. Nadzor nad provedbom akcije prikupljanja otpada

obavlja komunalni redar.

Jedinstveni upravni odjel nadležan za poslove zaštite okoliša će najkasnije mjesec dana prije

početka akcije osigurati dostavu podataka o akciji u informacijski sustav gospodarenja otpadom.

Također, nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješće o provedenim akcijama na svojem

području Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku

godinu.



7. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM

OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina svih vrsta otpada:

• Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne

kontejnere s poklopcem i organizirano periodički odvoziti od strane lokalnog koncesionara;

• Kontejnere i posude za domaćinstva potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetan kolni i

pješački promet, a za veće gospodarske subjekte potrebno je osigurati zaseban prostor

ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.;

• Iskoristive komponente komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, tekstil, drvo, metal)

potrebno je izdvojeno prikupljati, odnosno treba osigurati kontejnere/kante za prihvat

sortiranog otpada;

• Komponente komunalnog otpada opasnih svojstava (istrošene baterije, stari lijekovi,

ambalaža od boja, ulja i lakova, mineralnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i dr.) potrebno

je odvojeno prikupljati;

• Osigurati pravovremeno pražnjenje posuda za izdvojeno prikupljanje iskoristivih otpadnih

tvari;

• Preporuča se izdvajanje biorazgradivog otpada unutar domaćinstava, te njegovo

kompostiranje na vlastitom zemljištu;

• Provoditi akcije prikupljanja otpada;

• Uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) otpada treba osigurati na zahtjev korisnika usluge;

• Primijeniti mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu njegova nastanka

promicanjem korištenja proizvoda sa što manje ambalaže, korištenja proizvoda koji se mogu

reciklirati i oporabiti, promicati korištenje povratne ambalaže umjesto nepovratne, smanjiti

korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže, stimulirati kupovinu ekoloških proizvoda;

• Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim

načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja;

• Izobrazno-informativnim aktivnostima educirati lokalno stanovništvo o mogućnostima

odvojenog prikupljanja korisnih komponenti iz komunalnog otpada (npr. metala, tekstila i

problematičnog otpada) i važnosti primarne selekcije otpada;

• Omogućiti korištenje mobilnog reciklažnog dvorišta na području Općine, opremljenog

spremnicima odgovarajućeg volumena za odlaganje otpadnog papira, otpadne plastike,

otpadnog stakla, otpadnog tekstila, otpadnog metala, problematičnog otpada i posebnih

kategorija otpada;

• Unutar reciklažnog dvorišta osigurati prostor za prikupljanje krupnog (glomaznog) otpada;



• Unutar reciklažnog dvorišta osigurati prostor za prikupljanje manjih količina građevinskog

otpada;

• Reciklažno dvorište za građevni otpad urediti sukladno zahtjevima propisa za gradnju

reciklažnih dvorišta, glavnom projektu i građevinskoj dozvoli;

• Radno vrijeme reciklažnog dvorišta treba prilagoditi načinu života i potrebama gravitirajućeg

stanovništva na način da je reciklažno dvorište otvoreno sve dane u tjednu osim nedjelje;

• Odvojeno prikupljeni komunalni otpad iz spremnika postavljenih na javnim površinama treba

uputiti na daljnju oporabu isključivo putem ovlaštenih sakupljača i obrađivača kako bi se

tijekom reciklaže i oporabe jamčili visoki standardi zaštite okoliša.



8. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I

BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom

primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom. Uzimaju u obzir opća načela zaštite okoliša –

načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivosti i ekonomsku održivost, a u skladu s

Europskim smjernicama, postupanje s komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom

definirano je kroz odabranu tehnologiju krajnje obrade.

Za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada na području Općine

Marija Bistrica primijenit će se sljedeće mjere:

Osigu rati odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada putem odvojenih posuda u svakom

kućanstvu.

Osigurati redoviti odvoz miješanog komunalnog otpada korištenjem specijalnih vozila kojima će se

spriječiti rasipanje otpada te širenje neugodnih mirisa.

Osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpad a putem spremnika od pojedinih

korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

Osigurati javnu uslugu prikupljanja biorazgradivog otpada putem spremnika od pojedinih korisnika i

prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada te dodatno osigurati kućne kompostere

za građane koji žele biorazgradivi otpad kompostirati na razini kućanstva, te ih educirati i savjetovati

pisanim materijalima o načinu kompostiranja.

Predstavni čko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti Odluku o načinu pružanja javnih

usluga prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu

Odluka), a sve sukladno članku 30. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

Odluka sadrži:

- kriterij obračuna količine otpada,

- standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,

- najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

- obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,

- područje pružanja javne usluge,

- odredbe propisane uredbom o načinu gospodarenja komunalnim otpadom,



- opće uvjete ugovora sa korisnicima.

Po donošenju Odluke predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je istu bez

odlaganja dostaviti nadležnom Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama

jedinice lokalne samouprave.



9. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA,

METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG KOMUNALNOG

OTPADA

Pod odvojenim skupljanjem/prikupljanjem podrazumijeva se izdvajanje iskoristivih tj. korisnih

komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, drvo, tekstil, metali i zeleni

(biorazgradivi otpad) na mjestu nastanka. Cilj izdvajanja korisnih komponenti otpada je smanjenje

ukupne količine komunalnog otpada i njihovo ponovno korištenje za istu ili drugu namjenu.

Gospodarenje ostalim kategorijama otpada tzv. posebnim kategorijama regulirano je

Pravilnicima koji su doneseni sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Pravilno

gospodarenje dovest će u konačnici do smanjenja nastanka ukupnih količina komunalnog otpada, a

time i do smanjenja pritiska na okoliš odnosno do reduciranja troškova za zbrinjavanje otpada.

Osnovni cilj primjene ovih mjera je izdvajanje korisnih i štetnih tvari koje su namijenjene

ponovnoj uporabi (sekundarnih sirovina) ili sigurnom zbrinjavanju.

Aktivnosti i mehanizmi koji omogućuju vrednovanje otpada su:

• razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (domaćinstva i pravni

subjekti);

• postavljanje spremnika za odvojeno skupljanje otpada na javnoj površini za prihvat korisnih

frakcija komunalnog otpada za građanstvo;

• postavljanje spremnika za odvojeno skupljanje otpada za gospodarske subjekte;

• uspostava reciklažnih dvorišta.

Mjere gospodarenja otpadom koje treba uspostaviti ili unaprijediti sukladno optimalnoj

tehnologiji obrade otpada su:

• edukacija i komunikacija s javnošću;

• postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje otpada na javnoj površini i primjena

reciklažnih dvorišta;

• za sve ostale vrste otpada koje spadaju u posebnu kategoriju, način gospodarenja propisan je

ciljanim pravilnicima kojima je utvrđen način postupanja s tim vrstama otpada od strane

nadležnog Ministarstva.

Kod pravnih subjekata potrebno je odvojeno odlagati ili/i skupljati određene vrsta otpada u

kontejnere raznih vrsta i dimenzija te predobrade ili obrade istih u vlastitom krugu radi ponovnog

korištenja u proizvodnom procesu ili predaje tvrtkama za skupljanje, obradu i promet sekundarnim

sirovinama.



Cilj sustava gospodarenja otpadom je smanjiti u što većoj mjeri količinu komunalnog otpada,

a čiji ostatni dio će se otpremati u Centar za gospodarenje otpadom na obradu i zbrinjavanje.

Uspostavom i primjenom primarne selekcije otpada udovoljava se principima suvremenog

gospodarenja otpadom. Odvojenim prikupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada postiže se

sljedeće:

• izbjegavanje odlaganja otpada na odlagalište,

• dobivanje sirovina za proizvodnju novih proizvoda,

• smanjenje onečišćenja okoliša,

• financijska dobrobit.

Podzakonskim aktima reguliran je način postupanja s posebnim kategorijama otpada i to:

• ambalažom i otpadnom ambalažom,

• otpadnim gumama,

• otpadnim električnom i elektroničkom opremom

• otpadnim vozilima,

• otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari,

• infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova,

• otpadnim uljima,

• građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest.

Primarna selekcija otpada se provodi putem spremnika za odvojeno sakupljanje otpada na

javnim površinama i u reciklažnim dvorištima u okviru kojih se izdvojene otpadne tvari mogu zasebno

odložiti. Mjesta nastanka komunalnog otpada su domaćinstva, javne i uslužne djelatnosti te turistička

djelatnost.

Iskoristive i korisne frakcije komunalnog otpada su papir i karton, plastika, staklo, metali,

tekstil, te zeleni (biorazgradivi) otpad. Manji udio otpada u domaćinstvu obuhvaća problematični

otpad - opasan otpad kao što su baterije, lijekovi, boje i lakovi, ulja, žarulje, akumulatori itd. Za ovu



vrstu otpada također je potrebno primijeniti sustav odvojenog skupljanja i odlaganja na za to

predviđena mjesta. Otpad se predaje u specijalizirane trgovine (ljekarne, specijalizirane

prodavaonice), reciklažna dvorišta ili specijaliziranom sakupljaču.

Pored postojećih mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Općini potrebno je

predvidjeti i provoditi dodatne mjere za poboljšanje sustava gospodarenja otpadom.

Navedeno se prvenstveno odnosi na slijedeće:

- edukaciju stanovništva o izdvajanju korisnih i štetnih tvari iz komunalnog otpada na mjestu

nastanka (u domaćinstvima, gospodarskim, uslužnim i drugim subjektima)

- dodatno opremanje kantama za odvojeno sakupljanje otpada i biootpada

- edukaciju o kompostiranju

- uspostavu fiksnog i mobilnog reciklažnog dvorišta

- odvoz glomaznog otpada jedanput godišnje i na zahtjev stanovnika uz nadoplatu.



10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA

Popis projekata za razdoblje 2018. – 2023. godine:

• uspostava reciklažnog dvorišta

• sanacija lokacija onečišćenih otpadom

• unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja: dodatni spremnici, označavanje postojećih i

novih spremnika te oprema zainteresiranih domaćinstava spremnikom za kompostiranje.

• izobrazno – informativne aktivnosti (edukativne kampanje, letci, radionice i sl.),

• provođenje akcija prikupljanja otpada

Stanovništvo općine Marije Bistrice potrebno je kroz radionice, pisane materijale i predavanja

educirati o:

� potrebi razvrstavanja otpada;

� pravilnom postupanju s otpadom;

� štetnosti divljih odlagališta po okoliš;

� mjerama i akcijama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo neovlašteno odlaganje

otpada;

� mjerama, poticajima i akcijama usmjerenim na štednju energije.

Edukaciju je potrebno provoditi umjereno prema različitim ciljnim skupinama: za djecu

predškolske i školske dobi, za mlade, odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike, državnu

administraciju.

Za ocjenu uspješnosti primjene sustava primarne reciklaže potrebno je putem dostupnih javnih

medija izvješćivati stanovništvo o količini izdvojenih korisnih tvari, predviđenim planovima poboljšanja

i provoditi ankete o primjeni sustava primarne reciklaže.



11. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA

FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA


Provedbu mjera gospodarenja otpadom Općina je dužna osigurati na kvalitetan, postojan i

ekonomski učinkovit način, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja

otpadom osiguravajući pri tom javnost rada. Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno

osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza vezano za gospodarenje otpadom.

Općina Marija Bistrica će u slijedećem proračunu odrediti, sukladno mogućnostima, visinu

sredstava za provedbu Plana. Samo financiranje zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, u slučajevima

kada nema osiguranih nepovratnih sredstava, zasniva se na principu proizvođač plaća, pa je na

jedinicama lokalne samouprave odabir načina osiguranja sredstava, procijenjenih i predviđenih ovim

Planom.

Za realizaciju ovog Plana gospodarenja otpadom mogu se koristiti jedan ili više financijskih

izvora.

Tablica 7. Procjena ukupno potrebnih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u razdoblju

2018.-2023. godine na području Općine Marija Bistrica

Oprema, objekti, dokumentacija i ostalo Iznos ulaganja (kuna) bez PDV-a*

Reciklažno dvorište 3.200 000,00

Mobilno reciklažno dvorište 200.000,00 Nabavka spremnika i njihovo označavanje te nabavka ostale opreme

400.000,00

Ostalo (tehnička dokumentacija,izobrazno-edukativne aktivnosti) 50.000,00

Planirana sredstva za sanaciju lokacija odbačenog otpada 25.000,00

Provođenje akcija prikupljanja otpada 50.000,00

UKUPNO:

* Približna procjena ulaganja. Realni iznos bit će poznat nakon odabira isporučitelja opreme i

izvođača radova. Pretpostavljena ulaganja su sredstva osigurana općinskim proračunom. Točan iznos

sredstva procijenit će se nakon izrade istražnih radova i tehničke dokumentacije.

Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine

sredstva za provedbu projekata će se moći osigurati se iz:



• javnih izvora,

• kredita banaka,

• privatnih izvora.

Javni izvori financiranja:

• državni proračun,

• proračuni JLS-a i JRS-a (sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave) i sredstava

davatelja javnih usluga i isporučitelja vodnih usluga (u vlasništvu jedinica lokalne

samouprave);

• EU fondovi (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014-2020);

• FZOEU (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost);

Krediti banaka: (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

itd.)

Privatni izvori financiranja:

• privatna ulaganja u sve vrste obrade otpada

• privatna ulaganja u CGO-e (javno-privatno partnerstvo, koncesije i dr.);

• privatna ulaganja u primarno izdvajanje i prikupljanje otpada – postrojenja za reciklažu i

skupljanje (javno-privatno partnerstvo, koncesije i dr.)

Sredstva državnog proračuna koristit će se u manjoj mjeri za investicijske radove u

sanacijama i gradnji budućeg sustava gospodarenja otpadom. Primarno će se koristiti za poticanje i

razvoj sustava, pripremu programa i projekata razvoja i sanacije, poglavito „crnih točaka“.



12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

U popisu koji slijedi dani su okvirni rokovi i nositelji koji su potrebni za ostvarenje

pojedinačnih planiranih ciljeva. Navedeno ovisi o financijskim mogućnostima Općine te o svijesti,

osjetljivosti i zalaganju općinskih čelnika i stanovništva općine Marija Bistrica.

• Uspostava reciklažnog dvorišta 2019. godina

Izvršitelji: Jedinstveni upravni odjel općine Marija Bistrica Odsjek za komunalne poslove,

Komunalac Konjščina d.o.o.,

• Mobilno reciklažno dvorište 2018. godine



• Dobava spremnika za odvojeno prikupljanje te njihovo označavanje



• Sanacija lokacija onečišćenih odbačenim otpadom

Jedinstveni upravni odjel općine Marija Bistrica Odsjek za komunalne poslove

• Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti; trajno;

Izvršitelji:Jedinstveni upravni odjel općine Marija Bistrica Odsjek za komunalne poslove,

Komunalac Konjščina d.o.o.,lokalne nevladine organizacije;

• Provođenje akcija prikupljanja otpada: trajno;

Izvršitelji:Jedinstveni upravni odjel općine Marija Bistrica Odsjek za komunalne poslove,

ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom, lokalne nevladine organizacije, škola.

Tablica 8. Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom

AKTIVNOSTI 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

Reciklažno dvorište X X

Mobilno reciklažno dvorište X

Spremnici za odvojeno prikupljanje te njihovo

označavanje X

Sanacija lokacija onečišćenih odbačenim otpadom

X X X X X X

Provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti

X X X X X X



AKTIVNOSTI 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

Provođenje akcija prikupljanja otpada X X X X X X



LITERATURA

Izvješće o komunalnom otpadu za 2015. godinu, AZO, Zagreb, studeni 2016.

Izvješće o komunalnom otpadu za 2014. godinu, AZO, Zagreb, veljača 2016.

Izvješće o komunalnom otpadu za 2013. godinu, AZO, Zagreb, ožujak 2015.

Izvješće o komunalnom otpadu za 2012. godinu, AZO, Zagreb, veljača 2012.

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije i objedinjena izvješća

jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu; Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu

okoliša krapinsko – zagorske županije, travanj 2015.

Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom na području općine Marija Bistrica za 2015. godinu.

Strategija razvoja Općine Marija Bistrica 2015. – 2020.,

Komunalni otpad i odlagališta otpada, AZO, Zagreb, rujan 2012.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, (NN 85/07,

126/10, 31/11, 46/15 )

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. – 2022. godine (NN 3/17)

Pregled podataka iz Registra dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom 2014, AZO, Zagreb , lipanj

2014.

Plan gospodarenja otpadom u Krapinsko - zagorskoj županiji za razdoblje 2008. - 2015. godine;

("Službeni vjesnik Krapinsko - zagorske županije", broj 04/08), ožujak 2008.

Preparing a waste management plan, A methodological guidance note, Europran Comission,

Directorate-General Environment, 2012.

Prostorni plan uređenja Općine Marija Bistrica("Službeni vjesnik Krapinsko - zagorske županije", broj

1/08, 3/08, 5/09, 2/12, 9/15)

Urbanistički plan uređenja središnjeg općinskog naselja Marija Bistrica, Sveučilište u Zagrebu,

Arhitektonski fakultet, Zagreb, ožujak 2010.

Registar dozvola za gospodarenje otpadom, Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

Smjernice za pripremu lokalnog plana gospodarenja otpadom, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice,

srpanj 2007.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, NN 30/09

http://www.marija-bistrica.hr/

Documents

Plan gospodarenja otpadom općine MARIJA BISTRICA · restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda; 3. biorazgradivi komunalni