PLAN POSLOVANJA 2021. – 2025. GODINE...HŽ Infrastruktura - Plan poslovanja 2021. – 2025. 6 1.2. Upravljačka struktura Skupština društva Oleg Butković, Ministar mora, prometa

siječanj, 2021.

HŽ Infrastruktura d.o.o.

PLAN POSLOVANJA

2021. – 2025. GODINE

HŽ Infrastruktura - Plan poslovanja 2021. – 2025.

1

Sadržaj

1. UVOD ..................................................................................................................................................4

1.1. Osnovni podaci ....................................................................................................................................4

1.2. Upravljačka struktura ..........................................................................................................................6

1.3. Organizacijska struktura ......................................................................................................................6

1.4. Vizija i misija ......................................................................................................................................7

1.5. Strategija i kontekst organizacije .........................................................................................................7

Strateški ciljevi ..............................................................................................................................7

Strategija.......................................................................................................................................8

Kontekst organizacije .....................................................................................................................9

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša ........................................................................................................ 10

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ................................................................................................... 11

1.8. Društveno odgovorno poslovanje ........................................................................................................ 11

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja ...................................................................................................... 13

2. PROMETNI POLOŽAJ RH ...................................................................................................................... 14

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža) .......................................................................................... 14

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža) .................................................................................. 15

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs) ...................................................................................... 16

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH ..................................................................................................................... 18

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA ................................................................... 20

4.1. Željeznički vs. cestovni promet ........................................................................................................... 21

4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju .............................................................................................. 23

4.3. Makroekonomska kretanja u RH ......................................................................................................... 25

5. RESTRUKTURIRANJE .......................................................................................................................... 26

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA ............................................................................................................. 27

7. POKAZATELJI RADA ............................................................................................................................ 29

8. NATURALNA PRODUKTIVNOST ............................................................................................................. 30

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE ................................................................................................................... 31

9.1. Račun dobiti i gubitka ........................................................................................................................ 32

9.2. Bilanca .............................................................................................................................................. 38

9.3. Izvještaj o novčanim tokovima ........................................................................................................... 39

9.4. Kreditna zaduženja ............................................................................................................................ 40

9.5. Pokazatelji poslovanja ........................................................................................................................ 41

9.6. Sredstva Državnog proračuna ............................................................................................................ 42

10. INVESTICIJE ...................................................................................................................................... 43

10.1. Planirani izvori financiranja investicija................................................................................................ 44

10.2. Plan investicija po programima .......................................................................................................... 45

10.3. EU fondovi ........................................................................................................................................ 48


2

10.4. Provedba projekata ........................................................................................................................... 53

10.5. Aktivnosti u razdoblju 2021.-2025. ..................................................................................................... 55

10.6. Opis značajnih projekata .................................................................................................................... 56

PROJEKTI NA KORIDORU RH1 - projektiranje .................................................................................. 56

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 - radovi ........................................................................................... 58

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 – projektiranje ................................................................................. 62

OSTALE PRUGE – radovi ................................................................................................................ 65

OSTALE PRUGE – studije ............................................................................................................... 67

NOVI EU PROJEKTI - radovi ........................................................................................................... 68

BUDUĆI EU PROJEKT - projektiranje .............................................................................................. 69

11. ŽELJEZNIČKE USLUGE I ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ........................................................... 70

11.1. Željezničke usluge HŽI ....................................................................................................................... 70

11.2. Organizacija i regulacija prometa ....................................................................................................... 70

11.3. Plan putničkog i teretnog prometa ..................................................................................................... 72

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ...................................................................................... 75

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ............................................... 75

Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu ....................................... 79

Gornji ustroj pruge ....................................................................................................................... 81

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge .................................................................. 82

Dopuštene brzine na prugama ...................................................................................................... 87

12.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ....................................... 90

12.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav .................................................. 91

Signalno-sigurnosni uređaji .......................................................................................................... 92

Telekomunikacijski uređaji ............................................................................................................ 93

13. LJUDSKI POTENCIJALI ........................................................................................................................ 97

14. NABAVA........................................................................................................................................... 101

15. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA .......................................................................................................... 103

15.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita ......................................................................................... 103

15.2. Upravljanje kvalitetom ..................................................................................................................... 104

15.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara .................................................................................................... 106

15.4. Sustav upravljanja sigurnošću .......................................................................................................... 109

15.5. Informatika ..................................................................................................................................... 110

15.6. Nekretnine ...................................................................................................................................... 115

15.7. Mehanizacija ................................................................................................................................... 118

Pružna i cestovna mehanizacija .................................................................................................. 118

Zamjenski prijevoz putnika ......................................................................................................... 118

15.8. Pravni poslovi .................................................................................................................................. 119

16. PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ............................................................................................. 121

17. PRILOG - PREGLED PLANA INVESTICIJA ZA 2021. GODINU .................................................................. 122


3

Pojmovnik i tumač kratica

APB automatski pružni blok CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility

CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway and Infrastructure Companies)

d.d. dioničko društvo d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću DP državni proračun

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and Development

EK Europska komisija EU Europska unija EUR euro GA Grant Agreement - Ugovor/Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava HNB Hrvatska narodna banka Hz herc

HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽI / Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o.

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction and Development

IPA Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession IST Informacijski sustav transporta IT informacijska tehnologija km kilometar km/h kilometara na sat kV kilovolt LMD laka motorna drezina MRS Međunarodni računovodstveni standardi Mil.kn U milijunima kuna NoBo Notified Body – Tijelo za ocjenu sukladnosti OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija OPP Operativni program Promet PHARE Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske RDG račun dobiti i gubitka SAP multinacionalna tvrtka za softverska rješenja SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj SGE sustavno gospodarenje energijom SS signalno-sigurnosni (uređaj) TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network tis.kn U tisućama kuna TMD teška motorna drezina TSI tehničke specifikacije interoperabilnosti t/o dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer) USD američki dolar vlakkm vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)

brtkm brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na udaljenosti od jednog kilometra)

ŽCP željezničko cestovni prijelaz


4

1. UVOD

Sukladno Zakonu o željeznici i Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom, HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture obvezna je izraditi srednjoročni i godišnji plan poslovanja. Sadržaj planskih dokumenata definiran je Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom.

Sukladno Nacionalnom programu, a uzimajući u obzir raspoloživost financijskih sredstava HŽ Infrastruktura donosi poslovni plan koji uključuje planirana ulaganja i programe financiranja. Poslovni plan mora osiguravati optimalno i učinkovito korištenje, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture uzimajući u obzir financijsku ravnotežu i osiguravajući sredstva za ostvarenje planiranih ciljeva.

Isto tako, na temelju usvojenog Nacionalnog programa, a uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva financija, HŽ Infrastruktura donosi „Srednjoročni plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture“, a temeljem spomenutog plana i „Godišnji plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture“.

1.1. Osnovni podaci

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture (HŽ Infrastruktura d.o.o.).

HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽ Infrastruktura; Društvo; HŽI) organizacijski se temelji na odredbama Zakona o željeznici, Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima, kao i na Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12

OSNIVAČ I JEDINI ČLAN: Republika Hrvatska

TEMELJNI KAPITAL: 224.188.000,00 kuna

POREZNI BROJ: 2163837

OIB: 39901919995

IBAN: HR44 2340009 1110252804

DJELATNOST DRUŠTVA:

▪ upravljanje željezničkom infrastrukturom ▪ organiziranje i reguliranje željezničkog prometa ▪ održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njezina zaštita te poslovi izgradnje

željezničke infrastrukture ▪ tehnički pregled vagona ▪ manevriranje željezničkim vozilima i njihovo ranžiranje ▪ popravak i održavanje željezničkih tračničkih i drugih vozila ▪ željeznički promet za vlastite potrebe ▪ usluge skladištenja


5

▪ davanje u najam željezničkih vozila za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture ▪ ispitivanje elektroinstalacija i instalacija za zaštitu od munje ▪ ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, ispitivanja u radnom okolišu ▪ poslovi zaštite na radu, zaštite okoliša i zaštite od požara ▪ kupnja i prodaje robe ▪ obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu ▪ računalne i srodne djelatnosti ▪ iznajmljivanje vlastitih nekretnina

Željezničkoj infrastrukturi prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN127/05, 16/08) pripadaju sljedeći željeznički infrastrukturni podsustavi:

▪ građevinski infrastrukturni podsustav ▪ elektroenergetski infrastrukturni podsustav ▪ prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ▪ ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

DRUŠTVA U VLASNIŠTVU HŽ INFRASTRUKTURE:

▪ Pružne građevine d.o.o. (100%) ▪ Croatia express putnička agencija d.o.o. u stečaju (100%) ▪ Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Pružne građevine d.o.o. (100%)

- projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem, stručni poslovi prostornog uređenja

- piljenje i blanjanje drva i izrada proizvoda od drva

- proizvodnja proizvoda od cementa i gipsa - proizvodnja, oblikovanje, profiliranje,

obrada željeza, čelika ferolegura i izrada proizvoda od metala

- proizvodnja različitih uređaja i strojeva - proizvodnja i popravak željezničkih i

drugih tračničkih vozila, - proizvodnja električne opreme, računalne

i periferne opreme, računalne i srodne djelatnosti, te djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

- usluge u željezničkom prijevozu

Croatia express d.o.o. u stečaju (100%)

- ugostiteljske usluge, - djelatnost trgovine na malo, - djelatnosti putničkih agencija i

turoperatora, - prijevoz putnika u cestovnom

prometu, - zastupanje stranih tvrtki, - turističke usluge (nautičke, sportsko

rekreativne i druge), - računovodstveni poslovi, - Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog

mnijenja, - savjetovanje u poslovanju i upravljanju

U stečaju od 27.11.2019.

Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)

- proizvodnja beskonačnog šinskog traka elektrootpornim zavarivanjem na novim i polovnim tračnicama,

- proizvodnja i regeneracija skretnica, - proizvodnja materijala za

aluminotehničko zavarivanje, - proizvodnja izoliranih lijepljenih

sastava, - proizvodnja znakova, signala i ostalog

pribora specifičnog za željeznice

Tvrtka u zajedničkom vlasništvu s HŽ Putničkim prijevozom d.o.o.

U stečaju od 7.2.2014.


6

1.2. Upravljačka struktura

▪ Skupština društva

Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

▪ Nadzorni odbor: Ivan Miloš, predsjednik, od 06.06.2016. Tomislav Jukić, član, od 31.05.2016. Anto Iličić, član, od 17.12.2019., zamjenik predsjednika od 19.06.2020.

▪ Uprava:

Ivan Kršić, predsjednik, od 02.10.2017. Darko Barišić, član, od 02.10.2017. Nikola Ljuban, član, od 02.10.2017. Marko Zdravko Žubrinić, član, od 02.10.2017. Krunoslav Papić, član, od 14.06.2018.

1.3. Organizacijska struktura

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture


7

1.4. Vizija i misija

Vizija

Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s ciljem konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg upravitelja željezničke infrastrukture.

Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku u sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽ Infrastrukture.

Misija

Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja željezničke infrastrukture.

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih kapaciteta željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i upravljanje prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

1.5. Strategija i kontekst organizacije

Strateški ciljevi

▪ povećanje kapaciteta pruge, a na najiskorištenijim dijelovima i izgradnja drugog kolosijeka, ▪ povećanje brzine (na prugama od međunarodnog značaja do 160 km/h, na regionalnim prugama

do 120 km/h, a na lokalnim prugama do 80 km/h) i skraćivanje voznog vremena čime se, pored ostalog, stvaraju uvjeti za unapređenje prijevoznih usluga

▪ povećanje razine sigurnosti te smanjenje broja nepredviđenih smetnji u prometu, što rezultira višom razinom redovitosti prometa i smanjenjem vjerojatnosti nastanka šteta i veličina šteta

▪ suradnja s fondovima EU-a, odnosno financiranje investicijskih ulaganja iz fondova na temelju osmišljavanja i izrade kvalitetnih projekata i programa

▪ osobito je važno ulaganje u dionice paneuropskih koridora RH1, RH2 i RH3 na kojima se prevozi najveći broj putnika i tereta, kako bi se prijevoz s europskih koridora preselio na hrvatske krakove paneuropskih koridora, pri čemu je važno uskladiti investicije sa susjednim zemljama koje se nalaze na istome koridoru

▪ racionalizacija poslovanja kroz smanjenje broja radnika i smanjenje troškova održavanja stabilnih kapaciteta, što bi kroz povećani opseg prijevoza rezultiralo povećanjem prihoda od pristupa i korištenja željezničke infrastrukture

▪ daljnji razvoj pozitivnih ekoloških učinaka ▪ implementacija integriranoga informacijskog sustava, kako bi unaprijedili pravodobno donošenje

poslovnih i operativnih odluka, te povećali razinu učinkovitosti i kvalitetu usluge


8

▪ stvaranje preduvjeta za razvoj i povećanje lučkih kapaciteta ▪ strateškom suradnjom s lokalnim samoupravama i ostalim HŽ društvima potaknuti zajedničke

projekte kojima HŽ Infrastruktura može doprinijeti svojim sudjelovanjem

Strategija

Strategije kojima će se postići planirani ciljevi su:

▪ spoznavanje tržišne potražnje i zahtjeva za kvalitetom prometne usluge ▪ osiguranje infrastrukturnih kapaciteta za zadovoljenje potražnje za prometnom uslugom ▪ realizacija planiranih investicija i održavanje željezničke infrastrukture

S obzirom da je prodaja prometne usluge prijevoznicima u prijevozu putnika i tereta, temeljna djelatnost HŽ Infrastrukture, obujam prodaje i razina prihoda izravno ovisi o razini funkcionalnosti i raspoloživosti željezničkih infrastrukturnih kapaciteta. S druge strane obujam održavanja, obnove, modernizacije i izgradnje infrastrukture, određeni su:

▪ stupnjem iskorištenost raspoloživih kapaciteta ▪ budućom potražnjom za prometnom uslugom te ▪ zahtjevima vlasnika i korisnika za kakvoćom i stanjem kapaciteta

U tom smislu, u skladu s ugovorom s vlasnikom, HŽ Infrastruktura je kao upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj obvezna ispunjavati zahtjeve vlasnika za kakvoćom i kapacitetom te podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju tih zahtjeva. Kao preduvjet za početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno stabiliziranje stanja postojeće željezničke infrastrukture i postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne sposobnosti na primjerenu razinu. Istodobno, neophodno je pokrenuti i ciklus nadogradnje i modernizacije postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture.

Provedba ovih ciljeva provodi se kroz programe:

▪ obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture ▪ nadogradnje postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture

Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo razvijene željezničke infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Glavni cilj transformacije željezničkog sustava u Europskoj uniji je osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tržištu. Politika Europske unije nastoji usmjeriti što veću količinu prometnih potreba prema željeznici, kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša. Transeuropska mreža i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više usporednih prometnih pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Prema tome, željeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih zemalja, pa i šire. Zbog toga je od velike važnosti pravodobno ulaganje u izgradnju, nadogradnju, modernizaciju i obnovu glavnih (koridorskih) željezničkih pruga na teritoriju Republike Hrvatske i to usklađeno sa susjednim zemljama koje se nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i


9

povećanje kapaciteta hrvatskih luka, jer u suprotnom može doći do usmjeravanja prometnih tijekova na alternativne pravce. Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji politika Vlade RH koji je usmjeren na održivi i uravnoteženi razvoj zemlje te njeno djelotvorno uključivanje u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje. Dinamika i postizanje ovih općih ciljeva u ovisnosti je o osiguranju sredstava za njihovu provedbu od strane Republike Hrvatske kao vlasnika javnog dobra – željezničke infrastrukture.

Kontekst organizacije

HŽ Infrastruktura posluje u složenom unutarnjem i vanjskom okruženju. S ciljem ostvarenja zacrtanih ciljeva HŽ Infrastruktura ostvaruje zahtjeve domaćeg i međunarodnog tržišta, a sve u svrhu osiguravanja konvencionalnog i multimodalnog prijevoza. To su okolnosti u kojima HŽ Infrastruktura kao sustav upravljanja djeluje i koje na pozitivan ili negativan način utječu na njezino poslovanje.

Sagledavanje unutarnjeg konteksta uključuje:

▪ upravljanje i donošenje odluka, organizacijsku strukturu, ovlasti i odgovornost utvrđeno Pravilnikom o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.

▪ implementaciju strategija, politika, smjernica, standarda, kulture organizacije u srednjoročne i godišnje poslovne planove

▪ uspostavljenost informacijskog sustava i suvremenih komunikacijskih kanala ▪ ugovaranje partnerskih odnosa sa željezničkim prijevoznicima kao glavnim kupcima i ▪ ugovaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima uz poštivanje Zakona o javnoj nabavi te

Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ▪ njegovanje partnerskih odnosa u području socijalnog dijaloga gdje se tradicionalno sklapaju

kolektivni ugovori s dodatnim radničkim pravima ▪ ugovaranje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama u cilju tražanja najboljih poslovnih

rješenja ▪ provođenje organizacijskih i tehničko–tehnoloških mjera u cilju održanja nesmetanog poslovanja

u uvjetima globalne pandemije Covid-19 virusa u 2021. godini te nastavak normalnog procesa u nastavnim godinama srednjoročnog plana

Sagledavanje vanjskog konteksta uključuje:

▪ na lokalnoj i regionalnoj razini HŽ Infrastruktura prepoznaje svoju ulogu za zajednicu te suradnju s lokalnom upravom, privredom i obrazovnim institucijama kako bi se što bolje utvrdili njihovi zahtjevi i potrebe te na taj način ostvarila društvena odgovornost

▪ na nacionalnoj razini HŽ Infrastruktura provodi zahtjeve nacionalnih strategija i programa nadležnih ministarstva, a prvenstveno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Isto tako kao društveno odgovorno poduzeće HŽ Infrastruktura aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.


10

▪ na globalnoj razini HŽ Infrastruktura vodi proaktivnu politiku djeluje u međunarodnim udruženjima (UIC, CER, ERA…) kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova te konkurentnost i stabilnost na globalnom tržištu. Pri tome se posebna pozornost posvećuje unaprjeđenju sigurnosti i zaštite okoliša kao važnog područja u prijevoznim politikama Europske unije.

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša

Svaka isporučena usluga HŽ Infrastrukture mora biti na razini kvalitete koju zahtijeva prijevoznik ili druga zainteresirana strana i rezultat je upravljanih i kontroliranih poslovnih procesa.

Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost prometa, zaštita okoliša i kvaliteta željezničkih usluga HŽ Infrastrukture izravno utječu na kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u konačnici zadovoljstvo krajnjih korisnika – putnika i prijevoznika robe, Uprava HŽ Infrastrukture odlučna je provoditi sljedeću politiku kvalitete i zaštite okoliša:

▪ prioritet radnika HŽ Infrastrukture je kontinuirano podizanje kvalitete sluga ▪ korištenje informacija, komentara i zadovoljstva prijevoznika i zainteresiranih strana ključan je

segment pri donošenju poslovnih odluka i provođenju radnih zadataka ▪ kontinuirano djelovanje na poboljšanju svih poslovnih procesa HŽ Infrastrukture ▪ sustavnim nadziranjem upravljanja sigurnošću nadzirati primjenu zakonske i podzakonske

regulative te podizati sigurnost i pouzdanost željezničkih infrastrukturnih podsustava ▪ kontinuirano educiranje radnika s ciljem postizanja visoke motiviranosti i ostvarivanja poslovnih

ciljeva ▪ poticanje na suradnju i razmjenu znanja, informacija i iskustava kao jednog od osnovnih načela

za sve radnike ▪ prilagođavati, osuvremenjivati i pohranjivati dokumentirane informacije (tehnička dokumentacija,

opći akti, zapisi) ▪ pribavljanje najsuvremenije opreme u svrhu izgradnje, modernizacije i osuvremenjivanja

željezničke infrastrukture ▪ održavati željezničku mrežu RH i njeno okruženje, za sigurnu uporabu svih prijevoznika i krajnjih

korisnika, sa zakonskog i sigurnosnog aspekata ▪ preventivnim djelovanjem kroz procjenu rizika sprječavati greške i incidente ▪ preventivnim pristupom kontinuirano sprječavati pojave onečišćenja okoliša i smanjivati negativni

utjecaja na okoliš ▪ njegovati i razvijati partnerski odnos s prijevoznicima i profesionalne odnose s dobavljačima ▪ postavljati ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve kvalitete ▪ primjenjivati i poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša

temeljene na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015 i HRN EN ISO 14001:2015, a u skladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske

Svi radnici HŽ Infrastrukture se obavezuju da će svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽ Infrastrukture tako i prema van, uvijek imati u vidu povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite okoliša, zaštite na radu, troškova i pravovremenosti kao nedjeljivih faktora uspjeha.

Politika upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša priopćena je svim našim radnicima i organizacijama koje rade za ili u ime HŽ Infrastrukture. Od radnika i drugih organizacija se očekuje suradnja i pomoć u


11

provedbi ove politike, istovremeno osiguravajući da se njihov rad provodi bez opasnosti za njih same i/ili druge radnike/sudionike i/ili okoliš.

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture

Ovom politikom određuju se: ▪ opredijeljenost HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava ▪ strateški cilj HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava ▪ vrijednosti i načela HŽ Infrastrukture na kojima se temelji visoka razina sigurnosti i njezin

kontinuirani razvoj ▪ nositelji ove politike

Opredijeljenost HŽ Infrastrukture, a vezano za sigurnost željezničkog sustava koja čini jedan od najvažnijih korporativnih ciljeva, jest trajna posvećenost ispunjenju općeg cilja, tj. zadržavanju visoke razine sigurnosti i njenom kontinuiranom razvoju i unapređenju kroz sustav upravljanja sigurnošću primjenjujući pritom suvremena rješenja u skladu s tehničkim i znanstvenim napretkom i u suradnji sa željezničkim prijevoznicima.

Strateški cilj HŽ Infrastrukture vezano za sigurnost željezničkog sustava jest postati liderom upravitelja infrastrukture u ovome dijelu Europe i priključiti se vodećim upraviteljima infrastrukture u Europskoj uniji, na temelju kontinuiranog razvoja i unapređenja sustava sigurnosti uz korištenje svih dostupnih izvora financiranja s ciljem modernizacije postojećih strukturnih podsustava, a sve za dobrobit komitenata i zaposlenika HŽ Infrastrukture.

1.8. Društveno odgovorno poslovanje

Prema usvojenoj Politici upravljanja društveno odgovornim poslovanjem HŽ Infrastruktura trajno je opredijeljena za provođenje društveno odgovornog poslovanja kao preduvjeta poslovnog uspjeha i zadovoljenja potreba svojih dionika. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje očituje se:

▪ uspostavom i primjenom društveno odgovornog poslovanja na svim razinama poduzeća ▪ podizanjem svijesti o društveno odgovornom poslovanju i sustavnim obrazovanjem svojih radnika ▪ spremnošću da ugradi društvena i okolišna razmatranja u svoje odlučivanje i da odgovara za

utjecaje svojih odluka na društvo i okoliš ▪ suradnjom i odgovornim odnosom prema svojim dionicima zadovoljavajući njihove potrebe i

očekivanja ▪ integracijom društveno odgovornog ponašanja u strategije i politike Društva ▪ realizacijom postavljenih ciljeva društveno odgovornog poslovanja i ispunjavanjem zakonskih

obveza ▪ odgovornim odnosom prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom ▪ pristupom upravljanju sigurnošću i zaštiti zdravlja radnika kroz upravljanje rizicima ▪ borbom protiv korupcije ▪ uključenosti u razvoj zajednice kroz podršku zajednici i izgradnju odnosa s njom s ciljem doprinosa

njenom razvoju


12

▪ edukativno-preventivnim djelovanjem na području sigurnosti

HŽ Infrastruktura potpisala je 2017. godine Povelju o raznolikosti Hrvatska, čiji je nositelj Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HŽ Infrastruktura je član od 2015. godine). Potpisnici Povelje obvezuju se razviti politiku raznolikosti, donijeti akcijski plan s mjerljivim pokazateljima primjene politike raznolikosti te izvještavati o provedbi te politike (barem jednom godišnje).

Dana 10. listopada 2019. godine Odlukom Uprave usvojena je Politika raznolikosti i nediskriminacije, kao i Akcijski plan koji definira aktivnosti kojima se želi osigurati provođenje usvojene Politike, kao i omogućiti praćenje napretka. Akcijski plan je usvojen na rok od godine dana od dana usvajanja, te će se istekom toga roka moći vrednovati postignuća i predložiti poboljšanja. Istekom vrijednosti svakog Akcijskog plana treba biti definiran i usvojen novi.

Cilj Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest osigurati jednake mogućnosti svim radnicima od samog zapošljavanja putem mogućnosti profesionalnog razvoja i rasta te onemogućiti svaki oblik diskriminacije temeljem spola, dobi, spolne orijentacije, invalidnosti, etničke pripadnosti ili vjerske opredijeljenosti. Svrha Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest njegovati i promicati ravnopravnost, raznolikost i korporativnu kulturu koja ozbiljno vrednuje i prihvaća ljude različitih osobnosti i iskustava te jednako cijeni njihov doprinos u poslovanju nudeći im i priliku za aktivno djelovanje u cilju poboljšanja radne okoline i poslovanja.

Radi ostvarenja tih ciljeva HŽ Infrastruktura obvezuje se:

▪ razvijati korporativnu kulturu koja ravnopravno valorizira i priznaje individualne doprinose svakog radnika

▪ razvijati raznoliko radno okruženje poticanjem integracije zaposlenika svih profila, neovisno o spolu i spolnoj orijentaciji, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu, dobi i drugome

▪ razvijati vještine i kompetencije menadžmenta i zaposlenika odgovornih za zapošljavanje trening i razvoj karijera o primjeni Politike raznolikosti i nediskriminacije

▪ razvijati radno okruženje koje će omogućiti inovativno razmišljanje i kreativni razvoj svakog radnika

▪ njegovati stvaranje radne atmosfere bez nasilničkog ponašanja, uznemiravanja i diskriminacije te jačati mehanizme za sprečavanje takvih ponašanja

▪ razvijati svijest zaposlenika o Politici raznolikosti i nediskriminacije

Za razdoblje 2021. – 2025. predviđene su sljedeće aktivnosti:

▪ provođenje mjera zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, upravljanja energijom i povećanja energetske učinkovitosti prema Planu poslovanja

▪ izvještavanje o održivosti, odnosno društveno odgovornom poslovanju HŽ Infrastrukture ▪ širenje spektra aktivnosti vezanih za društveno odgovorno poslovanje i na organizacije civilnog

društva koje aktivno djeluju na očuvanju okoliša, kulturnih i povijesnih znamenitosti, očuvanja starih obrta ili su na neki poseban način povezani sa željeznicom

▪ širenje akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ uključivanjem sve više učenika odnosno sudionika u prometu i obogaćivanjem sadržaja i načina provođenja akcija


13

▪ snažnije korištenje medija kako bi se povećala vidljivost edukativno-preventivnih akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ te na taj način podupro njihov edukativni karakter

▪ provođenje aktivnosti Hrvatskog željezničkog muzeja ▪ povećanje fonda i informatičke podrške Knjižnici ▪ dodjeljivanje donacija i sponzorstava sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva

HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽI 567) ▪ aktivno korištenje društvenih mreža kao kanala komunikacije koji brzo i efikasno može pružati

informacije zainteresiranoj javnosti ▪ praćenje razvoja društvenih mreža i mogućnosti njihovog korištenja za potrebe informiranja

javnosti o projektima, akcijama ili aktivnostima radi njihovog komuniciranja široj javnosti

Dodjeljivanje donacija i sponzorstava se provodi sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i nastavit će se i u narednim planskim godinama.

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja

Početkom 2018. godine Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

Budući da Kodeks obuhvaća niz načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se jača korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti za sve sudionike, HŽ Infrastruktura opredijelila se da kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja, učinkovito i odgovorno upravljanja državnom imovinom, promiče profesionalno upravljanje, strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz povećanje vjerodostojnosti, profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu.


14

2. PROMETNI POLOŽAJ RH

Republika Hrvatska uključena je, prije pristupanja u EU, u Paneuropsku prometnu mrežu (PE mreža), a nakon pristupanja, u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža)

Paneuropska prometna mreža uključuje 10 Paneuropskih prometnih koridora koji predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i jedan plovni put. Mreža PE koridora se kod zemalja koje se priključuju EU uklapa u EU TEN-T mrežu.

Republikom Hrvatskom prolaze X. koridor, grana X.a. i VII. koridor – Dunavski plovni put kao i dvije grane V. koridora i to V.b. (Budimpešta – Rijeka) i V.c. (Budimpešta – Ploče).

Slika 2. Paneuropska prometna mreža Izvor: http://www.ddseuro.org/portal/images/slike/promet.jpg

Koridor I. (sjever – jug): Helsinki – Tallinn – Riga – Varšava Koridor II. (istok – zapad): Berlin – Varšava – Minsk – Moskva – Nižnji Novgorod Koridor III.: Dresden – Wroclaw – Lavov (Lviv) – Kijev Koridor IV.: Dresden – Prag – Beč – Bratislava – Budimpešta – Arad – Sofija – Istanbul Koridor V.: Venecija – Trst – Kopar – Ljubljana – Budimpešta – Užgorod – Lavov (Lviv)

a) Bratislava – Košice – Užgorod b) Rijeka – Zagreb – Budimpešta c) Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta

Koridor VI.:Gdanjsk – Grudziądz – Zębrzydowice – Žilina Koridor VII.: Dunavski plovni put Njemačka – Austrija – Slovačka – Mađarska – Hrvatska – Srbija – Bugarska – Rumunjska Koridor VIII.: Drač – Tirana – Skopje – Sofija – Burgas – Varna Koridor IX.:Helsinki – Sankt-Peterburg – Kijev – Kišnjev – Bukurešt – Ruse – Dimitrovgrad – Aleksandropolis Koridor X.: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles – Solun (Thessaloniki)

a) Graz – Maribor – Zagreb b) Budimpešta – Novi Sad – Beograd c) Niš – Sofija – Istanbul d) Veles – Prilep – Bitola – Frolina –

Igoumenitsa – Florina


15

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža)

S ciljem oblikovanja europske prometne mreže kojom bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica, poboljšanja infrastrukture i povezivanja različitih vrsta prijevoza u intermodalni promet u cijelom području EU, definirana je prometna politika EU kojom se postojeća prometna mreža europskih prometnica integrirala u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans-European Network-Transport, TEN-T). Definirano je 9 osnovnih koridora od kojih svaki od njih mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.

Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) Izvor: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-2013.pdf

Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru.

Mediteranski koridor je cestovni i željeznički koridor čiji je sastavni dio i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Zidani Most (Slovenija), za koji se kod nas uvriježio naziv X koridor.


16

Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs)

Europski parlament i Vijeće su u 2010. godini odredili pravila za osnivanje europske željezničke mreže za konkurentni teretni prijevoz koja se sastoji od međunarodnih teretnih koridora (Rail Freight Corridor, RFC). Pravila o osnivanju RFCs od država članica zahtjeva da uspostave međunarodno, tržišno orijentirane željezničke teretne koridore kako bi se ispunili sljedeći ciljevi:

▪ jačanje suradnje između upravitelja infrastrukture u pogledu ključnih aspekata kao što su dodjela trasa, razvoj interoperabilnih sustava i razvoj infrastrukture

▪ pronalaženje ravnoteže između putničkog i teretnog prijevoza na željezničkim teretnim koridorima, uz davanje odgovarajućeg kapaciteta teretnom prijevozu u skladu s tržišnim potrebama i osiguravanjem ispunjavanja zajedničkih ciljeva točnosti teretnih vlakova

▪ promicanje intermodalnosti između željezničkog prijevoza i drugih vrsta prijevoza i to integriranjem terminala u postupak upravljanja koridorom

RFC koridori uspostavljeni su radi učinkovitije suradnje država članica odnosno upravitelja željezničke infrastrukture u pogledu korištenja infrastrukturnih kapaciteta i drugih aktivnosti vezanih za što kvalitetnije pružanje usluga teretnog prijevoza na TEN-T koridorima. Europska unija je odredila 9 međunarodnih željezničkih teretnih koridora (RFC) na željezničkoj mreži Europske unije. Ti koridori poklapaju se s koridorima Osnovne mreže TEN-T . Koridori RFC 10 Alpe – zapadni Balkan i RFC 11 Amber definirani su kao planirani novi međunarodni teretni koridori.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

17

Sl

ika

4. K

orid

ori z

a že

ljezn

ički

ter

etni

pri

jevo

z (R

FC)

Izvo

r: ht

tp:/

/ww

w.r

ne.e

u/ra

il-fr

eigh

t-co

rrid

ors/

rail-

frei

ght-

corr

idor

s-ge

nera

l-inf

orm

atio

n/


18

Republika Hrvatska uključena je u dva koridora, Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz RFC 6 i koridor Alpe–zapadni Balkan (RFC 10).

Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH Izvor: Izvješće o stanju mreže 2021; HŽ Infrastruktura

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH

Pruge u hrvatskom željezničkom sustavu, ukupne duljine 2.617 km razvrstane su na:

▪ međunarodne željezničke pruge (duljine 1.460 km) ▪ regionalne pruge (duljine 626 km) ▪ pruge lokalne važnosti (duljine 531 km)

Odlukom Vlade RH međunarodne željezničke pruge u RH razvrstane su na:

I. Glavne (koridorske) željezničke pruge svrstane su u tri skupine: ▪ koridor RH1 (bivši X. Paneuropski koridor) ▪ koridor RH2 (Mediteranski željeznički TEN-T koridor odnosno bivši ogranak V.b.

Paneuropskog koridora) ▪ RH3 (bivši ogranak V.c. Paneuropskog koridora)


19

II. Ostale željezničke pruge za međunarodni promet

Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga

HŽ Infrastruktura upravlja s:

545 kolodvora i stajališta

2.617 kilometara pruge 109 tunela

1.505 željezničko-cestovnih prijelaza

544 mostova 3.891 propusta

MEĐUNARODNE GLAVNE PRUGE

MEĐUNARODNE OSTALE PRUGE

REGIONALNE PRUGE LOKALNE PRUGE

IZVAN PROMETA


20

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA

U okviru analize poslovanja i budućeg razvoja HŽ Infrastrukture, SWOT analizom dajemo pregled i ocjenu prednosti i slabosti željezničke infrastrukture kao i prilike i prijetnje vanjskog okruženja s ciljem prosudbe je li HŽ Infrastruktura sposobna opstati u uvjetima i okruženju u kojima vrši svoju djelatnost.

PREDNOSTI

▪ Zemljopisni položaj koji pogoduje razvoju međunarodnog prometa

▪ Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) i Nacionalna razvojna strategije do 2030. godine pretpostavljaju poboljšanje financijske i operativne učinkovitosti željezničkih društava u državnom vlasništvu, kao i značajna javna ulaganja u održavanje i modernizaciju ključne željezničke infrastrukture

▪ Siguran, energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv oblik prijevoza

▪ Manja ovisnost o vremenskim uvjetima u odnosu na druge oblike prijevoza

SLABOSTI

▪ Zastarjeli i nestandardizirani tehnički parametri (manjak dvostrukih kolosijeka, elektrificiranih pruga itd.)

▪ Mnogo brzinskih ograničenja na mreži zbog tehničkih parametara i dosadašnjih ograničenih ulaganja te ograničenog održavanja

▪ Loše do prosječne željezničko-prometne veze s morskim i riječnim lukama, u kombinaciji s manjkom koordinacije s komplementarnim infrastrukturnim uslugama npr. lučkim uslugama

▪ Zaostajanje Luke Rijeka za konkurentima (Tršćanskom lukom i Lukom Koper)

▪ Manjkavost, u određenoj mjeri, koordinacije među pravnim sljedbenicima HŽ-a

PRILIKE

▪ Ponuditi atraktivnu, brzu i ekonomski konkurentsku alternativu cestovnom prijevozu, tj. podići kvalitetu usluga radi ponovnog osvajanja udjela na tržištu putničkog i teretnog prijevoza

▪ Iskoristiti prednosti potražnje putnika za gradskim, prigradskim i međugradskim prijevozom

▪ Poboljšanje raznih referentnih pokazatelja efikasnosti u HŽ infrastrukturi

▪ Oporavak hrvatske ekonomije kroz rast izvoza

▪ Implementacijom plana restrukturiranja postati efikasan i produktivan sustav

PRIJETNJE

▪ Nedostatak financijskih sredstava za kapitalna ulaganja i potencijalno kašnjenje u financiranju Nacionalnog programa željezničke infrastrukture

▪ Upitna dugoročna opstojnost HŽ Carga u postojećem obliku

▪ Smanjenje broja linija u HŽ Putničkom prijevozu i posljedično ostvarenih manje vlak-kilometara i prihoda

▪ Kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata zbog dugotrajnih postupaka nabave i žalbenih postupaka


21

4.1. Željeznički vs. cestovni promet

Ulaganja u željezničku infrastrukturu u razdoblju od 1995. do 2018. godine bila su značajno manja od ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno u periodu od 2002. do 2009. godine kada je investicijski ciklus izgradnje autocesta RH bio na vrhuncu. U tom periodu godišnja ulaganja u cestovnu infrastrukturu iznosila su između 600 milijuna EUR u 2002. godini i 1,1 milijarde eura u 2008. godini. Duljina autocesta povećala se za više od 3 puta (u 2001. 429 km; u 2018. 1.310 km).

U razdoblju od 1995. do 2018. godine najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu bila su 2013. godine i iznosila su oko 180 milijuna EUR, a od 2004. do 2012. godine ulaganja su se kretala između 60 i 120 milijuna EUR. Za razliku od višestrukog povećanja duljina autocesta, u periodu od 2001. do 2009. godine, duljina pruga u hrvatskoj željezničkoj mreži uglavnom je ostala nepromijenjena.

Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2018. godine Izvor: International Transport Forum

Prijevoz tereta u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za cestovni teretni prijevoz prije 2001. nisu usporedivi s novijim podacima zbog drugačije metodologije prikupljanja od strane Državnog zavoda za statistiku. Od 2001. obuhvaćen je, osim javnog prijevoza, i prijevoz za vlastite potrebe pojedinih poduzeća. Promatrano od 2001. do 2008. netotonski kilometri (ntkm) cestovnog i željezničkog prometa imali su stalni rast, s tim da su netotonski kilometri cestovnog prometa bili oko 3,5 puta veći u odnosu na željeznički promet.

U 2009. zbog opće recesije dolazi do velikog pada cestovnog i željezničkog teretnog prometa. Međutim, dok u cestovnom dolazi do oporavka u 2013., željeznički nastavlja padati sve do 2015. godine kada dolazi do blagog rasta u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od 2016. do 2018. bilježi se povećanje netotonskih kilometara željezničkog prometa za 27%. Trend rasta u željezničkom prometu nastavljen je i u 2019. godini kada je ostvareno 2.911 milijuna ntkm, što je povećanje od 6,1% u odnosu na 2018. Unatoč tome, netotonski kilometri željezničkog prometa bili su u 2019. oko 4,3 puta manji u odnosu na cestovni

-

200

400

600

800

1.000

1.200

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

mil.

EU

R

Željeznica Cesta


22

promet. U prvih devet mjeseci 2020. godine ostvareno je 2.372 milijuna netotonskih kilometara što je povećanje od 11,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2019. godine Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Prijevoz putnika u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za putničke kilometre u razdoblju od 1991. do 2019. godine također ukazuju na dominantnost cestovnog prijevoza u odnosu na željeznički. Od 2008. do 2011. putnički kilometri cestovnog bili su oko 2 puta veći od istih u željezničkom prometu. Međutim, u 2011. i 2012. dolazi do velikog pada putničkih kilometara željezničkog prometa, dok cestovni promet bilježi rast. Uz ekonomsku krizu, glavni uzrok je prestanak subvencioniranja karata (ZET/HŽ) za radnike i đake u Gradu Zagrebu, zbog čega su se mnogi od njih odlučili samo na korištenje prijevoza ZET-a. U 2019. godini putnički kilometri željezničkog prometa bili su u padu za 3,2% u odnosu na 2018. te su oko 5,5 puta manji u odnosu na cestovni promet. Uslijed pandemije COVID-19 te potpune obustave putničkog prometa u travnju i dijelu ožujka i svibnja, u prvih devet mjeseci 2020. ostvareno je 333 milijuna putničkih kilometara što je pad od 38% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 2000.-2019. godine Izvor: Državni zavod za statistiku RH

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

mil.

ntk

m

Željeznica Cesta

-

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

mil.

pkm

Željeznica Cesta

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

23

4.2.

Že

ljezn

ički

pro

met

zem

alja

u o

kruž

enju

U na

stav

ku s

lijed

i pre

gled

ost

vare

nih

put

ničk

ih (p

km) i

net

oton

skih

kilo

met

ara

(ntk

m) p

ojed

inih

eur

opsk

ih ž

elje

znič

kih

prije

vozn

ika

te o

stva

reni

vla

k ki

lom

etri

poj

edin

ih

upra

vite

lja ž

elje

znič

ke in

fras

truk

ture

.

Zem

lja

Prije

vozn

ik

pkm

u m

iliju

nim

a

ntkm

u m

iliju

nim

a

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

BiH

Ž

FBH

30,4

40

,3

31,2

…

…

80

7 85

6 65

6 …

…

Ž

RS

9,4

15,6

11

,2

3,3

29,5

%

370

402

304

254

83,6

%

Bug

arsk

a

BD

Ž Ca

rgo

- -

- -

- 1.

830

2.23

1 1.

657

…

…

BD

Ž PP

14

77

1524

1.

166

…

…

- -

- -

-

BRC

-

- -

- -

898

405

301

…

…

Češ

ka

ČD

8.22

5 8.

685

6.51

4 4.

193

64,4

%

11.6

17

10.5

36

8.00

8 …

…

Hrv

atsk

a H

Ž Ca

rgo

- -

- -

- 1.

809

1.80

6 1.

309

1287

98

,3%

H

Ž PP

75

6 73

4 53

7 33

3 62

,0%

-

- -

- -

Mađ

arsk

a

GyS

EV

311

318

237

152

64,1

%

- -

- -

- G

ySEV

Ca

rgo

- -

- -

- 1.

296

1.27

7 94

4 97

2 10

3,0%

MAV

5.

515

5.47

9 4.

070

2.65

5 65

,2%

-

- -

- -

Nje

mač

ka

DB

AG

84.7

08

85.7

85

63.5

66

37.5

52

59,1

%

88.2

37

85.0

05

64.8

78

57.3

49

88,4

%

Rum

unjs

ka

CFR

Ca

lato

ri

4.93

2 5.

233

3.97

3 …

…

-

- -

- -

CFR

Mar

fa

- -

- -

-

4.60

1 3.

762

2.86

7 2.

058

71,8

%

Slo

vačk

a Ž

SSK

3.81

5 4.

004

3.00

6 …

…

-

- -

- -

ŽSS

K Ca

rgo

- -

- -

-

6.73

0 6.

070

4.68

3 3.

810

81,4

%

Slo

veni

ja

SŽ

656

698

524

315

60,1

%

4.39

0 4.

414

3.38

4 2.

906

85,9

%

Napo

men

a: n

tkm

ne

uklju

čuje

mas

e pr

evož

enih

str

anih

pra

znih

vag

ona;

pkm

i nt

km z

a D

B AG

obu

hvać

aju

prom

et u

nuta

r i i

zvan

Nje

mač

ke

Tabl

ica

1: O

stva

reni

put

ničk

i i n

etot

onsk

i kilo

met

ri e

urop

skih

žel

jezn

ički

h pr

ijevo

znik

a za

raz

dobl

je 2

017.

- 20

20. g

odin

e;

Izvo

r: U

IC

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

24

Zem

lja

Upr

avite

lj in

fras

truk

ture

putn

ički

vla

k km

u t

isuć

ama

te

reti

vlak

km

u t

isuć

ama

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

BiH

Ž

FBH

1.31

7 1.

230

909

…

…

1.99

0 1.

543

1.17

7 …

…

ŽRS

68

9 68

3 51

2 35

5 69

,3%

68

4 75

4 55

9 46

8 83

,7%

Bug

arsk

a N

RIC

21.0

87

21.1

10

15.8

20

…

…

8.02

6 8.

470

6.22

0 …

…

Češ

ka

SŽD

C 13

4.15

1 13

5.90

0 10

1.60

0 99

.650

98

,1%

38

.821

38

.900

29

.400

26

.376

89

,7%

Hrv

atsk

a H

Ž In

fra

15.2

48

15.3

40

11.4

93

9.09

8 79

,2%

6.

053

6.50

2 4.

717

5.19

9 11

0,2%

Mađ

arsk

a G

ySEV

6.

000

6.00

0 4.

500

4.50

0 10

0,0%

96

0 96

0 72

0 72

0 10

0,0%

MAV

77

.600

78

.280

58

.590

58

.460

99

,8%

22

.860

22

.010

16

.360

15

.550

95

,0%

Nje

mač

ka

DB

AG

827.

775

825.

062

617.

813

605.

311

98,0

%

257.

695

265.

393

200.

602

182.

618

91,0

%

Rum

unjs

ka

CFR

63

.181

63

.514

47

.927

…

…

22

.896

22

.951

17

.032

…

…

Slo

vačk

a Ž

SR

36.2

54

37.1

45

27.8

27

…

…

15.4

82

15.1

68

11.5

21

…

…

Slo

veni

ja

SŽ

9.98

5 9.

942

7.40

8 5.

946

80,3

%

9.64

0 9.

570

7.22

6 6.

579

91,0

%

Napo

men

a: v

lak

kilo

met

ri o

buhv

aćaj

u vl

akov

e sv

ih p

rije

vozn

ika

na m

reži

upr

avite

lja in

fras

truk

ture

Ta

blic

a 2:

Ost

vare

ni p

utni

čki v

lak

km i

tere

tni v

lak

km u

prav

itelja

infr

astr

uktu

re u

zem

ljam

a ok

ruže

nja

za r

azdo

blje

201

7.-2

020.

god

ine

Izvo

r: U

IC


25

4.3. Makroekonomska kretanja u RH

Pandemija COVID-19 tijekom 2020. dovela je do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica u RH i cijelome svijetu. Vlada RH iskoristila je stvoreni fiskalni prostor iz prethodnih godina za snažnu financijsku potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti, te se u 2021. očekuje gospodarski oporavak koji će se odraziti i na prihodnu stranu proračuna.

Nakon snažnog pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti u RH. Tako se u 2021. očekuje realni rast BDP-a od 5,0% te će ga pratiti rast od 3,4% u 2022. i 3,1% u 2023. godini. U ovoj godini očekuje se izražen negativan doprinos gospodarskom rastu kako od strane domaće potražnje, tako i od neto inozemne potražnje.

U narednom razdoblju očekuje se spori oporavak potrošačkog optimizma te kontinuirano smanjenje udjela osobne potrošnje u BDP-u.

Predviđa se i snažna dinamika bruto investicija u fiksni kapital kao rezultat izdašnih priljeva iz EU fondova, za koje se očekuje da će većinom biti usmjeravani u javne investicije, ali i zadržavanja povoljnih uvjeta financiranja.

Rast izvoza roba i usluga u srednjem roku očekuje se na nižim razinama, nego što je to bio slučaj u godinama nakon pristupanja EU, uslijed slabijeg kretanja inozemne potražnje za robama i uslugama.

U 2021. godini očekuje se ubrzanje inflacije na 0,8% kao posljedica povećanja cijene energije u uvjetima oporavka cijena nafte na svjetskim tržištima. U ostatku projekcijskog razdoblja inflacija će se zadržati na relativno niskim razinama.

Na razini čitave 2020. godine očekuje se pad broja zaposlenih od 1,4%, a administrativna stopa nezaposlenosti bilježit će povećanje od 9,3%. U iduće tri godine očekuje se oporavak zaposlenosti po stopi od 0,7% u 2021. te 1,4% u 2022. i 2023. godini. Istovremeno, očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na 7,2% u 2023., te da će bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama, nakon znatnog usporavanja u 2020. blago ubrzavati prema kraju promatranog razdoblja.

Pokazatelji za RH u % 2019. Projekcija

2020. 2021. 2022. 2023.

Bruto domaći proizvod, realni rast 2,9 (8,0) 5,0 3,4 3,1

Osobna potrošnja 3,5 (6,3) 4,5 3,0 2,7

Državna potrošnja 3,3 2,4 2,2 2,1 2,2

Bruto investicije u fiksni kapital 7,1 (6,1) 3,9 5,3 5,2

Izvoz roba i usluga 4,6 (24,7) 24,0 5,9 5,0

Uvoz roba i usluga 4,8 (17,6) 19,3 5,6 5,1

Indeks potrošačkih cijena, rast 0,8 0,2 0,8 1,2 1,3

Stopa nezaposlenosti (admin.) 7,6 9,3 9,0 7,6 7,2

Broj zaposlenih 2,3 (1,4) 0,7 1,4 1,4

Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2019.-2023. Izvor: Ministarstvo financija RH, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2021.-2023.


26

5. RESTRUKTURIRANJE

HŽ Infrastruktura od lipnja 2012. prolazi kroz proces restrukturiranja u kojem su implementirane određene mjere koje se uglavnom odnose na statusne promjene u društvu. Provedena su pripajanja i izdvajanja s ciljem povećanja efikasnosti i učinkovitosti HŽ Infrastrukture i tvrtki kćeri.

Osim statusnih promjena, u Grupi HŽ Infrastruktura značajno je smanjen broj zaposlenika, no smanjenje se provodilo isključivo na dobrovoljnoj bazi putem instrumenta poticajnih otpremnina.

Djelomično je provedeno i financijsko restrukturiranje u kojem su glavne mjere bile povećanje financiranja investicija bespovratnim sredstvima iz EU fondova te smanjenje troškova zaduženja kroz kreditiranje kod razvojnih banaka.

Kroz prethodno opisane mjere postignuta su djelomična poboljšanja, no dubinska promjena i transformacija Društva planira se postići u narednim godinama. Unutar Projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi, financiranog sredstvima Svjetske banke, pokrenuta je izrada dokumenta procjene potencijala restrukturiranja HŽ Infrastrukture čijom bi se implementacijom unaprijedila operativna učinkovitost i financijska održivost HŽ Infrastrukture, kao najvećeg pojedinačnog subjekta unutar javnog željezničkog sektora u Hrvatskoj. Početkom 2017. godine predmetni dokument prezentiran je resornom Ministarstvu i ostalim relevantnim dionicima.

Daljnje aktivnosti vezane za restrukturiranje HŽ Infrastrukture bit će definirane Pismom sektorske politike, koje je u završnoj fazi izrade. Pismo sektorske politike oslanja se na javne politike Vlade RH i preduvjet je za reforme i modernizaciju željezničkog sektora. U cijelosti je usklađen s ciljevima definiranima u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) i Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine koji pretpostavljaju sljedeće aktivnosti za postizanje ciljeva:

▪ poboljšanje financijske i operativne učinkovitosti željezničkih društava u državnom vlasništvu ▪ značajna javna ulaganja u održavanje i modernizaciju ključne željezničke infrastrukture ▪ redefiniranje opsega usluga u svrhu bolje učinkovitosti željezničkog sustava ▪ unapređenje funkcija koordinacije i planiranja u cijelom prometnom sektoru.

U razdoblju 2021.-2025. godine HŽ Infrastruktura će aktivno nastaviti proces restrukturiranja sukladno provedbenom planu mjera i aktivnosti reforme željezničkog sektora definiranim u Pismu sektorske politike.


27

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA

HŽ Infrastruktura je jedini upravitelj željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj sa zadaćom izgradnje, održavanja i upravljanja željezničkom mrežom u Republici Hrvatskoj, te pruža usluge dodjele trase vlakova, kao i sve druge željezničke usluge koje su potrebne za obavljanje prijevoza robe i putnika. Usluge pristupa željezničkoj mreži izvedene su iz potražnje prijevoznika kao korisnika željezničke mreže.

Planirane aktivnosti na održavanju, obnovi, modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture usklađene su s trenutno poznatim i realnim izvorima financiranja tih aktivnosti.

Najznačajniji elementi financijskih projekcija plana poslovanja za razdoblje 2021.-2025. godine su:

UKUPNI PRIHODI za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u iznosu od 6.310,43 milijuna kuna od kojih se 4.581,00 milijuna kuna odnosno 72,6% odnosi na prihode iz sredstava Državnog proračuna, 952,07 milijuna kuna ili 15,1% na prihode koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu, te 757,86 milijuna kuna na ostale poslovne prihode i 19,5 milijuna kuna na financijske prihode.

UKUPNI RASHODI za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u iznosu od 6.308,02 milijuna kuna od kojih operativni rashodi iznose 5.945,24 milijuna kuna ili 94,2%, a 5,8% ili 362,78 milijuna kuna ostali rashodi od kojih su obračunski rashodi (amortizacija, vrijednosno usklađenje, rezerviranje troškova i rizika) planirani u iznosu od 342,92 milijuna kuna i 19,8 milijuna kuna iznose planirani financijski rashodi.

FINANCIJSKI REZULTAT - U razdoblju 2021.-2025. godine planira je ukupna dobit razdoblja u iznosu od 2,42 milijuna kuna.

BROJ ZAPOSLENIH - Na kraju planiranog razdoblja, 2025. godine HŽ Infrastruktura planira zapošljavati 4.212 radnika što je u odnosu na stanje radnika na dan 31.10.2020. godine manje za 729 radnika. INVESTICIJE – Investicijske aktivnosti u razdoblju od 2021.-2025. planirane su u ukupnom iznosu od 14.230,4 milijuna kuna, od čega se 31,2% odnosno 4.435,89 milijuna kuna odnosi na projekte obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture, a 68,8% ili 9.794,51 milijun kuna na projekte izgradnje novih pruga i kolosijeka. Od ukupno planiranih investicija, na projekte sufinancirane iz sredstava EU fondova odnosi se 74,9% odnosno 10.664,9 milijuna kuna.

Najznačajniji EU projekti u razdoblju 2021.-2025. godine su:

▪ rekonstrukcija postojećeg (38,2) i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci (38,2

km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo ▪ nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,7 km) ▪ modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,9 km), pruga Zaprešić – Čakovec ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica – DG (42,6

km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac (44 km), pruga Zagreb GK - Rijeka


28

▪ izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (27,5 km), pruge Zagreb GK – Rijeka

▪ modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Oštarije – Škrljevo ▪ izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK -

Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km) ▪ povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica ▪ izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani - Vinkovci ▪ unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište ▪ modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb GK – Hrvatski Leskovac – izrada dokumentacije ▪ osiguravanje i modernizacija uređaja osiguranja na 95 ŽCP-a ▪ poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i

tehničke kontrole

KREDITNA ZADUŽENJA – Namjena kreditnih zaduženja najvećim dijelom je financiranje investicija u željezničku infrastrukturu odnosno opreme u funkciji održavanja željezničke infrastrukture. Sukladno Planu investicija za razdoblje 2021.-2025. godine planirano je korištenje postojećih kreditnih zaduženja: kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 179,07 milijuna kuna, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 96,3 milijuna kuna, kredita OTP banke od 70,0 milijuna kuna i kredita HBOR u iznosu od 90,77 milijuna kuna, te novih kreditnih zaduženja koja su planirana u iznosu od 2.200,00 milijuna kuna za cjelokupno planirano razdoblje. Također, financiranje otpremnina planirano je iz sredstava IBRD kredita.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

29

7. PO

KAZA

TELJ

I RA

DA

Opi

s Je

dini

ca

mje

re

2019

.

2020

.

Plan

O

stva

renj

e 1-

10

Reba

lans

pl

ana

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Broj

kilo

met

ara

obno

ve, m

oder

niza

cije

i no

voiz

građ

enih

že

ljezn

ički

h pr

uga

- km

obn

ove

i m

oder

niza

cije

km

26

,99

3,76

20

,74

75,9

8 65

,39

54,3

7 34

,86

82,0

3

- km

nov

oizg

rađe

nih

prug

a (k

olos

ijeka

otv

or. p

ruga

) km

33

,47

0,0

0 -

-

15,5

5 51

,43

28,2

2 68

,02

Zaka

šnje

nje

na 1

00 v

lak

km

- pu

tnič

kih

vlak

ova

min

4

4 4

4 4

4 4

4

- te

retn

ih v

lako

va

min

14

0 1

35

132

132

132

132

120

90

Pros

ječn

a do

pušt

ena

infr

astr

uktu

rna

brzi

na p

ruga

- na

pru

gam

a u

upor

abi

km/h

79

,05

79,0

5 78

,50

77,5

77

,5

78,5

78

,5

80,5

- na

uku

pnoj

dul

jini m

reže

km

/h

74,5

2 7

4,52

74

,00

73,5

73

,5

74,5

74

,5

77,0

Broj

osi

gura

nih

želje

znič

ko c

esto

vnih

pri

jela

za

broj

3

0

10

30

25

30

30

30

Pukn

uće

varo

va i

trač

nica

- br

oj

broj

82

60

79

75

75

70

70

69

- vr

ijem

e ot

klan

janj

a sa

ti 16

4 1

20

158

150

150

140

140

138

Kvar

ovi n

a si

gnal

no s

igur

nosn

im u

ređa

jima

- br

oj

broj

14

.567

11

.000

16

.500

17

.500

17

.500

18

.000

18

.000

18

.000

- vr

ijem

e ot

klan

janj

a sa

ti 23

.637

1

7.34

3 22

.000

22

.000

21

.500

22

.000

22

.000

22

.000

Kvar

ovi n

a te

leko

mun

ikac

ijski

m u

ređa

jima

- br

oj

broj

84

3 68

0 1.

100

1.05

0 1.

050

1.00

0 1.

000

1.00

0

- vr

ijem

e ot

klan

janj

a sa

ti 9.

534

3.65

3 6.

000

5.50

0 5.

500

5.00

0 5.

000

5.00

0

Kvar

ovi n

a st

abiln

im p

ostr

ojen

jima

elek

trov

uče

- br

oj

broj

48

3 32

9 45

0 50

0 50

0 50

0 50

0 50

0

- vr

ijem

e be

z na

pons

kog

stan

ja K

M

sati

308

156

35

0 40

0 40

0 40

0 40

0 40

0

Tabl

ica

4: N

atur

alni

pok

azat

elji

rada

HŽ

infr

astr

uktu

re

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

30

8. N

ATU

RALN

A PR

OD

UKT

IVN

OST

Ra

cion

aliz

acijo

m p

oslo

vanj

a te

uvo

đenj

em n

ovih

teh

nolo

gija

rad

a pr

edvi

đaju

se

pozi

tivni

rez

ulta

ti ko

ji se

mog

u is

kaza

ti br

ojem

rad

nika

po

km p

ruge

, ka

o i

broj

em

radn

ika

po v

lak

kilo

met

rim

a.

Broj

rad

nika

po

km p

ruge

U ra

zdob

lju o

d 20

07.

godi

ne,

kada

je H

Ž In

fras

truk

tura

osn

ovan

a, d

o da

nas

broj

ra

dnik

a po

km

pru

ge s

man

jen

je z

a ok

o 30

%. U

pla

nira

nom

raz

dobl

ju p

rojic

iran

o je

dod

atno

sm

anje

nje

broj

a za

posl

enik

a št

o će

rez

ultir

ati s

man

jenj

em p

okaz

atel

ja

od o

ko 1

4% n

a kr

aju

plan

skog

raz

dobl

ja u

odn

osu

na 2

020.

god

inu,

te

će u

202

5.

godi

ni b

roj r

adni

ka p

o ki

lom

etru

pru

ge iz

nosi

ti 1,

609.

*Reb

alan

s pl

ana

Gra

fikon

5. B

roj r

adni

ka p

o km

pru

ge

Vlak

km

po

radn

iku

Vlak

km

po

radn

iku

u pl

anir

anoj

202

1. g

odin

i već

i su

za o

ko 1

7% u

odn

osu

na R

ebal

ans

2020

. go

dine

, št

o je

rez

ulta

t pl

anir

anog

pov

ećan

ja v

lak

kilo

met

ara

u 20

21. g

odin

i za

oko

14%

uz

isto

vrem

eno

sman

jenj

e uk

upno

g br

oja

radn

ika

za 3

%. U

nare

dnim

god

inam

a pl

ansk

og r

azdo

blja

vla

k km

po

rad

niku

im

at ć

e uz

lazn

i tr

end

te j

e pr

ojic

iran

o da

će

na k

raju

202

5.

godi

ne taj

om

jer

izno

siti

5.65

1:1.

*Reb

alan

s pl

ana

Gra

fikon

6. V

lak

km p

o ra

dnik

u

3.98

94.

053

4.23

04.

362

4.40

54.

330

4.04

9

4.73

44.

913

5.17

25.

466

5.65

1

2014

.20

15.

2016

.20

17.

2018

.20

19.

2020

.*Pl

an20

21.

Plan

2022

.Pl

an20

23.

Plan

2024

.Pl

an20

25.

Vlak

km

po

radn

iku

1,95

71,

931

1,88

81,

850

1,85

61,

927

1,88

41,

846

1,79

71,

724

1,64

81,

609

2014

.20

15.

2016

.20

17.

2018

.20

19.

2020

.*Pl

an20

21.

Plan

2022

.Pl

an20

23.

Plan

2024

.Pl

an20

25.

Broj

rad

nika

po

km p

ruge


31

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE

Financijske projekcije HŽ Infrastrukture za razdoblje 2021.-2025. godine temelje se na usvojenim Financijskim planom za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu, te na operativnim planovima organizacijskih jedinica, kako operativnih tako i sektora podrške i ureda.

Financiranje investicija EU sredstvima i kreditima razvojnih banaka otvara problem statusa povezanog društava u vlasništvu HŽ Infrastrukture odnosno prihvatljivosti troškova koje na tim projektima ostvaruju povezana društva. Naime, povezana društva, zbog sukoba interesa, ne mogu izvoditi radove na projektima željezničke infrastrukture koji su sufinanciranim EU sredstvima odnosno financirani sredstvima međunarodnih razvojnih banaka. Budući da je ključni izvođač radova na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture povezano društvo Pružne građevine, a s obzirom na planirane izvore financiranja i temeljna načela koja proizlaze iz načina financiranja, HŽ Infrastruktura ima potrebu i obvezu riješiti status povezanog društva. S ciljem rješavanja statusa, HŽ Infrastruktura sagledala je prednosti postojećeg modela poslovanja, te razmotrila različite modele rješavanja statusa, te je na posljetku odlučeno da je najprihvatljivije rješenje da se dio organizacijske cjeline – poslovno područje Održavanje pripoji HŽ Infrastrukturi. U prilog tom rješenju je i činjenica da je održavanje željezničke infrastrukture dio osnovne djelatnosti HŽ Infrastrukture i iznimno je važno zadržati kontrolu nad ovim procesom jer bi u slučaju eksternalizacije djelatnosti održavanja, moglo doći do ugrožavanja neometanog odvijanja prometa i sigurnosti na pruzi. Poslovno područje Održavanje i dio Mehanizacije je do 2013. bilo sastavni dio HŽ Infrastrukture, kada je uslijed organizacijskih promjena pripojeno Pružnim građevinama u cilju objedinjavanja poslova izvođenja radova u jednoj tvrtki.

Budući da je HŽ Infrastruktura tijekom 2018. godine zatražila suglasnost Skupštine HŽ Infrastrukture za predmetno pripajanje, a da do dana sastavljanja ovog dokumenta nije dobivena suglasnost, financijske projekcije Računa dobiti i gubitka za planirano razdoblje izrađene su bez projekcije pripajanja dijela društva Pružne građevine.

Također, Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu za koji je na prijedlog Vlade RH, Sabor RH dao suglasnost na sjednici održanoj dana 25. studenog 2020. godine, izrađen je bez projekcije pripajanja dijela Pružnih građevina. Stoga, i ovaj srednjoročni plan poslovanja izrađen je bez pripajanja Pružnih građevina.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

32

9.1.

R

ačun

dob

iti i

gubi

tka

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

Prih

odi o

d pr

odaj

e 19

0,39

176,

93

142,

21

80,4

%

18

5,58

18

9,09

19

0,50

19

2,60

19

4,30

Prih

odi i

z pr

orač

una

RH

913,

01

90

7,50

73

8,30

81

,4%

853,

00

923,

00

932,

00

932,

00

932,

00

Ost

ali p

oslo

vni p

riho

di

215,

01

14

6,50

11

2,57

76

,8%

162,

37

150,

50

152,

00

151,

00

151,

00

POSL

OVN

I PR

IHO

DI

1.31

8,41

1.23

0,93

99

3,07

80

,7%

1.20

0,95

1.

262,

59

1.27

4,50

1.

275,

60

1.27

7,30

Mat

erija

lni t

rošk

ovi

350,

42

35

1,00

24

7,63

70

,5%

350,

56

374,

00

374,

00

367,

00

369,

00

Troš

kovi

rad

nika

71

1,72

712,

83

577,

86

81,1

%

70

2,84

72

7,00

73

9,00

74

8,00

74

8,00

Otp

rem

nine

15

,37

8,

00

6,44

80

,5%

6,00

8,

00

8,00

8,

00

8,00

Nem

ater

ijaln

i tro

škov

i 57

,85

63

,90

43,6

5 68

,3%

61,8

5 65

,00

65,0

0 64

,00

64,0

0

Naba

vna

vrije

dnos

t pr

odan

og m

ater

ijala

8,

00

6,

00

3,74

62

,3%

6,00

8,

00

8,00

8,

00

8,00

Ost

ali p

oslo

vni r

asho

di

20,2

7

11,0

0 7,

59

69,0

%

10

,00

10,0

0 10

,00

10,0

0 10

,00

Reze

rvir

anje

tro

škov

a i r

izik

a 40

,52

10

,00

0,00

0,

0%

10

,00

10,0

0 10

,00

10,0

0 10

,00

Vrije

dnos

no u

skla

đenj

e kr

atko

traj

ne im

ovin

e 65

,55

30

,00

0,04

0,

1%

13

,00

20,0

0 20

,00

20,0

0 20

,00

POSL

OVN

I RA

SHO

DI

1.

269,

70

1.

192,

73

886,

95

74,4

%

1.

160,

24

1.22

2,00

1.

234,

00

1.23

5,00

1.

237,

00

EBIT

DA

48,7

1

38,2

0 10

6,12

27

7,8%

40,7

1 40

,59

40,5

1 40

,60

40,3

1

Amor

tizac

ija

41,1

3

40,0

0 29

,51

73,8

%

40

,00

40,0

0 40

,00

40,0

0 40

,00

Rezu

ltat

posl

ovni

h ak

tivno

sti (

EBIT

) 7,

58

(1

,80)

76

,61

-

0,

71

0,59

0,

51

0,60

0,

31

Fina

ncijs

ki p

riho

di

3,91

8,00

13

,03

162,

9%

3,

50

4,00

4,

00

4,00

4,

00

Fina

ncijs

ki r

asho

di

11,0

3

6,00

6,

03

100,

5%

3,

80

4,00

4,

00

4,00

4,

00

Rezu

ltat

finan

cijs

kih

aktiv

nost

i (7

,12)

2,00

7,

00

350,

0%

-0

,30

0,00

0,

00

0,00

0,

00

Dob

it/gu

bita

k ra

zdob

lja

0,47

0,20

83

,61

41.8

05,0

%

0,

41

0,59

0,

51

0,60

0,

31

Tabl

ica

5. R

ačun

dob

iti i

gubi

tka

Za r

azdo

blje

202

1.-2

025.

god

ine

plan

iran

o je

pos

lova

nje

s ur

avno

teže

nim

pri

hodi

ma

i ras

hodi

ma,

skl

adno

čl.

21. Z

akon

a o

želje

znic

i.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

33

Plan

pri

hod

a

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

UKU

PNI

PRIH

OD

I 1.

223,

07

1.

238,

93

1.00

6,10

81

,21%

1.20

4,45

1.

266,

59

1.27

8,50

1.

279,

60

1.28

1,30

POSL

OVN

I PR

IHO

DI

1.

212,

81

1.

230,

93

993,

07

80,6

8%

1.

200,

95

1.26

2,59

1.

274,

50

1.27

5,60

1.

277,

30

PRIH

OD

I O

D P

ROD

AJE

182,

72

17

6,93

14

2,21

80

,38%

185,

58

189,

09

190,

50

192,

60

194,

30

Prih

odi o

d pr

užan

ja ž

elje

znič

kih

uslu

ga

146,

93

13

7,70

11

1,94

81

,29%

147,

68

148,

89

150,

10

151,

40

152,

70

M

inim

alni

pri

stup

ni p

aket

11

4,90

111,

33

91,4

9 82

,18%

119,

22

120,

50

121,

80

123,

20

124,

40

Na

knad

e za

rez

ervi

ranj

e ka

paci

teta

0,

79

0,

69

0,68

98

,41%

0,75

0,

80

0,80

0,

80

0,80

Gar

ažir

anje

i ko

rišt

enje

vag

a

2,20

3,00

2,

11

70,3

9%

2,

60

2,60

2,

60

2,60

2,

60

M

anev

rira

nje

18

,04

13

,99

11,5

7 82

,7%

16,6

0 16

,40

16,3

0 16

,20

16,2

0

Pr

odaj

a pu

tnič

kih

kara

ta

1,05

0,21

0,

21

100,

7%

-

-

-

-

-

Pr

atnj

a te

retn

ih p

ošilj

aka

0,24

0,12

0,

25

212,

0%

0,

30

0,30

0,

30

0,30

0,

30

Ko

rišt

enje

put

ničk

ih k

olod

vora

9,

71

8,

36

5,63

67

,3%

8,20

8,

29

8,30

8,

30

8,40

Prih

odi o

d ne

kret

nina

21

,42

24

,53

20,5

6 83

,8%

21,0

0 21

,00

21,2

0 22

,00

22,4

0

Ost

ali p

riho

di o

d pr

odaj

e 8,

89

7,

70

5,96

77

,4%

8,90

9,

20

9,20

9,

20

9,20

Pr

ihod

od

najm

a op

tičko

g ka

bela

1,

27

2,

00

0,57

28

,4%

1,50

1,

50

1,50

1,

50

1,50

Pr

ihod

i od

uslu

ga I

nfor

mat

ike

5,61

3,80

3,

91

103,

0%

1,

80

1,80

1,

80

1,80

1,

80

Pr

ihod

i od

TK u

slug

a

0,96

0,90

0,

74

81,8

%

0,

60

0,60

0,

60

0,60

0,

60

Pr

ihod

i od

zaku

pa m

ehan

izac

ije

0,12

0,30

0,

16

52,7

%

4,

30

4,30

4,

30

4,30

4,

30

Pr

ihod

i od

spor

edne

dje

latn

osti

0,

93

0,

70

0,58

83

,0%

0,70

1,

00

1,00

1,

00

1,00

Prih

odi o

d pr

odaj

e ro

be i

mat

erija

la

5,48

7,00

3,

75

53,6

%

8,

00

10,0

0 10

,00

10,0

0 10

,00

PRIH

OD

I IZ

PRO

RAČU

NA R

H 89

8,91

907,

50

738,

30

81,4

%

85

3,00

92

3,00

93

2,00

93

2,00

93

2,00

Sred

stva

DP

za u

prav

ljanj

e že

lj.in

fras

truk

turo

m.,

orga

niza

ciju

i re

gula

ciju

žel

jezn

ičko

g pr

omet

a 44

2,90

445,

00

371,

75

83,5

%

44

6,00

45

0,00

45

0,00

45

0,00

45

0,00

Sre

dstv

a D

P od

tro

šari

na (2

0 lip

a)

456,

01

46

2,50

36

6,55

79

,3%

407,

00

473,

00

482,

00

482,

00

482,

00

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

34

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

OST

ALI

POSL

OVN

I PR

IHO

DI

131,

18

14

6,50

11

2,57

76

,8%

162,

37

150,

50

152,

00

151,

00

151,

00

Pr

ihod

i od

alik

votn

og d

ijela

am

ortiz

acije

34

,43

34

,00

25,8

2 75

,9%

34,0

0 34

,00

34,0

0 34

,00

34,0

0

Pr

ihod

i od

vlas

titog

rad

a na

inve

stic

ijam

a-CE

F 2,

52

4,

50

0,

0%

7,

00

8,00

9,

00

10,0

0 10

,00

O

stal

i pri

hodi

od

vlas

titog

rad

a na

inve

stic

ijam

a 1,

28

2,

30

5,20

22

6,2%

2,30

2,

50

3,00

3,

00

3,00

O

stal

i pri

hodi

92

,95

10

5,70

81

,55

77,2

%

11

9,07

10

6,00

10

6,00

10

4,00

10

4,00

FINA

NCIJ

SKI

PRIH

OD

I 10

,26

8,

00

13,0

3 16

2,9%

3,50

4,

00

4,00

4,

00

4,00

Tabl

ica

6: A

nalit

ički

pre

gled

uku

pnih

pri

hoda

Gra

fikon

7. S

truk

tura

pos

lovn

ih p

riho

da

898,

990

7,5

738,

385

3,0

923,

093

2,0

932,

093

2,0

182,

717

6,9

142,

2

185,

618

9,1

190,

519

2,6

194,

3

131,

214

6,5

112,

6

162,

415

0,5

152,

015

1,0

151,

0

0,0

200,

0

400,

0

600,

0

800,

0

1.00

0,0

1.20

0,0

1.40

0,0

2019

.Re

bala

ns p

lana

2020

.O

stva

renj

e 1

-10/

2020

.Pl

an 2

021.

Plan

202

2.Pl

an 2

023.

Plan

202

4.Pl

an 2

025.

Stru

ktur

a po

slov

nih

prih

oda

izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Ost

ali p

oslo

vni p

riho

di

Prih

odi o

d pr

odaj

e

Prih

odi i

z pr

orač

una


35

Plan ukupnih prihoda za razdoblje 2021.-2025. godine iznosi ukupno 6.310,43 milijuna kuna od čega se na poslovne prihode odnosi 99,7% ukupno planiranih prihoda.

Planirani poslovni prihodi za razdoblje 2021.-2025. godine iznose 6.290,93 milijuna kuna i najvećim dijelom odnose se na prihode iz državnog proračuna koji su planirani u ukupnom iznosu od 4.572,00 milijuna kuna i čine 72,7% ukupnih prihoda planiranog razdoblja.

Prihodi od prodaje obuhvaćaju prihode koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu i planirani su u ukupnom iznosu od 952,06 milijuna kuna od kojih:

▪ prihodi od pružanja željezničkih usluga iznose 750,76 milijuna kuna odnosno 78,9% ▪ prihodi od nekretnina iznose 107,60 milijuna kuna ili 11,3% ▪ ostali prihodi od prodaje iznose 45,7 milijuna kuna ili 4,8% ▪ prihodi od prodaje materijala i robe iznose 48,0 milijuna kuna ili 5,0%

Prihodi iz sredstava Državnog proračuna planirani su sukladno Financijskom planu HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu temeljem odobrenih limitima po pozicijama Državnog proračuna. Za 2024. i 2025. godinu predmetni prihodi planirani su na nivou odobrenih limita za 2023. godinu. Od ukupno planiranih prihoda iz sredstava Državnog proračuna, 50,9% odnosno 2.326,0 milijuna kuna odnosi se na sredstva od trošarina (naknada u cijeni goriva) i 49,1% ili 2.246,0 milijuna kuna na sredstva za upravljanje željezničkom infrastrukturom, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa.

Ostali poslovni prihodi, osim prihoda od alikvotnog dijela amortizacije za sredstva financirana iz Državnog proračuna i prihoda od vlastitog rada na investicijskim projektima, obuhvaćaju i prihode od kasacije i demontaže, prodaje imovine, prihode od naknade šteta, viškova, kašnjenja, kasa-skonta te prihode od ukidanja rezerviranja za troškove i rizike i prihode od ukidanja vrijednosno usklađenih potraživanja od kupaca i zaliha. Ostali poslovni prihodi za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u ukupnom iznosu od 766,87 milijuna kuna.

Planirani financijski prihodi za razdoblje 2021.-2025. godine iznose 19,50 milijuna kuna i odnose se na prihode od zateznih kamata, te ne uključuju prihode od pozitivnih tečajnih razlika.

Plan rashoda

Ukupni rashodi za razdoblje 2021.-2025. godine planirani su u iznosu od 6.308,02 milijuna kuna od kojih se 6.288,22 milijuna kuna odnosi na pozicije poslovnih rashoda odnosno 19,80 milijuna kuna na financijske rashode.

Poslovni rashodi prema pozicijama planirani su kako slijedi:

▪ materijalni troškovi i usluge u iznosu od 1.834,56 milijuna kuna ili 29,2% ▪ troškovi radnika (uključujući i otpremnine) u iznosu od 3.702,84 milijuna kuna ili 58,9% ▪ nematerijalni troškovi u iznosu od 319,85 milijuna kuna ili 5,1% ▪ nabavna vrijednost prodanog materijala i robe u iznosu od 38,00 milijuna kuna ili 0,6% ▪ ostali rashodi (ostali troškovi, amortizacija, rezerviranja, vrijednosna usklađenja) u iznosu od

392,98 milijuna kuna ili 6,2%

Planirani financijski rashodi obuhvaćaju troškove po osnovi kamata i naknada, a obračunski rashodi temeljem negativnih tečajnih razlika nisu uključeni u planirane pozicije.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

36

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

UKU

PNI

RASH

OD

I 1.

321,

86

1.

238,

73

922,

49

74,5

%

1.

204,

04

1.26

6,00

1.

278,

00

1.27

9,00

1.

281,

00

POSL

OVN

I RA

SHO

DI

1.31

0,83

1.23

2,73

91

6,46

74

,3%

1.20

0,24

1.

262,

00

1.27

4,00

1.

275,

00

1.27

7,00

Mat

erija

lni t

rošk

ovi i

usl

uge

350,

42

35

1,00

24

7,63

70

,5%

350,

56

374,

00

374,

00

367,

00

369,

00

Troš

kovi

mat

erija

la i

reze

rvni

h di

jelo

va

59,4

0

75,0

0 57

,12

76,2

%

67

,50

80,0

0 80

,00

79,0

0 79

,00

Troš

kovi

ene

rgije

31

,85

36

,00

22,3

0 61

,9%

35,0

0 36

,00

36,0

0 37

,00

37,0

0

Troš

kovi

uslug

a 25

9,17

240,

00

168,

21

70,1

%

24

8,06

25

8,00

25

8,00

25

1,00

25

3,00

Troš

kovi

rad

nika

71

1,72

712,

83

577,

86

81,1

%

70

2,84

72

7,00

73

9,00

74

8,00

74

8,00

Plać

e s

pore

zim

a i d

opri

nosi

ma

664,

87

66

5,80

54

9,75

82

,6%

660,

00

680,

00

690,

00

700,

00

700,

00

Ispl

ata

plać

a po

sud

skim

spo

rovi

ma

1,0

0

0,0%

Nakn

ade

radn

icim

a 46

,85

46

,03

28,1

1 61

,1%

42,8

4 47

,00

49,0

0 48

,00

48,0

0

Otp

rem

nine

15

,37

8,

00

6,44

80

,5%

6,00

8,

00

8,00

8,

00

8,00

Nem

ater

ijaln

i tro

škov

i 57

,85

63

,90

43,6

5 68

,3%

61,8

5 65

,00

65,0

0 64

,00

64,0

0

Pore

zi, d

opri

nosi

i na

knad

e ko

ji ne

ovi

se o

rez

ult.

49,6

9

45,0

0 33

,03

73,4

%

53

,13

55,8

0 55

,80

54,9

7 54

,97

Ost

ali n

emat

erija

lni t

rošk

ovi

8,16

18,9

0 10

,62

56,2

%

8,

72

9,20

9,

20

9,03

9,

03

Amor

tizac

ija

41,1

3

40,0

0 29

,51

73,8

%

40

,00

40,0

0 40

,00

40,0

0 40

,00

Naba

vna

vrije

dnos

t pr

odan

og m

ater

ijala

8,

00

6,

00

3,74

62

,3%

6,00

8,

00

8,00

8,

00

8,00

Ost

ali p

oslo

vni r

asho

di

20,2

7

11,0

0 7,

59

69,0

%

10

,00

10,0

0 10

,00

10,0

0 10

,00

Man

jkov

i, št

ete,

pen

ali

10,1

5

6,00

3,

76

62,7

%

5,

01

5,01

5,

01

5,01

5,

01

Suds

ki i

adm

inis

trat

ivni

tro

škov

i 6,

03

3,

00

2,46

82

,0%

2,98

2,

98

2,98

2,

98

2,98

Nakn

adno

utv

rđen

i ras

hodi

iz p

reth

odni

h go

dina

0,

78

0,

50

0,35

70

,0%

0,39

0,

39

0,39

0,

39

0,39

Ost

ali p

oslo

vni r

asho

di

3,31

1,50

1,

02

68,0

%

1,

63

1,63

1,

63

1,63

1,

63

Reze

rvir

anje

tro

škov

a i r

izik

a

40,5

2

10,0

0 0,

00

0,0%

10,0

0 10

,00

10,0

0 10

,00

10,0

0

Reze

rvir

anja

za

suds

ke s

poro

ve

8,58

9,00

0,0%

8,23

8,

23

8,23

8,

23

8,23

Reze

rvir

anja

za

neis

kori

šten

e go

dišn

je o

dmor

e 24

,75

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

37

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

Reze

rvir

anja

za

otpr

emni

ne

5,78

1,00

0,0%

1,77

1,

77

1,77

1,

77

1,77

Ost

ala

reze

rvir

anja

1,

41

Vrije

dnos

no u

skla

đenj

e kr

atko

traj

ne im

ovin

e 65

,55

30

,00

0,04

0,

1%

13

,00

20,0

0 20

,00

20,0

0 20

,00

Potr

aživ

anja

od

kupa

ca

65,5

5

30,0

0 0,

04

0,1%

13,0

0 20

,00

20,0

0 20

,00

20,0

0

FINA

NCIJ

SKI

RASH

OD

I 11

,03

6,

00

6,03

10

0,4%

3,80

4,

00

4,00

4,

00

4,00

Ugov

oren

e ka

mat

e i n

akna

de

3,42

2,50

1,

97

78,6

%

1,

80

2,00

2,

00

2,00

2,

00

Zate

zne

kam

ate

7,10

2,00

2,

15

107,

5%

2,

00

2,00

2,

00

2,00

2,

00

Nega

tivne

teč

ajne

raz

like

0,51

1,50

1,

91

127,

3%

Tabl

ica

7: A

nalit

ički

pre

gled

uku

pnih

ras

hoda

727,

172

0,8

584,

3070

8,8

735,

074

7,0

756,

075

6,0

350,

435

1,0

247,

6

350,

637

4,0

374,

036

7,0

369,

0

244,

316

0,9

84,6

138,

815

3,0

153,

015

2,0

152,

0

0,0

200,

0

400,

0

600,

0

800,

0

1.00

0,0

1.20

0,0

1.40

0,0

2019

.Re

bala

ns p

lana

2020

.O

stva

renj

e1-

10/2

020.

Plan

202

1.Pl

an 2

022.

Plan

202

3.Pl

an 2

024.

Plan

202

5.

Stru

ktur

a po

slov

nih

rash

oda

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Ost

ali t

rošk

ovi

Troš

kovi

mat

erija

lai u

slug

a

Troš

kovi

rad

nika

Gra

fikon

8:

Stru

ktur

a po

slov

nih

rash

oda

(ukl

juči

vo i

otpr

emni

ne)

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

38

9.2.

B

ilanc

a

U st

rukt

uri p

lani

rane

Bila

nce

nem

a zn

ačaj

nih

prom

jena

. Uku

pna

plan

iran

a im

ovin

a HŽ

Inf

rast

rukt

ure

na k

raju

pla

nira

nog

razd

oblja

izno

si 2

5.39

2,40

mili

juna

kun

a, o

d če

ga j

e 94

,3%

dug

otra

jna

imov

ina

koja

je

ujed

no g

otov

o u

cije

lost

i im

ovin

a Ja

vnog

dob

ra.

Plan

iran

e uk

upne

obv

eze

najv

ećim

dije

lom

odn

ose

na o

bvez

e pr

ema

Min

ista

rstv

u fin

anci

ja z

a pl

aćen

e do

spje

le o

bvez

e po

kre

ditim

a na

mije

njen

ih z

a fin

anci

ranj

e in

vest

icija

u ž

elje

znič

ku i

nfra

stru

ktur

u i

novi

h kr

editn

ih z

aduž

enja

za

finan

cira

nje

inve

stic

ija. P

ozic

ija o

dgođ

eno

plać

anje

tro

škov

a i p

riho

d bu

duće

g ra

zdob

lja n

ajve

ćim

dije

lom

odn

osi s

e na

drž

avne

i EU

pot

pore

vez

ane

za m

oder

niza

ciju

že

ljezn

ica,

obr

ačun

ate

obve

ze z

a pr

odan

e st

anov

e te

bes

povr

atna

sre

dstv

a za

pro

jekt

e fin

anci

rane

iz I

nstr

umen

ata

za p

ovez

ivan

je E

urop

e (C

EF).

Nazi

v po

zici

je

Stan

je n

a da

n 31

.12.

2019

.

20

20.

Pl

an

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

O

stva

renj

e 1-

10

Ost

vare

nje

/P

lan

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

DU

GO

TRAJ

NA I

MO

VIN

A

12.4

82,9

5

13.4

35,0

0 13

.161

,79

98,0

%

14

.784

,40

17.1

36,2

0 19

.200

,40

22.0

30,4

0 24

.375

,40

Nem

ater

ijaln

a im

ovin

a

30,8

2

40,0

0 29

,51

73,8

%

32

,00

29,8

0 30

,00

80,0

0 85

,00

Mat

erija

lna

imov

ina

12.3

73,4

3

13.2

53,0

0 13

.052

,39

98,5

%

14

.654

,40

17.0

28,4

0 19

.095

,40

21.8

75,4

0 24

.215

,40

Fina

ncijs

ka im

ovin

a

61,8

3

125,

00

61,8

3 49

,5%

80,0

0 60

,00

60,0

0 60

,00

60,0

0 Po

traž

ivan

ja

16,8

7

17,0

0 18

,06

106,

3%

18

,00

18,0

0 15

,00

15,0

0 15

,00

KRAT

KOTR

AJNA

IM

OVI

NA

880,

07

69

2,20

74

5,16

10

7,7%

793,

20

846,

00

1.04

6,00

1.

068,

00

1.00

8,00

Za

lihe

12

8,96

134,

50

145,

46

108,

1%

13

2,00

18

0,00

15

0,00

20

0,00

16

0,00

Po

traž

ivan

ja

253,

22

32

4,30

31

1,66

96

,1%

325,

00

250,

00

260,

00

260,

00

240,

00

Fina

ncijs

ka im

ovin

a

8,22

8,20

8,

44

102,

9%

8,

20

8,00

8,

00

8,00

8,

00

Nova

c u

banc

i i b

laga

jni

489,

67

22

5,20

27

9,60

12

4,2%

328,

00

408,

00

628,

00

600,

00

600,

00

PLAĆ

ENI

TRO

ŠKO

VI B

UD. R

AZD

. I O

BRAČ

. PRI

HOD

I 9,

00

9,

00

10,8

0 12

0,0%

9,00

9,

00

9,00

9,

00

9,00

UKU

PNO

AKT

IVA

13

.372

,02

14

.136

,20

13.9

17,7

5 98

,5%

15.5

86,6

0 17

.991

,20

20.2

55,4

0 23

.107

,40

25.3

92,4

0

KAPI

TAL

I RE

ZERV

E

8.12

8,53

8.27

1,10

7.

921,

91

95,8

%

9.

244,

60

10.2

06,7

8 12

.122

,41

14.3

44,7

9 16

.524

,50

Tem

eljn

i (up

isan

i) ka

pita

l 22

4,19

224,

19

224,

19

100,

0%

22

4,19

22

4,19

22

4,19

22

4,19

22

4,19

Ka

pita

lne

reze

rve

7.90

3,87

8.04

2,71

7.

615,

85

94,7

%

9.

020,

00

9.98

2,00

11

.897

,71

14.1

20,0

0 16

.300

,00

Zadr

žana

dob

it ili

pre

nese

ni g

ubita

k

4,

00

-1,7

4 -

D

obit

ili g

ubita

k po

slov

ne g

odin

e 0,

47

0,

20

83,6

1 41

.806

,9%

0,41

0,

59

0,51

0,

60

0,31

RE

ZERV

IRAN

JA

155,

66

19

0,00

15

5,66

81

,9%

150,

00

160,

00

160,

00

160,

00

150,

00

DU

GO

ROČN

E O

BVEZ

E

867,

00

1.

592,

40

1.41

5,96

88

,9%

1.87

4,80

2.

111,

80

2.23

1,80

2.

431,

80

2.65

1,80

KR

ATKO

ROČN

E O

BVEZ

E

1.87

2,61

1.95

8,20

1.

807,

47

92,3

%

1.

997,

20

2.00

4,20

2.

121,

20

2.22

1,20

2.

361,

20

OD

GO

ĐEN

O P

LAĆA

NJE

TRO

ŠK. I

PRI

HOD

BU

D.

RAZ.

2.

348,

22

2.

287,

90

2.61

6,74

11

4,4%

2.32

0,00

3.

508,

42

3.62

0,00

3.

949,

61

3.70

4,90

UKU

PNO

PAS

IVA

13.3

72,0

2

14.2

99,6

0 13

.917

,75

97,3

%

15

.586

,60

17.9

91,2

0 20

.255

,41

23.1

07,4

0 25

.392

,40

Tabl

ica

8: B

ilanc

a

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

39

9.3.

Iz

vješ

taj o

nov

čani

m t

okov

ima

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

DO

BIT/

(GU

BITA

K) R

AZD

OBL

JA

0,47

0,20

83

,30

0,

41

0,59

0,

51

0,60

0,

31

Ukup

no p

oveć

anje

nov

čano

g tij

eka

od p

oslo

vnih

akt

ivno

sti

819,

90

17

0,79

29

,51

82

,68

127,

50

217,

20

143,

90

240,

00

Am

ortiz

acija

41

,13

40

,00

29,5

1

40,0

0 40

,00

40,0

0 40

,00

40,0

0

Po

veća

nje

krat

koro

čnih

obv

eza

662,

94

85

,59

39,0

0 7,

00

117,

00

100,

00

140,

00

Sm

anje

nje

krat

kotr

ajni

h po

traž

ivan

ja

75,0

0

20

,00

Sm

anje

nje

zalih

a

2,50

30,0

0

40,0

0

O

stal

o po

veća

nje

novč

anog

tije

ka

115,

83

45

,20

1,18

5,

50

30,2

0 3,

90

Ukup

no s

man

jenj

e no

včan

og t

ijeka

od

posl

ovni

h ak

tivno

sti

(236

,15)

(131

,31)

(2

11,3

4)

(0

,70)

(4

8,00

) (2

2,68

) (5

0,00

) (8

,31)

Sm

anje

nje

krat

koro

čnih

obv

eza

(65,

15)

Po

veća

nje

krat

koro

čnih

pot

raži

vanj

a (9

6,67

)

(71,

08)

(58,

44)

(0

,70)

(10,

00)

Po

veća

nje

zalih

a (8

,71)

(5,5

4)

(16,

50)

(48,

00)

(5

0,00

)

O

stal

o sm

anje

nje

novč

anog

tije

ka

(130

,77)

(54,

69)

(71,

26)

(1

2,68

)

(8,3

1)

NETO

NO

VČAN

I TI

JEK

OD

PO

SLO

VNIH

AKT

IVNO

STI

583,

75

39

,48

(181

,83)

81,9

8 79

,50

194,

52

93,9

0 23

1,69

Ukup

no n

ovča

ni p

rim

ici o

d in

vest

icijs

kih

aktiv

nost

i 1,

37

36

1,67

42

7,81

1.42

0,90

2.

812,

23

2.73

1,12

2.

240,

52

2.41

8,20

No

včan

i pri

mic

i od

prod

aje

dugo

traj

ne m

ater

ijaln

e i

nem

ater

ijaln

e im

ovin

e

O

stal

i nov

čani

pri

mic

i od

inve

stic

ijski

h ak

tivno

sti

1,37

361,

67

427,

81

1.

420,

90

2.81

2,23

2.

731,

12

2.24

0,52

2.

418,

20

Ukup

no n

ovča

ni iz

daci

od

inve

stic

ijski

h ak

tivno

sti

(852

,86)

(1.0

75,8

2)

(970

,98)

(2.0

10,7

4)

(3.1

39,8

5)

(2.9

31,1

2)

(2.5

71,0

2)

(2.9

18,2

0)

No

včan

i izd

aci z

a ku

pnju

dug

otra

jne

mat

erija

lne

i ne

mat

erija

lne

imov

ine

(852

,86)

(1.0

75,8

2)

(731

,74)

(2.0

10,7

4)

(3.1

39,8

5)

(2.9

31,1

2)

(2.5

71,0

2)

(2.9

18,2

0)

O

stal

i nov

čani

izda

ci o

d in

vest

icijs

kih

aktiv

nost

i

(239

,24)

NETO

NO

VČAN

I TI

JEK

OD

INV

ESTI

CIJS

KIH

AKTI

VNO

STI

(851

,49)

(714

,15)

(5

43,1

7)

(5

89,8

4)

(327

,62)

(2

00,0

0)

(330

,50)

(5

00,0

0)

Ukup

no n

ovča

ni p

rim

ici o

d fin

anci

jski

h ak

tivno

sti

275,

66

55

0,00

54

3,17

739,

84

496,

32

400,

00

500,

00

500,

00

No

včan

i pri

mic

i od

glav

nice

kre

dita

, zad

užni

ca, p

ozaj

mic

a

275,

10

55

0,00

54

3,17

739,

84

496,

32

400,

00

500,

00

500,

00

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

40

Nazi

v po

zici

je

2019

.

2020

.

Plan

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

O

stal

i pri

mic

i od

finan

cijs

kih

aktiv

nost

i 0,

56

Ukup

no n

ovča

ni iz

daci

od

finan

cijs

kih

aktiv

nost

i (4

6,39

)

(140

,00)

(1

11,5

4)

(1

29,5

9)

(168

,79)

(1

75,0

3)

(292

,00)

(2

32,0

0)

No

včan

i izd

aci z

a ot

plat

u gl

avni

ce k

redi

ta i

obve

znic

a (4

5,45

)

(128

,00)

(1

01,0

4)

(1

17,5

9)

(156

,79)

(1

63,0

3)

(280

,00)

(2

20,0

0)

No

včan

i izd

aci z

a op

erat

ivni

naj

am

(0,9

3)

(1

2,0)

(1

0,50

)

(12,

00)

(12,

00)

(12,

00)

(12,

00)

(12,

00)

O

stal

i nov

čani

izda

ci o

d fin

anci

jski

h ak

tivno

sti

NETO

NO

VČAN

I TI

JEK

OD

FIN

ANCI

JSKI

H AK

TIVN

OST

I 22

9,27

410,

00

431,

63

61

0,25

32

7,53

22

4,97

20

8,00

26

8,00

UKU

PNO

NET

O N

OVČ

ANI

TIJE

K (3

8,01

)

(264

,47)

(2

10,0

7)

10

2,80

80

,00

220,

00

(28,

00)

0,00

No

vac

i nov

čani

ekv

ival

enti

na p

očet

ku r

azdo

blja

52

7,66

489,

67

489,

67

22

5,20

32

8,00

40

8,00

62

8,00

60

0,00

No

vac

i nov

čani

ekv

ival

enti

na k

raju

raz

dobl

ja

489,

67

22

5,20

27

9,60

328,

00

408,

00

628,

00

600,

00

600,

00

Po

veća

nje/

sman

jenj

e no

vca

i nov

čani

h ek

viva

lena

ta

(37,

99)

(2

64,4

7)

(210

,07)

102,

80

80,0

0 22

0,00

(2

8,00

) 0,

00

Tabl

ica

9: I

zvje

štaj

o n

ovča

nim

tok

ovim

a

9.4.

K

redi

tna

zadu

ženj

a

Nam

jena

kre

ditn

ih z

aduž

enja

naj

veći

m d

ijelo

m je

fin

anci

ranj

e in

vest

icija

u ž

elje

znič

ku in

fras

truk

turu

odn

osno

opr

eme

u fu

nkci

ji od

ržav

anja

žel

jezn

ičke

infr

astr

uktu

re.

Sukl

adno

Pla

nu in

vest

icija

za

razd

oblje

202

1.-2

025.

god

ine

plan

iran

o je

kor

ište

nje

post

ojeć

ih k

redi

tnih

zad

užen

ja: kr

edita

Međ

unar

odne

ban

ke z

a ob

novu

i ra

zvoj

(IBR

D)

u iz

nosu

od

179,

07 m

iliju

na k

una,

Eur

opsk

e ba

nke

za o

bnov

u i r

azvo

j (EB

RD) 9

6,3

mili

juna

kun

a, k

redi

ta O

TP b

anke

od

70,

0 m

iliju

na k

una

i kre

dita

HBO

R u

izno

su o

d 90

,77

mili

juna

kun

a, t

e no

vih

kred

itnih

zad

užen

ja k

oja

su p

lani

rana

u i

znos

u od

2.2

00,0

0 m

iliju

na k

una

za c

jelo

kupn

o pl

anir

ano

razd

oblje

. T

akođ

er,

finan

cira

nje

otpr

emni

na p

lani

rano

je iz

sre

dsta

va I

BRD

kre

dita

.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

41

9.5.

P

okaz

atel

ji po

slov

anja

Radn

i om

jer

jedn

ak j

e om

jeru

ope

rativ

nih

troš

kova

i o

pera

tivni

h pr

ihod

a. S

ukla

dno

plan

iran

im o

pera

tivni

m t

rošk

ovim

a i

oper

ativ

nim

pri

hodi

ma,

rad

ni o

mje

r za

pl

anir

ano

razd

oblje

izno

si 0

,97.

OPI

S 20

19.

20

20.

Pl

an

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

OPE

RATI

VNI

TRO

ŠKO

VI

1.26

9,70

1.19

2,73

88

6,95

74

,4%

1.16

0,24

1.

222,

00

1.23

4,00

1.

235,

00

1.23

7,00

Troš

kovi

mat

erija

la i

uslu

ga

350,

42

35

1,00

24

7,63

70

,5%

350,

56

374,

00

374,

00

367,

00

369,

00

Troš

kovi

rad

nika

71

1,72

712,

83

577,

86

81,1

%

70

2,84

72

7,00

73

9,00

74

8,00

74

8,00

Ost

ali t

rošk

ovi *

20

7,56

128,

90

61,4

6 47

,7%

106,

84

121,

00

121,

00

120,

00

120,

00

OPE

RATI

VNI

PRIH

OD

I

1.31

8,41

1.23

0,93

99

3,07

80

,7%

1.20

0,95

1.

262,

59

1.27

4,50

1.

275,

60

1.27

7,30

Prih

odi i

z D

ržav

nog

pror

ačun

a 91

3,01

907,

50

738,

30

81,4

%

85

3,00

92

3,00

93

2,00

93

2,00

93

2,00

Prih

odi o

d pr

užan

ja u

slug

a

405,

40

32

3,43

25

4,77

78

,8%

347,

95

339,

59

342,

50

343,

60

345,

30

RAD

NI O

MJE

R

0,96

0,97

0,

89

92,2

%

0,

97

0,97

0,

97

0,97

0,

97

*bez

tro

škov

a am

ortiz

acije

i fin

anci

jski

h ra

shod

a

Tabl

ica

10:

Radn

i om

jer

Tem

elje

m p

roje

kcije

Bila

nce

i Rač

una

dobi

ti i g

ubitk

a iz

raču

nati

su t

emel

jni f

inan

cijs

ki p

okaz

atel

ji ko

jima

se m

jeri

kva

litet

a po

slov

anja

gdj

e su

usp

ješn

ost

i sig

urno

st

krite

riji

dobr

og p

oslo

vanj

a. O

bzir

om n

a dj

elat

nost

i či

njen

icu

da je

HŽ I

nfra

stru

ktur

a dr

uštv

o s

velik

im u

laga

njim

a u

dugo

traj

nu im

ovin

u, t

e da

obv

eze

po k

redi

tima

kom

erci

jaln

ih b

anak

a ko

jima

se fi

nanc

iraj

u ul

agan

ja u

žel

jezn

ičku

infr

astr

uktu

ru o

tpla

ćuje

Rep

ublik

a Hr

vats

ka, p

rika

zani

pok

azat

elji

upuć

uju

da s

u pr

ojic

iran

im P

lano

m

posl

ovan

ja z

a ra

zdob

lje 2

021.

-202

5. g

odin

e st

vore

ni u

vjet

i za

sigu

rno

i usp

ješn

o po

slov

anje

HŽ

Infr

astr

uktu

re.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

42

Poka

zate

lji p

oslo

vanj

a 20

19.

20

20.

Pl

an

Re

bala

ns

plan

a O

stva

renj

e 1-

10

Ost

vare

nje/

Pl

an

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Koef

icije

nt t

ekuć

e lik

vidn

osti

0,5

0,

4 0,

4 10

0,0%

0,4

0,4

0,5

0,5

0,4

Koef

icije

nt fi

nanc

ijske

sta

biln

osti

1,4

1,

4 1,

4 10

0,0%

1,3

1,4

1,3

1,3

1,3

Stup

anj z

aduž

enos

ti 0,

2

0,2

0,2

100,

0%

0,

2 0,

2 0,

2 0,

2 0,

2

Ost

vare

na p

rodu

ktiv

nost

(u 0

00 k

una)

26

8

248

200

80,6

%

24

9 26

9 28

3 29

7 30

4

Koef

icije

nt o

brta

ja u

kupn

e im

ovin

e

0,1

0,

1 0,

1 10

0,0%

0,1

0,1

0,1

0,1

0,1

Tabl

ica

11:

Poka

zate

lji p

oslo

vanj

a

9.6.

S

reds

tva

Drž

avno

g pr

orač

una

Elem

enti

Pror

ačun

a RH

20

19.

20

20.

Pl

an

Izno

si u

mili

juni

ma

kuna

Reba

lans

p

lana

O

stva

renj

e 1-

10

Ost

vare

nje/

Pl

an

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Sred

stva

Pro

raču

na R

H za

red

ovno

pos

lova

nje

913,

01

91

1,50

75

8,29

83

,2%

857,

87

931,

00

940,

00

940,

00

940,

00

Sred

stva

DP

za u

prav

ljanj

e, o

rgan

izac

iju i

regu

laci

ju p

rom

eta

445,

00

44

5,00

37

2,04

83

,6%

446,

00

450,

00

450,

00

450,

00

450,

00

Sred

stva

DP

iz t

roša

rine

na

gori

vo u

izno

su 2

0 lip

a 46

8,01

462,

50

386,

25

83,5

%

40

7,00

47

3,00

48

2,00

48

2,00

48

2,00

Unap

ređe

nje

stru

ktur

nih

refo

rmi ž

elje

znic

e -

4,

0 -

-

4,87

8,

00

8,00

8,

00

8,00

Sred

stva

Pro

raču

na R

H za

inve

stic

ije

496,

15

45

4,42

24

9,37

54

,9%

758,

63

1.45

1,17

1.

557,

66

614,

12

662,

50

Sred

stva

RH

za p

ripr

emu

EU p

roje

kata

i ud

jeli

RH u

EU

fond

ovim

a (iz

vor

11 i

12)

109,

80

18

7,10

10

1,96

54

,5%

312,

81

518,

26

426,

43

291,

06

315,

25

Fond

ovi E

U*

386,

35

23

6,32

14

7,41

62

,4%

413,

82

900,

91

1.09

9,23

29

1,06

31

5,25

Potp

ora

za o

tpla

tu z

ajm

a IB

RD

-

31,0

0 -

-

32,0

0 32

,00

32,0

0 32

,00

32,0

0

Uku

pno

sred

stva

iz D

ržav

nog

pror

ačun

a RH

poz

icije

u M

PPI

1.

409,

16

1.

365,

92

1.00

7,66

73

,8%

1.61

6,50

2.

382,

17

2.49

7,66

1.

554,

12

1.60

2,50

*Pov

lače

nje

sred

stav

a iz

fond

ova

EU iz

nad

izno

sa u

tvrđ

enih

u F

inan

cijs

kom

pla

nu (D

ržav

nom

pro

raču

nu) m

oguć

e je

uz

pret

hodn

u su

glas

nost

Min

ista

rstv

a fin

anci

ja (t

emel

jem

dop

isa

MM

PI 3

03-

3/13

-01/

356

od 2

8.11

.201

4.).

U o

ve iz

nose

nis

u uk

ljuče

na s

reds

tva

CEF-

a.

Tabl

ica

12:

Plan

sre

dstv

a D

ržav

nog

pror

ačun

a


43

10. INVESTICIJE

Plan investicijskih aktivnosti za razdoblje 2021.-2025. godine izrađen je akceptirajući promijenjene gospodarske okolnosti uslijed pandemije COVID19. Naime, tijekom 2020. godine uslijed prvog vala pandemije radovi na svim investicijskim projektima koji su bili u tijeku značajno su usporili, a na novo ugovorenim projektima došlo je do odgode početka radova što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicijskih projekata na način da je dio planiranih aktivnosti odgođen za sljedeće poslovno razdoblje. Slijedom navedenoga, plan investicija za razdoblje 2021.-2025. izrađen je sukladno promijenjenoj dinamici realizacije investicijskih projekata.

Ukupno planirane investicije u razdoblju 2021.-2025. godina iznose 14.230,4 milijuna kuna, od čega se 31,2% odnosno 4.435,89 milijuna kuna odnosi na projekte obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture, a 68,8% ili 9.794,51 milijun kuna na projekte izgradnje novih pruga i kolosijeka.

Od ukupno planiranih investicija 74,9% odnosno 10.664,9 milijuna kuna sufinancirat će se iz sredstava EU fondova. Kao i prethodnih godina, i u ovom planskom razdoblju planirane investicijske aktivnosti u značajnoj mjeri se oslanjanju na bespovratna sredstva iz EU fondova kao ključni izvor financiranja.

Dio investicija, koji se ne odnosi na EU projekte, u iznosu od 3.565,5 milijuna kuna odnosi se na projekte kojima se osigurava sigurnost i neometano odvijanje željezničkog prometa, te obnova kritičnih točaka i dionica na kojima se odvija velika količina prometa. Takvi investicijski projekti (non EU projekti) financirat će se iz već odobrenih kredita s državnim jamstvom, iz vlastitih izvora financiranja i iz novih kreditnih zaduženja koja za planirano razdoblje od 2021.-2025. godine iznose 2.200,0 milijuna kuna.

Zakon o željeznici (NN 32/19) definira upravljanje željezničkom infrastrukturom kao djelatnosti od javnog interesa. Obveze HŽ Infrastrukture kao Upravitelja željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj regulirane su Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom, klasa 003-01/07-01/8, ur. br. 530-08-08-16, od 15. lipnja 2008. između Vlade Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture. Sukladno Članku 7. Ugovora izrađena je projekcija plana ulaganja na osuvremenjivanju (i obnovi) te izgradnji nove (i dogradnji postojeće) željezničke infrastrukture za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Plan obnove i modernizacije postojeće i izgradnja nove te dogradnje postojeće željezničke infrastrukture dijeli se na sljedeće programe:

▪ Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet, ▪ Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet, ▪ Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet, ▪ Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb, ▪ Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini, ▪ Izgradnja novih pruga i kolosijeka

U okviru svakoga od navedenih programa, ulaganja su strukturirana po cjelovitim infrastrukturnim projektima ili po projektima koji se odnose na infrastrukturne podsustave (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni, te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture).

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

44

10.1

. P

lani

rani

izvo

ri f

inan

cira

nja

inve

stic

ija

Izvo

ri f

inan

cira

nja

inve

stic

ija

2019

. 20

20.

Pl

an

Izno

si u

tis

ućam

a ku

na

Plan

O

stva

renj

e

1-10

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

1.

Pror

ačun

(iz

vori

11

i 12)

12

4.52

0 14

6.57

3 82

.650

30

8.75

8 45

5.22

4 43

8.43

2 29

1.06

0 31

5.25

0

izvo

r 11

22

.919

77

.783

25

.656

11

1.40

0 12

4.00

0 95

.200

21

.316

16

.000

iz

vor

12

101.

601

68.7

90

56.9

94

19

7.35

8 33

1.22

4 34

3.23

2 26

9.74

4 29

9.25

0

2.

EU f

ondo

vi

575.

767

390.

897

317.

216

1.01

9.21

3 1.

897.

482

2.00

4.00

6 1.

587.

007

1.72

9.75

0

OPK

K (iz

vor

562)

48

0.28

7 20

6.25

4 18

1.07

3 35

6.70

2 88

8.91

1 1.

099.

230

540.

902

148.

750

CEF

95

.480

18

4.64

3 13

6.14

3 66

2.51

1 1.

008.

571

904.

776

1.04

6.10

5 1.

581.

000

3.

Kred

iti (

ugov

oren

i) 21

8.89

5 41

7.39

1 30

2.86

7 33

9.83

5 96

.324

kre

dit

EBRD

9.66

0

96.3

24

k

redi

t W

B 6.

767

106.

235

65.4

60

179.

065

kre

dit

OTP

21

2.12

8 92

.066

62

.032

70

.000

k

redi

t HB

OR

20

9.43

0 17

5.37

5 90

.770

4.

Ost

alo

31

.718

46

.250

2

6.4

37

32

.328

26

.415

17

.189

12

.450

23

.200

inte

rni r

ad

1.66

3 1.

740

1.41

8 2.

380

200

z

alih

e 12

.529

25

.529

18

.984

2.

380

5.00

0

vla

stita

sre

dstv

a 17

.526

18

.981

6.

035

27.5

68

21.2

15

17.1

89

12.4

50

23.2

00

U

kupn

o os

igur

ani i

zvor

i fin

anci

ranj

a

950.

900

1.00

1.11

1 72

9.17

0 1.

700.

134

2.47

5.44

5 2.

459.

627

1.89

0.51

7 2.

068.

200

5.

Nova

zad

užen

ja

400.

000

400.

000

400.

000

500.

000

500.

000

ne

EU p

roje

kti

400.

000

400.

000

400.

000

500.

000

500.

000

EU

proj

ekti

6.

Neos

igur

ana

sred

stva

za

EU p

roje

kte

60

.609

40

4.40

7 27

1.48

8 35

0.00

0 35

0.00

0

izvo

r 11

- n

epri

hvat

ljivi

tro

šak

13

.912

2.

732

izvo

r 12

- p

rihv

atlji

vi t

roša

k

3.

000

64.1

61

39.2

73

EU fo

ndov

i

17

.609

32

6.33

4 22

9.48

3 35

0.00

0 35

0.00

0 IP

A ug

ovor

i

40

.000

U

kupn

o ne

osig

uran

i izv

ori f

inan

cira

nja

460.

609

804.

407

671.

488

850.

000

850.

000

SVEU

KUPN

O I

ZVO

RI F

INAN

CIRA

NJA:

95

0.90

0 1.

001.

111

729.

170

2.16

0.74

3 3.

279.

852

3.13

1.11

5 2.

740.

517

2.91

8.20

0

Tabl

ica

13:

Plan

iran

i izv

ori i

nves

ticija

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

45

10.2

. P

lan

inve

stic

ija p

o pr

ogra

mim

a

Prog

ram

i i p

roje

kti z

a že

ljezn

ički

infr

astr

uktu

ru

Pl

an

Izno

si u

tis

ućam

a ku

na

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

1.

Prog

ram

obn

ove

i mod

erni

zaci

je p

ruga

za

međ

unar

odni

pro

met

668.

357

532.

033

276.

085

295.

875

295.

746

1.1.

O

bnov

a pr

uga

na k

orid

oru

RH2

(Med

itera

nski

kor

idor

- b

ivši

ogr

anak

V.b

.)

103.

440

51.5

00

19.0

85

20.0

00

1.2.

O

bnov

a pr

uga

na p

rom

etno

m p

ravc

u O

štar

ije/O

gulin

- K

nin

- Sp

lit/Z

adar

/Šib

enik

70.1

80

85.7

70

70.0

00

145.

363

218.

540

1.3.

M

oder

niza

cija

pru

ga n

a ko

rido

ru R

H3 (b

ivši

ogr

anak

V.c

)

3.31

7 19

.000

5.

000

1.4.

O

bnov

a pr

uga

na k

orid

oru

RH1

(biv

ši X

. kor

idor

)

251.

356

87.1

05

27.5

00

5.00

0 28

.531

1.5.

O

bnov

a os

talih

pru

ga z

a m

eđun

arod

ni p

rom

et

24

0.06

4 28

8.65

8 15

4.50

0 12

5.51

2 48

.675

2.

Prog

ram

obn

ove

i mod

erni

zaci

je p

ruga

za

regi

onal

ni p

rom

et

13

4.50

0 6.

000

3.00

0 20

.000

20

.000

3.

Prog

ram

obn

ove

i mod

erni

zaci

je p

ruga

za

loka

lni p

rom

et

8.

540

1.50

0

4.

Prog

ram

obn

ove

i mod

erni

zaci

je ž

elje

znič

kog

čvor

išta

Zag

reb

20

.000

2.

000

10

.000

12

1.15

4

5.

Prog

ram

akt

ivno

sti u

fun

kciji

infr

astr

uktu

re i

prom

eta

na m

reži

kao

cje

line

28

1.33

7 38

5.21

1 36

1.67

4 54

6.57

5 44

6.30

0

5.1.

In

form

atik

a

18.1

30

21.0

30

16.3

78

10.5

00

21.2

00

5.2.

Že

ljezn

ičko

-ces

tovn

i pri

jela

zi i

pješ

ački

pri

jela

zi p

reko

pru

ge

83

.878

56

.500

10

7.00

0 11

.500

6.

500

5.3.

Za

štita

oko

liša

2.

700

5.4.

Un

apre

đenj

e te

hnol

ogije

i po

boljš

anje

uvj

eta

rada

106.

819

146.

807

160.

756

444.

125

391.

600

5.7.

Zg

rade

i st

roja

rski

obj

ekti

45

.820

32

.550

31

.540

1.

950

2.00

0

5.8.

M

ehan

izac

ija, s

reds

tva

i opr

ema

za o

drža

vanj

e, o

bnov

u i i

zgra

dnju

žel

jezn

ičke

in

fras

truk

ture

1.02

0 96

.324

58.5

00

5.9.

St

udijs

ka, i

nves

ticijs

ka i

tehn

ička

dok

umen

taci

ja

22

.970

35

.000

46

.000

20

.000

25

.000

U

KUPN

O P

ROG

RAM

I O

BNO

VE I

MO

DER

NIZA

CIJE

1.11

2.73

4 92

6.74

4 64

0.75

9 87

2.45

0 88

3.20

0

6.

IZG

RAD

NJA

NOVI

H PR

UG

A I

KOLO

SIJE

KA

1.

048.

009

2.35

3.10

8 2.

490.

356

1.86

8.06

7 2.

035.

000

6.2.

Iz

grad

nja

prug

e Gra

dec

- Sv

eti I

van

Žabn

o

6.4.

Re

kons

truk

cija

i Iz

grad

nja

drug

og k

olos

ijeka

Dug

o Se

lo -

Bot

ovo

te r

ekon

stru

kcija

i iz

grad

nja

drug

og k

olos

ijeka

, odn

osno

izgr

adnj

a no

ve d

voko

losi

ječn

e pr

uge

na

dije

lovi

ma

dion

ice

Hrva

tski

Les

kova

c -

Kras

ica

19

9.70

8 16

9.18

6 22

4.56

9

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

46

Prog

ram

i i p

roje

kti z

a že

ljezn

ički

infr

astr

uktu

ru

Pl

an

Izno

si u

tis

ućam

a ku

na

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

6.4.

1.

Reko

nstr

ukci

ja p

osto

jeće

g i i

zgra

dnja

dru

gog

kolo

sije

ka n

a di

onic

i Dug

o Se

lo -

Kri

ževc

i, pr

uga

DG -

Bot

ovo

- D

ugo

Selo

199.

708

169.

186

224.

569

6.5.

Re

kons

truk

cija

pos

toje

ćeg

i izg

radn

ja d

rugo

g ko

losi

jeka

odn

osno

nov

e dv

okol

osije

čne

prug

e na

dije

lovi

ma

dion

ice

Hrva

tski

Les

kova

c -

Karlo

vac,

pru

ga Z

agre

b GK

- Ri

jeka

25.5

67

705.

911

967.

893

600.

000

135.

000

6.7.

Re

kons

truk

cija

pos

toje

ćeg

i izg

radn

ja d

rugo

g ko

losi

jeka

odn

osno

nov

e dv

okol

osije

čne

prug

e na

dije

lovi

ma

želje

znič

ke pr

uge

Dug

o Se

lo -

Nov

ska

(82

km)

52

.500

22

.600

33

9.04

0 86

2.50

0 1.

400.

000

6.8.

Re

kons

truk

cija

pos

toje

ćeg

i izg

radn

ja d

rugo

g ko

losi

jeka

na

dion

ici K

riže

vci -

Kop

rivn

ica

- D

G, p

ruga

DG -

Bot

ovo

- D

ugo

Selo

703.

837

1.35

4.08

0 58

8.17

7 36

.792

6.10

. Iz

grad

nja

drug

og k

olos

ijeka

, mod

erni

zaci

ja i

obno

va n

a pr

užno

j dio

nici

Škr

ljevo

–

Rije

ka –

Jur

dani

, pru

ge Z

agre

b GK

- Ri

jeka

39.9

80

53.3

53

300.

000

300.

000

400.

000

6.11

. M

oder

niza

cija

i ob

nova

žel

jezn

ičke

pru

ge M

202

Zagr

eb G

lavn

i kol

odvo

r -

Rije

ka, d

ioni

ca

Ošt

arije

- Š

krlje

vo

14

.720

23

.268

18

.212

32

.420

60

.000

6.12

. Po

vezi

vanj

a že

ljezn

icom

unu

tar

funk

cion

alne

reg

ije S

redi

šnje

Hrv

atsk

e -

Lepo

glav

ska

spoj

nica

5.50

0

6.13

. Iz

rada

stu

dijs

ke i

proj

ektn

e do

kum

enta

cije

za

mod

erni

zaci

ju ž

elje

znič

ke p

ruge

M20

2 Za

greb

GK-

Rije

ka, d

ioni

ca K

arlo

vac

- O

štar

ije

3.

947

12.7

10

41.9

65

36.3

55

40.0

00

6.14

. M

oder

niza

cija

žel

jezn

ičke

pru

ge n

a di

onic

i Zag

reb

Gl.

Kolo

dvor

– H

rvat

ski L

esko

vac

– iz

rada

dok

umen

taci

je

2.

250

12.0

00

10.5

00

SV

EUKU

PNO

OBN

OVA

, MO

DER

NIZA

CIJA

I I

ZGRA

DNJ

A NO

VIH

PRU

GA

I KO

LOSI

JEKA

2.16

0.74

3 3.

279.

852

3.13

1.11

5 2.

740.

517

2.91

8.20

0

Tabl

ica

14:

Plan

inve

stic

ija p

o pr

ogra

mim

a


47

U razdoblju 2021.-2025. godine u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture planirano je ulaganje u iznosu od 4.435,9 milijuna kuna.

Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:

▪ Ulaganja u modernizaciju i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koja se financiraju iz sredstava EU fondova, a planirana su u ukupnom iznosu 870,3 milijuna kuna za projekte:

- unapređenje infrastrukture u luci Rijeka - kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

- modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km) - modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km), pruga Zaprešić –

Čakovec - osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima- na 95 prijelaza - poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost,

osiguranje i tehničke kontrole

▪ Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – planirano ulaganje iznosi 75,1 milijuna kuna iz kredita Svjetske banke i dugih kredita za radove na osiguravanju 50 prijelaza.

▪ Ulaganja u obnove dionica pruga – planirano ukupno 827,2 milijuna kuna u obnovu dionica od kojih su najznačajnije:

- Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb GK– Rijeka - Savski Marof -(Zagreb ZK) dk i lk (2x17,7 km), pruga DG-Savski Marof-Zagreb GK - Zagreb ZK-Zagreb GK - (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb GK- Sisak – Novska - (Sunja) - (Novska), (43,3 km), pruga Zagreb GK - Sisak – Novska - ostale međunarodne pruge - pruga Zaprešić - Čakovec (dionica Varaždin - Čakovec) i pruga Varaždin - Dalj

(dionica Varaždin - Koprivnica - Virovitica) - pruge u čvoru Zagreb

▪ Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split (Projekt Lika)- planirano ukupno 434,3 milijuna kuna u:

- obnovu dionice pruge – usjeci, kolosijeci, ishođenje uporabnih dozvola, puštanje u rad ŽCP-a

- obnovu i rekonstrukciju kolodvora koji će omogućit ugradnju SS opreme i redovno odvijanje prometa bez ograničenja

- ugradnja SS uređaja koja će omogućiti značajno sigurnije i brže odvijanje prometa

▪ Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa u ukupnom iznosu od 2.228,9 milijuna kuna – sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica, zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i dr.

EU projekti u razdoblju 2021. -2025. godine su:

▪ rekonstrukcija postojećeg (38,2) i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci (38,2 km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo


48

▪ nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,7 km) ▪ modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,9 km), pruga Zaprešić – Čakovec ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica – DG (42,6

km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac (44 km), pruga Zagreb GK - Rijeka ▪ izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani

(27,5 km), pruge Zagreb GK – Rijeka ▪ modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, dionica Oštarije

– Škrljevo ▪ izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK -

Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km) ▪ povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica ▪ izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani - Vinkovci ▪ unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište ▪ modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. Kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada

dokumentacije ▪ osiguravanje i modernizacija uređaja osiguranja na 95 ŽCP-a ▪ poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i

tehničke kontrole

10.3. EU fondovi

Najveći dio ulaganja u željezničku infrastrukturu čine projekti sufinancirani sredstvima fondova Europske unije. HŽ Infrastruktura nositelj je najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj te je i najveći korisnik EU fondova u prometnom sektoru. Projekti financirani iz EU fondova moraju biti usklađeni s nacionalnim politikama i strategijama, kao i politikama i strategijama Europske unije te se pripremaju i provode u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom odnosno regulatornim okvirom Europske unije.

Za svaku sedmogodišnju financijsku perspektivu, pripremaju se operativni programi koji predstavljaju strateške dokumente kojima je određen okvir za korištenje dodijeljenih sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), odnosno detaljnije se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovito korištenje alociranih sredstva. Tako je u financijskoj perspektivi 2007. - 2013. kojom je obuhvaćeno pretpristupno razdoblje te razdoblje članstva, a projekti su financirani putem Operativnog programa Promet i primjenom pravila N+3 omogućeno je financiranje projekata do 31.12.2016. godine (Tablica 15). Izvor financiranja za završno plaćanje za IPA projekt (OPP 2007. – 2013.) je Državni proračun Republike Hrvatske1.

1 Smjernice za zatvaranje OP Promet 2007. – 2013.


49

Projekt u provedbi Ukupna

vrijednost ugovora u EUR

Napomena

Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za dogradnju, obnovu i izgradnju drugog kolosijeka te izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo - Novska, faze 2 i 3

11.406.233 u provedbi; planirani rok završetka 2022.

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.)

Za financijsku perspektivu 2014. - 2020. projekti se financiraju putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) gdje su pod tematskim ciljem 7. - Povezanost i mobilnost predviđena ulaganja i razvoj sektora prometa, a ulaganja za željeznicu predviđena su u okviru investicijskog prioriteta „Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa, kao održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-T željezničke infrastrukture. Za OPKK projekte primjenjuje se pravilo N+3 i time je omogućeno financiranje projekata do 31.12.2023. godine (Tablica 16. - 29.).

Projekti u provedbi - radovi Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama

Potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci*

radovi 1.239.949.638 29.04.2016. 2023.

nadzor 17.313.800 29.04.2016.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić –Zabok

radovi 530.655.163 12.06.2018. 2021.

nadzor 13.475.812 28.06.2018.

Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci - Vukovar

radovi 376.340.359 20.12.2019. 2022.

nadzor 10.260.000 14.03.2019.

*„Fazirani projekt“ - postupak razdiobe provedbe projekta kroz dva programska razdoblja („faziranje“) koji obuhvaća podjelu projekta i u financijskom i tehničkom dijelu za svako programsko razdoblje – OPP i OPKK Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

Projekti u provedbi - studije/projektiranje Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama


Planirani rok završetka

Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica

studijska dokumentacija

6.195.000 10.02.2020. 2021.

Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije


4.150.000 08.12.2020.

2023. projektna

dokumentacija definirati će se naknadno -


Tablica 17: Projekti u provedbi – studije/projektiranje; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.


50

Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi

Ugovor Procijenjena vrijednost nabave

Planirani potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac na željezničkog pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka

radovi (građevinski i elektroenergetski infrastrukturni podsustav)

2.042.900.000 2021.

30 mjeseci od datuma

početka radova

radovi (prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav)

266.490.000 2021.

nadzor 72.400.000 2021.

Tijelo za ocjenu sukladnosti (NoBo) 21.000.000 2021.


Tablica 18: Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

Novi OPKK projekt - radovi Ugovor

Ukupni procijenjeni prihvatljivi

troškovi Projekta u kunama

Planirani potpis

Ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava

Planirani potpis

ugovora po JN

Planirani rok završetka

Projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza

radovi

167.712.450* 2020. 2021. 2023.

*prihvatljivi troškovi prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 19: Novi OPKK projekt - radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

U 2021. godini započinje novi EU proračunski ciklus u trajanju od 7 godina, a odnosi se na razdoblje 2021. – 2027. godina. Za novu financijsku perspektivu planira se izrada i usvajanje novih strateških i programskih dokumenata među kojima je i novi Operativni program kojim će biti obuhvaćena ulaganja u željezničku infrastrukturu za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda. U višegodišnjem financijskom okviru za željezničke projekte planirana će biti sredstva u okviru tematskog područja „Promet i mobilnost“. Jedan od razvojnih smjerova Hrvatske je i „Povezana Hrvatska“, a koja se odnosi na promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura i pametnih prometnih sustava, promicanje intermodalnog prijevoza, poboljšanje dostupnosti, povezivanje i mobilnost građana i tvrtki te pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, integraciju fizičkih i digitalnih sustava te promicanja učinkovite, sigurne i održive prometne politike2.

Drugi značajni očekivani izvor financiranja željezničkih infrastrukturnih projekata u novom programskom razdoblju predstavlja Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF).

Cilj Mehanizma za oporavak i otpornost bit će poboljšanje otpornosti gospodarstva država članica, ublažavanje gospodarskog i socijalnog učinka krize i podupiranje oporavka, uz istodobno poticanje zelene i digitalne tranzicije, čime će se izbjeći da kriza (uzrokovana bolešću COVID-19) ugrozi konvergenciju među državama članicama. Next Generation EU pomoći će u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije COVID-

2 NRS – RH – 2030 – Nacionalna razvojna strategija – Hrvatska – 2030


51

19 te će poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, a Uniji će pružiti potrebna sredstva za suočavanje sa izazovima koje postavlja pandemija COVID-19 te se sastoji od 7 pojedinačnih programa.

Mehanizam će biti ključni program u okviru instrumenta Next Generation EU koji je dio dugoročnog proračuna EU-a za razdoblja 2021. – 2027. Sredstva će se dodjeljivati u skladu s ciljevima instrumenta: olakšavanje trajnog oporavka, poboljšanje otpornosti gospodarstva EU-a i smanjenje gospodarskih razlika među državama članicama te neće biti potrebno nacionalno sufinanciranje. Financijska omotnica mehanizma za oporavak i otpornost mobilizirana iz instrumenta Next Generation EU (EU sljedeće generacije) iznositi će 560 milijardi eura, od čega 310 milijardi eura za bespovratna sredstva i 250 milijardi eura za zajmove.

Osim sredstava predviđenih putem operativnih programa, određeni projekti željezničke infrastrukture mogu se financirati i iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji je osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na koridorima Transeuropske prometne mreže. Cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže koja će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi odnosno ukloniti uska grla na europskim prometnim pravcima, poboljšati infrastrukturu i povezati različite vrste prijevoza u multimodalni promet diljem EU.

Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i Koridor Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži. U Prilogu I. Uredbe dat je popis prethodno identificiranih projekata na osnovnoj mreži u sektoru prometa, te je kod Mediteranskog koridora između ostaloga za željeznicu prethodno identificirana dionica Rijeka – Zagreb – Budimpešta gdje je navedena mogućnost izrada studija i radova (uključujući izgradnju novog kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom).

CEF Promet je instrument financiranja za ostvarivanje jedinstvene transeuropske prometne mreže, a cilj mu je potpora ulaganjima u izgradnji nove ili obnovi i nadogradnji postojeće prometne infrastrukture. EK je uspostavila TEN-T program kako bi se podržala izgradnja i nadogradnja prometne infrastrukture diljem EU. TEN-T program osigurava financijsku potporu za ostvarenje važnih prometnih infrastrukturnih projekata, u skladu s ciljem poticanja europske konkurentnosti, stvaranja novih radnih mjesta i postizanja kohezije. Ciljevi politike transeuropske prometne mreže su uspostava sveobuhvatne mreže do 31.12.2050. godine, odnosno uspostava Osnovne mreže, koja uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, do 31.12.2030. godine.

HŽ Infrastruktura provodi 6 projekata koji se sufinanciraju iz CEF-a, od kojih 5 projekata HŽ Infrastruktura provodi samostalno, a jedan projekt je u partnerstvu sa Lučkom upravom Rijeka (Tablica 20., 21. i 22.).

Također, uslijed posljedica pandemije COVID-19 za projekte sufinancirane iz CEF-a produžena je mogućnost sufinanciranja do 31.12.2023. godine uz detaljno obrazloženje razloga produljenja i putem sklapanja dodatka Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, dok je za projekte koji su odabrani iz poziva „CEF Promet 2019“ mogući krajnji rok završetka 31.12.2024. godine uz uvjete koje određuje INEA.


52

Projekti u provedbi – radovi/projektiranje Ugovor Ugovorena

vrijednost po JN u kn


Planirani rok

završetka Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani

projektiranje 33.777.000 14.12.2016. 2021.

Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani - Vinkovci

studijska dokumentacija 10.700.000 17.05.2019.

2023. projektna

dokumentacija 61.600.000 2021.*

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica

radovi 2.418.073.115 12.03.2020. 2024.

nadzor 37.839.150 23.03.2020.

Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo


17.919.300 15.05.2020. 2022.

projektna dokumentacija

definirati će se naknadno -

*planirani potpis ugovora po JN Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 20: Projekti u provedbi – radovi/projektiranje; sufinanciranje iz CEF-a

Novi CEF projekt - radovi Ugovor

Ukupni procijenjeni prihvatljivi troškovi

Projekta u kunama

Potpis Sporazuma o

dodjeli bespovratnih

sredstava

Planirani potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole

radovi 128.002.441* 11.11.2020. 2021. 2023.

*prihvatljivi troškovi prema Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 21: Novi CEF projekt – radovi; sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)

Projekt u provedbi – radovi Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama (HŽI dio)*


Planirani rok završetak

Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

upravljanje projektom 1.139.701 02.02.2018.

2021. radovi 104.540.539 04.07.2019.

nadzor 3.191.428 15.04.2019.

*iskazana vrijednost ugovora po JN se odnosi na HŽI dio, partnerstvo Lučke uprave Rijeka (koordinator) i HŽI (korisnik) Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 22: Projekt u provedbi – radovi; sufinanciranje iz CEF-a

Nastavak Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) planiran je i za razdoblje 2021. – 2027. godina kojim će se i dalje nastaviti podržavanje razvoja transeuropske mreže i infrastrukture u sektorima prometa, telekomunikacija i energije s planiranim proračunom od 3 milijarde eura.

CEF 2021. – 2027. nastavit će se daljnje promicanje sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora u cilju poboljšanja učinkovitosti djelovanja EU-a i optimizacije provedbenih troškova.


53

U području prometa CEF 2021. – 2027. promicat će interoperabilne i multimodalne mreže za razvoj i modernizaciju željezničke, cestovne i pomorske infrastrukture, kao i infrastrukture unutarnjih plovnih putova, te doprinijeti sigurnoj mobilnosti. Prioritetnu će važnost imati daljnji razvoj transeuropskih prometnih mreža (TEN-T), uključujući i koridore na kojima se nalazi Hrvatska, s posebnim naglaskom na prekograničnim projektima koji imaju dodanu vrijednost za EU. Programom CEF 2.0 također će se osigurati da u slučaju prilagodbe infrastrukture radi poboljšanja vojne mobilnosti unutar Unije ta infrastruktura bude prikladna za dvojnu namjenu, odnosno da ispunjava i civilne i vojne potrebe.

10.4. Provedba projekata

Projekte željezničke infrastrukture karakterizira složenost i kompleksnost te duže vremensko razdoblje provedbe, a što se odnosi i na projekte za izvođenje radova, ali i projektiranja kojima se osigurava izrada studijske i tehničke dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola kao preduvjeta za buduće izvođenje radova.

Sredstvima EU fondova namijenjena je za modernizaciju dva koridora (Mediteranski koridor i Koridor Rajna – Dunav) na kojima se odvija preko 65% ukupnog željezničkog prometa u RH te su obzirom na aktivnosti i provedbu projekata na nižoj karti prikazani završeni, trenutno aktivni i budući projekti.

Na teritoriju Republike Hrvatske međunarodni koridori u smislu željezničke mreže definirani su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju željezničkih pruga (NN br. 03/14, 72/17):

▪ RH1. TEN-T osnovna mreža Salzburg – Solun, ▪ RH2. TEN-T Mediteranski koridor Budimpešta – Rijeka te ▪ RH3. TEN-T sveobuhvatna mreža Budimpešta – Ploče.

Daljnjim ulaganjem u željezničku infrastrukturu nastavlja se razvoj i nadogradnja hrvatske TEN-T željezničke mreže na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna - Dunav s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg povezivanja RH s europskim prometnim mrežama te istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i standarda interoperabilnosti s EU standardima. Stoga su glavni investicijski prioriteti usmjereni na modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću i povećanje održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenje učinkovitosti održavanja, smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih pruga.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

54

Sl

ika

7: P

regl

ed p

roje

kata

fina

ncir

anih

iz E

SI fo

ndov

a i C

EF-a

(rad

ovi,

proj

ektir

anje

, stu

dije

)


55

10.5. Aktivnosti u razdoblju 2021.-2025.

Planom investicija za 2021. – 2025. godine sredstva za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova iznose 10.664,9 milijuna kuna.

Zbog utjecaja pandemije COVID-19 radovi na svim investicijskim projektima koji su u tijeku pa tako i na projektima koji se financiraju iz EU fondova su usporeni, a na novo ugovorenim projektima došlo je do odgode početka radova, što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicijskih projekata na način da je dio planiranih aktivnosti iz 2020. godine odgođen za sljedeće poslovno i financijsko razdoblje.

Aktivnosti u 2021. – 2025. godini usmjerene su na:

▪ nastavak provedbe ugovorenih projekata (radovi, projektiranje, studije)

▪ provedbu postupaka javne nabave (završetak i/ili novi postupci) za projekte za koje je odobreno financiranje putem OPKK i/ili CEF-a te njihova provedba

▪ prijavu novih projekata u sektoru željezničkog prometa i njihovo financiranje bilo putem OPKK i/ili CEF-a i/ili nove financijske perspektive (uključuje postupke izrade prijava na pozive, sklapanja ugovora/sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava)

▪ otklanjanje nedostataka u garantnom roku za završene projekte (Defect Notification Period - DNP).


56

10.6. Opis značajnih projekata

PROJEKTI NA KORIDORU RH1 - projektiranje

Naziv projekta: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska, faza 1, 2 i 3

Vrijednost projektiranja faza 1: 5,4 milijuna eura

Vrijednost projektiranja faza 2 i 3: 11,4 milijuna eura

Financiranje: Operativni program Promet (OPP)

Opis projekta:

U sklopu projektiranja za fazu 1 izrađena/ishođena je sljedeća dokumentacija/dozvole: Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Glavni projekt s 11 građevinskih dozvola, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, nacrt projektne aplikacije, dokumentacija o nabavi. U sklopu projektiranja za fazu 2 i 3 izrađena/ishođena je sljedeća dokumentacija/dozvole: Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš te je u tijeku izrada/ishođenje sljedeće dokumentacije: ažuriranje projektne aplikacije, završetak izrade Glavnih projekata, ishođenje građevinskih dozvola (1/32), izrada/dorada tehničkog dijela dokumentacije o nabavi kojom se obuhvaćaju radovi na 1, 2 i 3 fazi.

Projekt radova će obuhvaćati: rekonstrukciju i obnovu cijele jednokolosiječne pružne dionice te izgradnju drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Kutina i Lipovljani – Novska (ukupno 73,0 km), izgradnju potpuno nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Kutina – Lipovljani (ukupno 10,0 km), rekonstrukciju kolodvora/stajališta/otpremništva, ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza te izgradnju istih kao križanja s drugim prometnicama u dvije razine. Izgradnjom potpuno nove elektrificirane željezničke pruge omogućiti će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h.

Cilj projekta: završetkom projektiranja izradit će se projektna dokumentacija čime će se osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.

Planirani rok završetka: 2022. godina

Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada projektne dokumentacije u tijeku – glavnih projekata, rješavanje imovinskopravnih odnosa, ishođenje građevinskih dozvola.

Planirane aktivnosti po godinama:

2021. godina: završetak izrade projektne dokumentacije – glavnih projekata, rješavanje imovinsko pravnih odnosa, ishođenje građevinskih dozvola, postupak javne nabave za radove/ nadzor.


57

2022. godina: rješavanje imovinskopravnih odnosa, ishođenje građevinskih dozvola, postupak javne nabave za radove/nadzor, početak izvođenja radova/provedbe nadzora.

2023.-2025. godine: izvođenje radova, provedba nadzora.

Naziv projekta: Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci

Vrijednost projekta iz GA3: 11,2 milijuna eura

Studijska dokumentacija: 1,4 milijuna eura

Financiranje: Instrument za povezivanje Europe (CEF)

Opis projekta:

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Idejna rješenja i višekriterijska analiza, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi (prethodna i konačna), Studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s ishođenjem građevinske dozvole te tehnički dio dokumentacije o nabavi.

Projekt radova će uključivati rekonstrukciju i modernizaciju pružne dionice Okučani – Vinkovci u duljini 131,0 km. Predmetna dionica je sastavni dio Osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) i bit će modernizirana u skladu sa zahtjevima za Osnovnu mrežu (TEN-T) odnosno u skladu s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (ITS).

Cilj projekta: provedbom projektiranja izradit će se projektna dokumentacija i osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: završetak izrade studijske dokumentacije, postupak javne nabave za projektnu dokumentaciju u tijeku.


2021. godina: završetak izrade studijske dokumentacije, potpisivanje Ugovora za izradu projektne dokumentacije, izrada projektne dokumentacije.

2022. godina: izrada projektne dokumentacije.

2023. godina: završetak izrade projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola.

3 GA – Grand Agreement – Ugovor/Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava


58

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 - radovi

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci –

Koprivnica – državna granica

Vrijednost projekta iz GA: 297,1 milijun eura

Ugovorena vrijednost projekta: 350,0 milijuna eura


Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka čime će se ukupna duljina dionice pruge smanjiti s 43,2 km na 42,6 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju/izgradnju kolodvora i stajališta, prenamjenu postojećega kolodvora u stajalište, izgradnju mostova/galerija/vijadukata te cestovnih nadvožnjaka/podvožnjaka, pothodnika, izgradnju svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge, kao i izgradnju i rekonstrukciju kontaktne mreže, vanjsku rasvjetu u stajalištima i kolodvorima, dogradnju novih elemenata i uređaja te obnovu postojećih na signalno-sigurnosnom, prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h, s ograničenjima u određenim gradskim područjima. Izgradnjom i rekonstrukcijom dionice postići će se: osovinsko opterećenje 250 kN, sustav elektrifikacije 25kV, izmjenična struja, prijam interoperabilnih vlakova duljine 750 m.

Cilj projekta: pružna dionica pretvorit će se u dvokolosiječnu, s puno povoljnijim uporabnim svojstvima, čime će se zadovoljiti budući zahtjevi za koridorski promet te će se omogućiti dostatno povećanje kapaciteta kao i značajno smanjenje vremena putovanja između Zagreba, Koprivnice, Varaždina i Čakovca.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku, kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa.


2021. godina: izvođenje radova, provedba nadzora.


2023. godina: završetak izvođenja radova, provedba nadzora.

2024. godina: održavanje internih i državnih tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


59

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci

Vrijednost projekta iz GA: 196,9 milijuna eura

Financiranje: Operativni program Promet (OPP) Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 km (uz uključenje rekonstrukcije kolodvora Dugog Sela 38,2 km).

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju/izgradnju kolodvora i stajališta, izgradnju/rekonstrukciju mostova, izgradnju cestovnih nadvožnjaka/podvožnjaka, izgradnju pothodnika, izgradnju/obnovu sustava kontaktne mreže kao i nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m najveće dopuštene mase 25 t/o dok će se stajališta osposobiti u skladu sa zahtjevima za lokalni prijevoz putnika.

Cilj projekta: značajno (2,5 puta) povećanje kapaciteta; smanjenje (30%) vremena i povećanje kvalitete putovanja uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke kroz gradnju oko 20 km zidova za zaštitu od buke i gradnja novih spojnih i obilaznih cesta u duljini od 25 km (servisne ceste).


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku.



2022. godina: završetak izvođenja radova, provedba nadzora.

2023. godinu: održavanje internih i državnih tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


60

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK–Rijeka


Financiranje: Operativni program Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK) Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka uz postojeći ukupne duljine 44,02 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora i stajališta, prenamjenu kolodvora, rekonstrukciju postojećih mostova/vijadukata, rekonstrukciju željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza s izgradnjom podvožnjaka/nadvožnjaka, izgradnju novih svodnih cesta, izgradnju novog elektroničkog signalno–sigurnosnog uređaja ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava s daljinskom kontrolom vanjskih elemenata, elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz, rekonstrukciju elektrovučne podstanice Mrzlo Polje i Zdenčina. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h s ograničenjima u određenim područjima radi prostornih ograničenja. Najveća dopuštena masa vlakova bit će 22,5 t/o, a kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m.

Cilj projekta: unaprjeđenje prigradskog prometa između grada Zagreba i Karlovca; povećanje konkurentnosti luke Rijeka putem poboljšanja njezine prometne povezanosti s tržištima Srednje Europe; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu izgradnjom zidova za zaštitu od buke.

Očekivani završetak radova: 30 mjeseci od datuma početka radova

Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: u tijeku je postupak javne nabave za radove/nadzor, priprema dokumentacije o nabavi za NoBo (Notified Body) - Tijelo za ocjenu sukladnosti.


2021. godina: nastavak postupka javne nabave za radove/nadzor, pokretanje postupka javne nabave za NoBo, početak izvođenja radova/provedbe nadzora/NoBo.

2022. -2023. godine: izvođenje radova, provedba nadzora, NoBo.


61

Naziv projekta: Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište




Zajednički projekt Lučke uprave Rijeka i HŽI

Opis projekta:

Projekt uključuje rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište.

Projekt obuhvaća:

- rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka koja uključuje rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete kao i radove na kontaktnoj mreži te radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje

- izradu priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnju kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje

- izgradnju 4 kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te 2 kolosijeka za portalne dizalice.

Cilj projekta: prilagodba željezničke infrastrukture kako bi se ona mogla nositi s razvojem kapaciteta, financijskih rezultata i kvalitete usluga u Luci Rijeka radi zadovoljavanja sve veće prometne potražnje, s istovremenim poticanjem urbane revitalizacije omogućivanjem premještanja lučkih djelatnosti; omogućiti daljnji razvoj Luke Rijeka kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa; eliminacija postojećeg „uskog grla“ i prilagodba željezničke infrastrukture luke Rijeka za prihvat i otpremu kontejnera.



Planirane aktivnosti:

2021. godina: završetak izvođenja radova, održavanje Internog i državnih tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


62

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 – projektiranje

Naziv projekta: Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije



Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju i izgradnju prometnog pravca Zagreb – Rijeka na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet.

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, izradu dokumenta za prijavu velikog projekta za sufinanciranje radova EU sredstvima, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s ishođenjem građevinskih dozvola, dokumentacija potrebna za rješavanje imovinskopravnih odnosa i osiguranje dokaza pravnog interesa i tehnički dio dokumentacija o nabavi za radove i nadzor.

Projekt radova će uključivati modernizaciju i izgradnju dionice Karlovac – Oštarije u duljini 40,0 km a čija provedba će doprinijeti: osiguranju veće brzine prometovanja vlakova, skraćenju vremena putovanja, povećanju kapaciteta pružne dionice, povećanju sigurnosti odvijanja željezničkog prometa te zadovoljenju uvjeta interoperabilnosti na čitavom Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru.



Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: Ugovor za studijsku dokumentaciju potpisan 08.12.2020. godine, izrada studijske dokumentacije u tijeku.


2021. godina: izrada studijske dokumentacije, priprema i pokretanje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije.

2022. godina: završetak izrade studijske dokumentacije, početak izrade projektne dokumentacije.

2023. godina: izrada projektne dokumentacije.

2024. godina: završetak izrade projektne dokumentacije, priprema i pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor.

2025. godina: sklapanje Ugovora za izvođenje radova/nadzor, izvođenje radova, provedba nadzora.


63

Naziv projekta: Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije zaključno s ishođenjem lokacijske dozvole kao preduvjeta za izradu Glavnog projekta s ishođenjem građevinskih dozvola kao preduvjet za fazu izvođenje radova uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet.

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, Idejna rješenja, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole.

Cilj projekta: provedbom projektiranja izradit će se studijska i projektna dokumentacija zaključno s ishođenjem lokacijske dozvole kao preduvjet za nastavak projektiranja odnosno fazu izrade Glavnog projekta s ishođenjem građevinskih dozvola te za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada studijske dokumentacije u tijeku.


2021. godina: završetak izrade studijske dokumentacije, priprema i pokretanje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije do lokacijske dozvole.

2022. godina: nastavak izrade projektne dokumentacije, pokretanje postupka javne nabave za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinskih dozvola.

2023. godina: izrada glavnog projekta.

2024. godina: izrada glavnog projekta i ishođenje građevinskih dozvola, priprema i pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor.

2025. godina: sklapanje Ugovora za izvođenje radova/nadzor.


64

Naziv projekta: Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije kao preduvjet za fazu izvođenja radova.

U sklopu projekta do sada je izrađena/ishođena sljedeća dokumentacija/dozvole: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Glavni projekti za nekoliko etapa te se još planira izrada/ishođenje sljedeće dokumentacije/dozvola: izmjena lokacijske dozvole, Glavni projekt s građevinskom dozvolom, rješavanje imovinskopravnih odnosa i tehnički dio dokumentacije o nabavi za radove.

Projekt radova će uključivati radove na izgradnji drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka - Jurdani u duljini 27,5 km a čija provedba će doprinijeti: otklanjanju „uskog grla“ na području riječkog čvora čime bi se omogućio daljnji razvoj postojećih kapaciteta luke Rijeka kao i stvaranje učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza, rasterećenju cestovnog (uličnog) prometa u preopterećenim osnovnim prometnicama grada Rijeke, omogućavanju bržeg premještanja prijevozne potražnje sa cestovnog na željeznički promet i time smanjenje eksternih troškova.



Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada projektne dokumentacije u tijeku – glavni projekti.


2021. godina: ishođenje građevinskih dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa, postupak javne nabave za radove/nadzor.

2022. godina: sklapanje Ugovora za izvođenje radova/nadzora i početak izvođenja radova/provedbe nadzora

2023.-2025. godine: izvođenje radova i provedba nadzora


65

OSTALE PRUGE – radovi

Naziv projekta: Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok

Vrijednost projekta iz GA: 80,1 milijun eura

Ugovorena vrijednost projekta: 81,1 milijun eura

Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. - 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje modernizaciju željezničke pruge na dionici Zaprešić – Zabok u duljini 23,9 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora/stajališta, rekonstrukciju pojedinih lukova, ugradnju novih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, uređaja daljinskog upravljanja, uređenje/rekonstrukciju i izgradnju potpuno novih pružnih građevina (mostovi, propusti, kanali, uporno/potporni zidovi), osiguranje/uređenje željezničko-cestovnih prijelaza ili njihovo ukidanje i svođenje na prethodni ili slijedeći, elektrifikaciju pruge i kolodvora. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 120 km/h.

Cilj projekta: mogućnost cjelovitog uključivanja u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba; skraćenje vremena putovanja; povećanje nosivosti pruge i time ukidanje trenutnih ograničenja u teretnom prijevozu; izgradnjom parkirališta za automobile i držača za bicikle na stajalištima omogućit će se bolja povezanost, jednostavnije i brže putovanje.


Status projekta i planske aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku.


2021. godina: završetak izvođenja radova, održavanje internih i državnih tehničkih pregleda, ishođenje Uporabne dozvole i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


66

Naziv projekta: Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar



Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK) Opis projekta:

Projekt uključuje nadogradnju, elektrifikaciju, rekonstrukciju i obnovu postojeće jednokolosiječne željezničke dionice pruge Vinkovci – Vukovar u duljini 18,7 km. Predmetna dionica povezuje željezničku prugu koridora RH1 (bivši X. paneuropski koridor) sa VII. paneuropskim koridorom, riječnim plovnim putem na Dunavu na teritoriju Republike Hrvatske.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora/stajališta, elektrifikaciju, osiguranje i svođenje željezničko-cestovnih prijelaza, cjelovita obnova gornjeg pružnog ustroja i pružnih građevina, ugradnja modernih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu sa zahtjevima za koridorske pruge. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 120 km/h na većem dijelu pruge uz iznimku dijela pruga na izlazu iz Vinkovaca te na području grada Vukovara. Najveća dopuštena masa vlakova bit će 25 t/o, kolodvori će se rekonstruirati za potrebe teretnog i putničkog prometa, a stajališta u skladu sa zahtjevima za lokalni prijevoz putnika.

Cilj projekta: poboljšanje pristupa luci Vukovar, energetske učinkovitosti, utjecaja na okoliš, operativne pouzdanosti, sigurnosti te povećanje kapaciteta pruge; izgradnjom parkirališta za automobile i bicikle povećat će se korištenje željezničkog prijevoza; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke kroz gradnju zidova za zaštitu od buke i elektrifikacijom pruge.





2022. godina: završetak izvođenja radova, održavanje internih i državnih tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


67

OSTALE PRUGE – studije

Naziv projekta: Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu dijela studijske dokumentacije kao preduvjet za nastavak i izradu projektne dokumentacije, a koja će predstavljati podlogu za buduće radove i modernizaciju postojećih željezničkih pruga na relaciji Čakovec - Varaždin – Lepoglava i Krapina/Sveti Križ - Zabok te gradnju nove pruge na relaciji Lepoglava - Krapina/Sveti Križ (ovisno o odabranoj varijanti), a što će nakon završetka radova doprinijeti skraćenju vremena putovanja na cijeloj relaciji i povećati mobilnost građana i roba.

Dokumentacija koja će u okviru studijske dokumentacije biti izrađena je sljedeća: Studija povezivanja “Lepoglavskom spojnicom” unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija izvodljivosti te Analiza troškova i koristi.

U okviru Projekta bit će izrađena idejna rješenja povezivanja funkcionalne podregije varaždinskog područja s gradom Zabokom (posredno Zagrebom) a koja će se primjenom višekriterijske analize usporediti i vrednovati u Studiji izvodljivosti. Višekriterijska analiza predložit će rješenje za koje će se izraditi Analiza troškova i koristi. U sklopu studijske dokumentacije pripremiti će se podaci za izradu eventualno potrebnih prijedloga izmjena i dopuna dokumenata prostornog uređenja te podloge za izradu Studije utjecaja na okoliš.

Cilj projekta: provedbom projekta izrade studijske dokumentacije stvorit će se preduvjet za fazu projektiranja odnosno izradu projektne dokumentacije te za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada studijske dokumentacije u tijeku.


2021. godina: završetak izrade studijske dokumentacije, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


68

NOVI EU PROJEKTI - radovi

Naziv projekta: Projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza

Procijenjena vrijednost projekta: 22,4 milijuna eura


Opis projekta:

Projekt uključuje radove osiguranja i modernizacije 94 željezničko-cestovna te 1 pješačkog prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza predviđena još i ugradnja polubranika, i to na prugama za međunarodni, regionalni i lokalni promet.

Cilj projekta: smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te time i smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, priprema dokumentacije o nabavi za pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor.


2021. godina: pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor, početak radova/provedbe nadzora.


2023. godina: završetak izvođenja radova.


69

Naziv projekta: Poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole

Procijenjena vrijednost projekta: 17,1 milijun eura


Opis projekta:

Projekt uključuje ugradnju opreme za sigurnost, osiguranje, tehničke kontrole i razmjenu informacija na Osnovnoj mreži (TEN-T) u Republici Hrvatskoj, te uvođenje automatiziranog sustava za nadzor željezničkog prometa kao i automatsko prikupljanje sigurnosnih podataka, i tehničkih parametara vlakova i interakcija vlakova i tračnica u stvarnom vremenu. Projekt obuhvaća uvođenje opreme za nadzor željezničkih vozila na 9 lokacija (6 na Mediteranskom koridoru i 3 na drugom dijelu Osnovne mreže).

Cilj projekta: povećanje sigurnosti i interoperabilnosti na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora i na drugom dijelu Osnovne mreže što će značajno doprinijeti razvoju transeuropske prometne mreže kroz nadogradnju postojeće prometne infrastrukture; instalacijom sustava za praćenje omogućit će se automatsko prikupljanje sigurnosnih podataka i tehničkih parametara vlakova i interakcija vlakova i tračnica u stvarnom vremenu čime se minimizira rizik od „uskih grla“ na prugama Osnovne mreže.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: potpisan Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava.


2021. godina: priprema dokumentacije o nabavi za radove, pokretanje postupka javne nabave za radove, sklapanje Ugovora za radove, početak izvođenja radova.

2022. godina: izvođenje radova.

2023. godina: završetak izvođenja radova.

BUDUĆI EU PROJEKT - projektiranje

Naziv projekta: Modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada dokumentacije

Opis projekta: Projekt će se prijaviti na EU sufinanciranje u sljedećem programskom razdoblju, a obuhvaćat će izradu studijske i tehničke dokumentacije kojom će se dalje osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


70

11. ŽELJEZNIČKE USLUGE I ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA

11.1. Željezničke usluge HŽI

U skladu s europskim zakonodavstvom (Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21. studenoga 2012.) kao i Zakonom o željeznici RH (NN 32/19) HŽ Infrastruktura pruža sljedeće željezničke usluge:

▪ minimalni pristupni paket ▪ pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata ▪ pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima ▪ dodatne usluge ▪ prateće usluge

Opis željezničkih usluga, uvjete pružanja željezničkih usluga i naknade za pružene željezničke usluge, HŽ Infrastruktura objavljuje u Izvješću o mreži koje se donosi za svaki vozni red.

Izvješćem o mreži 2021. koje se odnosi na vozni red 2020/21 predviđeno je pružanje nove usluge – korištenje objekta za čišćenje teretnih vagona na zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru. S druge strane, HŽ Infrastruktura više neće pružati uslugu prodaje putničkih karata.

11.2. Organizacija i regulacija prometa

Osnovne aktivnosti poslovnog područja organizacije i regulacije prometa u srednjoročnom razdoblju 2021.-2025. sastoje se od redovnih godišnjih aktivnosti i razvojnih aktivnosti čija se realizacija planira na razdoblje duže od jedne godine.

Godišnje redovne aktivnosti:

▪ unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te educiranje radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa

▪ upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora ▪ izrada akata vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim Upraviteljima

infrastrukture ▪ izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama ▪ izrada priručnika za rad izvršnih radnika željezničkih prijevoznika u graničnim kolodvorima ▪ definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima puštanja

u rad novih infrastrukturnih podsustava odnosno njegovih dijelova. Početak ove aktivnosti započet će tijekom 2021. godine, a zahtjev za izradu navedenog pokrenut će Sektor za promet prema Uredu upravljanja sigurnošću koji je zadužen za izradu propisa HŽ Infrastrukture

▪ iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama EU)

▪ sklapanje ugovora sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i željezničkim prijevoznicima o međusobnim pravima i obvezama u svezi uporabe industrijskih kolosijeka. Do sada je sklopljeno 64 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama od ukupno planiranih 200


71

Razvojne aktivnosti obuhvaćaju kontinuiranu informatizaciju poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom. U lipnju 2020. godine implementiran je informatički sustav ROMAN – modul Anywheere za kratkoročno planiranje trasa i pristup podacima aktualnog voznog reda s bilo kojeg mjesta željezničke infrastrukture. Modul Anywhere služi kao podrška planerima voznog reda i prometnim dispečerima, te im daje uvid u aktualni dnevni vozni red i omogućuje im praćenje izvršenja prometa vlakova na dnevnoj bazi, usporedbu planiranog voznog reda sa stvarno izvršenim u realnom vremenu, kao i planiranje i potrebno premještanje križanja vlakova na jednokolosiječnim prugama. Tijekom 2020. godine započele su pripreme za novi informatički sustav – IS-ORPI. IS-ORPI je sustav za upravljanje i monitoring poslovnih procesa organizacije i regulacije prometa i poslovnih procesa osiguravanja pristupa i korištenja željezničke infrastrukture. Tijekom 2020. godine završena je prva faza projekta – priprema projekta koja obuhvaća definiranje korisničkih zahtjeva, izradu korisničke i tehničke specifikacije, trenutno je u tijeku priprema javnog natječaja. Planirani početak izrade novog informatičkog sustava IS-ORPI je 2021. godina, a planirani završetak je krajem 2025. godine. Informacijski sustav transporta (IST) trenutno je osnovni informatički sustav za praćenje izvršenja voznog reda koji pruža podršku poslovnim procesima organizacije i regulacije prometa. U trenutku dizajniranja i puštanja u rad postojećeg IST-a, krajem 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, isti je zadovoljavao sve potrebe tadašnje organizacije prometa. Prihvaćanjem regulative Europske unije i liberalizacijom željezničkog prijevoza, za sada teretnog, a u budućnosti i putničkog, pojavljuje se sve više željezničkih prijevoznika kojima je potrebno osigurati potpuni pristup informatičkom sustavu sukladno njihovim potrebama. Širenjem usluga na tržištu željezničkih usluga u RH koje pruža HŽ Infrastruktura, izrađeno je nekoliko zasebnih aplikacija u svrhu praćenja i naplate korištenja tih usluga. Pored toga, dodatno su izrađene aplikacije vezane uz zatvore pruga, uvođenje laganih vožnji, praćenje neurednosti u prometu, praćenje izvanrednih pošiljaka, praćenje realizacije pokusnih vožnji itd.

Ciljevi izrade novog informatičkog sustava su: ▪ stvaranje jedinstvenog sustava kao podrške poslovnim procesima za planiranje i izvršenje voznog

reda, naplatu usluga, izvještavanje i podršku pri donošenju poslovnih odluka. ▪ informatizacija prometnih evidencija, knjiga, brzojava i drugih službenih dokumenata, kao i

razvoj takvog sustava u kojem bi se određeni podatak unosio i obrađivao na mjestu gdje i nastaje. ▪ fleksibilnost odnosno davanje jednostavnog odgovora na sve nove zahtjeve koji se pred njega

postavljaju kao i fleksibilnost u pružanju kompletne prometne usluge i izmjena iste. Prijelaz na nove tehnologije, koje podržavaju današnje i buduće IT standarde omogućit će lakšu prilagodbu sustava budućim zahtjevima i promjenama na tržištu, strukturiranost podataka, relacijski model podataka, jedinstvenost podataka u sustavu. Novi informatički sustav bit će prilagodljiv svim ostalim IT sustavima HŽ Infrastrukture s kojima treba razmjenjivati podatke (SAP, Roman Planning, Roman Anywhere, Registar infrastrukture i drugi). Isto tako, novi informatički sustav imat će mogućnost razmjene podataka i informacija s IT sustavima željezničkih prijevoznika, IT sustavima susjednih upravitelja infrastrukture kao i IT sustavima europskih udruženja (RailNetEurope, European Railway Agency i dr.).

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

72

11.3

. P

lan

putn

ičko

g i t

eret

nog

prom

eta

Uzim

ajuć

i u o

bzir

kre

tanj

e pr

omet

a u

razd

oblju

sije

čanj

– li

stop

ad 2

020.

god

ine,

uz

pret

post

avku

por

asta

udj

ela

želje

znič

kih

prije

vozn

ika

u te

retn

om p

rom

etu,

izra

đen

je

plan

pro

met

a za

raz

dobl

je 2

021.

– 2

025.

go

dine

izra

žen

u vl

ak k

ilom

etri

ma,

bru

toto

nski

m k

ilom

etri

ma

i bro

ju v

lako

va, k

ako

slije

di:

u

tisuć

ama

Vrst

a pr

omet

a Pr

uge

Jedi

nica

m

jere

20

19.

20

20.

Pl

an

O

stva

renj

e

1-

10

Plan

Re

bala

ns

plan

a

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

Putn

ički

Međ

unar

odne

vl

km

10.1

61

6.80

2 10

.254

8.

384

10

.357

10

.461

10

.566

10

.672

10

.779

Regi

onal

ne

vlkm

3.

477

2.40

2 3.

515

2.96

8

3.55

0 3.

586

3.62

2 3.

658

3.69

5

Loka

lne

vlkm

1.

702

1.19

1 1.

709

1.44

9

1.72

6 1.

743

1.76

0 1.

778

1.79

6

Uku

pno

vlkm

15

.340

10

.395

15

.478

12

.801

15.6

33

15.7

90

15.9

48

16.1

08

16.2

70

Tere

tni

Međ

unar

odne

vl

km

6.16

8 5.

602

6.09

6 6.

851

6.

920

6.98

9 7.

059

7.13

0 7.

201

Regi

onal

ne

vlkm

25

8 20

7 24

5 24

0

242

244

246

248

250

Loka

lne

vlkm

76

68

73

78

79

80

81

82

83

Uku

pno

vlkm

6.

502

5.87

7 6.

414

7.16

9

7.24

1 7.

313

7.38

6 7.

460

7.53

4

Ukup

no

Međ

unar

odne

vl

km

16.3

29

12.4

04

16.3

50

15.2

35

17

.277

17

.450

17

.625

17

.802

17

.980

Regi

onal

ne

vlkm

3.

735

2.60

9 3.

760

3.20

8

3.79

2 3.

830

3.86

8 3.

906

3.94

5

Loka

lne

vlkm

1.

778

1.25

9 1.

782

1.52

7

1.80

5 1.

823

1.84

1 1.

860

1.87

9

Uku

pno

vlkm

21

.842

16

.272

21

.892

19

.970

22.8

74

23.1

03

23.3

34

23.5

68

23.8

04

Tabl

ica

23:

Plan

pro

met

a po

vrs

tam

a pr

uga

mje

reno

vla

k ki

lom

etri

ma

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

73

u

mili

juni

ma

Vrst

a pr

omet

a Vr

sta

prug

a Je

dini

ca

mje

re

2019

.

20

20.

Pl

an

O

stva

renj

e

1-10

Pl

an

Reba

lans

pl

ana

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Putn

ički

Međ

unar

odne

br

tkm

1.

683

1.11

3 1.

709

1.39

1

1.72

6 1.

743

1.76

0 1.

778

1.79

6

Regi

onal

ne

brtk

m

349

245

351

304

35

5 35

9 36

3 36

7 37

1

Loka

lne

brtk

m

126

92

121

111

12

2 12

3 12

4 12

5 12

6

Uku

pno

brtk

m

2.15

8 1.

450

2.18

1 1.

806

2.

203

2.22

5 2.

247

2.27

0 2.

293

Tere

tni

Međ

unar

odne

br

tkm

5.

352

5.25

3 5.

263

6.40

6

6.47

0 6.

535

6.60

0 6.

666

6.73

3

Regi

onal

ne

brtk

m

167

145

147

160

16

2 16

4 16

6 16

8 17

0

Loka

lne

brtk

m

61

60

61

67

68

69

70

71

72

Uku

pno

brtk

m

5.58

0 5.

458

5.47

1 6.

633

6.

700

6.76

8 6.

836

6.90

5 6.

975

Ukup

no

Međ

unar

odne

br

tkm

7.

035

6.

366

6.97

2 7.

797

8.

196

8.27

8 8.

360

8.44

4 8.

529

Regi

onal

ne

brtk

m

516

39

0 49

8 46

4

517

523

529

535

541

Loka

lne

brtk

m

187

15

2 18

2 17

8

190

192

194

196

198

Uku

pno

brtk

m

7.73

8 6.

908

7.65

2 8.

439

8.

903

8.99

3 9.

083

9.17

5 9.

268

Tabl

ica

24:

Plan

pro

met

a po

vrs

tam

a pr

uga

mje

reno

bru

toto

nski

m k

ilom

etri

ma

Vrst

a pr

omet

a Vr

sta

prug

a Je

dini

ca m

jere

20

19.

20

20.

Pl

an

O

stva

renj

e

1-10

Pl

an

Reba

lans

pl

ana

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Putn

ički

pro

met

sv

e pr

uge

broj

vla

kova

26

0.57

6 17

3.03

4 26

2.85

9 21

1.56

3

265.

488

268.

143

270.

824

273.

532

276.

267

Tere

tni p

rom

et

sve

prug

e br

oj v

lako

va

72.3

06

62.4

52

71.3

84

74.8

75

75

.624

76

.380

77

.144

77

.915

78

.694

Uku

pno

332.

882

235.

486

334.

243

286.

438

34

1.11

2 34

4.52

3 34

7.96

8 35

1.44

7 35

4.96

1

Tabl

ica

25:

Prom

et n

a že

ljezn

ički

m p

ruga

ma

od z

nače

nja

za m

eđun

arod

ni, r

egio

naln

i i lo

kaln

i pro

met

– b

roj v

lako

va


74

Putnički promet

Od 2016. godine do danas vlak kilometri ostvareni u putničkom prometu su konstantni s vrlo malim oscilacijama (1-2%). Pandemija COVID-19 dovela je do privremene obustave putničkog prometa, u ožujku i travnju 2020. godine, što je rezultiralo manje ostvarenim vlak kilometrima. Nakon prestanka obustave putničkog prometa, u promet su postepeno vraćeni svi vlakovi, te se u 2021. godini očekuje ista realizacija vlak kilometara i broja vlakova kao iz vremena prije pandemije koronavirusa. Vjerujemo da, bez obzira na epidemiološku situaciju, više neće doći do potpune obustave putničkog prometa. Stoga, u odnosu na Rebalans plana 2020. godine, Planom za 2021. godinu, projiciran je porast putničkog prometa za 22% mjereno vlak kilometrima, te blagi rast od 1% godišnje za ostale godine planiranog razdoblja.

Nadalje, kao i u prethodnim godinama, za sve godine planskog razdoblja projicirano je da će se 66% ukupnog putničkog prometa mjereno vlak kilometrima odvijati na međunarodnim prugama, 23% na regionalnim i 11% na lokalnim prugama. Na regionalnim i lokalnim prugama odvija se uglavnom putnički prijevoz te udio putničkog prijevoza u vlak kilometrima na tim prugama iznosi 93-96%. U 2021. godini očekuje se ista realizacija kao iz vremena prije pandemije COVID-19.

Ukupno gledajući, dvije trećine ukupnih vlak kilometara na mreži HŽ Infrastrukture odnosi se na vlak kilometre ostvarene u putničkom prometu. Također, u putničkom prometu ostvaruje se četvrtina ukupnih brutotonskih kilometara i tri četvrtine ukupnog broja vlakova. Takav odnos planiran je za sve godine planskog razdoblja, budući da u putničkom prometu dolazi do neznatnih promjena jer se rijetko uvode novi vlakovi odnosno ukidaju postojeći.

Teretni promet

Ulaskom novih željezničkih prijevoznika na naše tržište, od 2016. godine bilježi se povećanje teretnog prometa, mjereno u vlak kilometrima. Pozitivan trend nastavljen je i u razdoblju 1-10 2020. godine unatoč promjenama gospodarskih okolnosti uzrokovanih pandemijom. Prema dosadašnjim pokazateljima (razdoblje 1-10), do kraja 2020. godine, očekuje se povećanje teretnog prijevoza mjerenog u vlak kilometrima za 10% odnosno 19% mjereno brutotonskim kilometrima. Najveći dio povećanja odnosi se na međunarodne pruge.

Gotovo cjelokupni teretni promet (96%) odvija se na međunarodnim prugama, a ponajviše na koridoru RH2 (DG Koprivnica – Zagreb – Rijeka – Šapjane DG) koji u većini odgovara Mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih koridora.

Predviđa se da će teretni promet po svim pokazateljima (vlak kilometrima, brutotonskim kilometrima i broju vlakova) u planiranim godinama rasti za oko 1% godišnje. Planirano povećanje prije svega je temeljeno na sve većem sudjelovanju novih željezničkih prijevoznika čiji udio u teretnom prometu, mjereno vlak kilometrima kontinuirano godinama raste i to od svega 1% u 2015. godini na 44% u razdoblju od 1-10 2020. godine. Za vozni red 2020/2021 predviđeno je sklapanje ugovora s ukupno 12 prijevoznika u teretnom prometu.

U planiranom razdoblju, i dalje se predviđa da će se 96% ukupnog teretnog prometa mjereno vlkm odvijati na međunarodnim prugama, 3% na regionalnim i 1% na lokalnim prugama.


75

Planirani investicijski ciklus kao i planirani radovi na održavanju željezničke infrastrukture rezultirat će istodobnim odvijanjem radova na većem broju dionica što će uzrokovati zastoje u prometu, zakašnjenje vlakova, te supstituciju putničkog prometa autobusnim prijevozom. Ti povremeni zastoji nakon dnevnih odnosno višednevnih zatvora pruga, negativno će se odraziti na duljinu vremena putovanja, a time i na komercijalnu brzinu vlakova. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, u razdoblju od 2021.-2025. godine ciljevi poslovnog područja organizacije i regulacije prometa stagniraju u odnosu na prethodna razdoblja i to kako slijedi:

▪ prosječna komercijalna brzina putničkih vlakova 45 km/h ▪ prosječna komercijalna brzina teretnih vlakova 18 km/h ▪ prosječno zakašnjenje vlakova za prijevoz putnika na 100 km 4 min/vlak ▪ prosječno zakašnjenje teretnih vlakova na 100 km smanjuje se sa 132 minute po vlaku u 2021.

godini na prosječno 90 minuta po vlaku u 2025. godini.

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05 NN 16/08.) željeznički infrastrukturni podsustavi održavanja su:

▪ građevinski infrastrukturni podsustav održavanja ▪ elektroenergetski infrastrukturni podsustav održavanja ▪ prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ▪ ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke infrastrukture.

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Ukupna duljina kolosijeka otvorenih pruga iznosi 2.892,02 km, od čega je u uporabi 2.726,18 km odnosno 94,3%.

Građevinska duljina željezničke pruge Republike Hrvatske iznosi 2.617,20 km, od toga 89,5% ili 2.342,38 km su jednokolosiječne pruge, a 10,5% ili 274,82 km duljine su dvokolosiječne pruge. Elektrificirano je 37,1% ili 970,15 km duljine pruga.


76

Tablica 26. Građevinska duljina mreže u km

Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga

Pruge

Građevinska duljina mreže (km)

Ukupna duljina kolosijeka

otvorene pruge

Duljina kolosijeka

otvorene pruge u uporabi

Ukupna duljina pruga

Jednokolosiječne pruge

Dvokolosiječne pruge

Međunarodne 1.734,50 1.734,50 1.459,68 1.184,86 274,82

Regionalne 626,53 568,67 626,53 626,53 0,00

Lokalne 530,99 423,01 530,99 530,99 0,00

Ukupno 2.892,02 2.726,18 2.617,20 2.342,38 274,82

100% 94,3% 100% 89,5% 10,5%

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

77

Najv

eća

dopu

šten

a br

zina

vl

akov

a pr

ema

spos

obno

sti

prug

a (k

m/h

)

Dul

jina

mre

že u

km

2012

. 20

13.

2014

. 20

15.

2016

. 20

17.

2018

. 20

19.

2020

.

do 2

0 km

/h

97,1

79

,0

68,8

68

,5

70,9

77

,5

63,1

65

,6

86,2

21-4

0 km

/h

231,

5 22

1,6

210,

6 23

6,9

263,

2 29

0,2

261,

3 23

4,8

224,

5

41-6

0 km

/h

786,

5 72

2,6

716,

8 70

0,0

748,

3 75

3,4

814,

2 83

9,3

819,

4

61-8

0 km

/h

614,

5 62

6,2

661,

0 66

7,4

624,

3 58

6,9

549,

2 53

8,8

515,

2

81-1

00 k

m/h

51

8,8

531,

6 50

2,3

491,

5 48

9,7

509,

0 54

2,6

569,

7 59

2,2

101-

120

km/h

13

4,3

151,

7 14

5,5

145,

7 14

5,7

203,

8 19

6,9

226,

3 22

9,1

121-

140

km/h

14

6,5

164,

2 19

1,0

202,

8 18

3,2

124,

8 15

3,6

139,

2 14

7,1

141-

160

km/h

10

4,1

147,

3 14

9,1

149,

1 14

9,1

147,

0 11

2,5

112,

5 11

2,5

izva

n pr

omet

a 34

2,9

332,

0 21

3,1

196,

3 18

4,0

165,

8 17

7,5

165,

8 16

5,8

Uku

pno

2.97

6,2

2.97

6,2

2.85

8,2

2.85

8,2

2.85

8,4

2.85

8,4

2.87

0,9

2

.892

,0

2.89

2,0

Tabl

ica

27:

Preg

led

dulji

na m

reže

u k

m s

obz

irom

na

najv

eće

dopu

šten

e br

zine

Iz

vor:

Sek

tor

za r

azvo

j, pr

ipre

mu

i pro

vedb

u in

vest

icija

i EU

fond

ova

Vozn

e br

zine

D

uljin

a m

reže

u %

1990

. 20

13.

2014

. 20

15.

2016

. 20

17.

2018

. 20

19.

2020

.

do 2

0 km

/h

2%

3%

2%

3%

3%

3%

2%

2%

3%

21-4

0 km

/h

13%

8%

7%

8%

9%

10

%

9%

8%

8%

41-6

0 km

/h

25%

24

%

25%

25

%

26%

27

%

29%

29

%

28%

61-8

0 km

/h

23%

21

%

23%

23

%

22%

20

%

18%

19

%

18%

81-1

00 k

m/h

20

%

18%

18

%

17%

17

%

18%

19

%

20%

20

%

101-

120

km/h

7%

5%

5%

5%

5%

7%

7%

8%

8%

121-

140

km/h

1%

6%

7%

7%

6,

5%

4%

5%

5%

5%

141-

160

km/h

4%

5%

5%

5%

5%

5%

4%

4%

4%

Izva

n pr

omet

a 6%

11

%

7%

7%

6,5%

6%

6%

6%

6%

Uku

pno

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

Tabl

ica

28:

Preg

led

vozn

ih b

rzin

a po

god

inam

a u

%


78

Budući da je na hrvatskoj željezničkoj mreži svega 10,5% dvokolosiječnih pruga, u značajnoj mjeri ograničena je propusna i prijevozna moć pojedinih željezničkih pruga. S aspekta održavanja pruga, a obzirom na dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje, svega 35% ukupne duljine pruga moguće je normalno ili pojačano održavati. Na preostalih 65% ukupne duljine željezničkih pruga nužno je obaviti investicijske radove odnosno veće zahvate, a poneke i zatvoriti za promet. Naime, u prethodnih 30-tak godinama velik dio pruga bio je izvan ciklusa obnove što je rezultiralo dotrajalošću infrastrukturnih kapaciteta i prekoračenjem uporabnog vijeka pružnog gornjeg ustroj, pa više nije moguće mjerama redovnog održavanja održavati pruge u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa po projektiranim brzinama. Iz tog razloga, HŽ Infrastruktura po potrebi smanjuje brzine kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao sigurno i odgovarajućom dinamikom.

Naime, 52% ukupne duljine pruge projektirano je za brzinu veću od 100 km/h, a obzirom na stanje odnosno sposobnost pruga u 2020. godini na svega 17% ukupne duljine pruga moguće je voziti brzinom većom od 100 km/h. U 2020. godini 77% željezničke mreže ima najveću dopuštenu brzinu do 100 km/h, 17% ima dopuštenu brzinu od 100-160 km/h, a 6% mreže je izvan prometa.

Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa

L102 S. Marof – Kumrovec – DG dionica Harmica – Kumrovec – DG

L205 Nova Kapela – Našice dionica Čaglin – Našicecement otpr.

L213 Lupoglav – Raša dionica Učka – Raša

L210 Sisak Caprag - Petrinja Sisak Caprag - Petrinja

R103 DG – L.D. Polje – Knin DG – L.D. Polje – Knin

Tablica 29: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet

Tehničko stanje pruga za lokalni promet je u puno lošijem stanju od pruga za međunarodni i regionalni promet. To je rezultat nedostatka financijskih sredstava za održavanje te nedostatnih investicijskih aktivnosti na toj vrsti pruga. Stoga je na tim prugama nužna temeljita obnova i rekonstrukcija postrojenja. Na 5 dionica lokalnih pruga i na jednoj pruzi regionalnog značaja je obustavljen promet.

Stanje kolodvorskih kolosijeka je nezadovoljavajuće s obzirom na dotrajalost i nosivost. Stoga, HŽ Infrastruktura u budućem razdoblju mora obnoviti kolodvorske kolosijeke na mnogim dionicama pruga, posebno na prugama od značaja za međunarodni promet ukoliko želi ostati ravnopravni član europske željezničke asocijacije. U tom smislu među velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb Ranžirni kolodvor, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Novska, Osijek. Ipak, niti u kojem slučaju se ne smije zanemariti visoki stupanj dotrajalosti kolosijeka i skretnica i na ostalim prugama. Ukoliko neće biti mogućnosti za njihovu cjelovitu obnovu, onda je u narednom razdoblju nužna racionalizacija kolodvorskih postrojenja s ciljem održavanja funkcionalnosti cjelokupnog sustava željezničkog prometa.

Planirani ciljevi i učinci na poboljšanju i održavanju razine građevinskog infrastrukturnog podsustava ostvaruju se izvođenjem radova u sklopu održavanja u dva pružna segmenta:

I. pružni gornji ustroj:

a) konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja b) sklopovi pružnoga gornjeg ustroja


79

c) elementi pružnoga gornjeg ustroja

II. pružni donji ustroj:

a) građevine b) konstrukcije

c) oprema

Radovima redovnog održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava ne mreži pruga (za međunarodni, regionalni, lokalni i prigradski promet) omogućava se održavanje funkcionalnosti željezničkih pruga tijekom uporabnog vijeka postrojenja i otklanjanje nepravilnosti.

Ovi radovi odnose se na:

▪ radove održavanja gornjeg ustroja pruga, a to su strojna zamjena pragova, strojno planiranje zastorne prizme, strojna regulaciju kolosijeka, strojna regulaciju skretnica, zamjena elemenata gornjeg ustroja kolodvorskih kolosijeka, čišćenje snijega i leda, aluminotermijsko zavarivanje i drugo

▪ radove održavanja donjeg ustroja pruge čine sanacije mostova, tunela, propusta, nasipa, usjeka, zasjeka, odvodnih kanala i drenaža, baždarenje i popravci vaga, okretnica, održavanje ŽCP-a, hidrografska mjerenja, podvodni vizualni pregledi temelja mostova u vodi, sanacije perona i dizala i drugo

▪ radove održavanja pružnog pojasa i kemijsko tretiranje korova kao i pitanja ekologije tj. zaštite okoliša i zaštite od požara

▪ u aktivnosti na održavanju spadaju i redovne provjere geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka mjernim vozilom i ručnim mjernim instrumentima

Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

U razdoblju 2021.-2025. godine planirane aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu bit će usmjerene na održavanje tehničko-tehnološke razine kapaciteta mreže kojom upravlja HŽ Infrastruktura

Opis kapaciteta Jedinica mjere

Ostvarenje 2019.

Rebalans plana 2020. Plan 2021.

Stanje kapaciteta

Održavani kapaciteti

Stanje kapaciteta


Stanje kapaciteta


Kolosijeci otvorene pruge km 2.892,00 2.726,20 2.892,00 2.726,20 2.892,00 2.726,18

Skretnice kom 4.192,00 4.001 4.192,00 4.001 4.192,00 4.001,00

Mostovi kom 544 512 544 512 544 512

Propusti kom 3.891 3.539 3.891 3.539 3.891 3.539

ŽCP-i i pješački prijelazi kom 1.505 1.415 1.505 1.415 1.505 1.415

Vage kom 10 10 10 10 10 10

Tuneli kom 109 87 109 87 109 87

Peroni/uređene površine kom 735 728 735 728 735 728

Tablica 30: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture


80

Uvažavajući epidemiološku situaciju, HŽ Infrastruktura je tijekom 2020. godine u više navrata izvršila prenamjenu planiranih aktivnosti na način da je planirane aktivnosti usmjeravala i intenzivirala na dionicama pruga gdje je bilo moguće neometano izvoditi radove. Stoga, planom za 2021. godinu obuhvaćeni su i radovi koji se nisu mogli realizirati tijekom 2020. godine.

Planirani troškovi održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava u razdoblju od 2021. – 2025. godine iznose ukupno 1.338,76 milijuna kuna od kojih se na međunarodne pruge odnosi 69%, regionalne pruge 19% i 12% na lokalne pruge.

Plan troškova po vrstama pruga i godinama planskog razdoblja su kako slijedi:

u tisućama kuna

Godina Opis Pruge za

međunarodni promet

Pruge za regionalni promet

Pruge za lokalni promet Ukupno

2021.

Gornji ustroj 94.165 33.268 19.123 146.556

Donji ustroj 27.651 11.986 6.567 46.204

Ostalo 4.105 785 693 5.583

Ukupno 125.921 46.040 26.383 198.343

2022.

Gornji ustroj 182.436 44.579 26.988 254.003

Donji ustroj 58.337 24.018 11.757 94.112

Ostalo 5.193 870 776 6.839

Ukupno 245.966 69.467 39.521 354.954

2023.

Gornji ustroj 135.054 35.338 21.451 191.842

Donji ustroj 60.189 15.803 10.486 86.478

Ostalo 5.227 870 743 6.840

Ukupno 200.470 52.010 32.680 285.160

2024.

Gornji ustroj 117.635 33.757 22.241 173.633

Donji ustroj 59.660 15.083 9.892 84.635

Ostalo 5.263 871 746 6.880

Ukupno 182.558 49.711 32.878 265.148

2025.

Gornji ustroj 135.054 35.338 21.451 191.842

Donji ustroj 60.189 15.803 10.486 86.478

Ostalo 5.227 870 743 6.840

Ukupno 200.470 52.010 32.680 285.160

Ukupno 2024.-2025.

Gornji ustroj 664.343 182.279 111.253 957.875

Donji ustroj 266.026 82.693 49.189 397.908

Ostalo 25.016 4.266 3.699 32.981

Sveukupno 955.385 269.238 164.141 1.388.764

Tablica 31. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu


81

Gornji ustroj pruge

Radovi na redovnom održavanju gornjeg ustroja najvećim dijelom realiziraju se pridobivenim gradivom s kapitalnih remonata pruga i u velikoj mjeri ovise o pravovremenoj nabavci novog gradiva odnosno materijala.

U razdoblju 2021.-2025. godine planirano je ukupno 957,88 milijuna kuna za održavanje gornjeg ustroja, od čega se 69% planiranih troškova odnosi na međunarodne pruge, 19% na regionalne i 12% na lokalne pruge.

Plan troškova održavanja gornjeg ustroja pruga po godinama i područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna jedinica

Nadzorno središte

Plan

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. Ukupno

Centar Zagreb 31.854 51.710 23.712 22.367 23.712 153.355

Istok

ukupno 42.007 76.522 45.678 42.910 45.678 252.795

Vinkovci 15.974 16.090 16.052 13.745 16.052 77.913

Slavonski Brod 14.977 37.948 17.392 16.932 17.392 104.641

Osijek 11.056 22.484 12.234 12.233 12.234 70.241

Jug Split 9.558 23.450 16.250 17.750 16.250 83.258

Sjever

ukupno 20.185 57.255 56.150 57.485 56.150 247.225

Koprivnica 8.690 10.595 10.555 10.755 10.555 51.150

Varaždin 11.495 46.660 45.595 46.730 45.595 196.075

Zapad

ukupno 42.952 45.066 50.052 33.121 50.052 221.243

Rijeka 12.418 10.810 10.810 10.810 10.810 55.658

Pula 4.074 5.941 5.652 3.841 5.652 25.160

Ogulin 26.460 28.315 33.590 18.470 33.590 140.425

Sveukupno 146.556 254.003 191.842 173.633 191.842 957.876

Tablica 32. Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama

U razdoblju 2021.-2025. godine, s ciljem povećanja razine sigurnosti željezničkog prometa, planiraju se osim redovnog održavanja i značajniji radovi na pojačanom održavanju pruga. U tu svrhu, tijekom 2021. godine planira se nabavka strateškog materijala koji je nužan kako bi se početkom 2022. godine započelo s radovima na pojačanom održavanju pruga.

Pruge na kojima se planiraju radovi pojačanog održavanja su: Pruga R202 Varaždin – Dalj, dionica Dalj - Osijek Donji Grad 0+358 - 20+430 Pruga M104 Novska - Tovarnik – DG, dionici Sibinj - Okučani Pruga L211 Ražine - Luka Šibenik Pruga M501 DG - Čakovec-Kotoriba-DG, DG - Čakovec - Mala Subotica - Donji Kraljevec - Kotoriba - DG Pruga M103 Dugo Selo – Novska,


82

▪ otvorena pruga M. Gračenica - Dugo Selo 34+830 - 83+750 ▪ kolodvor Deanovec 3. kolosijek ▪ kolodvor Ivanić Grad 2. kolosijek

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge

U razdoblju 2021.-2025. godine planirano je ukupno 697,6 milijuna kuna za održavanje građevina, konstrukcija i opreme donjeg ustroja pruge (uključujući i održavanje pružnog pojasa). Od ukupno planiranih sredstava 59,8% odnosi se na pružne građevine međunarodnih pruga, 25,9% na pružne građevine regionalnih pruga i 14,2% na lokalnim prugama.

Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna jedinica

Nadzorno središte

Plan

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. Ukupno

Centar Zagreb 9.081 13.046 23.712 22.367 23.712 91.918

Istok

ukupno 12.275 13.991 45.678 42.910 45.678 160.532

Vinkovci 5.079 6.231 16.052 13.745 16.052 57.159

Slavonski Brod 4.396 4.960 17.392 16.932 17.392 61.072

Osijek 2.800 2.800 12.234 12.233 12.234 42.301

Jug Split 6.317 14.414 16.250 17.750 16.250 70.981

Sjever

ukupno 5.619 22.311 56.150 57.485 56.150 197.715

Koprivnica 2.632 4.391 10.555 10.755 10.555 38.888

Varaždin 2.987 17.920 45.595 46.730 45.595 158.827

Zapad

ukupno 12.913 30.350 50.052 33.121 50.052 176.488

Rijeka 4.184 14.545 10.810 10.810 10.810 51.159

Pula 3.856 4.157 5.652 3.841 5.652 23.158

Ogulin 4.873 11.649 33.590 18.470 33.590 102.172

Sveukupno 46.205 94.112 191.842 173.633 191.842 697.634

Tablica 33: Plan održavanja građevine, konstrukcije i opreme donjeg ustroja pruge prema područnim radnim jedinicama

U razdoblju od 2021.-2025. godine, planirano je da se tijekom 2021. godine započne s izradom potrebne projektne i tehničke dokumentacije, kako bi se u sljedećim godinama planskog razdoblja moglo započeti s izvođenjem radova.

Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja prema vrstama građevina su kako slijedi:

a) Geotehničke građevine

▪ Međunarodne pruge

Pruga M 202 Zagreb GK – Rijeka


83

- sanacija nasipa u km 511+0/1 - sanacija pristupnog puta k mostu Glbornica - sanacija bankina, kamenih obloga - sanacija nestabilnosti Sušica u km 588+0/1 - sanacija tunela Bukovac - sanacija tunela Sljeme - sanacija tunela Kobiljak - sanacija tunela Sušica, km 587+585/955

Pruga M 604 Oštarije – Knin – Split

- sanacija tunela Plavča Draga - sanacija zasjeka u km 33+900-34+000 Plavča Draga 2 - sanacija tunela Komac - sanacija tunela Grabež - sanacija tunela Ćulum - sanacija tunela Kučeljak - sanacija usjeka 90L, km 301+890/302+010 - sanacija usjeka 77L i 77F, zausjek i fronta tunela Grabarije km 297+490/550 - praćenje sanacije nasipa u km 266+300/400

Pruga M602 Škrljevo – Bakar

- sanacija zasjeka km 8+400/500

Pruga M203 Rijeka – Šapjane – DG

- sanacija nasipa km 26+620/700, km 26+200/400

Pruga M401 Sesvete – Sava rasputnica

- sanacija nasipa u km 6+225-6+275

Pruga M502 Zagreb GK – Sisak – Novska

- održavanje tunela Viktorovac km 371+454-km 371+662

▪ Regionalne pruge

Pruga R101 DG – Buzet - Pula

- održavanja tunela Hum u km 55+670/56+069 - sanacija nestabilnog klizišta Buzet 8 u km 36+800/950 - održavanje potpornih i obložnih zidova

Pruga R201 Zaprešić – Čakovec

- sanacija (radovi) nestabilnog usjeka u km 70+000/400 - sanacija (radovi) nestabilnog zasjeka u km 77+400/757

Pruga R102 Sunja – Volinja – DG

- održavanje tunela Dolovsko brdo km 15+115 - km 15+191 - održavanje tunela Popovo brdo km 15+640 - km 15+722 - sanacija usjeka/zasjeka u km 16+650 - 18+250 - sanacija nasipa km 15+400 - 15+500


84

Pruga R106 Zabok – Krapina – Đurmanec - DG

- sanacija tunela Žutnica km 19+656 – 19+866 - održavanje tunela Lupinjak km 26+343 – km 26+783

▪ Lokalne pruge

Pruga L 203 Križevci – Bjelovar - Kloštar

- sanacija tunel Paulovac b) Konstruktorske građevine

▪ Mostovi:

- Međunarodne pruge

Pruga M604 Oštarije - Knin – Split

- AKZ mosta Štikada - AKZ mosta JARUGA km 136+621 - AKZ ograde na mostu Opsenica km 145+379 - podmazivanje ležajeva na mostu Mrežnica km 7+383 - podmazivanje ležajeva na mostu Dretulja km 26+451

Pruga M301 DG - Beli Manastir – Osijek

- most "Trpimirova" - I faza - GU-sanacija hidroizolacije - sanacija stupova mosta te zaštita korita od erozije mosta "Drava", Osijek

Pruga M202 Zagreb GK – Rijeka

- most Rječina rešetkasti, antikorozivna zaštita

Pruga M203 Rijeka - Šapjane – DG

- most Milutina Barača, antikorozivna zaštita

Pruga M602 Škrljevo – Bakar

- most Šoići, antikorozivna zaštita

Pruga M603 Sušak Pećine - Rijeka Brajdica

- most Rječina III , sanacija mosta

Pruga M104 Novska - Tovarnik – DG

- sanacija mosta u km 228+883 - sanacija mosta u km 277+480 - AKZ mosta u km 246+916 - AKZ donjeg dijela konstrukcije 245+670


- sanacija mosta Butišnica - sanacija ojačanje mosta Stara Foša - sanacija mosta Dujmovača

Pruga M501 DG - Čakovec - Kotoriba – DG


85

- ojačanje 2 čelične konstrukcije mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 64+944 i 94+205


- most ''Jošava'' 180+066 AKZ i bojanje

Pruga M101 DG - Savski Marof - Zagreb GK

- obnova AKZ most Sutla u km 450+895 - obnova staza, prsnih zidova, hidroizolacije i AKZ podvožnjak Adžijina km 425+956 - sanacija pothodnika Selska u km 427+523

Pruga M102 Zagreb GK - Dugo Selo

- sanacija upornjaka most Držićeva km 425+537 - sanacija viadukta Držićeva-Harambašićeva km 425+966 - 427+555 - sanacija ograda i vijenaca mosta Krupićeva km 427+768

Pruga M103 Dugo Selo – Novska

- obnova AKZ most Pakra km 16+014 - obnova AKZ, uređenje ležajeva most Ilova km 18+834


- Sanacija ograde, odvodnje i zaštitnog sloja betona podvožnjak A. Dubrovnik km 428+684

- Sanacija ograde podvožnjak Trokut S. Gaj km 428+865 - Sanacija ograde, staza i zaštitnog sloja betona most Sava-Odra km 433+100 - Sanacija ograde i odvodnje podvožnjak Obilaznica km 433+574 - Obnova AKZ i podmazivanje ležajeva most Kupa-Karlovac km 477+775 - Sanacija ograde i zaštitnog sloja betona podvožnjak Bašćinska km 480+411 - Sanacija ograde i zaštitnog sloja betona podvožnjak Karlovac-Ogulin km 487+700

Pruga M401 Sesvete - Sava Rasputnica

- obnova AKZ stupova i ograde podvožnjak Slavonska avenija km 5+206

Pruga M405 Zagreb ZK – Trešnjevka

- obnova staza, hidroizolacije i AKZ podvožnjak Adžijina km 0+610

Pruga M407 Sava rasputnica - Velika Gorica

- sanacija ograde, vijenaca, zaštitnog sloja betona i hidroizolacije podvožnjak km 10+688

Pruga M502 Zagreb GK - Sisak – Novska

- sanacija ograde, odvodnje i zaštitnog sloja betona podvožnjak A. Dubrovnik km 420+107

- sanacija ograde, vijenaca, zaštitnog sloja betona i hidroizolacije most Burdelj km 391+417

- obnova AKZ stupova i ograde podvožnjak u km 373+515 - obnova AKZ i ograda most Kupa u km 371+998 - sanacija čunja upornjaka most Kupa u km 371+998 - sanacija ležajnih zatega most Sunjčica u km 351+041 - obnova AKZ i staza most Jastrebica u km 339+832 - obnova AKZ, dogradnja staza, sanacija ležajeva i prsnog zida most Rastača u km

324+161 - obnova AKZ most Sava Jasenovac u km 317+394 - obnova AKZ i staza most Strug u km 311+325


86

- Regionalne pruge

Pruga R101 DG-Buzet – Pula

- sanacija kamenog svođenog mosta u km 70+860


- sanacija mosta Drava Varaždin km 90+790 pruge R201 - ojačanje 8 čeličnih konstrukcija mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 33+656,

36+930, 38+317, 55+662, 68+116, 75+291, 84+576, 90+289

Pruga R105 Vinkovci - Drenovci – DG

- zamjena mosne građe i AKZ most ''Bosut'' km 8+080 - most ''Sava'' 51+187 AKZ

Pruga R102 Sunja - Volinja DG

- obnova AKZ i staza most Čopin u km 1+372 - obnova AKZ i staza most Una u km 21+263

Pruga R106 Zabok - Krapna - Đurmanec – DG

- obnova AKZ i dogradnja staza, sanacija upornjaka i ležajeva most Pustodol u km 6+129 - obnova AKZ most Mala Pačetina u km 6+728 - sanacija most Žutnica u km 18+940 - obnova AKZ most Žutnica u km 20+734


- obnova AKZ most Krapinica u km 24+771

- Lokalne pruge

Pruga L213 Lupoglav - Učka Tovarište

- sanacija betonskog mosta u km 3+141

Pruga L212 Rijeka Brajdica – Rijeka

- most Rječina I , sanacija upornjaka

Pruga L205 Nova Kapela – Našice

- AKZ mosta u km 42+345" - sanacija upornjaka na mostu u km 31+936,

Pruga L206 Pleternica – Velika

- AKZ mosta u km 13+550

Pruga L101 Čakovec - Mursko Središće - DG

- ojačanje 2 čelične konstrukcije mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 3+618, 17+435

- usluga otklanjanja nanosa sa stupova mosta Mura km 17+435

Pruga L201 Varaždin – Golubevec

- ojačanje 7 čeličnih konstrukcija mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 6+516, 9+879, 15+841, 15+927, 16+015, 29+199, 32+483

Pruga L202 Hum-Lug rasputnica - Gornja Stubica

- obnova AKZ, sanacija upornjaka most Krapina u km 2+363


87

- obnova AKZ, dogradnja staza, sanacija upornjaka i zaštita od podlokavanja most u km 10+049

- dogradnja staza most u km 12+107

▪ Propusti:

- Međunarodne pruge


- sanacija propusta u km 527+523 - sanacija propusta u km 514+330 - sanacija propusta u km 514+516 - sanacija propusta u km 514+583 - sanacija propusta u km 521+5193 - zamjena propusta novim propustima u km 588+327 i km 588+601


- sanacija propusta u km 61+498 - zatrpavanje propusta u km 69+185


- 125+946- sanacija propusta

- Lokalne pruge


- sanacija propusta u km 28+111 - sanacija propust u km 31+069

U sklopu redovnog održavanja pružnog donjeg ustroja planirani su kontinuirani radovi na mehaničkom čišćenju pružnog pojasa, radovi kemijskog tretiranja pružnog pojasa kemijskim vlakom, radovi kemijskog tretiranja pružnog pojasa dvoputnim kamionom te kemijskog tretiranja pružnog pojasa leđnim motornim prskalicama. Također, planirani su radovi redovnog održavanja manjeg opsega na propustima i mostovima, kao i radovi na ugradnji većeg broja peronskih nadstrešnica, te radovi na umjeravanju i popravcima vagonskih vaga

Dopuštene brzine na prugama

Dopuštene infrastrukturne brzine na prugama koridora prikazane su po koridorima kako slijedi:

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

88

Dio

nica

Km

Br

oj

kolo

sije

ka

2010

. 20

19.

Reba

lans

pl

ana

2020

.

Pl

an

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

DG -

Sav

ski M

arof

- Z

agre

b GK

2 x

26,7

4 2

60-1

20

60-1

20

60-1

40

60-1

40

60-1

40

60-1

40

60-1

40

80-1

40

Zagr

eb G

K -

Dug

o Se

lo

2 x

21,2

2

80

50-1

40

50-1

40

50-1

40

50-1

40

50-1

40

50-1

40

80-1

40

Dug

o Se

lo -

Nov

ska

83,4

1

80

60-8

0 60

-80

50-7

0 50

-70

50-7

0 40

-60

40-1

00

Novs

ka -

Vin

kovc

i 2

x 15

1,4

2 80

-160

80

-160

80

-160

60

-160

60

-160

60

-160

40

-160

40

-160

Vink

ovci

- T

ovar

nik

– D

G

2 x

33,9

2

100

160

160

160

160

160

160

160

Zagr

eb G

K -

Sisa

k 49

,464

1

50-1

40

80-1

40

80-1

40

80-1

40

80-1

40

80-1

40

80-1

40

80-1

40

Sisa

k -

Sunj

a

22,7

77

1 60

60

-100

60

-100

60

-100

60

-100

60

-100

60

-100

60

-100

Sunj

a -

Novs

ka

44,5

21

1 50

-80

50-6

0 50

-60

50-6

0 50

-60

50-6

0 80

-100

80

-100

Tabl

ica

34:

Dop

ušte

na in

fras

truk

turn

a br

zina

na

prug

ama

Kori

dora

RH1

Iz

vor:

Sek

tor

za r

azvo

j, pr

ipre

mu

i pro

vedb

u in

vest

icija

i EU

fond

ova

Dio

nica

Km

Br

oj

kolo

sije

ka

2010

. 20

19.

Reba

lans

pl

ana

2020

.

Plan

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

DG -

Bot

ovo

- D

ugo

Selo

79

,5

1 50

-140

50

-140

50

-140

50

-140

50

-140

50

-160

50

-160

10

0-16

0

Dug

o Se

lo -

Zag

reb

GK

2 x

1,2

1 80

50

-140

50

-140

50

-140

50

-140

50

-140

50

-140

80

-140

Zagr

eb G

K -

Karlo

vac

52

1 80

-120

60

-140

60

-140

60

-140

60

-140

80

-160

80

-160

80

-160

Karlo

vac

- O

štar

ije

49,9

1

75-8

0 60

-100

50

-100

50

-100

50

-100

70

-100

70

-100

70

-100

Ošt

arije

- R

ijeka

12

5,8

1 50

-140

70

-140

70

-140

70

-140

70

-140

70

-140

70

-140

70

-140

Rije

ka -

Šap

jane

- D

G

30,8

1

50

40-5

0 40

-50

40-5

0 40

-50

30-5

0 30

-50

30-5

0

Tabl

ica

35:

Dop

ušte

na in

fras

truk

turn

a br

zina

na

prug

ama

Kori

dora

RH2

(Med

itera

nski

kor

idor

- b

ivši

Ogr

anak

V.b

.) Iz

vor:

Sek

tor

za r

azvo

j, pr

ipre

mu

i pro

vedb

u in

vest

icija

i EU

fond

ova

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

89

Dio

nica

Km

Br

oj

kolo

sije

ka

2010

. 20

19.

Reba

lans

pl

ana

2020

.

Plan

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

DG -

Bel

i Man

astir

- O

sije

k 32

,505

1

100

100

100

100

100

100

100

100

Osi

jek

- St

rizi

vojn

a/Vr

polje

48

,377

1

30-1

00

60-1

00

60-1

00

60-1

00

60-1

00

60-1

00

60-1

00

60-1

00

Stri

zivo

./Vr

polje

-Sl.Š

amac

-DG

23,2

98

1 50

-100

10

0 10

0 10

0 10

0 10

0 10

0 10

0

DG -

M

etko

vić

- Pl

oče

22,7

40

1 80

-110

80

-110

80

-110

80

-110

80

-110

80

-110

80

-110

80

-110

Tabl

ica

36:

Dop

ušte

na in

fras

truk

turn

a br

zina

na

prug

ama

Kori

dora

RH3

(biv

ši o

gran

ak V

c)

Izvo

r: S

ekto

r za

raz

voj,

prip

rem

u i p

rove

dbu

inve

stic

ija i

EU fo

ndov

a

Dio

nica

Km

Br

oj

kolo

sije

ka

2010

. 20

19.

Reba

lans

pl

ana

2020

.

Plan

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Ošt

arije

- K

nin

219,

425

1 65

-100

60

-100

60

-100

60

-100

60

-100

50

-100

50

-100

50

-100

Knin

- Pe

rkov

ić

53,7

10

1 70

-100

70

-100

70

-100

70

-100

70

-100

70

-100

70

-100

70

-100

Perk

ović

- S

plit

48,9

48

1 70

-90

70-9

0 70

-90

70-9

0 70

-90

70-9

0 70

-90

70-9

0

Perk

ović

- Š

iben

ik

22,5

03

1 65

65

65

50

50

50

50

50

Knin

- Za

dar

95,3

94

1 50

-70

50-8

0 50

-80

50-8

0 50

-80

40-8

0 40

-80

30-8

0

Ogu

lin –

Krp

elj

6,11

8 1

30

80

80

80

80

80

80

80

Tabl

ica

37:

Dop

ušte

na in

fras

truk

turn

a br

zina

na

dion

icam

a pr

omet

nog

prav

ca O

štar

ija/O

gulin

-Gos

pić-

Knin

-Spl

it/Ši

beni

k/Za

dar;

DG

Izvo

r: S

ekto

r za

raz

voj,

prip

rem

u i p

rove

dbu

inve

stic

ija i

EU fo

ndov

a


90

12.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče II. Druga elektroenergetska postrojenja

Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče:

▪ kontaktna mreža ▪ elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi ▪ postrojenja za sekcioniranje ▪ postrojenja za daljinsko upravljanje

Ukupna duljina kontaktne mreže na prugama RH je 1.768,835. HŽ Infrastruktura ima svega 37,2% elektrificiranih pruga odnosno 970,143 km (građ. duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,817 km elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,326 km elektrificirano je istosmjernim sustavom (3 kV, dionice pruga Šapjane-DG).

Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu u zadovoljavajućem stanju. U pogonu je 20 elektrovučnih podstanica 110/25 kV (EVP Križevci je isključena iz pogona zbog rekonstrukcije), 39 postrojenja za sekcioniranje, 242 komada elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110 kV.

Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje te elektrovučnoj podstanici Ludina istekao vijek trajanja i trebalo bi ubrzano započeti s rekonstrukcijom postrojenja. U elektrovučnim podstanicama Opuzen, Andrijevci, Jankovci, Resnik i Ludina energetski transformatori su na kraju životne dobi i trebalo bi hitno krenuti u pripremne postupke zamjene.

II. Druga elektroenergetska postrojenja:

▪ transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene ▪ transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona ▪ transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica, te ▪ vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta

Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51,5 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18,8 km, a u pogonu je 75 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 67 transformatorskih stanica 25/0,23 kV za grijanje skretnica. Vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih metalnih stupova visine do 10 m.


91

Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama biti nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu. Najviše se to odnosi na rekonstrukciju, odnosno prijelaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV na 20 kV naponsku razinu (operator distribucijskog sustava postepeno ukida 10 kV naponsku razinu) kao i na rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski učinkovita rasvjetna tijela.

Plan održavanja u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu

Plan se temelji na kombinaciji preventivnog i korektivnog održavanja. Preventivno održavanje ima za cilj održavati elektroenergetski infrastrukturni podsustav u tehnički ispravnom i projektiranom stanju te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se putem mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih kontrolnih pregleda, kontrolnih mjerenja i redovnih popravaka sukladno važećim zakonima, pravilnicima uputama i normativima. Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji, kvarova i izvanrednih pogonskih događaja.

Provedbom plana održavanja elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava uređaji, sklopovi, oprema i konstrukcije stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče i drugih elektroenergetska postrojenja održavaju se u projektiranom i tehnički ispravnom stanju.

U planskom razdoblju 2021. – 2025. godine za održavanje elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava planira se prosječno godišnje utrošiti 7,10 milijuna od čega će se 3,40 milijuna kuna odnosi na troškove materijala, a 3,70 milijuna kuna za troškove usluga i radova.

Do sada, pandemija koronavirusa nije imala značajniji utjecaj na realizaciju planiranih aktivnosti preventivnog i korektivnog održavanja, s jedne strane zbog dobre organizacije rada izvršnih radnika, te s druge strane zbog smanjenja željezničkog prometa za vrijeme prvog vala epidemije. No, pogoršanjem epidemiološke situacije postoji rizik obolijevanja i izolacije dijela radnika odnosno pravovremene nabave robe i usluga što će zasigurno rezultirati nemogućnosti ispunjavanja planiranih aktivnosti, kako preventivnog tako i korektivnog održavanja.

12.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:

▪ signalno-sigurnosni uređaji ▪ telekomunikacijski uređaji

Ciljevi održavanja i obnove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava su:

▪ očuvanje sigurnosne funkcije uređaja kao i funkcije upravljanja prometom


92

▪ daljnje smanjivanje broja i trajanja neispravnosti na uređajima ▪ povećanje dostupnosti infrastrukture.

Održavanje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, kao i kod elektoenergetskog infrastrukturnog podsustava, temelji se na kombinaciji preventivnog i korektivnog održavanja.

U razdoblju 2021. – 2025. godine za održavanje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava planira se prosječno godišnje utrošiti 16,00 milijuna kuna, i to za troškove materijala 7,00 milijuna kuna odnosno 9,00 milijuna kuna za troškove usluga i radove.

Signalno-sigurnosni uređaji

Većina pruga za međunarodni promet osigurana je relejnim signalno-sigurnosnim uređajima prije 30-40 godina. Pruge za regionalni i lokalni promet većinom su osigurane mehaničkim kolodvorskim uređajima te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja.

Uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP)

Na mreži HŽ Infrastrukture nalazi se ukupno 1505 željezničko-cestovnih prijelaza. Svi su obilježeni primjerenim tehničkim osiguranjem. Sigurnosna razina osiguranja u skladu je s nacionalnim planovima razvoja i održavanja željezničko-cestovnih prijelaza te je određena zakonskim propisima u kojima je točno navedeno koja sigurnosna razina mora postojati na pojedinome željezničko-cestovnom prijelazu i pješačkom prijelazu.

Od ukupno 1.505 prijelaza njih 921 (otprilike 61 posto) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom „STOP“), 43 mehaničkim branicima (otprilike tri posto), 128 svjetlosnim i zvučnim signalima (otprilike devet posto), a 413 svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (otprilike 27 posto).

U razdoblju 2021. – 2025. očekuje se znatno povećanje broja uređaja za osiguranje ŽCP-a na održavanju s obzirom da je u tijeku izvođenje projekta osiguranja 50 ŽCP-a uređajima, a u pripremi je i postupak nabave radova za osiguranja dodatnih 96 ŽCP-a.

Uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji) i međukolodvorskog područja (pružni uređaji)

Tijekom 2020. godine na mreži HŽ Infrastrukture održavano je ukupno 8 kolodvorskih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja, 93 relejna potpuna signalno-sigurnosnih uređaja, 23 pojednostavljena relejna uređaja, 46 mehaničkih i elektromehaničkih signalno-sigurnosnih uređaja te 290 relejnih i elektroničkih uređaja za osiguranje otvorene pruge, s ukupno oko 30.000 jedinica (elemenata) održavanja. S obzirom da je u tijeku izvođenje nekoliko projekata modernizacije dionica pruga (Dugo Selo – Križevci, Križevci – Koprivnica, Zaprešić – Zabok, Vinkovci - Vukovar), u planskom razdoblju 2021. - 2025. očekuje se povećanje broja novih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja na održavanju odnosno smanjenje broja relejnih i pojednostavljenih relejnih uređaja.


93

Plan održavanja signalno sigurnosnih uređaja

U okviru preventivnog održavanja, u 2021. godini planiraju se i investicijski projekti obnove signalno-sigurnosnih uređaja i zamjene postojećih uređaja novima.

Planirani projekti obnove signalno-sigurnosnih uređaja u razdoblju 2021.-2025. godine iznose 91,56 milijuna kuna, a po aktivnostima i planiranim godinama su kako slijedi:

u tisućama kuna

Naziv aktivnosti Plan

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. Ukupno

Zamjena akumulatorskih baterija 300 300 300 300 300 1.500

Zamjena ispravljača 200 500 200 400 300 1.600

Uređaji besprekidnog napajanja 460 200 500 300 400 1.860

Solarno napajanje rasvjete likovnih signala 1.000 500 100 - - 1.600

Zamjena postavljača polubranika 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 7.500

Zamjena cestovnih signala 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Zamjena magnetskih tračničkih kontakata 1.000 1.000 1.000 500 5.000 8.500

Nabava mjernih instrumenata i alata 3.000 1.000 1.000 1.000 1.000 7.000

Zamjena skretničkih postavnih sprava 500 1.000 1.000 1.000 1.000 4.500

Obnova relejnih kolodvorskih i APB uređaja 500 10.000 10.000 5.000 5.000 30.500

Zamjena glavnih signala 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Nabava pričuvnih dijelova za elektroničke SS uređaje 5.000 2.500 2.500 1.000 1.000 12.000

Otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 5.000

Ukupno 16.460 21.500 21.100 14.000 18.500 91.560

Tablica 38. Planirane aktivnosti održavanja signalno-sigurnosnih uređaja

Telekomunikacijski uređaji

Telekomunikacijski uređaji HŽ Infrastrukture se mogu podijeliti na sljedeće osnovne grupacije:

▪ telekomunikacijski pultovi (telekomunikacijski sustavi koje koriste prometnici za regulaciju i upravljanje prometom)

▪ radio dispečerski sustavi (sustavi za komunikaciju dispečera prometa i strojovođa na vlakovima) ▪ registrofoni (sustavi za dokumentirano snimanje sve bitne audio komunikacije kod regulacije

prometa) ▪ audio – vizualni sustavi (sustavi za informiranje putnika i djelatnika) ▪ Prijenosni sustavi (sustavi za prijenos informacija i povezivanje raznih drugih telekomunikacijskih

podsustava) ▪ ŽAT mreža (sustav željezničkih automatskih telefonskih centrala) ▪ VHF i UHF mreža (sustavi raznih radio komunikacija)


94

▪ sustavi pružne telefonije (komunikacijski sustavi koji povezuju i opskrbljuju određene lokacije i objekte uz prugu sa potrebnim i definiranim telekomunikacijskim vezama)

▪ sustavi za mjerenje brzine i smjera vjetra.

Uz redovito održavanje spomenutih postojećih kapaciteta telekomunikacijskih uređaja u planu poslovanja za razdoblje 2021.-2025. godine predviđena je zamjena određenih dotrajalih dijelova tih sustava u svrhu sanacije najkritičnijih mjesta pojedinih sustava, povezivanje (integracija) dijelova pojedinih sustava s novo zamijenjenim sustavima da tvore kvalitetnu i tehnološki modernu cjelinu, kao i iskorištavanje dijela zamijenjenih sustava za dalje održavanje istovrsnih telekomunikacijskih sustava koji nisu u planu zamjene, a nabavka novih dijelova za iste nije više moguća.

Kroz srednjoročni Plan investicija (2021. – 2025.) planirana je zamjena:

▪ dijela dotrajalih TK pultova ▪ neispravnih i dotrajalih baznih stanica i centrala radio dispečerskog sustava ▪ dotrajalih registrofona ▪ zračnih telekomunikacijskih linija s kabelom na nožici tračnice (u daljnjem tekstu: KNT) ▪ dijela sustava za informiranje putnika ▪ zamjena sustava za mjerenje brzine i smjera vjetra.

Zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova

Telekomunikacijski pultovi (u daljnjem tekstu: TK pultovi) su uređaji na koje su spojene sve telekomunikacijske veze neophodne prometnicima i raznim dispečerima prometa za sigurnu i brzu regulaciju prometa. Ti su uređaji u većini kolodvora u visokoj fazi istrošenosti i njihov eksploatacijski vijek je davno istekao (stari su više od trideset godina).

Zbog nemogućnosti nabave rezervnih dijelova koji su uglavnom mehaničke prirode (razni specijalni releji, motori, razne sklopke i kontakti, itd.) održavanje je otežano i nužna je njihova zamjena novim digitalnim TK pultovima.

Investicijsko ulaganje omogućuje daljnji kvalitetan rad i održavanje TK pultova na zamijenjenim lokacijama i integraciju tih lokacija s novom telekomunikacijskom opremom koja se ugrađuje kroz projekte sufinancirane bespovratnim sredstvima iz EU fondova i novom telekomunikacijskom opremom financiranom vlastitim sredstvima. Također se omogućuje stalan i kvalitetan nadzor novo ugrađene opreme pomoću našeg novog nadzornog sustava HŽI (CA Spectrum).

Planirane zamjene telekomunikacijskih pultova od strane Sektora za održavanja kroz protekle tri godine nisu realizirane. Zamijenjeni su jedino TK pultovi u 5 kolodvora koji su obuhvaćeni sufinanciranjem iz EU sredstava (Sveti Ivan Žabno, Vrbovec, Gradec, Križevci, Rijeka Brajdica)

Plan zamjene TK pultova po godinama planskog razdoblja je kako slijedi:

▪ 2021. godina - pruga R 201 na relaciji Varaždin – Zabok, kako bi se povezali u modernu tehnološku i

funkcionalnu cjelinu upravljanja prometom s moderniziranim dijelom iste pruge na relaciji Zaprešić – Zabok,

- pruga M101 zamjena TK pulta kolodvora Zagreb zapadni.


95

▪ 2023. godina - pruga L 202 relacija Varaždin – Koprivnica - pruga R201 relacija Čakovec – državna granica MAV - pruga R106 relacija Krapina -Đurmanec

▪ 2024. godina - pruga L 202 relacija Koprivnica – Pčelić

▪ 2025. godina - pruga L 202 relacija Pčelić - Našice

Zamjena neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava

Postojeće bazne stanice radio dispečerskih sustava Telefunken i Kapsch, kao i njihove radio dispečerske centrale (u daljnjem tekstu: RD stanice i RD centrale) su dotrajale i za njih više nema mogućnosti osiguranja novih rezervnih dijelova, kao ni mogućnosti servisiranja od strane proizvođača. Jedini način da se RD sustavi održe u operativnom stanju je nabava novih zamjenskih RD uređaja za analogne RD sustave.

Investicijsko ulaganje omogućit će održavanje postojećeg RD sustava do ugradnje novog (GSM-R, LTE…) sustava, pritom pazeći da se nabavljena oprema, u slučaju modernizacije cjelokupnog sustava na određenom dijelu pruge, može jednostavno premjestiti na druge lokacije gdje je RD sustav u dotrajalom stanju.

Plan zamjene RD stanica i centrala po godinama je kako slijedi:

▪ 2021. godina

- Čvor Zagreb - zamjena preostalih 4 baznih RD radiostanica čvora Zagreb (postupak nabave za zamjenu 4 komada u 2020. godini je u tijeku i očekuje se odabir ponuditelja i realizacija do kraja godine), te RD centrale čvora Zagreb. RD čvor Zagreb je sigurnosno i operativno daleko najriskantniji dio RD sustava i time prioritet u zamjeni te dotrajale opreme

▪ 2022. godina

- zamjena baznih RD radio stanica Ražine i Dujmovača.

RD sustav je kroz protekle godine više puta korišten kod sprječavanja mogućeg naleta vlaka na vlak, pa je od bitnog sigurnosnog značaja.

Zamjena dotrajalih registrofona

Registrofoni su uređaji za pouzdano registriranje priopćenja (razgovora) između djelatnika odgovornih za siguran tijek prometa (prometnici i razni dispečeri prometa), pri čemu audio snimke služe kao dokaz u rekonstrukciji eventualnih izvanrednih događaja, za mogućnost provjere ispravnosti postupaka izvršnih radnika u regulaciji prometa, ili drugih događaja i radnji koje zahtijevaju dokazno sporazumijevanje.

U pojedinim kolodvorima HŽ Infrastrukture su ugrađeni digitalni registrofoni tvrtke ATIS/UHER. Uglavnom su to modeli MDD 500 (8-kanalni) i MDD 500 MT (8-kanalni, 16-kanalni). Tu se radi o uređajima starije


96

generacije koji su tehnički dotrajali (neprekidan rad 24/7 kroz sve godine). Osim navedenog, ugrađeni registrofoni, ne zadovoljavaju sigurnost u smislu potencijalnih kibernetičkih ugroza.

Zbog nemogućnosti dobave rezervnih dijelova za elektroničke uređaje ugrađene prije više od 15 godina, održavanje je otežano i nužna je njihova zamjena novim.

Svi novi uređaji moraju imati mogućnost kompletnog centralnog daljinskog praćenja rada i pristupa u skladu sa zahtjevima Asset Management-a HŽ Infrastrukture. Ta tehnička mogućnost je u sadašnje, a posebno buduće vrijeme, zbog epidemije COVID-19 (ili sličnih bolesti) još potrebnija i opravdanija.

Plan zamjene registrofona po godinama je kako slijedi:

▪ 2021. godina - zamjena 12 komada dotrajalih registrofona u kolodvorima: Okučani, Virovitica, Volinja,

Gračac, Tovarnik, Pula, Ploče, Split Predgrađe, Perković, Zagreb RK, Novska, Slavonski Brod i Vinkovci

▪ 2022. godina

- ugradnja centralnog servera i radne stanice u Zagrebu, što će omogućiti centralno prikupljanje i arhiviranje snimaka sa svih ugrađenih registrofona,


97

13. LJUDSKI POTENCIJALI Ciljevi poslovanja HŽ Infrastrukture mogu se postići samo uz potpuni angažman ljudskih potencijala koji su jedan od najznačajnijih resursa Društva. Sveukupnost znanja, vještina i kompetencija radnika, njihova radna uspješnost, motiviranost i radno zadovoljstvo važan su čimbenik u ostvarenju poslovnih rezultata tvrtke. Stoga HŽ Infrastruktura nastoji razvijati i unaprijediti stručnost svojih radnika te njegovati kulturu poslovne učinkovitosti i timskog rada. U okviru sveukupnog unaprjeđenja poslovanja HŽ Infrastrukture u dijelu upravljanja ljudskim potencijalima odvijaju se odgovarajuće aktivnosti u cilju podrške poslovanju, zapošljavanje neophodnih stručnih kadrova te zapošljavanje pripravnika na određeno vrijeme, implementacija novih programa i dr.

Planirani broj zaposlenih

Obzirom na starosnu i obrazovnu strukturu radnika na dan 1.10.2020. godine koja ukazuje da 71% radnika pripada starosnom razredu 41-60 godina, a da je svega 19% radnika u starosnom razredu do 40 godina starosti, kao i da 76% radnika ima srednju i niže od srednje stručnu spremu, HŽ Infrastruktura usmjerena je na intenziviranje zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi, srednjeg i visokog obrazovanja, i na provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom stručnom usavršavanju radnika. Slijedom toga, Uprava Društva je, sukladno iskazanim zahtjevima poslovnih područja, a imajući u vidu daljnje unapređenje poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru, donijela odluke o zapošljavanjima radnika na neodređeno, kao i odluku o planu prijema pripravnika. Na predmetne odluke Uprave dobivena je suglasnost Nadzornog odbora, kao i Željezničkog fonda. Potom je Uprava Društva donijela i odluku o dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje.

Starosni razred

NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR Ukupno Učešće

20-30 217 25 87 329 7%

31-40 2 2 404 41 160 1 610 12%

41-50 158 14 1 839 104 231 8 1.355 27%

51-60 518 69 47 1.186 199 162 5 1 2.187 44%

61-65 71 34 25 178 49 98 6 461 9%

Ukupno 749 119 73 2.824 418 738 20 1 4.942 100%

Učešće 15% 2% 2% 57% 9% 15% 0% 0% 100,%

Tablica 39. Starosna i obrazovna struktura radnika na dan 01.10.2020. godine

Zbog novonastale situacije uslijed epidemije koronavirusa, te posljedično tome donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, kojim je zabranjeno novo zapošljavanje radnika, osim izuzetno uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, HŽ Infrastruktura je zbog nemogućnost ostvarenja ciljanog broja zapošljavanja, Rebalansom plana za 2020. godinu izvršila korekciju planiranog broja zaposlenika.


98

Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu zadržao je odredbu o zabrani novog zapošljavanje radnika, osim izuzetno uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva pa je plan broja zaposlenika za razdoblje od 2021. do 2025. godine, što se tiče novog zapošljavanja radnika, prilagođen trenutnim ograničenjima u zapošljavanju. Nerealizirani broj predviđenog zapošljavanja temeljem prethodno navedenih Odluka Uprave, zbog trenutnog zakonskog ograničenja u zapošljavanju radnika, uključen je u planirani broj zaposlenika za navedeno razdoblje.

Sukladno planu i dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje, kao i rebalansu plana broja zaposlenika u 2020. godini, a uzimajući u obzir prethodno navedeno zakonsko ograničenje u zapošljavanju radnika, duljinu trajanja procesa zapošljavanja i planove odlazaka radnika, a vodeći računa o neometanom funkcioniranju poslovnih aktivnosti, stanje plana broja zaposlenika za razdoblje od 2021. do 2025. godine prikazano je kako slijedi:

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

99

Opi

s 20

19.

20

20.

Pl

an

O

stva

renj

e 1-

10

Plan

Re

bala

ns

plan

a

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

Broj

zap

osle

nih

na p

očet

ku g

odin

e/ra

zdob

lja

4.83

5

5.04

4 5.

048

5.04

4

4.93

2 4.

832

4.70

2 4.

512

4.31

2

Otiš

li ra

dnic

i -2

11

-1

80

-130

-1

95

-1

60

-190

-2

50

-260

-1

60

Uz

otp

rem

nine

-8

5

-33

-4

0 -3

3

-50

-60

-60

-60

-50

Pr

irod

ni o

dlje

v -1

26

-1

47

-90

-162

-110

-1

30

-190

-2

00

-110

Doš

li ra

dnic

i 42

0

77

239

83

60

60

60

60

60

Radn

ici d

ošli

prip

ajan

jem

org

aniz

acijs

ke c

jelin

e dr

. dru

štva

11

Novo

zapo

slen

i rad

nici

– v

anjs

ki n

atje

čaj

393

67

23

9 76

60

60

60

60

60

Pr

ipra

vnic

i 25

9

21

85

21

30

35

35

40

30

Ra

dnic

i s is

kust

vom

13

4

46

154

55

30

25

25

20

30

Povr

atak

iz m

irov

anja

, sud

ska

pres

uda

i slič

no

16

1

0

7

Pove

ćanj

e/sm

anje

nje

broj

a za

posl

enih

20

9

103

109

-112

-100

-1

30

-190

-2

00

-100

Broj

zap

osle

nih

kraj

em g

odin

e/ra

zdob

lja

5.04

4

4.94

1 5.

157

4.93

2

4.83

2 4.

702

4.51

2 4.

312

4.21

2

Tabl

ica

40:

Stan

je b

roja

zap

osle

nih


100

Plan obrazovanja

Osnovni cilj upravljanja ljudskim potencijalima u HŽ Infrastrukturi je stvaranje uvjeta koji će radnicima omogućiti da u potpunosti iskoriste svoja znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije, povećati radno zadovoljstvo i motivaciju te poboljšati radnu uspješnost i produktivnost. Primjenom organizacijskih, edukativnih i motivacijskih postupaka postiže se smanjenje troškova rada i povećava radna efikasnost. Stručnim osposobljavanjem unutar pojedinih djelatnosti novozaposleni radnici stječu osnovna znanja i vještine potrebne za početak samostalnoga rada u HŽ Infrastrukturi. Važan segment upravljanja ljudskim potencijalima odnosi se i na obrazovanje radnika. Godišnjim planom obrazovanja planiraju se edukacije i stručna usavršavanja, a sve kako bi se održala potrebna razina kompetencija radnika.

Provedbom redovitog, naknadnog i izvanrednog poučavanja, izvanrednoga praktičnog rada pod nadzorom, redovitih i izvanrednih provjera znanja osigurava se trajna stručna osposobljenost izvršnih radnika i strojovođa kategorije A. Godišnjim planom poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A, planiraju se sadržaji poučavanja, mjesto i vrijeme održavanja odnosno donošenje izvedbenih planova redovitog, naknadnog i izvanrednog poučavanja radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa.

U planiranom razdoblju 2021.-2025. godine HŽ Infrastruktura u segmentu obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala, između ostaloga, planira:

▪ provesti redovitu provjeru znanja svih strojovođa kategorije A u 2021. i 2024. godini ▪ provesti redovitu provjeru znanja svih izvršnih radnika u 2025. godini ▪ implementirati novi model poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A s daljnjom

tendencijom razmatranja mogućnosti optimizacije procesa poučavanja (e-učenje kao jedna od mogućih opcija). Izrađen je Nacrt prijedloga Novog modela redovitog poučavanja, te je prezentiran Upravi HŽ Infrastrukture koja ga je primila na znanje.

▪ kontinuirano poboljšavati proces uvođenja novozaposlenih radnika stručne spreme A i B u posao kroz konceptualno revidiranje okvirnih programa stručnog osposobljavanja (objedinjavanje u jedinstveni interni opći akt) te kroz monitoring mentorskoga procesa u cilju pružanja kontinuirane podrške mentorima i pripravnicima tijekom stručnog osposobljavanja novozaposlenih radnika (pripravnika) A i B razine stručne spreme

▪ nastaviti s aktivnostima ustrojavanja suvremenih procesa upravljanja ljudskim potencijalima ▪ kontinuirano provoditi proces vrednovanja učinkovitosti realiziranih edukacija i u skladu s njim

planirati nove.


101

14. NABAVA

Nabava je jedna od osnovnih poslovnih funkcija HŽ Infrastrukture od čijeg rada u velikoj mjeri ovisi uspješnost poslovanja, kako redovnog, tako i investicijskog segmenta poslovanja. Obzirom na važan utjecaj na cjelokupno poslovanje, nabava je i integrativna poslovna funkcija koja povezuje sve ostale operativne dijelove HŽ Infrastrukture i koja omogućuje neometano izvođenje svih poslovnih procesa. Stoga, Sektor nabave aktivno sudjeluje u svim segmentima operativnog planiranja, posebno u fazi pripreme operativnog planiranja i u koordinaciji s ostalim organizacijskim cjelinama HŽ Infrastrukture sinergijskim učinkom doprinose stvaranju realnog i provedivog plana poslovanja.

Sustav nabave HŽ Infrastrukture je centraliziran i svi postupci javne nabave provode se u okviru nadležnosti Sektora nabave. Osim same nabave roba, radova i usluga prema zahtjevima poslovanja i ekonomski najprihvatljivijim uvjetima i optimalnim rokovima, sektoru nabave pripada i skladišno poslovanje koje obuhvaća djelatnost u vezi s primanjem, smještajem, čuvanjem i izdavanjem materijala iz skladišta.

Sektor nabave svoju djelatnost obavlja organiziran prema sljedećoj strukturi:

▪ Odjel za planiranje, prodaju i upravljanje zalihama ▪ Odjel za nabavu iz domaćih izvora financiranja ▪ Odjel za nabavu iz međunarodnih izvora financiranja ▪ Odjel za praćenje usklađenosti postupaka nabave

Sektor nabave kontinuirano, iz godine u godinu, unapređuje poslovne procese, kontrolu i nadzor nad istima u cilju transparentnosti javne nabave i smanjenja troškova nabave. U tom kontekstu, veliku pozornost usmjerava na optimiziranje procesa nabave materijala, kao i na praćenje kretanja zaliha kako bi doprinijeli održavanju optimalne količine zaliha i optimalnog koeficijenta obrtaja odnosno kako bi kvalitetnim upravljanjem rizik pojave nekurentnih ili zastarjelih zaliha u poslovanju sveli na minimum.

Kako bi se postigli zadani ciljevi i planirane aktivnosti, kontinuirano se radi na opisivanju, informatizaciji i optimizaciji poslovnih procesa te se aktivno prate rizici poslovanja.

Osim navedenoga, kroz Odjel za praćenje usklađenosti postupka nabave provodi neovisnu kontrolu nad realizacijom pojedinih projekata kako u tehničkom tako i u financijskom smislu, u suradnji sa Sektorom za razvoj i EU fondove i Sektorom za održavanje kontrolira i obrađuje zahtjeve za dodatne i nepredviđene radove, priprema dokumentaciju za izdavanje suglasnosti za dodatne i nepredviđene radove, pruža savjetodavne usluge analitike jediničnih cijena stavki radova građenja, opremanja i održavanja, kontrolira obračun razlike u cijeni („klizna skala“), ispituje tržišne cijene, u suradnji s drugim organizacijskim jedinicama sudjeluje u izradi tipskih prijedloga ugovora za građenje, te ugovora za usluge nadzora i projektiranja.

Temeljem usvojenog Plana poslovanja HŽ Infrastrukture koji uključuje i Plan investicija, Sektor nabave izrađuje Plan nabave roba, radova i usluga, sa svim elementima koji su definirani Zakonom o javnoj nabavi. Odlukom o usvajanju Politike nabave i upravljanja zalihama propisan je način postupanja kod izrade Plana nabave usluga, radova i roba te izmjena/dopuna i rebalanasa Plana nabave. Uvođenjem dodatnih kontrola i praćenja planiranih potreba, osim što je povećana razina realizacije Plana nabave, stvoreni su uvjeti za realnije planiranje potreba u skladu s osiguranim financijskim planom poslovanja. Naime, budući da je HŽ


102

Infrastruktura društvo u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, financiranje nabave usluga, radova i roba, gotovo u cijelosti, ovisi o odobrenim financijskim sredstvima iz državnog proračuna odnosno kreditima s državnim jamstvom i sredstvima fondova EU za nabavke iz investicijskog segmenta poslovanja.

U narednom petogodišnjem razdoblju, a s ciljem pravodobnog provođenja postupka javne nabave, Sektor nabave usmjerit će svoje aktivnosti na kontrole procesa koji prethode provedbi postupaka javne nabave. Isto tako, za usluge i robe koje se kontinuirano ugovaraju provoditi postupke javne nabave sa ciljem sklapanja neobavezujućih okvirnih sporazuma na 2 ili 4 godine.

Slijedom svega navedenoga, planirani ciljevi i aktivnosti u razdoblju od 2021.-2025. godine su kako slijedi:

▪ ubrzati proces ugovaranja ▪ povećati kontrole i praćenja provedbe ugovora u cilju pravovremenog pokretanja postupaka

nabave ▪ dodatnim edukacijama radnika povećati učinkovitosti i izvršavanje zadataka u planiranim

rokovima, te smanjiti rizike od financijskih korekcija u nabavama sufinanciranim iz EU fondova ▪ intenzivirati aktivnosti na smanjenju broja aktivnih šifri materijala, grupa predmeta nabave,

kao i smanjenja troškova nabave roba i trenutnih zaliha ▪ povećati obrtaj zaliha i utvrditi optimalne potrebe materijala za redovno poslovanje ▪ smanjiti troškove skladištenja i distribucije robe, ukinuti priručna skladišta s malim godišnjim

prometom stavaka te poboljšati uvjete skladištenja


103

15. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA

15.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita

Sigurnost i obrambeno planiranje

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za sigurnost i obrambeno planiranje temelje se na provođenju utvrđenih obveza i razradi mjera koji su propisani iz područja obrambenih priprema, Zakonom o obrani (Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16,110/17 i 30/18 ) kao i provođenju obveza i mjera propisanih Zakonom o protuminskom djelovanju (NN br. 110/15, 118/18 i 98/19), Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15 i 118/18 i 31/20), Zakonom o tajnosti podataka (NN br. 79/07 i 86/12), Zakonom o sigurnosnim provjerama (NN br. 85/08 i 86/12 ), Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br. 63/20), Pravilnikom o unutarnjem redu željezničkog sustava (NN br. 95/17 i 57/18), te drugim pripadajućim zakonskim i podzakonskim aktima (Izvodi, Odluke, Pravilnici, Metodologije, Uredbe Vlade RH i dr.), Odlukama HŽ Infrastrukture i drugim internim općim aktima, te na provođenju utvrđenih (obveza vezano uz objekte posebno važne za obranu RH.

Osnovne aktivnosti za planirano razdoblje 2021. – 2025. godine su:

▪ sudjelovanje u obrambenim pripremama u skladu s Planovima djelovanja nadležnih civilnih nositelja obrambenih priprema

▪ provođenje utvrđenih obveza te razrada mjera u dijelu obrambenih priprema ▪ sigurnost HŽ Infrastrukture u okvirima nacionalne sigurnosti ▪ koordinacija poslova razminiranja i/ili pretraživanja ▪ suradnja s organizacijskim jedinicama HŽ Infrastrukture u cilju podizanja razine sigurnosti ▪ suradnja s državnim tijelima i organizacijama (MORH, MUP RH, PU i PP, resorno ministarstvo,

te druga nadležna ministarstva i dr.) ▪ izrada planskih dokumenata vezano uz objekte posebno važne za obranu

Zaštita imovine

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za zaštitu imovine temelje se na Zakonu o privatnoj zaštiti (NN br. 16/20) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji definiraju mogućnosti i obveze pravnih osoba u pogledu zaštite njihove imovine.

Osnovne aktivnosti:

▪ organizacija poslova zaštite i čuvanja imovine Društva ▪ organizacija rada portira ▪ interno popunjavanje portirskih mjesta ▪ sudjelovanje u aktivnostima u cilju očuvanja sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata Društva ▪ aktiviranje unutarnje službe zaštite ▪ interno popunjavanje čuvarskih mjesta ▪ kontinuirano smanjenje vanjske usluge zaštite imovine i zamjena iste djelatnicima unutarnje

službe zaštite


104

Informacijska sigurnost Upad u informacijske sustave i podatkovne mreže je jedan od najučinkovitijih načina prikupljanja velike količine svih vrsta informacija. Može se obavljati iz velike udaljenosti, prikriven brojnim slojevima zaštite prave lokacije, identiteta i namjera „napadača“. Plan poslovanja kao i opći ciljevi informacijske sigurnosti temelje se na Zakonu o informacijskoj sigurnosti (NN br. 79/07), Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN br. 64/18), Uredbi o kibernetičkoj sigurnosti (NN br. 68/18) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji definiraju prava i obveze vanjskih suradnika i radnika Društva u svrhu zaštite informacijske imovine Društva. Osnovne aktivnosti u planiranom razdoblju 2021.-2025. godine su:

▪ suradnja s nadležnim državnim tijelima RH zaduženim za informacijsku, odnosno kibernetičku sigurnost

▪ zaštita informacijske imovine Društva ▪ nadzor provedbe informacijske sigurnosti u suradnji sa Sektorom za informatiku te drugim

organizacijskim jedinicama Društva ▪ podizanje svijesti i prevencija propusta iz područja informacijske, odnosno kibernetičke

sigurnosti ▪ edukacija radnika Društva o području informacijske, odnosno kibernetičke sigurnosti ▪ kontinuirano smanjenje rizika po informacijsku sigurnost Društva ▪ suradnja s vanjskom specijaliziranom tvrtkom za informacijsku, odnosno kibernetičku sigurnost

kao pomoć u nadzoru i razvoju strategije sigurnosti informacijskog sustava Društva

15.2. Upravljanje kvalitetom

Upravljanje kvalitetom se temelji na procesnom pristupu koji se sastoji od dokumentiranja procesa, postizanja poboljšanja i primjenom poboljšanih procesa. Jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje sustava za upravljanje kvalitetom je da osnovni procesi vezani uz kvalitetu budu ugrađeni u svaki poslovni proces. Po tom principu i HŽ infrastruktura planiranjem i organiziranjem ostvarenja postavljenih ciljeva, svaki proces neophodan za njihovo ostvarenje prilagođava na način da bude u skladu s principima sustava upravljanja kvalitetom. Opći ciljevi upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture prema normi HR EN ISO 9001:2008 (certificirani od 2011. godine) su postizanje ciljeva kvalitete, učinkovito upravljanje procesima i rizicima, efikasno korištenje resursa, smanjenje neželjenih gubitaka, zadovoljstvo i povjerenje korisnika usluga te kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja.

Krajem 2020. godine HŽ Infrastruktura još jednom je uspješno prošla postupak recertificiranja za period od naredne 3 godine.

U Pravilniku o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture sukladno normi HR EN ISO 9001:2015 definirani su glavni srednjoročni ciljevi upravljanja kvalitetom:


105

▪ u suradnji s organizacijskim jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete HŽI

▪ upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI ▪ uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI ▪ unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji ▪ unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga ▪ definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koja

mogu utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate

▪ identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim ▪ podrška pri provedbi vanjskog nadzornog periodičkog audita

Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽ Infrastrukture temelje se na provedbi godišnjeg programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja, rezultatima nalaza vanjskog periodičkog audita te zahtjevima iz Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture.

Temeljem Upute o upravljanju rizicima (HŽI 701-41) i registara rizika na razini cijele HŽ Infrastrukture u narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:

▪ upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na strateškoj razini ▪ upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na operativnoj razini ▪ pružiti podršku organizacijskim jedinicama za postupanje po rizicima sukladno Uputi 701-41 ▪ izraditi godišnje izvješće o upravljanju rizicima za Upravu društva

Temeljem Upute o upravljanju poslovnim procesima (HŽI 700-41) i Knjige poslovnih procesa na razini cijele HŽ Infrastrukture u narednom srednjoročnom razdoblju potrebno je:

▪ provesti reviziju Knjige poslovnih procesa na razini društva ▪ pružiti podršku organizacijskim jedinicama za redizajn poslovnih prosca sukladno Uputi 700-

41 ▪ izraditi godišnje izvješće za Upravu Društva

Ostali ključni ciljevi Grupe za upravljanje kvalitetom unutar Sektora za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu u narednom srednjoročnom razdoblju odnose se na uspostavu integriranih sustava upravljanja koji se odnose na podršku ostalim sustavima upravljanja (sustav upravljanja sigurnošću, upravljanje okolišem i zaštita od požara, sigurnost sustava, zaštita na radu) u unaprjeđenju svojih procesa prema integriranim sustavima upravljanja.

Ciljevi kvalitete:

▪ izvršiti planirani broj audita prema Godišnjem programu audita ▪ provesti reviziju stanja Knjige poslovnih procesa HŽ Infrastrukture ▪ ažurirati registar rizika HŽ Infrastrukture ▪ nadzirati izvješća o realizaciji operativnih programa po sektorima ▪ nadzirati postupanja s nalazima nadzornog i internih audita


106

Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima definirano je Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru kao cjeloviti proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika u odnosu na poslovne ciljeve te poduzimanje potrebnih mjera radi smanjenja rizika. Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o rizicima, nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo svede na razumnu mjeru. U pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje strateških rizika, rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u rješavanju kojima će se baviti najviše rukovodstvo. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u fokusu rukovoditelja ustrojstvenih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti. U 2020. godini izrađen je registar rizika HŽ Infrastrukture kao i registar prioritetnih rizika. To su u pravilu strateški rizici kao i operativni rizici koji utječu na ostvarivanje strateških ciljeva. Registar rizika HŽ Infrastrukture i registar prioritetnih rizika HŽ Infrastrukture odobreni su Odlukom Uprave.

Prioritetni rizici na razini Uprave društva prikazani su u sljedećoj tablici:

Organizacijska jedinica Strateški rizici

Naziv Razina izloženosti

Sektor za promet Manjak izvršnih radnika zbog ne završetka planiranih tehničkih rješenja Visoka (9)

Sektor za održavanje Zastarjelost infrastrukture radi dugogodišnjeg neulaganja

Visoka (9)

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Izvori financiranja nisu stabilni s obzirom na potrebu financiranja višegodišnjih projekata Visoka (6)

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Zastarjeli i neučinkoviti model redovitog poučavanja izvršnih radnika

Visoka (9)

Neutvrđene kompetencije svih radnika HŽI Visoka (9) Sektor financija, računovodstva i kontrolinga Rizik likvidnosti Srednja (4)

Sektor nekretnina

Nezakonito posjedovanje nekretnina od strane zakupnika/najmoprimca ili treće strane te zlouporaba ugovora o zakupu/najmu

Srednja (3), velika posljedica

Neažurirana i neadekvatna baza nekretnina Srednja (4)

Neutvrđenost termina investicijskog održavanja Visoka (9) Tablica 41: Prioritetni rizici na razini Uprave društva

15.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara

Zaštita okoliša

Plan poslovanja iz domene zaštite okoliša temelji se na provođenju obveza, mjera, ustroja i vođenja dokumentacije koji su propisani krovnim zakonima i pripadajućim podzakonskim aktima (pravilnicima i Uredbama) iz područja zaštite okoliša (tlo, otpad, zrak, vode) odnosno temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/13, 14/19, 98/19), Zakona o zaštiti zraka (127/19), Zakona o vodama (NN 66/19), Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), Zakona o kemikalijama (NN 18/13, 115/18, 37/20), Zakona o biocidnim pripravcima (NN 63/07, 35/08, 56/10, 39/10), Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 (NN 39/13, 47/14, 115/18).


107

Program rada zaštite okoliša sastoji se od: aktivnosti na izradi i novelaciji pravilnika i uputa, izradi dokumentacije za ishođenje vodopravnih dozvola za potrebe HŽI, suradnji i usmjeravanju sektorskih područja i tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza.

Navedeno se odnosi na suradnju i podršku u slijedećim područjima: vodopravne dozvole, dokumentacije za izgradnju i sanaciju odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda, dokumentacije za izgradnju/sanaciju namirivališta gorivom, dokumentacije za izgradnju/sanaciju ploča za pranje putničkih vagona i poboljšanju postupanja s otpadom nastalim u tehnološkim procesima, upravljanje sustavom kvalitete, prijava u Registar onečišćenja okoliša, prijava u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, prijave u registar srednjih i velikih uređaja za loženje, suradnja sa sektorima HŽI nad ugovaranjem radova, nabavom strateškog materijala (drveni pragovi), kontrolu po projektima financiranim od strane Svjetske banke i sudjelovanje u izradi izvješća o društveno odgovornom poslovanju iz područja zaštite okoliša.

Osim gore navedenoga potrebno je istaknuti da je prema postojećem stanju u pogledu zaštite okoliša na HŽ Infrastrukturi za veće tehnološke cjeline potrebno definirati pitanje nadležnosti i održavanja odvodnih sustava s uređajima za obradu otpadnih voda, sanaciju postrojenja za namirivanje gorivom i postrojenja za pranje putničkih vagona, adekvatnog zbrinjavanja otpada iz tehnološkog procesa i procesa otpadnih voda.

U razdoblju 2021.-2025. godine predviđene su sljedeće aktivnosti:

▪ izrada i revizija potrebnih pravilnika i ostale dokumentacije:

- operativnih planova interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda

- planova rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

- Pravilnika o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i mulja iz procesa pročišćavanja otpadnih voda - po potrebi

▪ suradnja i usmjeravanje tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza, kao provođenje godišnjeg poučavanja za provođenje prijave u Registar onečišćavanja okoliša

▪ suradnja na izradi projektnih zadataka i projektne dokumentacije i izvedbi sanacije i rekonstrukcije odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda u dogovoru i suradnji s ostalim Poslovnim područjima HŽI i trgovačkim društvima pravnih slijednika HŽ-a prema Ugovorima o najmu i međusobnim odnosima (vezano uz vodopravne dozvole)

▪ izrada dokumentacije za izdavanje i produljenje vodopravnih dozvola i potrebne tehničke dokumentacije za HŽ Infrastrukturu

▪ suradnja u organizaciji izvedbe radova proizašlih iz vodopravnih dozvola i inspekcijskih nadzora za pojedine lokacije pod ingerencijom regionalnih jedinica

▪ postupanje s otpadom: poboljšanja glede postupanja s otpadom u tehnološkim postupcima i organizacija zbrinjavanja otpada, te po potrebi nabavka spremnika za opasni otpad

a) Opasni otpad Provođenje postupka ugovaranja analize, odvoza i zbrinjavanja opasnog otpada iz tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture

b) Otpad neopasni


108

Provođenje ugovaranja postupka zbrinjavanja neopasnog otpada iz tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture

▪ podrška pri prijavi u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari – u dogovoru s nadležnim sektorom

▪ koordinacija na izradi planova gospodarenja otpadom ▪ provođenje mjerenja protoka otpadnih voda ▪ provođenje uzorkovanja i analiza otpadnih i podzemnih voda ▪ čišćenje separatora i taložnika – u koordinaciji s nadležnim Sektorom održavanja i Sektorom

nekretnina ▪ provođenje mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora te provjera

naknada na emisije u okoliš ▪ revizija tehničke dokumentacije za područje zaštite okoliša ▪ organizacija i ugovaranje sanacije onečišćenja okoliša terena (prema iskazanoj potrebi

regionalnih jedinica) s ovlaštenim pravnim osobama ▪ suradnja s nadležnim inspekcijskim službama te postupanje po inspekcijskim Rješenjima ▪ poduzimanje mjera za otklanjanje posljedica eventualnih akcidenata

Rizici u poslovanju:

Rizici u poslovanju mogući su u vidu provedbe inspekcijskih naloga i rješenja nadležnih inspekcija, kao i zbog akcidenata koji mogu imati posljedice za ljude, imovinu i okoliš, a naročito kod:

▪ sanacija onečišćenja okoliša ▪ unosa u registar onečišćenja ▪ podnošenja zahtjeva za izdavanje vodopravnih dozvola

Zaštita od požara

Plan poslovanja iz domene zaštite od požara temelji se na Zakonu o zaštiti od požara (NN. Broj 92/10) te pravilnicima donesenim temeljem istoga i drugim važećim propisima. Prema Planu poslovanja predviđene su sljedeće aktivnosti za planirano razdoblje 2021.-2025. godine:

▪ izrada, izmjena i dopuna općih akata iz područja zaštite od požara ▪ organizacija i nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na čitavom području HŽ

Infrastrukture ▪ sudjelovanje u nadzornim i kontrolnim pregledima od strane inspekcije zaštite od požara ▪ osposobljavanje radnika iz zaštite od požara ▪ redovno poučavanje radnika iz zaštite od požara prema Planu poučavanja za 2021. godinu ▪ nadzor nad provođenjem ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara ▪ nadzor nad obavljanjem servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara ▪ izrada tehničke dokumentacije za hidrantske mreže u kolodvorima Varaždin i Koprivnica ▪ vođenje evidencija iz zaštite od požara


109

▪ radnje vezane za Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH za 2021., 2022., 2023., 2024. i 2025.godinu

▪ davanje stručnog mišljenja na izrade tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju postojećih ili izgradnju novih objekata

▪ sudjelovanje u radnjama vezanih za rekonstrukciju tunela Split i provođenju vatrogasnog dežurstva

Ukoliko bi se postrožile epidemiološke mjere moglo bi doći do neobavljanja ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara kao i servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara u 2021. godini. To bi utjecalo na ispravnost uređaja i sustava to jest sigurnost ljudi i imovine, a moglo bi rezultirati i prekršajnim prijavama te kaznama.

15.4. Sustav upravljanja sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću (eng. Safety Management System – SMS) predstavlja organizacijska rješenja i mjere upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika uspostavljeni radi sigurnog upravljanja djelatnošću kojom se bave.

Opći i strateški cilj uspostave i provedbe sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi je kontinuirano poboljšanje sigurnosti u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom. Time dajemo prednost prevenciji izvanrednih događaja, što uključuje i kontrolu rizika, te vezano za navedeno i suradnju s željezničkim prijevoznicima kada je to prikladno. Pored navedenog, ostali ciljevi uspostave sustava upravljanja sigurnošću su osiguranje željezničkog sustava u postizanju Zajedničkih sigurnosnih ciljeva (eng. Common Safety Targets - CST), usklađenje s nacionalnim pravilima i zahtjevima postavljenim u Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI) te primjena odnosnih dijelova Zajedničkih sigurnosnih metoda (eng. Common Safety Methods - CSM).

U tom cilju Ured upravljanja sigurnošću koordinira i nadzire cjelokupni sustav upravljanja sigurnošću HŽ Infrastrukture putem unutarnje sigurnosne kontrole i audita, izrade internih općih akata, kontrole i mjerenja infrastrukturnih podsustava, te sigurnosnog kontrolinga. To podrazumijeva i nadziranje primjene Zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika. Ured skrbi o implementaciji i ocjenjuje razinu dostignute sigurnosne kulture koja predstavlja sustav vrijednosti i načela koji su povezani s formalnom strukturom HŽ Infrastrukture, kako bi se utvrdile norme ponašanja koje će trajno osiguravati visoku razinu sigurnosti željezničkog sustava.

Vezano za obvezu kontinuiranog usklađivanja poslovanja HŽ Infrastrukture s odredbama pozitivnih propisa, Ured upravljanja sigurnošću vodi računa o tome da interni opći akti HŽ Infrastrukture budu usklađeni s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava kao preduvjeta funkcioniranja sustava upravljanja sigurnošću u cjelini.

Ured upravljanja sigurnošću je ispred HŽ Infrastrukture nadležan za sustav upravljanja sigurnošću prema Agenciji za sigurnost željezničkog prometa te je ovlašten za pripremu zahtjeva za izdavanje uvjerenja o sigurnosti prema navedenoj Agenciji na način kako je to propisano Zakonom kojim se uređuje sigurnost i


110

interoperabilnost željezničkog sustava. Isto tako surađuje i s nadležnim ministarstvom za promet, te drugim ministarstvima, agencijama i tijelima državne uprave, kao i s domaćim i stranim željezničkim udruženjima na području sigurnosti željezničkog sustava.

Ured upravljanja sigurnošću svoju djelatnost obavlja kroz navedene grupe:

▪ Grupu za koordinaciju i nadzor sustava upravljanja sigurnošću ▪ Grupu za unutarnju sigurnosnu kontrolu i audit ▪ Grupu za propise ▪ Grupu za kontrolu i mjerenje građevinskog infrastrukturnog podsustava ▪ Grupu za kontrolu i mjerenje elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava

Ciljevi nadzora sustava upravljanja sigurnošću temelje se na Operativnom planu provedbe Politike sigurnosti za svaku godinu. Na temelju spomenutog plana izrađuje se godišnji plan kontrola koji obuhvaća plan unutarnjih sigurnih kontrola i audita te plan kontrola i mjerenja građevinskog i elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.

Ciljevi su sljedeći:

▪ obaviti redovite kontrole rada u: prometni sektor 54 kolodvora, 57 dionica elektrotehničkog sektora SS, TK i EEP, 18 nadzornih grupa građevinskog sektora, kontrola u svim radionicama održavatelja vozila za posebne namjene, na svim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura obaviti mjerenja geometrijskih karakteristika kontaktne mreže i geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka

▪ obaviti 21 kontrolu provođenja poučavanja izvršnih radnika (promet, održavanje, mehanizacija) ▪ obaviti 16 preventivnih kontrola prisutnosti alkohola u organizmu ▪ obaviti 12 unutarnjih sigurnosnih audita ▪ obaviti 23 kontrole s vlaka (promet, održavanje) ▪ izraditi potrebne analize : 4 Analize izvršenja Operativnog plana provedbe politike sigurnosti

HŽ Infrastrukture, 4 Analize Sigurnosnog kontrolinga, 2 Analize redovitog poučavanja, 1 Analiza Izvanrednih događaja

▪ izraditi nove opće akte temeljem EU i nacionalnih pravila

Srednjoročni ciljevi 2021.-2025. godine vezani su za nadzor sustava upravljanja sigurnošću, odnosno kontrolu i analizu rezultata izvršenja utvrđenih sigurnosnih ciljeva za odnosnu godinu, koji se definiraju Operativnim planom provedbe Politike sigurnosti HŽ Infrastrukture.

15.5. Informatika

Sektor za informatiku pruža podršku operativnim sektorima i cjelokupnom poslovanju HŽ Infrastrukture, pri upravljanju poslovnim procesima i upravljanju promjenama kroz korištenje aplikacijskih sustava, informacijske i komunikacijske infrastrukture za uspješno ostvarivanje strateških i operativnih ciljeva.

Aktivnosti u svojoj nadležnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora, hardverske (sistemske), mrežne (podatkovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima IS-a HŽ Infrastrukture. Također,


111

kontinuirano održava, nadograđuje i pruža podršku za vlastite i vanjske aplikacije u produkcijskom radu, te ih prema zahtjevima korisnika unapređuju. Osim navedenog, Sektor za informatiku brine o održavanju svih potrebnih licenci za rad sustava HŽ Infrastrukture i pruža uslugu IT Kontakt centra.

Za razdoblje 2021.-2025. godine, osim aktivnosti iz segmenta redovnog poslovanja, planirane su aktivnosti i iz investicijskog segmenta poslovanja, a koje su obuhvaćene Planom investicija:

▪ Modernizacija HŽI IP mreže (pozicija Plana investicija: 5.1.9. Izgradnja mrežne infrastrukture) u procijenjenom iznosu od 10,80 milijuna kuna u razdoblju 2021-2025. godine. Prvi IP mrežni uređaji su ugrađeni 2002. godine, a zadnji 2010 godine. IP mrežni uređaji rade 0-24 h i dosad su se održavali s rezervnom opremom. Budući da je rezervna oprema iscrpljena, a imajući u vidu napredovanje IT tehnologije, planirana je postupna obnova IP mrežnih uređaja na cijeloj HŽ IP mreži, s ciljem neometanog rada korisnika, aplikacija, poslužitelja i rada HŽI poslovnih procesa.

▪ Izgradnja i opremanje pričuvnog računskog centra (pozicija Plana investicija: 5.1.30. Oprema i software za primarni i pričuvni računski centar) u procijenjenom iznosu od 8,00 milijuna kuna u razdoblju 2021-2025. godine. Ispad pojedinih dijelova sustava ili havarija na lokaciji računskog centra izazvana nepredvidivim događajima kao što su: požar, poplava, potres, sabotaža, eksplozija, teroristički napad, ljudska pogreška i sl., mogla bi uzrokovati prekid rada cijelog informacijskog sustava i dovesti u opasnost postojanje tekućih i arhivskih podataka smještenih u računskom centru, kao i normalno odvijanje svih poslovnih procesa. Iz tih razloga, potrebno je osigurati dodatnu pričuvnu lokaciju na kojoj bi bila smještena informatička oprema neophodna za nastavak rada ključnih servisa u slučaju havarije na primarnoj lokaciji. Osim izgradnje, predmetna aktivnost obuhvaća i nabavku potrebne opreme i softvera za zamjenu stare opreme u primarnom i pričuvnom računskom centru. Osiguranje neprekinute raspoloživosti i mogućnost nastavka rada informatičkog sustava u izvanrednim okolnostima ključni su čimbenici za učinkovito i uspješno poslovanje tvrtke.

▪ Aktivnosti vezane za kibernetičku sigurnost u vidu projekta uspostave SOC-a (5.1.32. Sigurnosno-operativni centar (SOC)) u procijenjenom iznosu od 9,00 milijuna kuna za razdoblje 2021.-2025. godine. Planirana aktivnost sukladna je važnosti informacijske sigurnosti i zaštite informacijske imovine, kao i neprekinutosti poslovnih procesa HŽ Infrastrukture (IT, SS/TK, CDU), te uvođenju usluge „ Vanjskog voditelja informacijske sigurnosti “ (CISO-Chief Information Security Officer), s ciljem usklađenja HŽ Infrastrukture sa Zakonom i Uredbom o kibernetičkoj sigurnosti. Za realizaciju ove pozicije nadležan je Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu.

▪ Nadogradnja SDH mreže MPLS-TP i OTN uređajima koji će u potpunosti zamijeniti sadašnju SDH mrežu (pozicija Plana investicija: 5.1.9. Izgradnja mrežne infrastrukture) u procijenjenom iznosu od 8,40 milijuna kuna za plansko razdoblje. Postojeći SDH uređaji su ugrađeni 2002. godine, pa za mnoge od njih proizvođač više ne pruža podršku i ne osigurava rezervne dijelove. Ovom aktivnošću planirana je nabava uređaja koji će svojim optimalnim mogućnostima zadovoljiti dugoročne potrebe HŽ Infrastrukture. MPLS-TP i OTNN se nameće kao jedina aktualna tehnologija koja objedinjava sve komunikacijske zahtjeve (IP, ŽAT, telefonija, video nadzor, vatrodojava, itd.) za pokrivanje svih potreba kolodvora i drugih objekata uz prugu. Istovremeno, izgradnja jedinstvene transportne mreže rezultirat će optimizacijom potrošnje svjetlovodne infrastrukture što će omogućiti da HŽ infrastruktura taj višak svjetlovodne infrastrukture iznajmljuje na tržištu.

▪ RNE projekti (pozicija Plana investicija: 5.1.27. Model razmjene TAP TSI informacija između upravitelja željezničke infrastrukture i željezničkih operatera u funkciji informiranja putnika).


112

Planirana aktivnost pokrenuta je 2019. godine, na period od 4 godine (2019.-2022.) i sufinancirana je 50% iz CEF programa. U planskom razdoblju 2021.-2023. godine očekuje se intenziviranje aktivnosti vezanih za RNE projekt TAF/TAP TSI u procijenjenom iznosu od 10,85 milijuna kn. HŽ Infrastruktura je punopravni član RNE asocijacije već dulji niz godina i sudjeluje u radu asocijacije i provođenju niza projekata koji imaju za cilj usklađenje procesa i razvoj IT alata kako bi se olakšalo međunarodno poslovanje upravitelja infrastrukture.

▪ SAP ERP i BW (pozicija Plana investicija: 5.1.4. Uvođenje IT sustava upravljanja resursima poduzeća) – obzirom da Sektor za informatiku održava sve SAP korisničke licence dosadašnjem

održavanju SAP licenci završetkom EAM projekta pridružene su SAP licence iz navedenog projekta. U sklopu adaptivne podrške SAP-a godišnje se planira za potrebe svih izmjena (change request-a) i novih zahtjeva na SAP ERP i BW sustavu. Planiranim sredstvima se financiraju sve potrebne izmjene na sustavu koje nisu zakonske izmjene i koje ne ulaze u opseg promjena koji je pokriven održavanjem SAP licence.

▪ EAM projekt (pozicija Plana investicija: 5.1.13. Upravljanje resursima i imovinom tvrtke (ASSET management)) – Sektor za informatiku je sudjelovao u implementaciji projekta Enterprise Asset

Management koji je formalno završen 30.09.2020. Završetkom projekta Sektor za informatiku sudjeluje u održavanju implementiranih cjelina (modula): SAP PM LAM, SAP REFX, SAP MRS, KSL, Work manager, CA Spectrum, GIS, MERMEC). U narednom periodu potrebno je stabilizirati sustav i ugovoriti održavanje sustava kao i svih preostalih licenci izuzev SAP licenci. Za ovu aktivnost nadležan je Sektor za održavanje.

▪ Nabavka stolnih i prijenosnih računala, monitora (pozicija Plana investicija: 5.1.1. Osobna računala, štampači i ostala informatička oprema) u procijenjenom iznosu od 9,95 milijuna kuna za razdoblje 2021.-2025. godine. Planirana je nabavka nove informatičke opreme s ciljem zamjene dosadašnje dotrajale i zastarjele opreme odnosno za opremanje adekvatnom informatičkom opremom novozaposlene radnike.

Osim interno, informatičke usluge podrške održavanja aplikacija pruža društvima koja su nastala restrukturiranjem Hrvatskih željeznica (HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o.), kao i usluge razmjene podataka s prijevoznicima - Train Hungary Magánvasút Kft, Podružnica u Zagrebu i Eurorail Logistics d.o.o.

Održavanje Informacijsko-komunikacijskih resursa HŽ Infrastrukture obuhvaća održavanje servera i pripadajuće serverske infrastrukture, optičke infrastrukture, SDH mreže, MPLS-TP mreže, OTN i IP mreže i radnih stanica korisnika.

Sektor za informatiku pruža telekomunikacijske usluge od kojih se ističu iznajmljivanje optičke infrastrukture i davanje kolokacije za smještaj telekomunikacijske opreme.

Sadašnja optička okosnica izgrađena je u nekoliko faza. Prvi kabeli ugrađeni su 2002. godine na dionici pruge Zagreb Glavni kolodvor-Savski Marof, a zadnji je ugrađen 2019. godine na dionici pruge Gradec-Žabno. Ukupna duljina optičke mreže je oko 1300 kilometara, a obuhvaća magistralne i lokalne optičke kabele. SDH prijenosni sustavi sastoji se od 78 uređaja, a služi za prijenos telefonskog prometa, komunikaciju između kolodvorskih telekomunikacijskih uređaja i upravljanje između Centara daljinskog upravljanja i elektrovučnih podstanica te PSN-ova. U mreži se nalazi i 20 novih uređaja MPLS-TP i 2


113

OTN. Nadzor optičkog kabela i SDH, MPLS-TP te OTN uređaja se provodi kontinuirano kroz sustave za nadzor i upravljanje.

Serverska infrastruktura obuhvaća 150 servera (virtualnih i fizičkih) smještenih najvećim dijelom u podatkovnom centru, a dijelom i distribuiranih na mreži HŽ Infrastrukture. IP mrežna infrastruktura obuhvaća 428 aktivnih mrežnih uređaja različitih generacija i karakteristika. Nadzor IP komunikacijske mreže provodi se kontinuirano kroz sustave za nadzor. Održavanje radnih stanica obuhvaća 2050 radnih stanica (uključujući radne stanice HŽ Infrastrukture i radne stanice koje prema ugovoru HŽ Infrastruktura održava za HŽ Putnički prijevoz) i pripadajuće periferne opreme, a provodi se kroz sustav za zaprimanje i evidenciju kvarova.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

11

4

Plan

pri

hoda

od

usl

uga

info

rmat

ike

Plan

om p

oslo

vanj

a za

raz

dobl

je 2

021.

– 2

025.

god

ine,

pri

hodi

od

info

rmat

ički

h us

luga

ost

at ć

e na

isto

j raz

ini t

ijeko

m c

jelo

kupn

og r

azdo

blja

, a

po g

odin

ama

su k

ako

slije

di:

u m

iliju

nim

a ku

na

Prih

odi I

nfor

mat

ike

20

19.

20

20.

Pl

an

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-

10

Ost

vare

nje/

Pl

an

20

21.

2022

. 20

23.

2024

. 20

25.

Prih

odi o

d in

form

atič

kih

uslu

ga

5,64

3,78

3,9

2 10

3,7%

1,80

1,

80

1,80

1,

80

1,80

HŽ C

argo

4,

85

3,00

3,

24

108,

0%

1,00

1,

00

1,00

1,

00

1,00

HŽ P

utni

čki p

rije

voz

0,71

0,

70

0,59

84

,3%

0,

70

0,70

0,

70

0,70

0,

70

Trai

n Hu

ngar

y M

agan

vasu

t

0,04

0,

04

0,04

10

0,0%

0,

04

0,04

0,

04

0,04

0,

04

Euro

rail

Logi

stic

- Z

agre

b 0,

02

0,04

0,

04

100,

0%

0,04

0,

04

0,04

0,

04

0,04

Pruž

ne g

rađe

vine

0,

02

0,

01

-

0,02

0,

02

0,02

0,

02

0,02

Prih

odi o

d na

jma

optič

kog

kabe

la

0,81

2,

00

0,57

28

,5%

1,

50

1,50

1,

50

1,50

1,

50

Ukup

no

6,45

5,

78

4,

49

77,7

%

3,30

3,

30

3,30

3,

30

3,30

Tabl

ica

42:

Plan

pri

hoda

od

uslu

ga in

form

atik

e


115

15.6. Nekretnine

Poslovanje Sektora nekretnina obuhvaća sustavno, optimalno i dugoročno planiranje i upravljanje nekretninama u vlasništvu HŽ Infrastrukture kao i nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, a Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽ Infrastrukturi na upravljanje, te poduzimanje svih pravnih i tehničkih radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem upisa prava vlasništva HŽ Infrastrukture i RH kao javnog dobra u općoj uporabi.

Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na održavanje i komercijalizaciju nekretnina kao i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istima, za što je preduvjet kvalitetna evidencija nekretnina.

Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad izvođenjem radova.

Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti.

Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kako za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim propisima.

Sve aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su prema ostvarivanju slijedećih ciljeva:

▪ efikasnijem upravljanju nekretninama, ▪ povećanju prihoda od nekretnina i smanjenju troškova.

Kratkoročni ciljevi usmjereni su na pojednostavljenje i poboljšavanje procedura, kao i poboljšavanje samog provođenja hitnih intervencija i tekućeg održavanja kroz kvalitetnije planiranje i jasno definiranje zadataka.

Srednjoročni i dugoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti na razvoju plana održavanja s namjerom potpune kontrole troškova i procesa održavanja nekretnina kako bi se hitne intervencije svele na minimum. Slijedom toga, srednjoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti kojima se postupno prelazi na preventivno održavanje koje obuhvaća kompletnu sanaciju pojedinačnih prostorija, kao i cjelokupnih objekata u građevinskom, elektro i strojarskom djelu, a dugoročni cilj obuhvaća prediktivno održavanje tj. održavanje cijelog objekta prateći stanje istoga, s izradom plana održavanja sukladno stanju same građevine.

Plan Sektora nekretnina u razdoblju 2021.-2025. godine, osim redovnih aktivnosti na održavanju nekretnina i opreme vezane za nekretnine, obuhvaća niz poslovnih aktivnosti od kojih se izdvaja:

▪ intenziviranje rada na implementaciji projekta Asset menagement kojim će se značajno razviti i unaprijediti područje nekretnina i riješiti statusi i imovinsko-pravni odnosi određenih nekretnina


116

▪ izradu pojedinačnih elaborata parcelizacije kao i nove katastarske izmjere s ciljem definiranja granica željezničke infrastrukture sukladno pozitivnim propisima, a sve sukladno Zakonu o željeznici (NN 32/19)

▪ nastavak aktivnog pristupa u objavi javnih natječaja za poslovne prostore, prvenstveno s ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenu imovinu čime će se pridonijeti očuvanju iste

▪ aktivnost na geodetskom definiranju željezničke infrastrukture, kako u katastru nekretnina tako i u zemljišnim knjigama, te pokrenuti upis prava vlasništva na preostaloj imovini HŽ Infrastrukture koja je Planom podjele pripala HŽ Infrastrukturi, a ista do sada nije upisana u vlasništvo

▪ izrada plana upravljanja nekretninama kojim će se odrediti kratkoročni i srednjoročni ciljevi, kao i smjernice upravljanja za dugoročno razdoblje s razrađenim planiranim aktivnostima.

▪ aktivnosti na implementaciji sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001 normom i izvođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata

▪ izradu tehničke dokumentacije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i preostalog dijela Centra te dostava izrađene dokumentacije na provedbu nadležnim uredima

▪ izradu fleksibilnijeg i detaljnije razrađenog cjenika za komercijalne usluge

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

. – 2

025.

11

7

Prih

odi o

d ne

kret

nina

u tis

ućam

a ku

na

Prih

odi o

d Ne

kret

nina

20

19.

20

20.

Pl

an

Reba

lans

pl

ana

Ost

vare

nje

1-10

O

stva

renj

e/

Plan

2021

. 20

22.

2023

. 20

24.

2025

.

Prih

odi o

d pr

odaj

e 24

.772

24

.534

20

.557

83

,8%

24

.900

24

.929

25

.233

26

.010

26

.396

Nekr

etni

ne

24.7

72

20.5

34

17.8

38

86,9

%

20.9

00

30.9

29

21.2

33

22.0

10

22.3

96

Zaku

p po

slov

nih

i skl

adiš

nih

pros

tora

i ze

mlji

šta

15.0

48

11.4

19

10.3

61

90,7

%

11

.92

3

11

.22

2

11

.52

6

12

.30

2

12

.62

8

Zaku

p pr

omid

žben

ih p

rost

ora

3.70

3 3.

155

2.65

1 84

,0%

3

.01

7

3.0

17

3

.01

7

3.0

17

3

.07

7

Prav

o sl

užno

sti

140

69

102

147,

8%

52

0

25

0

25

0

25

0

25

0

Prav

o gr

ađen

ja

213

174

133

76,4

%

30

5

30

5

30

5

30

5

30

5

Ovi

sna

druš

tva

2.

130

2.10

2 1.

744

83,0

%

2.3

35

2

.33

5

2.3

35

2

.33

5

2.3

35

Dru

štva

nas

tala

pod

jelo

m H

Ž-a

3.

538

3.61

5 2.

847

78,8

%

3.8

00

3

.80

0

3.8

00

3

.80

0

3.8

00

Ost

ali p

riho

di o

d pr

odaj

e -

4.00

0 2.

719

68,0

%

4.00

0 4.

000

4.00

0 4.

000

4.00

0

Prih

odi o

d za

kupa

opr

eme

- 4.

000

2.71

9 68

,0%

4

.00

0

4.0

00

4

.00

0

4.0

00

4

.00

0

Ost

ali p

oslo

vni p

riho

di

5.47

4 4.

949

4.18

5 84

,6%

4.

030

3.71

8 3.

295

3.02

2 2.

812

Naja

m s

tano

va

2.82

9 2.

956

2.37

0 80

,2%

2

.45

5

2.4

55

2

.45

5

2.4

55

2

.45

5

Otk

up s

tano

va *

2.

645

1.99

3 1.

815

91,1

%

1.5

75

1

.26

3

84

0

56

7

35

7

Fina

ncijs

ki p

riho

di

227

178

144

80,9

%

127

96

84

34

17

Povr

at s

tam

beni

h kr

edita

**

227

178

144

80,9

%

12

7

96

8

4

34

1

7

Uku

pno

30.4

73

29.6

61

24.8

86

83,9

%

29.0

57

28.7

43

28.6

12

29.0

66

29.2

25

* I

skaz

ani s

u iz

nosi

35%

uku

pne

vrije

dnos

ti (d

ozvo

ljeno

pri

znav

anje

pri

hoda

) **

Isk

azan

i su

izno

si 6

% v

rije

dnos

ti kr

edita

(doz

volje

no p

rizn

avan

je d

ijela

koj

i se

odno

si n

a ka

mat

e)

Napo

men

a:

Prih

odi

od z

akup

a op

rem

e od

nose

se

na p

riho

de o

d za

kupa

crp

nih

post

roje

nja.

Do

izra

de o

vog

plan

a po

slov

anja

pre

dmet

ni p

riho

di e

vide

ntir

ani

su u

okv

iru

pozi

cije

Pri

hoda

od

prod

aje

nekr

etni

na –

na

stav

ci P

riho

da o

d za

kupa

pos

lovn

ih i

skla

dišn

ih p

rost

ora

i zem

ljišt

a. O

d 20

21.

godi

ne,

ti pr

ihod

i bit

će e

vide

ntir

ani u

okv

iru

pozi

cije

Ost

alih

pri

hoda

od

prod

aje

– na

sta

vci

Prih

oda

od z

akup

a op

rem

e. S

lijed

om t

oga,

pod

aci

za p

riho

de o

d za

kupa

crp

nih

post

roje

nja

za 2

020.

god

inu

rekl

asifi

cira

ni s

u na

poz

iciju

Ost

alih

pri

hoda

od

prod

aje

– pr

ihod

i od

zak

upa

opre

me.

Ta

blic

a 43

: Pr

ihod

i od

nekr

etni

na


118

15.7. Mehanizacija

U nadležnosti Sektora za mehanizaciju je održavanje upravljanja strojevima, vozilima i ostalom mehanizacijom sukladno poslovnim ciljevima HŽ Infrastrukture. Odgovoran je za organizaciju, održavanje, planiranje i brigu o strojevima i vozilima koja se koriste u procesu rada na redovnom održavanju željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu, te pravilnicima i uputama. Sektor za mehanizaciju ujedno je odgovoran i za organizaciju zamjenskog prijevoza putnika prilikom planiranih i izvanrednih zatvora pruge.

Pružna i cestovna mehanizacija

HŽ Infrastruktura ima u vlasništvu ukupno 83 željeznička vozila za posebne namjene (75 TMD-a i LMD-a, 7 snjegočistača i 1 mjerno vozilo) te 59 vagona i 83 pružne prikolice. Željeznička vozila modernizirana su ugradnjom autostop uređaja i impulsnog budnika sukladno zahtjevima odredbi Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17).

HŽ Infrastruktura raspolaže s 318 cestovnih vozila. S obzirom na vlasništvo nad cestovnim vozilima, 121 vozilo je u vlasništvu HŽI-a, a 197 vozila je u operativnom leasingu. Za cestovna vozila u vlasništvu HŽ Infrastrukture obavlja se redovno i izvanredno održavanje, tehnički pregledi i registracije.

U planskom razdoblju 2021. - 2025. godine za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone i prikolice planira se redovno i izvanredno održavanje, te redoviti popravci. Uz redovno održavanje TMD-a i LMD-a obavljat će se i kontrolni pregled ugrađenih autostop uređaja. U 2021. godini planira se završetak dvogodišnjeg procesa obnove cestovnog voznog parka HŽ Infrastrukture rashodom 81 cestovna vozila zbog ekonomske neisplativosti daljnje eksploatacije istih. Po završetku planiranog rashoda vozila u vlasništvu HŽ Infrastruktura će raspolagati s 237 cestovna vozila.

Racionalizacija eksploatacije vozila omogućena je sustavom za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva cestovnih i željezničkih vozila što izravno utječe na učinkovitost korištenja radnog vremena i vozila. Sustav za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva cestovnih i željezničkih vozila smanjuje količinu papirologije i povećava točnosti podataka. Prilikom svake isporuke novih vozila u ista se ugrađuje sustav nadzora.

U 2021. godini planira se kasacija jednog željezničkog vozila za posebne namjene (LMD-a). Prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene je 35 godine. Zbog starosti željezničkih vozila održavanje istih je sve teže sa zakonskog, sigurnosnog i financijskog aspekata. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje zahtijeva odgovoran odnos prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom. Slijedom navedenog, ukoliko će postojati mogućnost apliciranja projekta za modernizaciju voznog parka željezničkih vozila na EU fondove, planira se investicijska aktivnost nabave 50 željezničkih vozila za posebne namjene i 4 nova snijegočistača. Predmetna investicija nije obuhvaćena Planom investicija za razdoblje 2021.-2025. godine.

Zamjenski prijevoz putnika

Sektor za mehanizaciju ujedno je odgovoran i za organizaciju zamjenskog prijevoza putnika prilikom planiranih i izvanrednih zatvora pruge. HŽ Infrastruktura u vlasništvu ima 3 autobusa i kombi vozila za realizaciju zamjenskog prijevoz putnika prilikom zatvora pruge. Godišnji trošak HŽ Infrastrukture


119

zamjenskog prijevoza putnika iznosi oko 5,00 milijuna kuna. Ovisno o financijskim mogućnostima odnosno pronalasku izvora financiranja, u budućim razdobljima planira se zapošljavanje 5 vozača i nabavka 4 nova autobusa. Realizacijom planiranih aktivnosti osigurali bi se resursi za vlastite potrebe prijevoza putnika autobusom kao logističku potporu osnovnoj djelatnosti što bi rezultiralo smanjenjem troškova.

15.8. Pravni poslovi

Plan poslovnih aktivnosti Sektora pravnih poslova u velikoj mjeri ovisi o sudskim postupcima koje nije moguće unaprijed predvidjeti kao i o drugim izvanrednim okolnostima na koje se ne može utjecati.

Aktivni sudski sporovi veće vrijednosti (koji su započeli prije i poslije podjele HŽ) koje vodi HŽ Infrastruktura na strani tužitelja odnosno tuženika kao stranka u postupku, mogli bi imati značajniji utjecaj na financijsko poslovanje i kao takvi predstavljaju potencijalni rizik za ukupno poslovanje.

HŽ Infrastruktura vodi ukupno 2.741 sudska spora s napomenom da se predmeti koji su započeti prije podjele HŽ-a preračunavaju između svih društava slijednika (HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i HŽ Carga d.o.o.), sukladno točki 6.2. Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., odnosno Odluci HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. broj Uh-35-15/12 od 26.10.2012. godine.

Na gore navedeni način postupat će se sve dok postoje aktivni sudski postupci pokrenuti i prije i poslije podjele Hrvatskih željeznica. U ovakvim slučajevima sva su tri društva tužena jer se vežu na štetni događaj koji je nastao prije podjele HŽ-a (primarno regresne tužbe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i isplata renti i iznosa izgubljene zarada zbog ozljede na radu koji su ozljede nastale za vrijeme HŽ d.o.o.).

1. Sporovi započeti prije podjele HŽ-a (preračunavaju se na HŽI, HŽC i HŽPP)

Trenutačna vrijednost predmeta (započetih prije podjele HŽ) gdje je:

▪ HŽ bio tužitelj iznosi 38.640.548,91 kn ▪ HŽ bio tuženik iznosi 73.682.272,07 kn

U navedenim postupcima, s obzirom na odredbe Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., na HŽ Infrastrukturu se odnosi 16,93% dosuđenog iznosa. Kako u postupcima u kojima smo tužitelji, tako i u postupcima u kojima smo tuženici.

2. Sporovi započeti nakon podjele HŽ-a (HŽ Infrastruktura snosi štetu, osim u pojedinačnim slučajevima ako je šteta nastala prije podjele, u tom slučaju se preračunavaju na HŽI, HŽC i HŽPP)

Ukupna vrijednost aktivnih sudskih predmeta u postupcima započetim nakon podjele HŽ, (gdje se u nekim od predmeta HŽ Infrastruktura pojavljuje solidarno s društvima HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, kao stranka) zaključno s 30.09.2020. godine gdje je:

▪ HŽ Infrastruktura tužitelj iznosi 188.602.154,30 kn i 83.222,50 € ▪ HŽ Infrastruktura tuženik iznosi 276.433.902,40 kn i 44.073,20 €


120

Osim navedenog, vode se još 153 aktivna sudska postupka započeta po pojedinačnima tužbama radnika protiv HŽ Infrastrukture radi isplate razlike plaće od 6% temeljem čl.223. KU-a iz 2007.g. i njegovih aneksa, čija ukupna vrijednost po preostalim tužbama iznosi 1.891.463,78 kuna.

Svi navedeni iznosi predstavljaju glavnicu potraživanja (bez troškova postupka i kamata).

Troškovi koji proizlaze iz potencijalnih gubitka aktivnih sudskih sporova (glavnica i kamate) su evidentirani na pozicijama rezerviranja za troškove i rizike u financijskim izvještajima.

U godinama planskog razdoblja (2021. – 2025.) poslovne aktivnosti bit će usmjerene na što veće ostvarenje pozitivnih ishoda sudskih postupaka, kao i na smanjenje troškova vezanih za sudske sporove kroz mirno rješavanje sporova kroz sklapanje nagodbi (ako je tužba prema procjeni u cijelosti ili djelomično osnovana) odnosno plaćanje po presudama kada se procijeni da nema elemenata za ulaganje pravnih lijekova. Isto tako, cilj je i nadalje raditi na aktivnostima koje su usmjerene na izbjegavanje sudskih postupaka i rješavanje potencijalnih sporova u mirnom postupku. Naime, u proteklom trogodišnjem razdoblju evidentno je smanjenje sudskih postupaka u kojima je HŽ Infrastruktura tužena strana (2018. godine 97 tužbi; 2019. godine 51 tužba, 11/2020. godine 42 tužbe).

Nadalje, u narednim godinama intenzivirat će se rad na aplikaciji „e spor“ za elektroničko praćenje aktivnih sudskih postupaka HŽ Infrastrukture, kao i nastavak e-komunikacije s Ministarstvom pravosuđa vezano za sudske postupke.

Tijekom 2020. godine zbog promjena u poslovanju uzrokovanih pandemijom koronavirusa, nije ostvareno planirano zapošljavanje radnika pravne struke za zastupanje pred sudovima, stoga se i u narednom razdoblju planira zapošljavanje novih radnika koji će u velikoj mjeri doprinijeti ostvarenju planiranih ciljeva. Isto tako, budući da sve više sudova razmatra uvođenje on-line rada, planirana ja nabavka suvremenije informatičke opreme kako bi se omogućio normalan proces rada u novonastalim uvjetima.


121

16.PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.- 2020. godine; ... 23 Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za razdoblje 2017.-2020. godine .................................................................................................................................................................. 24 Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2019.-2023. ................................................................................................ 25 Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture ..................................................................................................... 29 Tablica 5. Račun dobiti i gubitka ..................................................................................................................................... 32 Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda ................................................................................................................... 34 Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda .................................................................................................................. 37 Tablica 8: Bilanca ........................................................................................................................................................... 38 Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima ......................................................................................................................... 40 Tablica 10: Radni omjer .................................................................................................................................................. 41 Tablica 11: Pokazatelji poslovanja .................................................................................................................................... 42 Tablica 12: Plan sredstva Državnog proračuna ................................................................................................................. 42 Tablica 13: Planirani izvori investicija .............................................................................................................................. 44 Tablica 14: Plan investicija po programima ..................................................................................................................... 46 Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.) ........................................................ 49 Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ........................................................... 49 Tablica 17: Projekti u provedbi – studije/projektiranje; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ...................................... 49 Tablica 18: Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ............... 50 Tablica 19: Novi OPKK projekt - radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ............................................................. 50 Tablica 20: Projekti u provedbi – radovi/projektiranje; sufinanciranje iz CEF-a .................................................................. 52 Tablica 21: Novi CEF projekt – radovi; sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) ...................................... 52 Tablica 22: Projekt u provedbi – radovi; sufinanciranje iz CEF-a ....................................................................................... 52 Tablica 23: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima ............................................................................. 72 Tablica 24: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima ............................................................... 73 Tablica 25: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet – broj vlakova ........ 73 Tablica 26. Građevinska duljina mreže u km .................................................................................................................... 76 Tablica 27: Pregled duljina mreže u km s obzirom na najveće dopuštene brzine ................................................................ 77 Tablica 28: Pregled voznih brzina po godinama u % ........................................................................................................ 77 Tablica 29: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet ...................................................................... 78 Tablica 30: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture ..................................................................................................... 79 Tablica 31. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu .................................... 80 Tablica 32. Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama ........................................................ 81 Tablica 33: Plan održavanja građevine, konstrukcije i opreme donjeg ustroja pruge prema područnim radnim jedinicama . 82 Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1 .......................................................................... 88 Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši Ogranak V.b.) .......... 88 Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc) ............................................... 89 Tablica 37: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG .................................................................................................................................................. 89 Tablica 38. Planirane aktivnosti održavanja signalno-sigurnosnih uređaja .......................................................................... 93 Tablica 39. Starosna i obrazovna struktura radnika na dan 01.10.2020. godine ................................................................. 97 Tablica 40: Stanje broja zaposlenih ................................................................................................................................. 99 Tablica 41: Prioritetni rizici na razini Uprave društva ..................................................................................................... 106 Tablica 42: Plan prihoda od usluga informatike .............................................................................................................. 114 Tablica 43: Prihodi od nekretnina .................................................................................................................................. 117

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture............................................................................................................. 5 Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2018. godine ............................................................. 21 Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2019. godine ................................................................. 22 Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 2000.-2019. godine .................................................... 22 Grafikon 5. Broj radnika po km pruge ............................................................................................................................. 30 Grafikon 6. Vlak km po radniku ....................................................................................................................................... 30 Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda .......................................................................................................................... 34


122

Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda .......................................................................................................................... 37

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture ............................................................................................................ 6 Slika 2. Paneuropska prometna mreža............................................................................................................................. 14 Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) .............................................................................................................. 15 Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC) ......................................................................................................... 17 Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH ......................................... 18 Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga .................................................................................................................. 19 Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije) .............................................. 54 Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga .............................................................................................................. 76

17. PRILOG - PREGLED PLANA INVESTICIJA ZA 2021.-2025. GODINE

I. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2021. godinu II. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2022. godinu

III. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2023. godinu IV. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2024. godinu V. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2025. godinu

VI. Rekapitulacija plana investicija po godinama

Documents

PLAN POSLOVANJA 2021. – 2025. GODINE...HŽ Infrastruktura - Plan poslovanja 2021. – 2025. 6 1.2. Upravljačka struktura Skupština društva Oleg Butković, Ministar mora, prometa