Platon i filozofija odgoja(odgoj izmeu filozofske ljubavi i manipulacije)

Sokrat je otvorio pitanja o svrsi, sadraju i metodi odgoja. Potencijalne opasnosti i proturjeja Sokratovog odgovora (slobodno istraivanje, razvoj samosvijesti i individualne odgovornosti s jedne strane, te dogmatizam i manipulacija s druge strane) postale su razvidne kod njegova uenika Platona (427-347), primjeuje Milan Poli.

Sokrat je usprkos njegovoj vjeri u jednu i opu istinu kao istraiva ivim dijalogom pitanje istine jo drao otvorenim. Polazite mu je znam da nita ne znam.

Platonova vjera u vlastito znanje je bitno vra.

Platonovi dijalozi najbolje se mogu itati kao paljivo postavljena istraivanja o paideji, tj. o odgoju u najirem smislu, to pritom ukljuuje sve ono to utjee na oblikovanje karaktera i duha.

Platonovi nazori o odgoju nerazluivo su povezani s njegovim nazorima o strukturi due (psihologijom), o vrlini i idealnoj dravi (politeji) koja podupire dobar ivot (etika); takoer i s njegovom kozmologijom i metafizikom u kojoj je svijet dualistiki podvojen u inteligibilno (misaono) carstvo ideja koje su nepromjenjive predvodi ih ideja Dobra i vidljivi svijet pojava.

Platon je napisao svoje rane dijaloge prvenstveno kako bi pokazao da je njegov uitelj Sokrat nevin u odnosu na optube o bezbonosti i kvarenju mladih zbog kojih je osuen na smrtnu kaznu 399. pr. Kr. Tema tih ranih tekstova su nadasve vrline, i to one koje su od centralnog znaaja za atenski graanski ivot (pravednost, hrabrost, umjerenost, razboritost). Ti dijalozi nam pokazuju da Sokrat zapravo ne uvodi nikakve radikalno nove nazore.

Osim obrane vrlina kao onoga opevaeeg nasuprot sofistikom relativizmu, Sokrat u ranim tekstovima vie implicitno postavlja za filozofiju odgoja bitno pitanje o tome kako uimo i to ograniava nau sposobnost uenja.

Definicije vrlina do kojih Sokrat dolazi nisu do kraja dovrene; one to ni ne mogu biti u zasebnim dijalozima, jer kako su vrline meuovisne, isto vrijedi i za definicije, koje tek uzete zajedno tvore kompleksno strukturirani sustav.

S jedne strane, Sokratov postupak u zajednikom istraivanju - a kod njega i nema drugoga - neformalan je i naelno otvoren. Budui je usko usklaen sa sugovornikom, njegovim iskustvom, temperamentom i miljenjima, Sokratov postupak (tzv. elenktika) i ne moe biti precizno formuliran kao skup pravila. Dok je Sokratov fokus u dijalozima vidljivo usmjeren na etiku, latentno su prisutna logika i metodoloka pitanja. Rije je o dramatinim Sokratovim (Platonovim) pokuajima da se analiziraju i formuliraju metode i tehnike smislenog rasuivanja.

S druge strane, Platon u Dravi odgoj i obrazovanje definira kao umijea o tome kako se najlake i najprikladnije moemo okrenuti. Ali ne postoji nikakvo umijee koje bi moglo dati sposobnost gledanja, jer ta sposobnost ve u njemu postoji, samo nije pravilno obrazovana, pa ovjek ne gleda onamo kuda bi morao gledati. A to e uiniti umijee odgoja. Ideje lijepog i dobrog ve postoje u dui, ali ovjek nije dovoljno okrenut sebi, pa ne vidi predmete koje treba vidjeti.

Polazite Platonova odgoja u Dravi oblikovano je ve opom kulturom polisa: mitovima, glazbom, gimnastikom, javnom umjetnou, gradskim skulpturama i hramovima.

Odgoj je od strane mudrih vladara strogo usmjeren protiv novotarija. Smisao najranijeg odgoja pritom je "usaditi duh poretka i potivanja zakona".

Mitovi, pjesnitvo i javna umjetnost trebaju predstavljati oblike bogova i ljudi koji su vrijedne potovanja i imitacije. Dakle, umjetnost treba moralizirati i pedagogizirati, a u tu je svrhu doputena i la. U prvom redu vladarima, ali i ostalima ukoliko to naloe vladari:Jer ako hoemo uvjeriti djecu kako se nijedan od graana nije posvaao s drugim jer je to bezbono, onda starci i starice moraju to odmah istaknuti, a pjesnici e biti primorani da svoje pjesme pjevaju u tom duhu. (Platon, Drava)

Platonova nauka o idejama i njegovo poimanje uenja kao sjeanja (anamneza, op. A.T.) na ono to je dua vidjela u svijetu ideja, razvijeni je oblik Sokratove misli. Platonov svijet ideja nije nita drugo do zamrznuto, ukoeno, povijesno oblikovano i u tom trenutku na odreen nain zajednici dano njezino vlastito miljenje, koje ona s Platonom ne prepoznaje u njegovoj povijesnoj mijeni, ve u njegovoj nepovijesnoj (kulturnoj) odreenosti, ali koju on jo nije bio u mogunosti domisliti kao takvu. (Milan Poli, K filozofiji odgoja)

Prema Platonu, kako bi se duu koja ui valjano vodilo, treba voljeti, jer jedino se u ljubavi odgajanik i odgajatelj zajedniki uzdiu prema pravoj spoznaji, prepoznajui istu u sebi. Utoliko je za Platona uenje erotiko zbivanje.

Ovdje je rije o filozofskoj ljubavi kao najviem stupnju spoznaje, moralnosti i stvaralakog uspona kako pojedinca, tako i drutva u cjelini

Platon u dijalogu Gozba upuuje na stanovite stvaralake potrebe koje postoje u svim ljudima, no koje se mogu zadovoljiti tek u odgovarajuim uvjetima.

- Kad ljubav, dakle, uvijek tei tome (dobrom, op. A.T.), ree ona, pitam te sada: kojim putem idu i to rade oni ljudi koji idu za tim dobrom da bi im se trud i napor mogli nazvati ljubavlju? Kakvo je to djelo po sebi?Onda se doista, Diotimo, odgovorih, ne bih divio tebi zbog mudrosti tvoje i ne bih dolazio k tebi da ba to nauim. A ja u ti, ree, kazati. To je upravo, raanje u ljepoti i tijelom i duom Trudni su, Sokrate, svi ljudi i tijelom i duom; i kada dou u odreeno stanje, tada naa priroda udi raati. A raati ne moe u rugobi nego u ljepoti.(Platon, Gozba)

Iako na jedan metafiziki nain, u rascijepljenosti ovjekove egzistencije i njegove biti Platon je ipak, nema sumnje, dokuio drutvenu bit ovjeka i u jednom je trenutku bio na najboljem putu da odgoj pojmi kao erotiko zbivanje, ili kao stvaralatvo. S ljubavlju kao temeljnim suodnosom u kojem se odgajanik i odgajatelj uzdiu u svojoj spoznaji i razvijaju vlastitu bit, Platon je na najbolji nain potvrdio drutvenu bit ovjeka (to znai da se ovjek ovjeku ukazuje kao najvea potreba), ali to vie nije bio sposoban dalje kritiki domisliti, kako bi se u onom drutvenom ukazalo kulturno povijesno.

(M.Poli, K filozofiji odgoja)

Bez Sokratove (samo)ironije, dogmatsko slijeenje izvjesnih njegovih pretpostavki Platona vodi u potpunu instrumentalizaciju odgoja za potrebe drave

Platonov je motiv bavljenja filozofijom bitno socijalni i politiki. S razlogom ga smatraju utemeljiteljem filozofije politike.

Bio je trajno obuzet problemom udoredno savrenog drutvenog ureenja, a u tri navrata svoje je politike zamisli pokuao ostvariti na Siciliji. Nakon prvog neuspjeha ak je nakratko bio rob.

Nisam prestao razmiljati, kako bi se mogle popraviti i same te prilike i itavo dravno ureenje, ali za vlastito djelovanje ekao sam pogodan as. Naposljetku sam se uvjerio, da sve sadanje drave imaju lou upravu, jer je njihovo zakonodavstvo gotovo nepopravljivo, ako ne doe do nekoga neobinog zahvata potpomognuta sreom. I tako sam na pohvalu prave filozofije bio prisiljen tvrditi, da se pomou nje moe spoznati sve, to je pravedno u ivotu drave i pojedinca; stoga da se ljudski rod nee osloboditi nevolja, prije nego ili predstavnici prave i valjane filozofije dou do dravne vlasti ili vladari u dravama nekom boanskom providnou prionu uz pravu filozofiju.

(Platon, Sedmo pismo)

S jedne strane, cilj je drave srea svih graana, srea zajednice. Uvjet je te sree da ljudi zauzmu svoje pravo mjesto u drutvu, u skladu s njihovom prirodnom sposobnou.

Nuna je podjela rada, gdje e svatko obavljati samo jedan odgovarajui posao, i tako koristiti sebi i cjelini.

Otuda postoje tri osnovna stalea:

1. stale su vladari (filozofi) koji upravljaju, 2. stale su vojnici (uvari) koji brane dravu od neprijatelja i uvaju njezino jedinstvo, 3.stale su proizvoai (zemljoradnici, obrtnici i sl.) koji proizvode kako za sebe, tako i za cijelo drutvo.

Platonova ideja drave bitno je pokuaj realizacije ideje pravednosti, gdje pravednost proizlazi iz podjele rada u kojoj svaki stale ostvaruje jednu vrlinu

vladari=mudrost, uvari=hrabrost, proizvoai=umjerenost

to je ovjek u malom, to je drava u velikom. Vladari predstavljaju umni dio due, uvari voljni, a proizvoai poudni.

U sluaju kada svaki ovjek i stale ostvaruju njima primjerenu vrlinu drava je u cjelini pravedna. Pravedna drava odslikava pravednost ovjeka, ali ta pravednost ovjeka mogua je samo u jednom dijelu polisa, u sloju vladara. Pravi ovjek je onaj kod kojega umni dio vodi preostala dva, pa tako i drutvo treba predvoditi najmudriji stale, tj. filozofi.

Pravednost se sastoji u tome da svatko radi posao za koji je sposoban i ne ometa druge. Pravednost je organska harmonija svih dijelova drutvene cjeline. Dakle, opa vrlina.

Pojedinac i itavi stalei vrijede tek ukoliko slue dravi. Platon je zanemario pitanje osobne slobode, sudbine i sree pojedinca. U konanici, drava je sve, a pojedinac sam po sebi nitavan.Utoliko Platonov nacrt idealne drave predstavlja filozofski arhetip totalitarnog poretka (vidi Karl Popper, Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji)

Glavna funkcija idealne drave je odgoj i obrazovanje graana pomou kojih bi se s jedne strane stvarali idealni graani, a s druge selektirali za pojedine funkcije

Sav odgoj je pod nadzorom drave. To je nuno i zato da kuni odgoj ne bi onemoguio sposobnost shvaanja da je drava prava i najvia cjelina.

U V. knjizi Drave Platon zagovara da ene budu obrazovane kao mukarci u glazbi, gimnastici i vojnoj disciplini. Predlae i ukidanje privatnog vlasnitva i obitelji za prva dva stalea (brani odnosi, naroito u viih klasa, trebaju biti pod nadzorom drave; posebno zbog dobijanja najboljega mogueg potomstva - eugenika).

U kasnijem djelu Zakoni Platon pie o odgoju djece mlae dobi. Primjerice, preporuuje da se sasvim mala djeca uljuljkuju, jer to suzbija osjeaj straha u dui i u njoj stvara spokoj i oputenost.

Od 3-6 g. djeaci i djevojice trebaju se igrati zajedno u hramovima pod budnim nadzorom odraslih ena, a kada napune 6 g. razdvojit e se i daljnji e odgoj dva spola biti zaseban. Ipak, Platon i dalje ne odustaje od svoje zamisli da djevojice trebaju imati uglavnom isti odgoj kao i djeaci.

Zatim e djeca biti odgajana u gimnastici i glazbi, s time to e glazba biti briljivo nadzirana, pa e stoga biti sastavljena dravna antologija stihova. Morat e se izgraditi kole, a bit e osigurani i plaeni uitelji (stranci): djeca e danju pohaati kole u kojima e uiti ne samo gimnastiku i glazbu, ve i osnove aritmetike, geometrije, astronomije itd.

Prema Dravi, od 14-16 g. ui se pjesnitvo i glazba. Vladari trebaju poznavati osnovna naela pjesnitva, kako bi znali koja djela treba zabraniti ako jer kvare mlade, razvijaju pretjeranu njenost ili izljeve emocija. Ljudi najbolje drave trebaju biti ustrajni i hrabri.

Platon bi i Homera prvo ovjenao lovorovim vijencem pobjednika, da bi ga zatim istjerao iz drave zbog nedostojnog prikazivanja bogova koji predstavljaju lo uzor za mlade.

Nadzor je potreban i nad drugim umjetnicima, a naroito nad slikarima, koji ionako ne prikazuju ideju ve predmet, koji je imitacija ideje.

Ako se meutim dira u igre i ako se uvode novotarije u njih i ako su neprestano izloene promjenama, i ako mlade vie ne izjavljuje da joj je milo ono staro (isto), tako da meu njima ni u pogledu dranja tijela ni u pogledu njegove opreme ne postoji nepokolebljivo slaganje o tome to dolikuje a to ne dolikuje, nego se naroito cijeni onaj mladi koji uvijek donosi neke novotarije to se razlikuju od uobiajenog bilo po obliku, ili po boji ili u ma emu slinom rekli bismo sasvim opravdano da dravu nije mogla snai vea sramota od toga. (Platon, Zakoni)

Zamoliemo, dakle, Homera i druge pjesnike da se ne ljute to ta i slina mjesta briemo, ne zato to nisu pjesnika, ili to ih mnogi ne bi htjeli sluati, nego ba zato to, ukoliko su pjesniki uspjelija utoliko ih manje trebaju sluati i mladii i ljudi koji moraju biti slobodni i koji se trebaju vie plaiti ropstva nego smrti

Nije, dakle, dovoljno da nadzor vodimo samo nad naim pjesnicima i da njih primoravamo da u svoje pjesme utiskuju sliku dobrog karaktera, ili da u naoj dravi uope ne pjevaju, nego treba nadzirati i ostale umjetnike i radnike i sprjeavati ih da u svoje slike ivih bia, ili graevine, ili u koju drugu umjetniku tvorevinu unose lo karakter, i neto neobuzdano, neslobodno, nepristojno. Ne smijemo dopustiti da kod nas stvara onaj tko nije u stanju tako initi. (Platon, Drava)

Od 16-18 g. ue se temelji matematike, a od 18-20. g. gimnastika i ratna obuka. U selekciji koja nastupa nakon toga otpadaju uvari u uem smislu (tj. pomonici koje Platon naziva budnim psima; to je zapravo vojniki stale). U meuvremenu su ve otpali pripadnici treeg stalea koji dobivaju samo glazbeni i gimnastiki odgoj.

Preostali od 20-30. g. nastavljaju kolovanje prouavajui matematiku, astronomiju i harmoniju. Matematiku ue kao uvod u dijalektiku (filozofiju), kojom ovjek svjetlou uma moe spoznati ideje, tj. pravi bitak.

Dijalektiku (krunu nauka, tj. filozofiju) ue samo oni najsposobniji, i to u ivotnoj dobi od 30-35. g. (prethodno otpadaju budui inovnici). Zatim se budui vladari alju u onu peinu (drutvenu stvarnost) da steknu iskustvo upravljajui 15 godina nekim vojnim ili drugim slubama. S 50 g. oni preuzimaju vlast ili se kontemplativno bave filozofijom.

S jedne strane vladari (filozofi) moraju biti nesputanog duha, te trebaju znati uoiti i obuhvatiti shvaanjem mnotvo razliitih ivotnih perspektiva koje se moraju harmonizirati u dravi.

S druge strane oni moraju biti vrsto i ispravno usmjereni, spremni oblikovati miljenje na ideoloki korektan nain. Ne smiju se mijenjati poput vjetrokaza prema trenutno prevladavajuim vjetrovima javnog mnijenja:

U pozadini takvih Platonovih dilema (rascjepljenost izmeu slobode i dogmatizma, ili filozofske ljubavi i manipulacije) stoji njegova teorija uma po kojoj znanje nije mogue u izoliranim djeliima informacija ili pojedinim uvidima. Naime, kod Platona su um i karakter naa uvjerenja i elje potpuno sjedinjeni, te je njihov odgovarajui razvoj nerazdvojan. Stoga Platon u Dravi projektira generalnu ili holistiku strukturu paideje, i to za sva mjesta i svako vrijeme kao svojevrsni idealni model i openiti vodi.

Geometrija kao sposobnost konstruiranja kompleksne cjeline sastavljene iz razliitih dijelova ukazuje na paralele izmeu konstruiranja dobro oblikovana polisa i razumijevanja skladne arhitektonske konstrukcije. Oita je i paralela u odnosu na dobro oblikovanu cjelinu due i kozmosa.

Aritmetika ide puno dalje od praktine kalkulacije kakva se koristi u obrtima, trgovini i poljoprivredi. Navike uma koje ona razvija trebaju osposobiti za racionalno planiranje i za uvid s obzirom na pravu mjeru koja pripada misaonom carstvu ideja, one strane kontradikcija tipinih za nesavreni svijet pojava.

Matematiku obiljeavaju ispravljajue/popravljajue ideje jedinstva, harmonije, proporcionalnosti to su po Platonu sve nuni sastojci istinske moralnosti, politike i zdravlja, dakle - odgoja.

Astronomija pomie studij kozmike harmonije na jo viu, apstraktniju razinu. Kad se na pravi nain prouava (matematiki radije nego opservacijom) ona vodi um do uoavanja ljepote pokreta i relacija apstraktnih objekata: ona u konanici pojaava sudjelovanje due u kozmikoj harmoniji.

Harmonija upotpunjuje i usavruje matematike studije. Njeni apstraktni principi ne samo da slue ozakonjivanju podobne glazbe za djetinji uzrast ili graanske sveanosti, ve ire gledano slue i kao vodii za konstrukciju harmoninog grada i usklaene due.

Glazba mora biti jednostavna, smirena, razmjerna, skladana tako da promie mjeru i harmoniju u ljudskoj dui. Na slian nain, gimnastike vjebe trebaju jaati zdravo, dobro balansirano tijelo, sposobno za asketsku izdrljivost.

Ljepota due utjelovljuje se u skladu due i tijela kroz odgoj.

Platon preferira vjenost i transcendenciju u odnosu prema promjeni i sluajnosti u ovom svijetu pojava. Znakovi imanentnosti Dobra u ovom svijetu uoljivi naroito u glazbi i matematici ipak dodatno istiu ljepotu i savrenost ideje Dobra.

Zdrava paideia treba radikalno izmijeniti raireno shvaanje o uitku, asti i moi kao sastojcima eudaimon (sretnog) ivota. Razumijevanje ljepote kozmike harmonije, te ostvarivanje iste u vlastitoj dui, potie filozofa da ju ostvari i u mikrokozmosu drave. Ispravno shvaen sretan (eudaimon) ivot u dravi podrazumijeva cjelovitu viziju pravednosti koja "daje svakome njegovo.

Jer zaista jeste braa vi svi u dravi rei emo im mi pjesnici ali je bog, dok vas je pravio, pri porodu primijeao zlata onima izmeu vas koji su sposobni vladati; zato su oni najvredniji, onima koji su pomonici primijeao je srebra, a ratarima i ostalim obrtnicima eljezo i mjed. A budui da ste svi jednog roda, raali biste veinom djecu nalik na sebe same, ali bi se kadto od zlata rodio srebrn porod i od srebra zlatan, a tako je i kod ostalih. Vladarima dakle bog nalae najprije i najvie da ni nad im ne budu tako dobri uvari ni tako pomno ni nad im ne bdiju kao nad potomstvom da bi spoznali to li je njima od toga u duama primijeano; pa ako se njihov porod rodi mjeden ili eljezan , da ga ni na takav nain ne poale, nego da dadu primjerenu ast njegovoj priroenoj sposobnosti i da ga ture meu obrtnike ili ratare; ako se opet od njih rodi tko zlatan ili srebrn, da poaste i uzvise jedne meu uvare, a druge meu pomonike. Jer postoji prorotvo da e drava tada propasti kad je stane uvati eljezo i mjed (Platon, Drava, III, 21)

Kontrola raanja s ciljem dobivanja optimalnog potomstva (eugenika) odnosila bi se naroito na prva dva stalea, a bila bi povjerena tzv. sucima kao dijelu vladajueg stalea. Kontrola nije strogo kastinski determinirana, ve ipak omoguuje socijalnu mobilnost (prema gore i dolje).

Kako bi se kontrola lake provela organizirale bi se i namjetene lutrije na kojima bi bili izvlaeni parovi zapravo unaprijed odreeni od strane sudaca (to je jo jedan primjer Platonove tzv. plemenite lai koja je iz viih ciljeva doputena vladajuem staleu).Suci bi odreivali i termine za spolno spajanje partnera, dok bi djeca dobivena mimo propisa bila uklanjana.

Koliko prosvjetljujua, toliko je i maksimalno zabrinjavajua Platonova lekcija da dobro oblikovan odgoj ukljuuje nita manje od dobro oblikovane politeje. Platon kae da je potrebno cijelo selo da odgoji dijete". Ukoliko odgoj treba promicati eudaimoniju (sreu) graana, te ukoliko on treba oblikovati zdrave navike doivljavanja i miljenja, elje i djelovanja, on prema Platonu dosljedno mora obuhvatiti i najmanje detalje politikog sustava. Ukratko, etos (obiaji) i nomoi (zakoni) polisa, njegovo ekonomsko i obiteljsko ureenje, njegova popularna umjetnost i arhitektura, temeljni su odgajatelji grada. Utoliko je Platon u pravu No ovaj uvid, ini se, ima zastraujue posljedice. Kako stei dubinu i irinu platonskog uvida bez onoga to nam se zasigurno ini kao platonovsko zadiranje koje se na da tolerirati? (Amelie Rorty, Philosophers on education)

Ne treba uditi da historija interpretacija i prihvaanje Platonovih kompleksnih i slojevitih nazora o odgoju politiki see od ljevice do desnice Kritiari i simpatizeri predstavili su ga kao da zagovara totalitarnu ideoloku kontrolu.Ali njega su itali i kao ustrog oponenta svakoga reima gladnog moi. On je ocrtao plan za odgoj prosvijeene klase samokritikih civilnih slubenika, postavljenih da razviju potencijale, promoviraju cvat svakog tipa individualnosti...Mi smo nasljednici svih tih nazora. Konfliktni kakvi ve jesu, oni oblikuju nae prakse. U najboljem sokratovskom duhu, nalazimo se kao sugovornici spremni zapoeti sokratovsko istraivanje gdjegod naa politika to doputa... Zabrinjavajue pitanje je bi li se uvari pridruili Atenjanima u osudi Sokrata? (A. Rorty)

Platon je pokazao vlastitim primjerom po prvi put - kako pokuaj znanstvenog projektiranja odgoja umjesto njegovog filozofskog (=kritikog) promiljanja vodi u manipulaciju i indoktrinacijuPlaton je naime traganje za istinom (kritiku) zamijenio izlaganjem konane istine (teorije), koja se u odgojnom smislu pokazala kao la Nekritiki preuzimajui pretpostavku da je istina jedna i opa, on je povjerovao da je upravo njegova istina (teorija) ta jedina i opa istina po kojoj bi trebalo urediti svijet. Stoga za njega odgoj vie i nije mogao biti put traenja (unutranje) istine, negoput njenog izlaganja i realizacije.

(Poli, op. cit.)

No nije to neko Platonovo zastranjivanje. Nije to posljedica njegovog neznanja o tome to jest dobro. To je nuna posljedica pokuaja da se znanstveno projektira odgoj i budunost jednog drutva, jer svaki takav pokuaj mora zavriti tako da ljudima uskrati budue, ono mogue drukije, i da im umjesto budunosti uvijek opetovano nudi prolost, jer jedino je ona znana, i jer se jedino u njoj moe biti potpuno u znanju Kao stvaralac (umjetnik i filozof) s jedne strane, i kao znanstvenik (projektant moralnog odgoja i drutva) s druge strane, Platon je posebno interesantan za filozofiju odgoja. U njemu su se kao linosti sukobili stvaralac i tvrdokorni znanstvenik, ukazujui na bitnu razliku izmeu odgoja i manipulacije.(M. Poli, op. cit.)