Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
POD POKROVITELJSTVOM
U okviru zajedničkog projekta " Jačanje Žitarske Asocijacije i izvoznih aktivnosti u Srbiji "
JUN 2017.
Za više informacija u vezi sa sadržajem ovog Izveštaja ili o Udruženju Žita Srbije, njegovim aktivnostima i ciljevima, molimo kontaktirajte Sunčicu Savović na [email protected]
Udruženje Žita Srbije je strukovno, neprofitno udruženje proizvođača, izvoznika žitarica i uljarica i
proizvoda, kompanija koje se bave skladištenjem, kontrolom kvaliteta, zaštitom, transportom i logistikom, kao i udruženja proizvođača,
posvećenih unapređenju proizvodnje žitarica, uljarica i njihovih proizvoda u Srbiji i izvoza iz Srbije. Sedište Udruženja je u Beogradu, a kompanije članice se nalaze širom zemlje.
I SAOPŠTENJE O SARADNJI SA UN FAO i EBRD..................................................................................................3
II REČ UREDNIKA.................................................................................................................................................4
III ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EU..................................................................................................4 IV PROIZVODNJA, IZVOZ i UVOZ KUKURUZA U SVETU........................................................................................6
V BILANS KUKURUZA U SRBIJI.............................................................................................................................9
VI IZVOZ KUKURUZA PO TRŽIŠTIMA...................................................................................................................10
VII PREGLED CENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA DAN APRIL 2016/APRIL 2017......................................12
VIII STANJE USEVA..............................................................................................................................................14
IX AKTUELNE PROGNOZE USDA i IGC...............................................................................................................18
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
SADRŽAJ :
3
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Udruženje za
unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica “Žita Srbije”, potpisali su Sporazum o
saradnji kojim je nastavljena institucionalna, stručna i finansijska podrška UN FAO razvoju
ovog sektora poljoprivrede i trgovine u Srbiji u okviru zajedničkog projekta pod nazivom
"Jačanje Žitarske Asocijacije i izvoznih aktivnosti u Srbiji."
Sporazum obuhvata saradnju u brojnim aktivnostima ove dve organizacije, koje za cilj imaju
dugoročni razvoj i unapređenje proizvodnje i trgovine žitaricama i uljaricama. Njime je
planirana izrada sektorske analize i istraživanja tržišta, kojima bi se identifikovale osnovne
mogućnosti i problemi u proizvodnji i trgovini, počev od kvaliteta žitarica, preko
infrastrukture i logistike, do uspešnog plasiranja proizvoda iz Srbije na inostranim tržištima.
Sporazum se odnosi i na unapređenje kapaciteta Udruženja i njegovih članova, proizvođača i
trgovaca žitaricama i uljaricama, kroz adekvatno informisanje, edukaciju, učešće na
međunarodnim skupovima i upoznavanje sa potencijalnim inostranim partnerima i njihovom
najboljom praksom.
U okviru zajedničke saradnje UN FAO i EBRD finansiraće e-izdanje Mesečni Izveštaj Žita Srbije
koje je pred Vama i koje ćete na početku svakog meseca moći da dobijate na svoju e-mail
adresu jednokratnom prijavom na listu na početnoj strani web prezentacije Udruženja -
www.zitasrbije.rs.
Saradnja sa UN FAO značajna je ne samo za članice Udruženja, već za ceo naš žitarski sektor -
od proizvodnje, skladištenja, logistike do izvoza. Očekujemo pomoć UN FAO u otvaranju
novih tržišta za naše žitarice, posebno najvećih kao što su Kina, Egipat i Indonezija.
Angažovanje UN FAO u Srbiji veoma je značajno imajući u vidu da svet sve više traži
kvalitetne proizvode, da je konkurencija u proizvodnji žitarica i uljarica u svetu sve veća i da
put do krajnjeg potrošača mogu pronaći samo kvalitetni proizvodi za šta u Srbiji postoje svi
preduslovi.
I SAOPŠTENJE O SARADNJI SA UN FAO i EBRD
4
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Poštovani prijatelji, Ljubitelji pozorišta sigurno se sećaju predstave “ Dugo putovanje u Jevropu”- komedije Stevana Koprivice koja na humoristički način prikazuje pokušaj Knjaza Nikole da zemlju uvede u Evropu. Vek i nešto kasnije podjednako smo daleko od Evrope sa kojom, manje ili više (bez) uspešno, pokušavamo da pronađemo zajednički jezik i uskladimo naše propise sa propisima EU. Put u EU danas se čini nešto dužim i težim nego Knjazu Nikoli 1907. godine, ali bez obzira na to da li ćemo do Evrope stići preko Carinske unije Balkana, Maršalovog plana ili na neki treći način, EU nama ostaje veoma značajan trgovački partner iI zbog toga ćemo u našem mesečnom biltenu redovno pisati o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (Common Agricultural Policy – CAP), koracima koje Srbija treba da preduzme na putu ka EU, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, Svetskoj trgovinskoj organizaciji i svim drugim pitanjima koje treba da olakšaju izlazak naše robe na međunarodno tržište.
Sunčica Savović
Zajednička poljoprivredna politika EU danas predstavlja proizvod dugogodišnjih promena
nastalih u interakciji mnogobrojnih subjekata jedinstvenog tržišta EU: Od proizvođača, preko
institucija EU, vlada država članica, pa sve do potrošača.
Od Rimskog ugovora 1957. pa sve do danas, prvo Evropska zajednica, a od 1992. Evropska
Unija traži najbolju poljoprivrednu politiku koja bi odgovarala domaćim potrebama, ali i bila
odgovor na pritiske od rastuće svetske konkurencije. Principi na kojima je zasnovana
Zajednička poljoprivredna politika bili su:
1) Jedinstveno tržište - sve zemlje članice EU obrazuju jedinstveno tržište. Jedinstvo
ovog tržišta ogleda se kako na unutrašnjem, tako I na spoljnom planu. Unutrašnje
jedinstvo znači da se roba može slobodno, bez carinskih I drugih dažbina kretati
između zemalja članica. Na spoljnom planu to znači da za sve važi ista carinska zaštita
za uvozne proizvode koja se utvrđuje na nivou EU.
2) Prvenstvo unije – ovaj princip odslikava težnju da se izbegnu tržišni poremećaji I
uspostavi stabilnost u snabdevanju. Takođe, njime se, putem posebnih instrumenata,
vrši zaštita domaćeg tržišta od strane robe (posebne uvozne dažbine). Pored toga,
ovaj princip omogućava pomoć u plasmanu robe proizvedene u EU na srtana tržišta,
putem izvoznih subvencija (ukuliko roba nije konkurentna cenom).
3) Finansijska solidarnost –sve zemlje članice EU, bez izuzetaka, učestvuju u troškovima
Zajedničke poljoprivredne politike, iako udeo u finansiranju dela troškova nije jednak
za sve države članice.
II REČ UREDNIKA
III ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EU
5
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Zajedničku poljoprivrednu politiku EU u Ugovoru o funkcionisanju Evropske Unije (UFEU)
detaljno određuju članovi 38 – 42, koji definišu opseg ZPP, ciljeve, određuju mesto ZPP među
ostalim sektorskim politikama EU, ali i uspostavljaju pravni osnov za dalje regulisanje
poljoprivredne politike. Po prvi put se u osnivačkim ugovorima EU, u delu koji se odnosi na
poljoprivredu, govori o Evropskoj Uniji, kao nosiocu prava definisanja i sprovođenja
Zajedničke poljoprivredne politike. Članom 38. Ugovora definisano je da zajedničko tržište
Unije obuhvata poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima.
Poljoprivredni proizvodi definisani su kao proizvodi ratarstva, stočarstva i ribarstva, kao i
proizvodi prve faze prerade ovih proizvoda.
Aktuelna definicija farmera/poljoprivrednih proizvođača data je u Uredbi 73/2009 o
direktnoj šemi podrške farmera prema ZPP, kojim se pod farmerom podrazumeva fizičko ili
pravno lice ili grupa pravnih ili fizičkih lica, kakav god da je pravni status ovakvih grupa i
njihovih članova po nacionalnom pravu, čije preduzeće se nalazi na teritoriji EU i bavi se
poljoprivrednim aktivnostima. Pod poljoprivrednom aktivnošću podrazumeva se
proizvodnja, uzgajanje ili gajenje poljoprivrednih proizvoda, uključujući žetvu, mužu, gajenje i
držanje životinja za potrebe farme, ili čuvanje zemlje u uslovima očuvanja životne sredine i
dobre poljoprivredne prakse.
Ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike definisani članom 38. UFEU su:
1) Povećanje produktivnosti u poljoprivredi unapređenjem tehničkog razvoja,
racionalizacijom poljoprivredne proizvodnje i optimalnim korišćenjem faktora
proizvodnje, naročito radne snage;
2) Obezbeđenje na taj način odgovarajućeg životnog standarda poljoprivrednog
stanovništva, posebno putem povećanja zarada u poljoprivredi;
3) Stabilizacija tržišta;
4) Garantovanje snabdevanja i
5) Obezbeđivanje snabdevanja potrošača po razumnim cenama.
6
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
PROIZVODNJA, POTROŠNJA I ZALIHE KUKURUZA U SVETU ( mil. t )
Ekonomska godina Proizvodnja Potrošnja Zalihe
2012/13 872,63 867,45 133,16
2013/14 993,75 952,08 174,83
2014/15 1.018 983,95 209,41
2015/16 968,03 965,10 212,37
2016/17 1.065 1.053 223,90
2017/18* 1.033 1.062 195,27 *Prognoza
Posmatrajući poslednjih pet ekonomskih godina uočljivo je da je proizvodnja kukuruza u
svetu išla uzlaznom putanjom, sa izuzetkom 2015/16 ekonomske godine nakon koje se isti
trend nastavlja i proizvodnja kukuruza u svetu dostiže nove rekorde. Rast svetske
proizvodnje kukuruza pratio je nešto manji rast potrošnje, a samim tim i rast zaliha kukuruza
u svetu. Sudeći prema aktuelnim prognozama za nastupajuću ekonomsku godinu u 2017/18
očekuje se pad proizvodnje kukuruza u svetu i prvi put, posmatrajući poslednjih 5
ekonomskih godina, prognoze potrošnje kukuruza u svetu na višem su nivou od prognoza
proizvodnje usled čega se očekuje i pad zaliha kukuruza u svetu na godišnjem nivou.
IV PROIZVODNJA KUKURUZA U SVETU
7
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
DESET NAJVEĆIH SVETSKIH PROIZVOĐAČA KUKURUZA u svetu u periodu 2014/15, 2015/16, 2016/17
Zemlja Proizvodnja
mil. tona Zasejane površine
ha Prosečni prinosi
t/ha
SAD 363,80 33.800.000 10,76
Kina 219,93 37.333.000 5,89
Brazil 81,83 16.533.400 4,95
EU 65,10 9.133.400 7,17
Argentina 32,43 3.833.400 8,46
Ukrajina 26,60 4.333.500 6,13
Južna Afrika 11,26 3.100.000 3,63
Meksiko 24,89 7.210.000 3,45
Rusija 12,83 2.690.000 4,77
Indija 25,92 8.893.400 2,91
OSTALI 130,10 55.736.600 2,33
Svet 994,69 178.696.700 5,56
Deset najvećih proizvođača kukuruza u svetu u proizvodnji učestvuju sa 86,92 %, dok ostalih 226 proizvode 13,08 % od ukupno proizvedenih količina. Srbija sa prosečnim rodom od 6,89 milion tona i prosečnim prinosom od 6,8 t/ha u ukupnim setvenim površinama učestvuje sa 0,57 %, a u ukupnom rodu sa 0,65 %
DESET NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA KUKURUZA u EU
2016. godine
Zemlja Proizvodnja u t
Francuska 12.131.000
Rumunija 9.270.000
Mađarska 8.888.000
Italija 6.528.000
Poljska 4.032.000
Španija 3.982.000
Nemačka 3.659.000
Hrvatska 2.542.000
Bugarska 2.184.000
Austrija 1.810.000
8
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Po proizvedenim količinama kukuruza Srbija se u Evropi nalazi na šestom mestu iza Ukrajine,
Francuske, Rusije, Rumunije i Mađarske.
DESET NAJVEĆIH IZVOZNIKA KUKURUZA U SVETU u periodu 2014/15 – 2016/17 u milionima tona
DESET NAJVEĆIH UVOZNIKA KUKURUZA U SVETU u periodu 2014/15 – 2016/17
u milionima tona
Kao što je to slučaj sa pšenicom i za naš kukuruz dva najveća tržišta - Egipat i Indonezija,
zatvorena su za srpski kukuruz zbog neusaglašenosti fito uverenja između naše zemlje i
zemlje uvoznika. Udruženje Žita Srbije je insistiralo kod naših nadležnih organa da se taj
proces ubrza, a postupak je još uvek u toku.
*od str. 6 do str. 9 izvor : USDA,IGC,FAO AMIS
9
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Pogodni vremenski uslovi za proizvodnju kukuruza 2016. godine presudno su uticali na rekordan rod u Srbiji. Prosečan prinos kukuruza dostigao je 7,7 t/ha, što je dalo rod od 7,85 miliona tona i viškove iznad domaće potrošnje od 3,7 milion tona.
BILANS KUKURUZA u hiljadama tona
* Procena izvoza i zaliha stručna služba “ Žita Srbije "
** Prognoza
Problemi sa izvozom kukuruza počeli su od oktobra, nizak vodostaj na Dunavu u periodu oktobar – decembar omogućili su izvoz samo 890.803 tona kukuruza, a na osnovu zaključenih ugovora trebalo je izvesti 1,3 miliona tona. Problemi u izvozu nastavljaju se i tokom januara i februara zbog pojave leda na Dunavu kada je u jednom periodu plovidba bila obustavljena, zbog čega je u tom periodu izvezeno samo 232.000 tona kukuruza. U narednom periodu mart – maj prosečan izvoz iznosio je 315.000 tona. Do kraja ekonomske godine, period jun – septembar, prosečan mesečni izvoz trebao bi da bude 283.000 tona kako bi bio realizovan očekivani izvoz od 3,2 milion tona. Zadržati izvoz na mesečnom nivou od 283.000 tona biće veoma teško pošto se u Crnomorskom regionu u tom periodu pojavljuje stočna pšenica iz novog roda, a tražnja za kukuruzom pada.
2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2016/17* 2017/18**
Proizvodnja
Požnjevena površina 1.250 1.100 1.100 1.050 1.020 970
Prinos t/ha 3,00 5,6 7,0 5,4 7,7 7,5
Početne zalihe 762 121 486 775 393 509
Domaća proizvodnja 3.750 6.160 7.705 5.685 7.854 7.275
Uvoz / / 2 3 3 3
Ukupno raspoložive
količine 4.512 6.281 8.193 6.463 8.250 7.787
Potrošnja
Semenska potrošnja 20 20 21 21 21 21
Stočna hrana 3.600 3.700 4.100 4.200 4.250 4.300
Industrijska potrošnja 150 200 200 200 200 200
Gubitak 46 75 76 70 70 70
Ukupna domaća potrošnja 3.866 3.995 4.397 4.491 4.541 4.591
Izvoz 575 1.800 3.021 1.600 3.200 3.000
Krajnje zalihe 121 486 775 393 509 196
V BILANS KUKURUZA U SRBIJI
10
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
IZVOZ KUKURUZA PO TRŽIŠTIMA u tonama
Kukuruz zemlje okruženja Kukuruz FOB Ukupno kukuruz
FOB učešće u %
2016. 675.578 1.513.240 2.188.818 69.13
2015. 485.827 1.699.493 2.185.320 77.76
2014. 788.792 1.695.711 2.424.503 68.25
stručna služba “ Žita Srbije "
Tržište kukuruza kao i tržište pšenice deli se na dve grupe: zemlje okruženja gde se roba otprema kamionski i železnicom i na prodaje na paritetu FOB Dunavske luke gde su kupci velike žitarske internacionalne kompanije, koje najčešće preko rumunske luke Konstanca srpski kukuruz prodaju širom sveta (Jugoistočna Azija, Bliski i Srednji Istok, Afrika i zemlje EU). Udruženje Žita Srbije u saradnji sa nadležnim ministarstvima, a ove godine i uz pomoć UN FAO stalno radi na otvaranju novih tržišta za naše žitarice, a u ovom trenutku aktuelni su Kina, Indonezija i Egipat. Početkom 2017. godine otvoreno je tržište Bugarske, koja kukuruz kupuje za proizvodnju etanola, a u periodu mart – maj u Bugarsku je izvezeno nešto manje od 160.000 tona.
MESEČNI IZVOZ KUKURUZA u tonama
stručna služba “ Žita Srbije "
2017. 2016. 2015.
APRIL 300.923 198.697 242.051
MAJ 283.546 220.501 278.213
VI IZVOZ KUKURUZA PO TRŽIŠTIMA
11
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
IZVOZ SRPSKOG KUKURUZA u tonama PO ZEMLJAMA
Zemlja 2016 2015 2014 2013
Rumunija 1.493.611 1.617.006 1.590.460 343.646
BiH 281.196 203.030 234.705 193.553
Italija 175.124 73.809 215.859 53.181
Albanija 70.014 52.085 55.977 47.202
Makedonija 54.459 56.285 45.574 42.816
Kosovo 51.460 43.268 35.227 27.907
Crna Gora 23.446 27.610 12.792 10.676
Austrija 18.435 77.827 68.204 55.709
Hrvatska 12.808 15.447 39.065 16.008
Slovenija 2.098 232 8.236 7.366
Rusija 1.725 1.197 1.549 2.215
Bugarska 1.194 4.660 3.570 300
Grčka 1.193 36 1.258 24
Irak 629 20 126 42
Mađarska 288 8.038 8.322 6.184
Francuska 280 79 233 220
Maroko 212 66 19 20
Nemačka 135 4.589 73.220 12.137
stručna služba “ Žita Srbije "
12
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Cene odabranih roba na dan 2016./2017. na unutrašnjem tržištu Srbije
“ Žita Srbije " arhiva
Cena pšenice i mineralnih đubriva krajem aprila pale su u odnosu na cenu mesec dana ranije i to pšenica za 2,90 %, NPK za 2,34%, AN za 2,82 % i UREA za 5,23 %. Rast cene zabeležen je kod kukuruza - 2,29 %, soje - 8,32 %, sojine sačme - 11,93 % i suncokretove sačme - 1,06 %.
Rast cena soje i sojine sačme posledica su dobrih izvoznih rezultata u prethodnom periodu. U ekonomskoj 2016/17 od septembra do kraja aprila izvezeno je 167.401 tona soje, što predstavlja apsolutni rekord u izvozu soje iz Srbije. Dobar izvoz uticao je na domaće tržište gde su soja i sojina sačma traženi proizvodi sa uzlaznom cenom. Dobar prošlogodišnji rod, visoke zalihe i približavanje novoj žetvi vrše pritisak na cenu pšenice koja ima silazni trend.
Srednji kurs dinara na dan
Na dan Cena Nedelju
dana ranije
Mesec dana ranije
Godinu dana ranije
PROMENA na
godišnjem nivou
US $ 28.04.2017. 113.3650 115.2424 114.1127 108.1490 +4.83
EUR 28.04.2017. 123.1711 123.5393 123.9949 122.6193 +0.45
Na dan Cena
RSD/kg
Nedelju dana ranije
Mesec dana ranije
Godinu dana ranije
PROMENA nedeljna
PROMENA na
godišnjem nivou
Pšenica 28.04.2017. 17.20 17.40 17.70 17.00 -1.15 % +1.17 %
Kukuruz 28.04.2017. 17.20 17.30 16.70 17.30 -0.51 % - 0.59 %
Soja 28.04.2017. 50.75 48.90 46.85 41.25 + 3.65 % +23.03 %
Soja sačma 28.04.2017. 53.00 50.25 47.35 41.40 +5.47 % +28.02 %
Sunc.sačma 28.04.2017. 19.00 18.95 18.80 21.50 +0.26 % -13.15 %
NPK 28.04.2017. 36.30 36.25 37.15 40.60 +0.13 % -11.84 %
AN 28.04.2017. 30.10 30.80 31.25 29.70 -2.33 % +1.34 %
UREA 28.04.2017. 32.50 33.95 34.20 33.50 -4.46 % -3.07 %
VII PREGLED CENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA DAN
13
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Cene pšenice u US$ i EUR/t na dan
Na dan Cena Nedelju
dana ranije
Mesec dana ranije
Godinu dana ranije
PROMENA na
godišnjem nivou
€/t 28.04.2017. 139.64 140.84 142.75 138.64 +0.72
$/t 28.04.2017. 151.72 150.98 155.11 157.19 - 3.60
Cena pšenice u periodu april 2016. - april 2017. godine veća je za 0,72 %, a izražena u dolarima manja je za 3,60, % u istom periodu u dinarima zabeležila je rast od 1,17 %, što je posledica kursnih razlika u navedenom periodu.
Cene kukuruza u US $ i EUR/t na dan
Na dan Cena Nedelju
dana ranije
Mesec dana ranije
Godinu dana ranije
PROMENA na
godišnjem nivou
€/t 28.04.2017. 139.64 140.03 134.68 141.08 -1.03
$/t 28.04.2017. 151.72 150.11 146.34 159.96 -5.43
Cena kukuruza april 2016. - april 2017. godine bila je u padu izražena u sve tri valute , u dinarima 0,59 %, eurima 1,03 % i US$ 5,43 %.
Izvozne cene fjučersa odabranih roba na dan - berza Čikago, SAD
Na dan
Cena $/t
Nedelju dana ranije
Mesec dana ranije
Godinu dana ranije
PROMENA nedeljna
PROMENA na godišnjem
nivou
$/t % Pšenica HRW 28.04.2017. 196 185 191 199 + 5.9 - 1.4
Kukuruz No. 2, žuti 28.04.2017. 155 154 155 171 + 0.5 - 9.1
Soja 28.04.2017. 361 362 369 392 - 0.3 - 8.0 izvor FAO Amis
Na mesečnom nivou cene soje u padu su za oko 5%, dok su se cene pšenice i kukuruza jedva pomerile napuštajući dugogodišnji trend reagovanja drastičnim padom ili rastom nakon objavljivanja Izveštaja o planiranoj setvi američkog Ministarstva poljoprivrede. Uprkos
14
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
sporom startu i napretku setve u SAD, uslovi za razvoj roda generalno posmatrajući su povoljni na Severnoj hemisferi, dok se žetva soje i kukuruza nastavlja dobrim tempom u zemljana Južne Amerike. Od faktora koji su bili ključni za određivanje pravca kretanja cena poljoprivrednih roba u proteklom periodu značajno je pomenuti da se na velikom broju površina koje su u Kini bile ranije zasejane kukuruzom, sada seje soja, u okviru projekta kojim vlada NR Kine pokušava da se reši nagomilanih zaliha, kao i pad cena nafte. Na godišnjem nivou cene pšenice i kukuruza niže su za 10.7 i 2.6 %, dok su cene soje, koje su prethodnih 11 meseci bile na višem nivou u poređenju sa prethodnih godinu dana, tokom aprila meseca, ponovo poredeći na godišnjem nivou, zabeležile pad od 1.7%
Ove godine prolećna setva počela je veoma rano, već krajem marta da bi hladno vreme u aprilu i pojava štetočina doveli do ponavljanja setve na oko 5 % površina. Ukoliko se izuzmu površine na kojima je ponovljena setva, stanje prolećnih useva moglo bi da se oceni kao vrlo dobro.
PROLEĆNA SETVA - ZASEJANE POVRŠINE u ha
2017. 2016. PROMENA
Kukuruz 970 1.020 - 4,92 %
Soja 230 186 + 23,56 %
Suncokret 220 210 + 4,76 %
stručna služba “ Žita Srbije "
Pšenica se nalazi u fazi nalivanja zrna i trenutno joj ne pogoduju visoke dnevne temperature, posebno tokom noći što se može negativno odraziti na kvalitet. Duga i hladna zima sa veoma malo padavina nisu pogodovali razvoju pšenice pa se očekivani prinosi procenjuju na oko 4 tone po hektaru, što je 12,7 % ispod prošlogodišnjeg proseka od 4,56 t/ha, a 21,6 % od prošlogodišnjeg prosečnog prinosa koji je iznosio 5,1 t/ha.
Dobra cena soje u poslednje tri godine, posebno u vreme žetve uticala je na proizvođače da povećaju površine pod sojom. Površine pod suncokretom takođe su povećane, a smanjene pod kukuruzom. Uljana repica se iznenađujuće dobro oporavila od duge i hladne zime. Početak žetve očekuje se u drugoj polovini juna, a prosečan prinos iznad 3,5 t/ha. Uljana repica, sa novim hibridima koji su otporniji na mraz i prinosima koji su u prethodne dve godine prelazili 4 t/ha postaje sve zanimljivija proizvođačima te u narednom periodu treba očekivati povećanje setvenih površina pod ovom kulturom.
VIII STANJE USEVA
15
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
izvor USDA
Površinska vlaga zemljišta (mm) u CENTRALNOJ SRBIJI
Površinska vlaga zemljišta (mm) u VOJVODINI
VLAGA u ZEMLJIŠTU (mm) u CENTRALNOJ SRBIJI
16
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
VLAGA u ZEMLJIŠTU (mm) u VOJVODINI
izvor USDA
EVROPA - POVRŠINSKA VLAGA zemljišta na dan 20.maja 2017.
EVROPA - VLAGA U ZEMLJIŠTU na dan 20. maja 2017.
izvor WMO
mm
mm
17
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
izvor FAO Amis
PŠENICA - Na Severnoj hemisferi vremenski uslovi za ozimu pšenicu variraju, sa suvim i hladnim vremenskim prilikama iznad delova Evrope, u Kanadi i Ruskoj Federaciji. U Evropskoj Uniji vremenski uslovi su, uopšteno gledajući, povoljni, ipak, u ključnim proizvođačkim regionima neophodna je dodatna kiša, a hladne vazdušne struje su donele brigu u vezi sa napretkom roda pšenice. U SAD su vremenske prilike postale povoljne sa dolaskom padavina sa kojima je, ujedno, prestala suša. Očekuje se da će i površine pod ozimom pšenicom, kao i one zasejane u prolećnoj setvi biti najmanje u poređenju sa čak nekoliko proteklih decenija. U Kini - takođe adekvatne vremenske prilike za ozimu pšenicu koja je u vegetativnoj fazi razvoja. U Indiji je žetva pšenice na samom kraju. U Rusiji se još ne znaju tačne razmere štete koje je rodu ozime pšenice naneo sneg i mraz tokom aprila meseca. Vremenske prilike nešto su bolje u Ukrajini, ali je hladno vreme tokom aprila i delom maja meseca usporilo rast i razvoj roda pšenice. Vremenski uslovi razlikuju se od regiona do regiona u Kanadi, ali se još ne zna koliko je imao uticaja mraz sa nedovoljno snežnog prekrivača na useve u južnim proizvođačkim regionima.
KUKURUZ - Žetva je započela, odnosno u toku je u zemljama Severne hemisfere, a na Južnoj hemisferi i dalje povoljni vremenski uslovi sa veoma dobrim izgledima proizvodnje. U Brazilu se žetva roda kukuruza zasejanog u prolećnoj setvi približava kraju pod izuzetnim vremenskim uslovima sa odličnim izgledima proizvodnje. Letnji rod kukuruza, ujedno i veći, pod povoljnim je vremenskim uslovima i u dobrom je stanju. U Argentini - žetva ranije zasejanog roda je odložena zbog početka žetve soje. Rod kukuruza i dalje je u dobrom stanju i ne očekuju se veći gubici od skorašnjih poplava. U toku je i žetva kukuruza u SAD gde su vremenski uslovi takođe - povoljni. U EU izgledi roda generalno dobri, sa izuzetkom Italije gde se zbog suše odlaže setva.
SOJA - U Brazilu je žetva pri kraju pod izuzetno dobrim vremenskim prilikama, sa
povećanim prognozama proizvodnje za celu zemlju zahvaljujući odgovarajućim vremenskim
uslovima tokom ključnih perioda rasta i razvoja soje i dovoljnoj količini vlage u zemljištu. U
Argentini je žetva u toku, sa povremenim zastojima na jugu zbog jakih padavina i poplava.
Prognoze proizvodnje ostaju visoke na osnovu dobrih prosečnih prinosa. U SAD je žetva
počela na jugu, a očekuje se da će požnjevene površine biti na rekordno visokom nivou.
18
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
SVETSKA PROIZVODNJA, POTROŠNJA i ZALIHE PŠENICE, KUKURUZA i SOJE (u milionima tona) – maj 2017.
PŠENICA POČETNE ZALIHE
PROIZVODNJA
POTROŠNJA
IZVOZ
ZAVRŠNE ZALIHE
2014/2015 217.51 737.00 712.08 172.85 242.42
2015/2016 242.42 753.09 740.16 179.74 255.35
2016/2017 255.35 737.83 734.89 178.35 258.29
KUKURUZ POČETNE ZALIHE PROIZVODNJA POTROŠNJA IZVOZ ZAVRŠNE ZALIHE
2014/2015 209.41 968.06 965.10 119.95 212.37
2015/2016 212.37 1,065.11 1,053.59 158.58 223.90
2016/2017 223.90 1,033.66 144.79 151.91 195.27
SOJA POČETNE ZALIHE PROIZVODNJA POTROŠNJA IZVOZ ZAVRŠNE ZALIHE
2014/2015 77.37 313.05 314.53 132.22 77.08
2015/2016 77.08 348.04 331.29 144.60 90.14
2016/2017 90.14 344.68 344.21 149.56 88.81
- za 2015/2016 – procena
- za 2016/2017 – prognoza
Američko Ministarstvo poljoprivrede u svom prvom Izveštaju o svetskoj poljoprivrednoj
ponudi i potražnji za ekonomsku 2017/18 godinu očekuje da će početne zalihe pšenice u
svetu, posmatrajući na godišnjem nivou, biti za 5% veće. Rod pšenice u svetu za ekonomsku
2017/18 očekuje se na nivou od 738 mil. tona. Prognoze završnih zaliha kukuruza u svetu
manje su nego što su očekivali učesnici na tržištu (195.3 mil. t) , dok su prognoze proizvodnje
kukuruza za južnoameričke zemlje , kao i globalna potražnja povećane. U isto vreme, zbog
smanjenja prognoza proizvodnje kukuruza u SAD i Kini očekivana proizvodnja kukuruza u
svetu u ekonomskoj 2017/18 smanjena je za 3% na 1,033 miliona tona. Prognoze američkog
ministarstva poljoprivrede za soju u svetu u ekonomskoj 2017/18 predviđaju proizvodnju,
preradu i izvoz na višem nivou u odnosu na prethodnu ekonomsku godinu.
IX AKTUELNE PROGNOZE
19
Žita Srbije Mesečni Izveštaj 2.17/Beograd, jun 2017/e-mail : [email protected]
Internacionalni Žitarski Savet AKTUELNE SVETSKE PROGNOZE i PROCENE
u milionima tona / april 2017.
KUKURUZ PŠENICA SOJA
2015/ 16
2016/ 17
2017/ 18
2015/ 16
2016/ 17
2017/ 18
2015/ 16
2016/ 17
2017/ 18
PROIZVODNJA 977 1065 1026 738 754 736 315 350 348
TRGOVINA 136 138 140 166 173 169 134 141 147
POTROŠNJA 974 1048 1054 719 738 738 320 339 351
PRENEŠENE ZALIHE 209 226 197 225 241 239 33 43 39 PROMENA na godišnjem nivou
3 17 -29 19 16 -2 -5 10 -4
- 2016/17 procena - 2017/18 prognoza
Internacionalni Žitarski Savet ostavio je svoje prognoze pšenice u svetu za ekonomsku
2017/18 skoro nepromenjene u odnosu na prošlomesečne prognoze, odnosno na nivou od
736 mil. t. Predviđena su manja smanjenja u proizvodnji pšenice u EU i SAD, koja su u
potpunosti nadoknađena očekivanim povećanjem proizvodnje pšenice u Indiji. Ukoliko se
ovakve prognoze i ostvare, ovo će biti prva godina u nizu kada je proizvodnja pšenice manja
u odnosu na rod prethodnih 5 godina, a za 2% manji rod u odnosu na ekonomsku 2016/17.
Prognoze proizvodnje kukuruza i soje za ekonomsku 2017/18 takođe su nepromenjene na
mesečnom nivou.
Zabranjeno je svako neovlašćeno kopiranje i distribucija ovog Izveštaja, podataka ili delova ovog dokumenta bez pisanog odobrenja od strane Udruženja Žita Srbije