List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1654 Petak 25. travnja 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

ZahvaljujuÊi Podravki i VeËer-njem listu 120 je obitelji iz ËitaveHrvatske provelo najveÊi katoliËkiblagdan barem malo ljepπe negoostale dane, kada se od skromnihsocijalnih primanja treba prehra-niti, obuÊi, ukratko preæivjeti. Akci-ju je pokrenuo najnakladnijihrvatski dnevnik, a obiteljima sudarovane uskrsne koπarice puneproizvoda najveÊe hrvatske preh-rambene kompanije.

Meu darovanim obiteljima na-πle su se i Ëetiri siromaπne izKoprivnice i okolice. Izaslan-stvu Podravke i VeËernjaka skoπaricama svugdje su se izne-nadili i obradovali, a najviπejedanaesteroËlana obitelj Kata-rine i Stjepana Mehkeka. Najsta-riji sinovi Dubravko, Josip i Ma-rio, doduπe, nisu bili kod kuÊe,no Danijela, Boæidar, Tomislav,Andreja, Ana i najmlaa, peto-godiπnja Anita pohrlili su odmo-tati dar i vidjeti πto su dobili.

Dok su oni razgrabili Ëokolino,kviki flips i napolitanke, tataStjepan ponosno je zahvalio nauskrsnoj πunki.Majka Katarina, pak, ispriËala

nam je kako je u prvi mah pomi-slila da smo iz Æupanije, buduÊida je ona kuma najmlaoj kÊeri.Brojna obitelj osuena je na pre-æivljavanje od 700 kuna socijalnepomoÊi i joπ 1100 kuna djeËjegdoplatka. Ne mora se objaπnjavatikoliko im zato znaËe prigodni ilibilo kakvi drugi darovi.

Humanitarna akcija Podravke i VeËernjeg lista za Uskrs

Djecu razveselio »okolino,roditelje πunka

Iako “samo” s troje djece, Kola-rovi iz Koprivnice teπko æive s900 kuna prihoda, pa im je Po-dravkina i VeËernjakova koπari-ca uljepπala blagdane. Samo 300kuna mjeseËno moram dati zapelene za 18-mjeseËnog Ivana,poæalila se Marica Kolar, a sup-rug Ivan kaæe kako bi radio, aliposla nema, pa nema.Uskrsna akcija Podravke i Ve-

Ëernjaka zaπla je i u domoveobitelji Gregurek iz Reke te Mah-muti iz Koprivnice.

Koπarica s Podravkinim proizvodima razveselila je i koprivniËku obitelj Mehkek

Sretan vam 1. svibnja -meunarodniPraznik rada

Uz Svjetski danintelektualnogvlasniπtva -plagijati Podravkinihrobnih znakova4. str

KoprivniËanci neÊe ostati bez tradi-cionalne prvomajske feπte, no ove jegodine, prvi put u zadnjih Ëetvrt sto-ljeÊa, neÊe organizirati sindikati. Æu-panijski Savez samostalnih sindikataHrvatske, Ëije je prigodno radniËkoslavlje prijaπnjih godina puËanstvo do-æivljavalo kao jednu od veÊih njego-vih zasluga, odustao je od organizaci-je iz sasvim banalnog razloga - prazneblagajne.- Sve je manje prihoda od Ëlanarina,

jer mnogo radnika iz tvrtki u steËajuviπe nisu naπi Ëlanovi - izjavila je uVeËernjem listu glavna povjerenicaæupanijskog SSSH-a Katarina Sinjeri idometnula kako Êe prvi dan svibnja,umjesto besplatnim pivom, grahom izabavnim koncertom obiljeæiti “hu-manitarnim akcijama i radniËkim sport-skim igrama”.No, kako se prvomajski program od

jutra do mraka neÊe uvelike razliko-vati od prijaπnjih - mada Êe biti uorganizaciji gradske TuristiËke zajed-nice, Grada i Æupanije - graani neÊeosjetiti neku veliku razliku.Budnica koprivniËkog puhaËkog or-

kestra poËinje 1. svibnja u 7 sati ujutroi zavrπava dva sata kasnije koncertomorkestra na Zrinskome trgu. U 10 satiodande kreÊe biciklijada put Crnegore i Reke pa natrag, a od podnevaÊe se dijeliti nekoliko tisuÊa besplat-nih porcija radniËkoga graha, ovaj putplaÊenog iz gradskoga proraËuna.KoprivniËanci neÊe ostati niti bez

tradicionalnih VIS-zabavljaËa, a kon-cert je predvien za 20 sati naveËer.Prije toga na pozornici u srediπtugrada izvest Êe se splet folklornogasviranja i tancanja.OËekuje se da Êe ugostitelji ponuditi

jeftinija piÊa, pa se moæe oËekivati daÊe tradicionalno prazniËno veselje nanajljepπem gradskom trgu u konti-nentalnoj Hrvatskoj biti ono pravokao i prijaπnjih godina.

Obiljeæavanje 1. svibnjaPraznika radau Koprivnici

Besplatnigrah inarodnoveselje naglavnom trguPiπe: Hrvoje ©labek

2 Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

Razgovarao: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Podravkin periskop

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Biti uspjeπna osoba je danas u modi.»ak i nezaposleni se pokuπavaju neæaliti na svoju sudbinu, priËajuÊi oko-lo kako “imaju neπto u vidu”. Cendra-nje definitivno nije “in”, veÊ svijetutreba pokazivati da ste bogati i sretni.Najjednostavniji naËin za to je da sevozite u BMW-u i da nosite zlatni satmarke Rolex! Meutim, pokazuje se,da i proizvodi svakodnevne potroπnjemogu pokazati drugima da ste uspje-πni.Kao prvo, Ëovjek od uspjeha nosi

bocu niskogazirane mineralne vode,po moguÊnosti opremljenu posebnimsportskim zatvaraËem, koji se otvarajednom rukom. “Voda viπe ne sluæisamo kao neπto za pijenje. Boca mine-ralne vode je jedna od najpopularnijihsitnica, koja oznaËava da smo moder-na osoba, koja dræi do sebe. Sportskopakiranje sugerira da prije posla vjero-jatno idemo na tenis ili u sportskudvoranu. To istovremeno sugerira dane æivimo u æurbi, πto danas viπe nijeu modi”, kaæe jedan psiholog.Mineralna voda u spreju je takoer

nezaobilazan rekvizit. Uspjeπna oso-ba, bez obzira na spol, uvijek ju ima nasvome radnom stolu. To sugerira osta-lima da Êemo, bez ozira na to kolikosmo zaposleni, uvijek naÊi neki trenu-tak da si blago poprskamo lice i vrattom osvjeæavajuÊom vodom. To radeosobe koje dræe do sebe, investiraju usvoju buduÊnost i nisu bolesni rado-holiËari...A hrana? »ovjek od uspjeha jede

samo odreenu hranu. Ako æelite davas smatraju takvom osobom, obave-zni ste na svom radnom stolu dræatijogurt ili lagani sir, kao i tamne vrstekruha i voÊne sokove od pravog voÊa.Tako Êete pokazati ostalima kolikobrinete o sebi. Dosta Êete poena sku-piti i s müslima kao i s kruhom sazrnjem. Meutim, svakako trebateizbjegavati stavljanje vitamina na svojradni stol, posebice onih πumeÊih.Pokazali biste tako da ste iscrpljeni ilida ponekad popijete koju Ëaπicu alko-hola viπe. Takvi vitamini su poznatikao lijek za ovisnike, pa ako ih stalnodræite na dohvat ruke, vaπa okolina bimogla povuÊi pogreπne zakljuËke. Okvir s obiteljskim slikama je oba-

vezni predmet na uredskom stolu,kako obiËnog Ëinovnika, tako i dire-ktora. Ako je netko neoæenjen ili akonema djecu, moæe uokviriti sliku svo-jih roditelja ili svog omiljenog kuÊnogljubimca. Ono πto je pri tome vaæno jepokazivanje da imamo koga voljeti ibrinuti se o njemu, nekoga tko nasËeka. Psiholozi tvrde da su ljudi kojivode zadovoljan osobni æivot boljiradnici, otporniji na stresne situacije ikooperativniji u timskom radu. ©efo-vi, ali i suradnici se boje usamljenika!Nadalje, moguÊe je imati i viπe slika nasvom radnom stolu. Na nekima odnjih mogu biti slike “πkvadre” iz sred-nje πkole ili iz studentskih dana. To Êepokazati naπoj okolini da nam je stalodo tradicije. Na nekim od ostalih slikamoæemo biti i sami, ali fotografirani utrenucima kada se bavimo sportom ilikako se odmaramo u nekim egzoti-Ënim krajevima. To Êe takoer poka-zati da smo uspjeπni, da imamo hobijei da naπ æivot nije ograniËen samo naposao.Ipak, ako vam πefovi kaæu: “Moæeπ

se slikati!”, to ne mora nuæno i znaËitida ste uspjeli...

Kakopokazatida steuspjeπna osoba

Intervju: Duπan TomaπeviÊ, predsjednik Uprave Danice d.o.o.

Nastavlja se uspjeπan hod!

Viπe se niti ne spominje moguÊ-nost prodaje Podravkine mesne in-dustrije Danice, veÊ se istiËu njezinisjajni poslovni rezultati, poveÊanjeprodaje, izlazak iz crvene zone gu-bitka preko praga profita, uzornipotezi na podruËju smanjenja troπ-kova, a uvijek se za te uspjehe veæeime Ëelna Ëovjeka Danice.U razgovoru s Duπanom Toma-

πeviÊem pokuπali smo doznati uËemu leæi tajna sve boljeg poslova-nja Podravkine mesne industrije usve teæim uvjetima za takvu industri-ju, ali i njegovo razmiπljanje o vjeËi-toj dilemi: Danica kao poduzeÊe kÊiili sastavni dio matice Podravke.

Trebalo je iskoristitipotencijale- U zadnje se vrijeme Ëesto kaæe:

TomaπeviÊ je uËinio ovo, TomaπeviÊje uËinio ono. ©to ste Vi to uËinili uzadnje dvije i pol godine kako bisteDanicu preveli preko praga pozi-tivnog poslovanja?- Mnogo sam razmiπljao o tome

koji su faktori utjecali na to da jeDanica iz faze depresije doπla ustanje boljitka, da se tako izrazim.Mogu to objasniti ovako: Danica jeimala potencijale, imala je resurse isve drugo πto je potrebno, samo jetrebalo krenuti u proces dokaziva-nja kako mesna industrija nije ne-profitabilna. U svom radnom vije-ku desetak sam godina proveo umesnoj industriji, pa sam znao πtotreba napraviti da bi Podravkinamesna industrija postala ono πtodanas jest.- Bilo je potencijala, ali nije bilo

kravljeg ludila, rezultat je bio loπ. Urazdoblju, pak, kravljeg ludila, Da-nica se oporavlja. Kako to objaπnja-vate?- Tajna leæi u optimalizaciji svih

resursa. Usto, trebalo se stalno mi-jenjati. Nismo imali vremena Ëekatida se dogodi neπto izvana. Ljudi sushvatili da samo o njima ovisi sud-bina Danice. Imali smo dobru po-drπku Podravkine Uprave, prijesvega gospodina –urine.- Upravo je on Danici namijenio

ulogu vodeÊe hrvatske mesne in-dustrije. Koliko je to realno i kadabi se moglo ostvariti?

- Sada smo zavrπili fazu revitaliza-cije vlastitih snaga. Za iskorak navodeÊe mjesto potrebno je uvestinove tehnologije u skladu sa svjet-skim trendovima te biti u neËemuprvi. Kad je to gospodin –urinakazao, mislio je, vjerojatno, na ne-ke integracijske faktore, s time dase komplementira ono πto Danicanema. Lani smo, primjerice, uπli uprogram peradarskoga mesa kakobismo supstituirali probleme s dru-gim sirovinama. Moramo biti sprem-ni prilagoditi proizvodnju zahtjevi-ma træiπta.

Govee meso 50 posto,svinjetina i perad po 25posto- I prema novim proizvodima vidi

se sve veÊa orijentacija na preradumesa peradi. HoÊe li se potpunoproimijeniti sirovinska baza DaniËi-ne proizvodnje?- Unatrag pola godine poËeli smo

s proizvodnjom u kooperaciji te ima-mo desetak kooperanata u svinjo-gojstvu, nekoliko za junad te strate-πkog partnera u Belju za proizvo-dnju oko tisuÊu komada junadi. ©tose tiËe vlastite peradarske sirovinskeosnove, u nju joπ nismo uπli, ahoÊemo li, ovisi o brzini πirenjanaπih proizvoda na træiπtu. U ovomtrenutku peradarski program Ëinidesetak posto, a imamo namjeru dapostignemo omjere 50 posto gove-dina te po 25 posto svinjetina i mesoperadi. No, za to nam treba vremenakako bismo potroπaËe naviknuli da

Danica, kao nekad iskljuËivo prera-ivaË goveega mesa, ima i drugeprograme.- Jeste li zadovoljni trenutaËnom

prodajom peradarskog programa?- Svaki proizvod pod znakom

Podravke prepoznatljiv je potroπa-Ëu, tako da s trenutaËnim plasma-nom nemamo problema, ali za jaËa-nje trebat Êe nam veÊa marketinπkapodrπka. To Êemo imati onoga tre-nutka kada u proizvodnom smislubudemo potpuno spremni da træiπtuponudimo koliËinu i asortiman kojetraæi. Kapaciteti su nam joπ ograni-Ëeni jer joπ nismo dovrπili predvie-ni investicijski projekt.- Pojasnite o Ëemu je rijeË...- Graevinski i tehniËki dio naπih

pogona moramo preraditi tako daproizvodi iskljuËivo peradarski pro-gram zato πto smo izvozna industri-ja. Osim Koke i Purisa, ostali proi-zvoaËi te proizvodnje nemaju odvo-jene, a one se ne bi smjele mijeπati.Danica Êe, dakle, uskoro takoerimati odvojenu preradu mesa pera-di.

Prve paπtete kreÊu uPoljsku- Spomenuli ste izvoz. Koliko se

ozbiljno radi na njegovu poveÊa-nju?- Vrlo ozbiljno. Europa je na

hrvatskom pragu i nemamo punoizbora. Na domaÊem træiπtu trenu-taËno plasiramo 80 posto naπihproizvoda, ali ono je ograniËeno, aponuda domaÊih i inozemnih po-nuaËa je velika. Osvajamo novatræiπta, izvozimo u gotovo Ëitav svi-jet. Evo, za nekoliko dana odlazeprve paπtete u Poljsku. Uπli smo uSlovaËku, »eπku, i dalje izvozimo uAustriju, ©vicarsku, ©vedsku, Veli-ku Britaniju, u Australiji radimogovei gulaπ, a uskoro Êemo garaditi i za Ameriku... U jugoistoËnuEuropu ide sve i tu smo jako zado-voljni. Moramo joπ poraditi na uπte-dama kako bismo poveÊali cjenov-nu konkurentnost na inozemnomtræiπtu.- Kakva je situacija sa zaposlenoπ-

Êu; ima li tehnoloπkog viπka?- Danica ima viπe od 300 radnika

s niæom kvalifikacijom, koji su setijekom godinama nauËili poslu i unjemu su vjeπti. Meutim, za sofisti-ciraniju, automatiziranu proizvodnjutrebat Êemo zapoπljavati visoko-kvalificirane radnike i istodobnovoditi brigu o svim zaposlenima.- Koliki bi bio optimalan broj

radnika?- Ne razmiπljam tako da zaposlim

nove ljude, a stare otpustim, negopokuπavam postiÊi situaciju da sa-daπnji zaposlenici budu zadovoljni,a novi da stvaraju dodatnevrijednosti. ZnaËi, htio bih da seproizvodnja i prodaja poveÊaju 30-40 posto te da nas ne bude 750, veÊstotinu viπe jer pristalica sam sintag-me kako nema viπka radnika, negoima manjka posla.- Promijenio se naËin distribucije

DaniËinih proizvoda. Pokazuje li seto dobrim potezom?- Proπle godine predloæio sam da

se postigne sinergijski efekt izmeuDaniËine prodaje i Podravkine pro-daje u Hrvatskoj te sam ustvrdiokako bi to znaËilo nastavak uvoe-nja branda Podravka na DaniËineproizvode. Podravkina prodaja broj-nija je i jaËa, te sam smatrao da bi,ako se zajedniËka distribucija poka-æe dobrom, trebalo doÊi do puneintegracije. Meutim, taj proces te-Ëe malo sporije nego πto bismo toæeljeli, a oËekivali smo da prodajaporaste 30-40 posto.- ZnaËi li to da se odustaje od

zajedniËke distribucije?- Ne. Ta sinergija mora donijeti

rezultata. Na primjeru Slavonije tosmo, mislim, i dokazali. Prvi jerazlog πto Slavoniju naπa prodajanije u potpunosti obradila, a drugiπto je doπlo do iznimne suradnjedirektora Podravkine i DaniËine pro-daje. Ukratko, postigli smo znatnirast prodaje. Integracijski procesdviju prodaja, znaËi, nastavlja se, anije toliko bitno hoÊe li doÊi i dopravnog sjedinjenja.

O integraciji sPodravkom- Ima li razmiπljanja i o integraciji

Ëitave Danice s Podravkom?- U ovom trenutku o tome nemam

saznanja.- Bi li to, prema Vaπem miπljenju,

bio dobar potez?- Danica je pravni subjekt koji ima

sve sluæbe vlastite, πto znaËi da biintegracija dovela do njihovih sta-panja, pa i nestanka nekih. Radi seo dilemi bi li Danici bilo bolje kaoPodravkinoj strateπkoj poslovnoj je-dinici, ili ovako, kao poduzeÊu kÊe-ri. Mnogi faktori ukazuju na poziti-vne i negativne strane obiju varijan-ta. Osobno smatram da postoje va-ljani argumenti za integraciju. Umeuvremenu, meutim, koristimsve moguÊnosti da Danicu ukljuËimu Podravkine poslovne tijekove.- To bi bio obrnut proces od onoga

koji je za konaËnicu imo osamosta-ljenje Danice i njezinu prodaju...- Danica je danas u poziciji da

doprinosti Podravki, a nekad nijebilo tako. Trudio sam se da sviodnosi budu transparentni, da sviresursi koji kolaju izmeu Danicei Podravke budu valorizirani kakotreba. U konaËnici, najvaænije jeda koncern dobiva, a rezultati po-slovanja iz prva tri mjeseca ovegodine pokazuju daljnji rast.- ©to se moæe oËekivati od Dani-

ce u iduÊih godinu dana?- Ne bude li veÊih poremeÊaja na

træiπtu, nastavi li se integracijadviju prodaja, a turistiËka sezonane bude loπija od lanjske te uspi-jemo li zavrπiti planirane investici-je, Danica Êe za godinu dana bitijoπ bolja. Da li kao pravni subjektili kao Podravkina strateπka po-slovna jedinica, to je, smatram,nevaæno.

Proizvodi od mesa peradi postaju sve vaæniji u DaniËinom asortimanu

Duπan TomaπeviÊ

SljedeÊi broj naπeg lista izlazi u petak 9. svibnja

3Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Renata ©adekproduct manager

U lokalnoj je javnosti vrlo loπeodjeknula informacija da Æupanij-sko povjereniπtvo Saveza samostal-nih sindikata Hrvatske neÊe organi-zirati skoraπnju prvosvibanjsku pro-slavu na koprivniËkom Zrinskomtrgu. Ono se time samovoljno odriËesvoje dugogodiπnje manifestacije,koja je uvijek bila meu najposjeÊe-nijima i gdje se uvijek ukazivalo napotrebu sindikalnog zajedniπtva iafirmaciju radniËkih prava.Najviπe, meutim, zbunjuje sindi-

kalno objaπnjenje otkazivanja orga-nizacije proslave. SudeÊi po izjavi u“VeËernjem listu”, æupanijska je po-vjerenica uvjerena da se ne mogupokriti troπkovi prigodnog koncerta,jer je “sve manje prihoda od Ëlanari-na”, a i navodno je “teπko postiÊidogovor sa sponzorima”. Koliko jeiz brojnih ranijih primjera poznato,prvosvibanjska se proslava u pravilunije ni financirala iz Ëlanarina, veÊ su

traæeni i gotovo uvijek pronalaæenisponzori. No, to je traæilo po mjesec-dva intenzivnih priprema i “obijanja”mnogih vrata, pogotovo veÊih kopri-vniËkih tvrtki. OËito je da sada nemadovoljno volje da se isto uËini, ajedan od razloga tome mogao bi bitii u sve ËeπÊim priËama o trvenjima usindikalnim redovima, ponajprije kadje rijeË o odnosu æupanijskog vod-stva i pojedinih podruænica.Izvjesno je jedino to da takav po-

stupak opet smanjuje vjerodostoj-nost i odluËnost najveÊeg hrvatskogsindikata, no o tome treba razmiπljatinetko drugi. Graani ipak neÊe bitizakinuti za svoju tradiciju, jer se u tajnenadano otvoreni prostor ubacilakoprivniËka TuristiËka zajednica, kojaza to ima bezrezervnu podrπku grad-skih vlasti. Umjesto da na priredbibudu afirmirani sindikalni ciljevi, popotrebi i potpisivana neka peticijapotpore njihovim aktualnim zahtje-

vima, vladajuÊa Êe koalicija zacijelopodsjetiti da je predizborno razdob-lje i da je vrijedno upamtiti tko seponajviπe brine o njihovoj prvosvi-banjskoj zabavi.Problem oko koprivniËke proslave

moæe se promatrati i iz ugla “ratova-nja” Vlade, sindikata i poslodavacaoko prijedloga novoga Zakona oradu, koji uskoro mora biti usvojen uSaboru. Sindikat se, naime, priliËnoupinje ublaæiti neke njegove odred-be, tako da mu svaka javna podrπka,poput one propuπtene na koprivniË-kom Zrinskom trgu, takoer moæeneπto znaËiti.Konkretno reËeno, najviπe je spo-

renja oko zakonskog reguliranja tra-janja otkaznog roka, kao i zagaranti-rane visine otpremnina. Interes jezakonodavca, ali i poslodavaca, dase stvori “fleksibilno træiπte radnesnage”, πto malo pojednostavljenoznaËi da bi vlasnik tvrtke ili njegov

menadæment mogli svaki zastoj urealizaciji poslovnih planova rjeπa-vati bræim i jeftinijim otkazima radni-cima. Jasno je da je to udar naustaljena sindikalna prava, ali je istotako toËno da bi se u tako “olabavlje-nom” sustavu lakπe zapoπljavali i onikoji su dosad bili na burzama rada.Nezgoda je samo u tome πto se timenameÊe dojam da se πanse za dobi-vanje posla jednih ostvaruju “prekolea” onih drugih. Istine radi, træiπnoje gospodarstvo i zasnovano na ta-kvoj Ëestoj promjenjivosti radnih mje-sta, pa i preseljenjima u druge grado-ve, no to u hrvatskim uvjetima i nijebaπ tako jednostavno.Zato i jaËa sindikalni otpor tim

rjeπenjima, πto nije moglo ostavitiravnoduπnim ni kabinet premijeraIvice RaËana. Njegov je nedavni raz-govor sa sindikalnim Ëelnicima do-veo do izvjesnog ublaæavanja zakon-skog prijedloga, πto je odmah izazva-

lo veliko nezadovoljstvo Udruge po-slodavaca. Sada oni pritiπÊu Vladuda se opet vrati prvotna varijanta, ilibarem neπto sliËno tome, tvrdeÊi dabez takvog pomaka novi zakon inema pravoga smisla. Pritom se po-zivaju i na zakonske okvire koje jeHrvatska preuzela u svojoj kandida-turi za Europsku uniju, ali i na zahtje-ve koje pred Vladu postavlja Meu-narodni monetarni fond. Poslodavcisu ovih dana i dodatno uznemireni,buduÊi da je Vlada prilikom davanjakreditnog jamstva rijeËkom brodo-gradiliπtu Viktor Lenac prvi put uni-jela i klauzulu po kojoj eventualnipovrat tih sredstava ne ide na teretporeznih obveznika, veÊ Êe za njegamenadæment garantirati svojom pri-vatnom imovinom.©teta je, sve u svemu, da æupanijski

sindikat o svemu tome neÊe obavije-stiti svoje Ëlanstvo uz tradicionalniprvosvibanjski grah.

Sindikalisti se odrekli prvosvibanjske proslave

Protekle uskrπnje blagdane na-graeni zaposlenici Prodaje Hrvat-ska, njih 15, proveli su u britanskojprijestolnici - Londonu. Rezultat jeto motivacijske nagradne igre kojuje organizirao SPJ VoÊe i povrÊe, au cilju dodatnog zalaganja pri uvo-enju novodizajniranog programaËajeva na police hrvatskih trgovi-na. Nagraeni su bili neki direk-tori regija, zamjenici direktora regi-ja, kontrolori, ponajbolji retail pu-tnik sa svake regije i najbolji gastroprodavaË, ukratko oni koji su ostva-rili postavljene kvantitativne i kva-litativne ciljeve.

Trodevni izlet bio je aktivan odmorza sve nagraene, jer doÊi u Lon-don znaËi razgledati bar dio njego-vih posebnosti. Vrijeme nije bilotipiËno londonsko i iπlo nam je naruku za πetnje gradom.Cijeli izlet ograniziran je u suradnji

s Generalturistom a grupa je imalaiskusnog vodiËa koji nam je otkri-vao londonsku povijest i njegoveznamenitosti: Buckingham Palace,Queen Victoria Memorial, St. Ja-me’s Palace, Hide Park, Westmin-ster Abbey, Houses of Parliament,Big Ben, South Bank, City, Trafal-gar Square, British Museum... ©et-njom najpoznatijim londonskim uli-cama Oxford Street, Regent Stree-tom do Piccadilly Circusa, kroz

Ëetvrti Soho i Covent Garden, doæi-vjeli smo ritam tog Ëetrnaestmili-junskog grada koji nikada ne spa-va.Na uskrπnju nedjelju prisustvovali

smo misi u katoliËkoj crkvi u ËetvrtiSoho, a u poslijepodnevnim satimapopili tradicionalan britanski 5o’clock tea. Serviran u ugodnomprostoru uz voÊne kolaËiÊe, uz do-datak mlijeka i smeeg πeÊara, Po-dravkaπi su degustirali Ëaj u zemljikoja je razvila kulturu pijenja Ëaja.Uz pregrπt dojmova s putovanja,

sretnim slijetanjem u zagrebaËkuzraËnu luku u kasnim satima uskr-πnjeg ponedjeljka, zavrπeno je pu-tovanje pod nazivom «Podravka Ëa-jevi vode na Ëaj u Londonfl.

Reportaæni zapis

Na Ëaju u Londonu

Podravkaπi na Ëaju u Londonu...

...i u πetnji londonskim ulicama

4 Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

Na dan 26. travnja 1970. godinestupila je na snagu Konvencija o Svjet-skoj organizaciji za intelektualno vla-sniπtvo (World Intellectual PropertyOrganization - WIPO), kojom je osno-vana ista organizacija kao jedna od 16specijaliziranih agencija Ujedinjenihnaroda. Kao meunarodna organiza-cija WIPO nastoji u podruËju intele-ktualnog vlasniπtva nizom svojih fun-kcija unaprijediti suradnju izmeu dr-æava te suradnju sa svakom drugommeunarodnom organizacijom, a sasvrhom unapreenja zaπtite intelektu-alnog vlasniπtva. Intelekualno vlasniπ-tvo za svoj predmet ima proizvodeljudskog intelekta. Definirati ga mo-æemo kao zakonom zasnovano pravoiskljuËivog raspolaganja i koriπtenjakojeg ima samo vlasnik ili nositeljnekog od oblika industrijskog vlas-niπtva (patent, æig), odnosno autor iliizvoaË autorskog djela (radi se au-torskom ili srodnom pravu). Stoga,tek uvjeti u kojima je osigurano daautori i izumitelji mogu biti prepo-znati kao tvorci odreenih djela ikreacija, te koji nadalje mogu ostvaritii nagradu u pogledu svog djela iposebno biti zaπtiÊeni od uznemira-vanja na bilo koji naËin u svojimpravima, mogu potaknuti stvaralaËkiduh. A stvaralaËki duh i ideja pokre-taËi su svakog napretka u druπtvu.Kako bi se naglasila vaænost stvaralaπ-tva, te posebno uloga izumitelja iumjetnika u razvoju i napretku udruπtvu, WIPO je donio odluku da se26. travnja obiljeæava kao Svjetski danintelektualnog vlasniπtva. Zemlje Ëla-nice, izmeu kojih i Hrvatska, prvi putsu, uz temu Svoju buduÊnost kreira-

mo danas, 2001. godine obiljeæile pri-godno taj dan, uz razmiπljanje da seisti datum obiljeæi i svake narednegodine. Pravi smisao ovakve proslavenalazi se u poticanju aktualnosti,afirmacije i promocije podruËja inte-lektualnog vlasniπtva, a kako bi sezapravo uspostavio sistem koji bi osi-gurao uvjete za permanentni napre-dak u svakom druπtvu, πto u konaËni-ci stvara i omoguÊava bolje uvjeteæivota i rada.S obzirom na to da Podravka naj-

znaËajniji dio svoje proizvodnje obli-kuje u znaku svojih vlastitih robnihznakova - æigova, a πto predstavljajedan od oblika intelektualnog vla-sniπtva, prigodno je da se uz ovajdatum osvrnemo na tu temu. VeÊuobiËajeno, u razliËitim medijima, sre-Êemo pojmove kao πto su zaπtiÊeniznak, marka, trademark, brand, narazliËitim proizvodima ogledaju se uzime proizvoda oznake kao πto su TMili R, a da se ponekad i pod timpojmovima ili oznakama predmijeva-ju razliËite situacije. Robni znak (æig)koristio se veÊ vrlo rano: npr. grËkagrnËarska roba oznaËavala se odree-nim, razlikovnim znakom, πto je zna-Ëilo da ju je izradio odreeni obrtnik- umjetnik, te da ima odreenu kvali-tetu i karakteristike. Tako i danas:proizvodi i usluge svakog gospo-darskog subjekta, da bi se na træiπturazlikovali i da bi stvorili odreeniimage i prepoznatljivost, oznaËeni suodreenim znakom razlikovanja, biloda se radi o dizajnerski oblikovanimrijeËima ili o odreenim simbolma ilikovnim rjeπenjima: kaæemo da suoznaËeni æigom (trademark). Æig de-finiramo kao zaπtiÊeni znak jedne pra-vne ili fiziËke osobe kojoj pripadaiskljuËivo pravo da proizvode koji suoznaËeni æigom stavlja u promet ili dase æigom koristi pri obavljanju uslu-æne djelatnosti. Kao takvog, funkcijeæiga su: identifikacijska oznaka, rekla-mna funkcija, kvalitetna funkcija. Ovi-sno od interesa vlasnika æiga, isti svojæig moæe zaπtititi za odreenu vrsturoba ili usluga u domicilnoj dræavi i u

Razvojem Interneta kao globalnemreæe, otvorile su se nove mogu-Ênosti praÊenja statusa pojednih æi-gova. Iako postoji tendencija dapatentni zavod svake dræave ima isvoju web stranicu, ne postoji uvi-jek moguÊnost uvida u baze poda-taka. Odreeni broj patentnihzavoda Ëak ni nema baze podatakaonline, ili su one dostupne samoregistriranim korisnicima. Naæalost,moæemo reÊi da svega 10-ak zavodaima besplatan uvid u registre.Iz tog razloga u praksi se razvio

poseban institut, tzv. watch service.Watch service ili popularno zvan

monitoring jedan je od instituta po-moÊu kojeg se tvrtke bore u zaπtitiprava intelektualnog vlasniπtva. Po-moÊu ovog instituta tvrtke koje suspecijalizirane za pruæanje ove vr-ste usluga prate objave prijave æigate obavjeπtavaju svoje klijente uko-liko smatraju da objavljena prijavazadire u prava intelektualnog vla-sniπtva.Podravka d.d. surauje s Agenci-

jom kojoj je glavna zadaÊa praÊenjepublikacija prijava πirom svijeta, ta-ko da smo pravodobno obavijeπtenio æigovima koji svojim imenom,

izgledom i popisom roba zadiru unaπe postojeÊe æigove. Na taj smonaËin pokrenuli nekoliko desetakapostupaka - prigovora protiv prija-va æiga. Postupak prigovora vodi sepred Patentnim zavodom pojedinedræave i troπkovi postupka su punoniæi od troπkova postupka poniπta-ja, koji se pokreÊe u sluËaju da je æigkoji vrijea prava intelektualnog vla-sniπtva veÊ registriran.Prigovor moæe biti uloæen u roku

dva - tri mjeseca, ovisno od pravnogsustava pojedine dræave. Rok je pre-kluzivnog karatera, te ukoliko sedozvoli da istekne, prigovor se viπene moæe uloæiti. Svaki prigovor mo-ra biti dobro obrazloæen, dostavlje-na dokumenatcija o upotrebi æiga...nije dovoljno samo navesti da po-stoji interes da se odreenoj prijaviuskrati registracija. Ukoliko Patent-ni zavod smatra da je prigovor osno-van, pozvat Êe suprotnu stranu dase oËituje, bilo na prigovor - tadapoËinje tzv. “cooling off period”, ilina rjeπenje Zavoda kojim se odbijaodreena prijava. U tom sluËaju,prijavitelj ima pravo pokrenuti sporpred, najËeπÊe upravnim, sudom.Osim πto poslujemo s agencijom

koja nam obavlja monitoring, i sa-ma Sluæba za intelektualno vlasniπ-tvo prati stanja registara æigova odre-enih dræava. Naπ se monitoringsastoji u praÊenju æigova i prijavaputem Interneta, pristupom baza-ma podataka patentnih zavoda. Nataj naËin pratimo stanje naπih æigo-va u registru, jesu li oponirani, regi-strirani, koliko sliËnih æigova posto-ji u odreenoj dræavi, itd.

PriËu je ispriËala jednom prilikomnovinarka Karmen Oæbolt: Na frank-furtskom sajmu Ambienta, najveÊemsajmu robe πiroke potroπnje iz cijelogsvijeta, prije 27 godina, njemaËki di-zajner Rido Busse otkrio je na izloæbe-nom mjestu izlagaËa iz Hong Konga,vagu - oËiti imitat (plagijat) specijalnevage za pisma koja je bila dizajniranau njegovoj tvrtki i koju je proizvodioËuveni njemaËki proizvoaË vaga. Na-ravno da je cijena imitata bila neuspo-redivo niæa u odnosu na original, te jei kvaliteta bila upitna, πto je pakutjecalo i na toËnost mjerenja. Isti jeizlagaË veÊ bio prodao na sajmu100.000 primjeraka, ali je morao radisajamskog kodeksa trenutno vaguukloniti sa πtanda i obvezati se da jeneÊe viπe prodavati. Privremeno, jerse nakon dva mjeseca ista vaga poja-vila na træiπtu NjemaËke uz pomoÊdrugog uvoznika, pa nakon zabra-ne… uz pomoÊ treÊeg…Rido Busse pokuπao je naÊi naËina

da zaπtiti svoje pravo, ali je ostaorazoËaran. Zakonska regulativa, ali isudska praksa viπe su pogodovaleprijestupniku - imitatoru. Zato je on,nastojeÊi privuÊi paænju medija u ovajproblem, vrtnog patuljka pretvorio ucrnog patuljka sa zlatnim nosem, sim-bolizirajuÊi laæljivu pohlepu. Tako jeutemeljio nagradu PLAGIARIUS, te sekao prvi pobunio protiv kradljivacaideja i onih koji parazitiraju na radudrugih. Svake godine se u okviruAmbiente i akcije Plagiarius-Inovacija

Uz 26. travnja - Svjetski dan intelektualnog vlasniπtva

Borba protiv plagijata i imitata robnih znakova - æigovaPripremila: Dubravka GroπiÊ

Watch service (monitoring)i zaπto je vaæanPripremila: Diana PetriËeviÊ

svakoj drugoj dræavi pri dræavnoj in-stituciji dotiËne dræave zaduæenoj zatu vrstu djelatnosti i u skladu s posto-jeÊom pravnom legislativom. Takvimpostupkom - registracijom æiga - vla-snik stjeËe iskljuËivo pravo uporabeistog æiga za odreenu vrstu robe iliusluga u odreenoj dræavi, te imaosnovu i pravo traæiti zabranu i obu-stavu aktivnosti svakog treÊeg tko gauzenemirava u tim pravima ili veÊËini povredu njegovih prava na æig.Kako bi se u potpunosti ostvarivalaprava koje vlasnik æiga ima u odnosuna odreni æig, potrebno je pratitiproizvode i usluge konkurencije, na-roËito one nelojalne i nesavjesne -odnosno reagirati pravovremeno nabilo koji oblik asocijacije na vlastiti æigi ne dopustiti njegovo razvodnjavanjebilo u cjelini ili pojedinih elemenataæiga. Takoer, osim monitoringa træi-πta, za vlasnika æigova naroËito jevaæan i monitornig asocijativnih ilisliËnih prijava æigova drugih nositelja,jer se pravovremeno, pod odreenimpretpostavkama, moæe sprijeËiti nji-hova registracija, ali ovisno o primije-Êenim aktivnostima drugih i odree-nim tendencijama koje se u prijavamamogu primijetiti, moæe se izvrπiti pra-vovremeno pozicioniranje vlastitih æi-gova.

protiv imitacije dodjeljuje ova najne-poæeljnjija nagrada koju si proizvoaËbilo Ëega moæe zamisliti. Kaæu danagrada ima pozitivni utjecaj, jer kadakandidati saznaju da su predloæeni zanagrdu Plagiarius, odmah proizvod -imitat povlaËe s træiπta. A patuljak jeotiπao dalje: 1986. akcija Plagiariuspostala je samostalno druπtvo koje jesvojim aktivnostima uspjelo potaknu-ti izmjenu zakona u NjemaËkoj ukorist onih koji stvaraju i donoseinovacije.S obzirom na spomenuto pozitivno

djelovanje nagrade Plagiarius, moædabismo i mi mogli predloæiti nekoliko«kandidata« za nagradu…stoga kreni-mo s odabirom…

Nagrada ”Plagiarius”Zanimljivost

Crni patuljak s pozlaÊenim nosom- najnepoæeljnija nagrada

Na slikama: ovo je dio proizvodaiz raznih zemalja koji su plagijat

ili imitat Podravkine Vegete

5Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnikaPodravke, koja uz ostalo organizira i brojne humanitarne akcije, nanajbolji je naËin Ëestitala stradalnicima Vukovara, odnosno njihovomCaritasu.Podravkina udruga ovih je dana u Vukovar dostavila kamion hrane, a

voditelj vukovarakog Caritasa pater Ante PerkoviÊ poslao im je zahvalnicuu kojoj se zahvaljuje Podravkinoj Udruzi πto brine o potrebama ovogagrada i velikoduπnosti koju su i ovom prigodom pokazali.PomoÊ Podravkinih branitelja, po rijeËima patera PerkoviÊa, doπla je u

zadnji trenutak, jer je uoËi Uskrsa njihov Caritas ostao bez prehrambenihproizvoda, a skrbe za 643 obitelji!

UBIUDR Podravka

Kamion hrane zavukovarski Caritas

Prodaja u prodavaonici”Pantera”Odjel za standard radnika obavjeπta-

va radnike Podravke da mogu kupova-ti robu iz asortimana prodavaonice”Pantera” (majice, koπulje, djeËji kom-pleti, donje rublje, traper...), Florijanskitrg 10 u Koprivnici, na tri rate otplateuz 10 % popusta za radnike Podravke.Zainteresirani radnici za kupnjuproizvoda iz asortimana prodavaoniceza kupnju proizvoda moraju podiÊipotvrde u Sluæbi ustega.

Predstavnici Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog ratadjelatnika Podravke uoËi Uskrsa, u subotu 19. travnja, posjetili su OvËaru,najveÊu masovnu grobnicu u Europi. Tamo su u sklopu akcije “Da se nezaboravi” zajedno s Ëlanovima Udruge branitelja Domovinskog rata INA-Naftaplina iz Zagreba, te Koordinacije udruga proizaπlih iz Domovinskograta Vukovarsko - srijemske i OsjeËako - baranjske æupanije zapalili 200svijeÊa za 200 hrvatskih stradalnika iz vukovarske bolnice i muËkiubijenih.Molitvu za ubijene na OvËari za sve poginule, nestale i umrle hrvatske

branitelje predvodio je fra. Zlatko ©pehar, gvardijan vukovarskog franje-vaËkog samostana.

Na Podravkinim internet stranicamawww.podravka.com u Ëetvrtak 17. trav-nja uæivo se prenosio gastronomsko -edukativni program treÊe po reduPodravkine Internet kulinarske akade-mije koja se odvija u sklopu ElectroluxoveAkademije zdravog æivljenja.Tema ove akademije bila je pripre-

ma jela koja se mogu servirati nauskrπnjem blagdanskom stolu. Gostiakademije imali su prilike da uz isku-sno vodstvo i veliku pomoÊ Podrav-kina gastro-promotora Ivana CuriÊa ikolegica iz Kulinarskog centra Pod-ravke Karmele KarloviÊ i KatarinePentek nauËe pripremati nekolikojela prikladnih za uskrπnji ruËak.Uz dobro jelo i zabavu, gosti su

meusobno razmjenjivali vlastite re-cepte i kulinarske trikove. Od Po-dravkinih struËnjaka mogli su Ëutiponeπto o zdravoj prehrani, funkcio-nalnoj hrani i uskrπnjim obiËajima.»itav program koji se pretvorio u

200 svijeÊa zaærtve na OvËari

Branitelji pale 200 svijeÊa za ubijene na OvËari

Obavijesti

Poπtovani, Sedamdeset mi je godina i sinoÊ ste me podsjetili namoju mladost i moje nekadaπnje djelovanje, kada sam ponaredbi mjesnog odbora tadaπnje udruge æena obilazilamjesta i pomagala æenama u uËenju kuhanja.SinoÊ sam sa svojom obitelji bila zadivljena napretkomPodravke i prijenosom za mene sasvim novog medijakao πto je Internet. Moja ga kÊer koristi u radu u banci,a unucima je to veselje, kao i nekad nama neki drugividovi zabave.Mi smo nekada jela spremali Ëesto sa zaprπkom, a ondasu prodorom medija stalno dolazile neka nova saznanjao kuhanju i zdravijem ili boljem naËinu prehrane.To prepuπtam sada vama. Vidjela sam vas; mlade ste,lijepe i pametne. Tako se to nekada Ëinilo i nama. Ali sveima svoj jako kratki vijek trajanja.Zahvaljujem i æelim vam sretan Uskrs!

Arnolda Beara s mnogim unucima i svojom djecom

RezimirajuÊi desetljeÊe istraæivanja, AmeriËka dermatoloπka aka-demija podsjeÊa ljude na opasnosti od umjetnog sunËanja u zatvo-renom prostoru:• Komercijalno crnjenje uz pomoÊ umjetnih izvora sunËevog

svjetla (kvarcanje) moæe poveÊati rizik raka koæe, posebno ako seta oprema upotrebljava nakon πto se osoba izlagala prirodnomsunËanju.• Nekoliko studija ukazuje na vezu izmeu izlaganja ultraviolet-

nim zrakama iz umjetnih izvora (lampe za sunËanje) i najsmrtono-snijeg oblika koænog raka (malignog melanoma).• Jedna opseæna kontrola prostorija gdje se pruæaju usluge

umjetnog sunËanja u Sjevernoj Carolini - za koje kontrolori smatrajuda su tipiËne za takvu vrst usluga i u drugim dijelovima Amerike -otkrila je nemarno pridræavanje propisa sigurnosti za one koji traæetakve usluge.Dermatolozi posebno brinu zbog procjene te ”industrije crnjenja”

da oko dva milijuna ljudi dnevno, zimi i u proljeÊe, dolazi u takvesalone na umjetno sunËanje i πto su mnogi od njih svjetloputi isvjetlokosi i zbog toga uglavnom ne mogu dovoljno pocrniti, nakonËega rezultiraju opasne opekotine.

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Crniti u zatvorenomprostoru?Nemojte to Ëiniti!

Podravkina Internet kulinarska akademija

Kulinarski show priprema jela za uskrπnjiblagdanski stol - pratilo oko 45.000 ljudi

Ekipa koja je pripremila uspjeπni gastronomsko-edukativni program na Podravkinim internet stranicama

Reakcije gledatelja:

VeÊ dvije godine iz Austrije pratim vaπe sazrijevanjeInternet πkole i ekipe koja se okuplja uz vas... odstidljivog poËetka do jednog spektakla kakav je biosinoÊ. Vidim da se sad veÊ stvorila jedna zanimljivajezgra, koja je svoju pozitivnu energiju proπirila i nanovine, nove goste, kulinarske struËnjake. Svima vamakoji ste od pionira stasali u jednu zrelu i jedinstvenucjelinu moje Ëestitke. Podsjetili ste me i na moj razvojniput. Zbog srca kojeg ste unijeli u ovaj projekt - Ëistapetica.Bravo svima koji su krenuli u ovako neπto. Kulinarska

akademija je uspjeh!Pozdrav i Ëestitke.

Diana Manze,kustosica muzeja

Austrija

pravi show vodila je Sonja ©aruniÊ,iskusna radijska voditeljica, a direk-tan prijenos putem Interneta pratilo je

oko 45.000 ljudi iz Ëitavog svijeta.Tanja GligoroviÊ

Internet/intranet komunikacije

Prodaja vrtnih garnitura

Odjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organiziraprodaju vrtnih garnitura od pletene πibe proizvoaËa Vitrex iz Virovitice, uzmoguÊnost plaÊanja na Ëetiri rate putem ustega na plaÊi. Na ponudi suslijedeÊe vrste vrtnih garnitura:

Garnitura Marina (4 stolice i stol po izboru - u prirodnoj boji) - 1.225,00 knGarnitura Varπava (4 stolice i stol po izboru - u prirodnoj boji) -

1.025,00 kn

Garniture se mogu naruËiti i u bojama po izboru, te stolice ili stolovikomadno. Navedene garniture zainteresirani radnici mogu pogledati, teistodobno naruËiti u skladiπtu Odjela za standard, dvoriπte Galantpleta, od28. do 30. 4. od 14 do 15 sati.

Podravkinu internet kulinarsku akademiju realizirali su pravi struËnjaci

6 Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKATisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Druπtvena prehrana

Jelovnik

29. 4. utorak: - Junetina u saftu, rizi-bizi, salata

30. 4. srijeda: - Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata

28. 4. ponedjeljak - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata

“Magic act show” - predstava Ëija je praizvedba 26. sijeËnja ove godine umatiËnom kazaliπtu doæivjela nezapamÊen uspjeh, gostovat Êe 2. svibnja 2003.godine u Koprivnici. Predstavu su idejno osmislili i izvode je popularni glumcihrvatskog glumiπta: Tarik FilipoviÊi i Rene Bitorajac, te Luka VidoviÊ-Illuman.Predstava je u Zagrebu rasprodana nekoliko mjeseci unaprijed, unatoË tome

πto je Ëesto na repertoaru, a ponekad se izvode i dvije predstave u danu.Predstava nudi 90 minuta opuπtanja, zabave i smijeha, a to publika traæi!U predstavi je sve razraeno i uvjeæbano do glumaËke perfekcije dinamikom

koja gledatelju ne ostavlja ni sekundu ”praznog hoda”. Nadamo se da Êe ikoprivniËka publika prepoznati vrhunski humor za koji se svugdje traæi kartaviπe.Ovaj put mjesto odigravanja bit Êe Sportska dvorana u Koprivnici s poËetkom

u 21 sat. Dvije su cijene ulaznica: sjedeÊa mjesta - parket 50 kuna, tribine 40kuna. Ulaznice se mogu nabaviti u “©arenom duÊanu”, duÊanu “Honky Tonkystore”, CD shopu, te u beletristiËkoj knjiænici Podravke. D. N. A

Predstava SatiriËkog kazaliπta “Kerempuh” iz Zagreba ukoprivniËkoj Sporskoj dvorani

“Magic act show” TarikaFilipoviÊa i Renea Bitorajca

U petak 25. travnja ove godine s poËetkom u 19 sati u velikoj dvoraniPodravke odræat Êe se promocija knjige ”Boje svemira”, autora Ive KovaËaKaja. Ivo KovaË Kaj umirovljenik je Podravke, dugogodiπnji Ëlan PodravkineLikovne i Literarne sekcije, umjetnik koji se bavi kiparstvom, slikarstvom,glazbom i poezijom, Ëovjek uz kojega se veæu godine rada u Podravki ikulturne djelatnosti.Gosti promocije su Stjepan BiÊan i Ëlanovi Podravkine Literarne sekcije.

A. V.

ObiljeæavajuÊi Dan hrvatske knjige (22. travnja) i Svjetski dana knjige iautorskih prava (23. travnja) Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ” πirom otvaravrata za sve graane Koprivnice.U subotu 26. travnja od 8 do 13 sati poklanjamo jednogodiπnju besplatnu

Ëlanarinu onima koji joπ nisu naπi Ëlanovi. (Ponesite identifikacijsku ispravu- osobnu iskaznicu za odrasle, a zdravstvenu iskaznicu za djecu.) Svaki sat od9 do 12 sati vodimo vas u razgledavanje naπih prostora.I dalje prikupljamo novËane priloge za nabavu novog bibliobusa. Zauzvrat

nudimo knjige i knjiæniËne suvenire.Svakako nas posjetite u subotu 26. travnja od 8 do 13 sati na Danu otvorenih

vrata Knjiænice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ” Koprivnica!

Tradicionalan spomen-koncert na Zrinsko-Frankopanski dan, koji GradKoprivnica i PuËko otvoreno uËiliπte organiziraju veÊ trinaestu godinu zaredom, odræat Êe se ove godine u utorak 29. travnja s poËetkom u 19 sati.O znaËenju i ulozi Zrinskih i Frankopana govorit Êe koprivniËki povjesniËar,

profesor Hrvoje PetriÊ, a glazbeni program izvodit Êe Hrvatski Brass kvintetiz Zagreba, te Danijela PintariÊ, sopran i Mario »opor, klavir, takoer izZagreba. Voditelj programa je Kreπimir Blaæek.Koncert Êe se odræati u dvorani Domoljuba, a ulaz je slobodan.

Zvonko SigetiÊ izlaæe u KninuU Galeriji muzeja u Kninu otvorena je samostalna izloæba slika Zvonka SigetiÊa. Ovaj poznati koprivniËki slikar

predstavlja se s 45 radova, preteæno ulja na staklu i grafika.- Iznimno nam je drago πto moæemo ugostiti jednog tako cijenjenog autora naivne umjetnosti - kazao je Draæenko

SamardæiÊ, ravnatelj Kninskog muzeja. Ovo je veÊ drugi put πto u relativno kratkom vremenu samostalno izlaæe unaπem gradu. SigetiÊ se slikarstvom bavi dugi niz godina, a dosad je sudjelovao na brojnim skupnim i samostalnimizloæbama, te humanitarnim akcijama.Izloæbu su zajedniËki organizirali Kninski muzej, Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke

i Udruga branitelja Domovinskog rata Ina-Naftaplin iz Zagreba. Ml. P.

Izloæba LackoviÊa i PavkoviÊa u VrbovcuU prostorijama Likovne galerije u Vrbovcu proπlog je tjedna æupan ZagrebaËke æupanije mr. Stjepan KoæiÊ otvorio

zajedniËku izloæbu ratnih slika Ivana LackoviÊa-Croate i fotografija u boji “Sveto ime Vukovar” Mladena PavkoviÊa.U prigodnom programu joπ su sudjelovali gradonaËelnik Vrbovca Zlatko HerËek, Mjeπoviti pjevaËki zbor i

Tamburaπki sastav HKUD “Petar Zrinski” iz Vrbovca te predstavnici Literarne sekcije KUD-a Podravka.LackoviÊ se predstavio s dvadesetak crteæa na temu Domovinskog rata, dok je PavkoviÊ izloæio tridesetak fotografija

razruπenog Vukovara. To je veÊ dvadeseta zajedniËka izloæba ovih autora, a organizirali su je Klub veteranaDomovinskog rata Ina-Naftaplin iz Zagreba, Likovna udruga Vrbovec i UHDDR Vrbovec.

Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ” Koprivnica u subotu 26. travnja

Dan otvorenih vrata

U utorak u Domoljubu

Koncert u spomen naZrinske i Frankopane

Promocija knjige u Podravki

”Boje svemira” Ive KovaËa Kaja

Proπle je srijede u Izloæbenom salonuPodravke otvorena izloæba slika VlatkeKordine, Ëlanice Podravkine Likovnesekcije, dugogodiπnje radnice Podravke,osobe koja ove godine slavi i obiljeæa-va 30 godina amaterskog bavljenja sli-karstvom. Izloæbeni salon Podravkebio je ispunjen posjetiteljima izloæbekoji prate Vlatkino dugogodiπnje sli-karstvo, koji svih tih godina podræavajunjen umjetniËki rad, njenu ljubav pre-ma crtanju, ljubav prema Podravini,cvijeÊu, prirodi koja dolazi do punogizraæaja u svim njenim slikama.Sama autorica, zadovoljna samostal-

nom izloæbom u Podravki, sretna πto jedio Podravke, πto je svih ovih godinaPodravka na neki naËin pratila njenoslikarstvo, zahvalila se i Podravki i orga-nizatorima izloæbe, OpÊim poslovima.Samo otvorenje izloæbe uljepπale su

pjesnikinje Elza Herceg, Boæica Ga-πpariÊ i Marija HegeduπiÊ, a prigodnerijeËi o slikariËinoj ljubavi prema crta-nju, prema svemu πto je okruæuje i toprenosi na ulja, platna, izgovorio je

prof. Nikπa MiloπeviÊ, ujedno i autorpredgovora u katalogu za izloæbu.Izloæbu je otvorila Jadranka Ivanko-viÊ, izvrπna direktorica SPJ Lino, Dol-cela i Kviki, istaknuvπi kako Podravkasvih ovih godina ima razumijevanja,

ide u korak s kulturom, prati je isponzorira, jer sve to spada u imidæjedne velike korporacije kao πto jePodravka.Izloæba se moæe razgledati do 15.

svibnja ove godine. A. V.

Izloæba u Podravki

Izloæba slika Vlatke Kordine u jubilarnojgodini

Vlatka Kordina i prof. Nikπa MiloπeviÊ na izloæbi

U koprivniËkoj dvorani «Domoljubflu utorak i srijedu na II. smotri doku-mentarnih filmova iz Domovinskograta, koju je organizirala Udruga bra-nitelja, invalida i udovica Domovin-skog rata djelatnika Podravke usuradnji s Dokumentarno - povije-snim programom Hrvatske televizije,prikazano je 25 filmova.Smotra je zapoËela jednim od naj-

boljih filmova na temu Domovinskograta: «Svi srpski zloËincifl poznatogautora Vladimira Tadeja, koji je i samuz joπ petoricu kolega bio nazoËanovoj manifestaciji. Zatim su prikazanifilmovi «PriËa o zlatnom lanËiÊufl Mi-roslava Mikuljana, «Æupnik bez vjer-nikafl Ante MariÊa, dok su osobitupozornost privukli filmovi vezani uzgrad heroja Vukovar. Tako se meuostalim Vladimir Fulgosi predstaviofilmom «Dr. Njavro u Vukovarufl, kojijoπ nije prikazan na Hrvatskoj televi-ziji, dok smo imali prilike ponovnopogledati Mikuljanov film «Dr. VesnaBosanacfl, snimljen prije desetak go-dina te film Darka DovraniÊa «Pukov-nik Ivan GruiÊfl.- Od poËetka Domovinskog rata tek

je proπlo 12 godina, a mnogi sunaprosto «zaboravilifl na koji se naËinstvarala hrvatska dræava. Naime, inte-res za ovakve filmove na æalost sve jemanji, a marginaliziraju se ljudinajzasluæniji za stvaranje slobodne isamostalne Hrvatske. Ovi filmovi joπ

su jednom pokazali kako smo imali ikako imamo istinske heroje, ali i tokako ne znamo cijeniti njihov dopri-nos. ZahvaljujuÊi Dokumentarno -povijesnom programu Hrvatske tele-vizije naπa povijest ostala je saËuvanana tv i filmskim vrpcama. Zbog cjelo-kupne situacije u druπtvu mene i neËudi πto je interes posjetitelja za ovusmotru slabiji nego za onu prethod-nu. No, Ëestitao bih organizatoru,Udruzi branitelja Podravke, na ustraj-nosti i izvrsnoj organizaciji, sa æeljomda ne odustanu od ove manifestacije,

veÊ da naredne godine ona preraste u- festival - kazao je Miroslav Mikuljan,takoer jedan od zapaæenih autora.Drugog dana osobito su bili zani-

mljivi filmovi «Prvi hrvatski redarstve-nikfl Ede Mudronje, «Markov trg 2AflDomagoja MargetiÊa, «Tunelfl MarineTetariÊ-Prusec, «Korak u nebofl RudijaZangla , «Usprkos svemu - nadafl Ljilja-ne Bunjevac i drugi.Pokrovitelj smotre bila je Koprivni-

Ëko - kriæevaËka æupanija, a pripomo-gli su Grad Koprivnica i PuËko otvo-reno uËiliπte. Ml. P.

Druga smotra dokumentarnih filmova iz Domovinskog rata

SaËuvana povijest na filmovima

Autori dokumentarnih filmova stiæu na smotru u ”Domoljub”

7Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

NeoptereÊeni prvoligaπkim statu-som, nogometaπi Slaven Belupaotputovali su na uvijek neugodnogostovanje u Zadar. DomaÊinima,pak, pobjeda je bila vrlo vaænakako bi saËuvali prvoligaπki status.VeÊ na poËetku utakmice Kopri-

vniËanci opasno prijete domaÊemvrataru ©arliji i u 7. minuti Posa-vec se sjurio u kazneni prostorZadrana te domaÊem vrataru nijeniπta drugo preostalo veÊ da ruπiSlavenovog napadaËa. Sudac ©u-praha opravdano pokazuje na bi-jelu toËku. IzvoaË jedanaestercabio je sruπeni Posavec koji poga-a lijevu stativu, lopta se odbija udesnu te pravo u ruke ©arlije.Nakon toga, igra se odvija uglav-nom na sredini terena, a obje

momËadi imale su tek po nekolikopoluprigoda.I u nastavku obostrano priliËno ne-

zanimljiva igra koju karakterizira pu-no prekrπaja i æutih kartona. I kada seveÊ pomislilo kako Êe Slaven Belupoi Zadar podijeliti bodove, u 84. minutigrubu pogreπku Ëini sudac ©upraha.Naime, Mario KovaËeviÊ radi prekrπajna sredini terena, sudac ©upraha mudodjeljuje drugi æuti karton, ali zabo-ravlja na tu Ëinjenicu te mu ne dodje-ljuje crveni. Zadrani brzo izvode slo-bodni udarac, dobar ubaËaj u kazneniprostor Slaven Belupa, na mjestu jeIvan JerkoviÊ koji pogaa mreæu Lisja-ka. 1:0 za Zadar i veliko slavlje doma-Êina. Istovremeno, na upozorenje Ëe-tvrtog suca i domaÊih nogometaπasudac ©upraha iskljuËuje KovaËeviÊa.

Mora se priznati, malo prekasno, a ipogodak je priznat. OËito se u Zadrudogodila povreda materijalnih pravilanogometne igre, ali Slavenaπi vjeroja-tno neÊe niπta postiÊi niti ako se æale.U naπem nogometu je na æalost tako.No, bez obzira na regularan ili neregu-laran pogodak Zadrana, KoprivniËan-ci su imali svoje prigode, ali veÊkroniËna neefikasnost, posebice nagostovanjima, i u zadarskom sluËajuse potvrdila. Slaven Belupo kao danema nogometaπa koji moæe postiÊipogodak.Protiv Zadra za Slaven Belupo igrali

su: Lisjak, Meimorec, S. Boπnjak,Gal, M. JuriÊ (od 72. Dodik), FerenËi-na, Reginaldo (od 70. KosiÊ), AmiæiÊ,KovaËeviÊ, Posavec, FilipoviÊ (od 46.©imek). B. F.

Prva hrvatska nogometna liga - 25. kolo

Nes(p)retno izgubljeni bodovi u ZadruZADAR - SLAVEN BELUPO 1:0 (0:0)

Protekle subote je u Koprivnici odi-gran zavrπni turnir pojedinaËnog pr-venstva dræave za kuglaËice u novojkuglaËkoj disciplini “sprint”. Prva pr-vakinja Hrvatske u “sprintu” postala jenajbolja kuglaËica Podravke MarijaZver, koja je u uzbudljivom finalu zajedan Ëunj bila uspjeπnija od LjiljanePicer. Iste protivnice naπle su se ne-davno i u finalu regije sjever, gdje jepobjednica bila Ljiljana Picer. U zavrπ-nom finalnom turniru umjesto 16 su-djelovalo je samo osam kuglaËica, petiz Podravke i tri iz zagrebaËkog Kraπa.Nije bilo kuglaËica Rijeke, Zagreba,Osijeka... Ovako slab odaziv za novudisciplinu vjerojatno je posljedica ne-sretno izabranog termina, u vrijemeuskrsnih blagdana.Ædrijeb, kojim su, kao u tenisu, odre-

ene protivnice, bio je neumoljiv, jersu se meusobno morale “potuÊi”

Prijem za kuglaËice Podravkekod gradonaËelnikaU povodu osvajanja nove titule prvakinja dræave koprivniËki gradonaËelnik

Zvonimir MrπiÊ upriliËio je prijem za kuglaËice Podravke i njihovo vodstvo.Tom prigodom prvi Ëovjek grada nije krio zadovoljstvo joπ jednim velikimuspjehom koprivniËkog sporta. - Zadovoljstvo mi je da mogu pozdraviti joπ jedne prvakinje dræave, πto samo

dokazuje da u ovako maloj sredini imamo vrhunske sportaπe. Svi ovi uspjesiu sportu takoer pokazuju snagu naπeg grada, koji financijski pomaæe svesportove i tako pridonosi promidæbi Koprivnice. Vaπi veliki uspjesi, treÊa titulaprvakinja dræave u zadnjih πest godina, iskaz su kontinuiranog rada, velikevolje i uloæenog truda. »estitam vam u ime grada, a vaπ primjer neka posluæikao primjer i poticaj mladoj generaciji kako se samo radom i znojem postiæuvrhunski rezultati - rekao je Zvonimir MrπiÊ.- Razveselili ste nas pozivom i Ëestitkama za postignute velike uspjehe naπeg

kuglanja, koji je naπ nastariji sport. I mi u klubu ponosni smo na osvojenu veÊtreÊu titulu dræavnih prvakinja u zadnjih πest godina. I naπi kuglaËi, koji susjajno igrali u Drugoj ligi, kao i mlade kuglaËice Belme, zasluæuju sve Ëestitkeza svoje rezultate. Zahvaljujemo Podravki i gradu na financijskoj pomoÊi, kojunam pruæaju, jer bez te potpore ne bi bilo ni ovih sjajnih rezultata. Mi Êemose i nadalje truditi da postiæemo dobre rezultate, kako u domaÊem prvenstvutako i na europskim stazama, gdje æelimo titulu svjetskih klupskih prvakinja- rekao je dr. Draæen SaËer, predsjednik ©KK Podravka.

Kuglanje - pojedinaËno prvenstvo Hrvatske u “sprintu”

Marija Zver prvakinjaHrvatske

TreÊi krug u KoprivniciOve subote Koprivnica Êe biti domaÊin treÊeg kruga prvoligaπkih kvalifi-

kacija, gdje Êe na kraju dva prvoplasirana kluba postati Ëlanovi Prve lige. Prvadva nastupa u Zagrebu i Rijeci nisu bila uspjeπna za kuglaËe Podravke, kojisu bili veliki optimisti, posebno na kuglani GrmoπËice. Uvjerljivo je poveozagrebaËki Oglasnik, a Podravkaπi su nakon dva nastupa ostali na zaËelju sasamo tri boda. Ove subote pruæa im se lijepa prigoda da na svojim stazamapoprave dojam i bodovni saldo. Pred njima je imperativ da na svojim stazamabudu najbolji i tako poprave svoje izglede u posljednja dva nastupa uSlavonskom Brodu i Trilju. Kvalifikacije u Koprivnici poËinju ove subote u 10,30, a nakon pravog

maratona pet momËadi zavrπavaju oko 18,30. “Karavana” se odmah seli uSlavonski Brod, gdje Êe se u nedjelju nastaviti Ëetvrti krug kvalifikacija.

najbolje kuglaËi-ce Podravke,Zver - LukaË i Pi-cer - ValentiÊ.GledajuÊi sjajnerezultate koje supostigle naπe ku-glaËice, sigurnobi se sve Ëetirinaπle u polufina-lu. U oba susretarezultat je bio 1:1,pa je u “pripeta-

Kvalifikacije za Prvu ligu kuglaËa

vanju” dodatni hitac odluËio tko Êe upolufinale. Rezultati: TomljanoviÊ -PerkoviÊ 1:1 (70:82, 85:81 - 8:5), Zver- LukaË 1:1 (100:99, 113:113 - 9:9, 9:6),ValentiÊ - Picer 1:1 (105:102, 107:113- 7:8), Senta - Belec 2:0.Polufinale: TomljanoviÊ - Zver 0:2,

Picer - Senta 2:0. Za treÊe mjesto:TomljanoviÊ - Senta 1:1 (83:106,101:101 - 8:5). Za prvo mjesto: Zver -Picer 1:1 (107:101, 103:128 - 6:5).

Marija Zver

FraniÊ i Tarlena pripremamau SplituProπloga tjedna mlae rukometne

juniorke reprezentacije Hrvatske oku-pile su se u Splitu na pripremama.Izbornik reprezentacije Goran Mren,trener Branko ©ebek i trenerica vra-tarki Ljiljana Borozan na pripreme supozvali 22 igraËice, meu kojima subile talentirane igraËice Podravke Kri-stina FraniÊ i Marijana Tarle. PozivPodravkinim igraËicama joπ je jedandokaz dobre πkole rukometa koja senjeguje u Koprivnici. B. F.

Iz ©ahovskog kluba Podravka

Zavrπeno je natjecanje ©©K Podravka u drugoj Hrvatskoj ligi. Neiskusnaekipa Podravke nije uspjela saËuvati drugoligaπki status. U zadnjih pet kolanajprije su u Sisku te u Zagrebu sa ©K Zanatlijski odigrali 3:3, zatim su ukoprivniËkom derbiju poraæeni od ekipe Bilokalnika, za koju igraju mnogipoznati zagrebaËki πahisti, da bi u dva preostala kola nesretno izgubili odekipa Ericksson i ©trigove. Ostanak u 2. ligi bio je jako blizu, ali nedostajaloje iskustva igranja u jakoj ligi.

Prvak kluba Æeljko StubiËarU organizaciji ©©K Podravka odigrano je prvenstvo kluba na kojemu su

nastupila desetorica igraËa. Igrao se tzv. πvicarac s tempom 2 sata po igraËuza zavrπetak partije. Na kraju su najviπe uspjeha imali Æeljko StubiËar, VedranBaËi i Pavao KegleviÊ sa 7 osvojenih bodova. Prvaka kluba su odluËili dodatnikriteriji pa je tako prvak kluba postao Æeljko StubiËar, koji je tu laskavu tituluostvario i 1998. godine pa je tako postao jedini Podravkin πahist sa dvije tituleprvaka kluba u svojoj bogatoj πahovskoj karijeri. D. ©krobot

Ispali iz 2. lige

Pripreme mlaihrukometaπica Hrvatske

ToËno 20 momËadi krenut Êe unatjecanje u okviru Sporstkih susretaradnika Podravke 2003. u malom no-gometu. Natjecateljska komisija izvla-Ëenjem sudionika odredila je Ëetirigrupe po pet momËadi.Tako Êe A grupu saËinjavati Vegeta

I, Mlin II, Poni trgovina, Munjospremi Srediπnja Hrvatska Zagreb. U grupiB nadmetat Êe se Danica mesni proi-zvodi, Okruglice United, Podravskaklet, Vegeta II i Zaπtitari. U grupi C suBelupo, Mlin I, Radiona Vegeta, TVElite i Prodaja, dok su u D grupiLogistika, Juhe, Juhe pogon, Vanjskitransport i Zmusanci TV VoÊe. Nakonsvih odigranih susreta, a bit Êe ih oko

60, po dvije najbolje plasirane mom-Ëadi iz grupa Êe u doigravanje zaprvaka po kup principu. Sve utakmi-ce igrat Êe se na Gradskom stadionu,a prvi susreti bit Êe odræani u utorak29. travnja i srijedu 30. travnja, dok Êese prvenstvo nastaviti narednog tjed-na.U utorak 29. travnja igrat Êe:17 sati: Vegeta I - Mlin II, 17,40 sati:

Poni trgovina - Munjosprem, 18,20sati: Danica mesni proizvodi - Okru-glice United, 19,00 sati: Podravskaklet - Vegeta II.U srijedu 30. travnja na rasporedu

su slijedeÊe utakmice:17 sati: Belupo - Mlin I, 17,40 sati:

Radiona Vegeta - TV Elite, 18,20 sati:Logistika - Juhe, 19,00 sati: Juhe po-gon - Vanjski transport.Natjecateljska komisija utvrdila je i

osnovna pravila po kojima Êe se odvi-jati natjecanja u malom nogometu.Igru Êe poËeti pet igraËa u polju, a brojprijavljenih za nastup je do 12 nogo-metaπa. Susret Êe trajati dva puta popetnaest minuta s poluvremenskimodmorom od pet minuta. Pobjeda Êebiti biljeæena sa tri boda, a nerijeπeniishod svakome Êe donijeti bod. Neo-dazivanje na utakmicu (tolerirat Êe sesamo deset minuta zakaπnjenja) bit Êeregistrirano s 3:0 bez igre. InaËe, svesusrete voditi Êe ispitani nogometnisuci. Organizator ovih susreta je Udru-ga branitelja, invalida i udovica Do-movinskog rata Podravke. S. PetriÊ

Sportski susreti radnika Podravke - mali nogomet

Ideja Udruge branitelja, invalida iudovica Domovinskog rata Podravkeda ponovno pokrenu sportska igreradnika Podravke pokazala se veÊ upoËetku potpuno opravdanom. Os-novno Ëime su se u udruzi rukovodilibilo je da se radnicima PodravkeomoguÊi sportsko, a kroz natjecanja imeusobno druæenje.InaËe, organiziranih sportskih na-

tjecanja radnika Podravke nije bilo od

Susreti poËinju 29. travnja

1995. godine. Najviπe zbog ratnograzdoblja, a i nezainteresiranosti bilokojeg segmenta u Podravki da seprihvati takvog posla. A u ”zlatnodoba” RSI Podravke u natjecanjima je,tijekom godine, znalo sudjelovati i do2000 radnika. Osim ”domaÊih” nanatjecanja u Koprivnicu dolazili su iradnici iz Siska, Varaædina, Lipika,Ludbrega, Daruvara, Umaga, HoËa, aznali su ponekad doÊi i iz Podravkinihpredstavniπtava iz Zagreba, Osijeka iSplita. Valja istaÊi zanimljiv podatak

da u svih tih godina odræavanja rad-niËkih sportskih igara Podravke nijebilo niti jednog incidenta. OËito je dasport oplemenjuje i zbliæava ljude.VeÊ prva ovogodiπnja natjecanja u

kuglanju i stolnom tenisu pokazala suda radnici Podravke æele takvu vrstudruæenja. Na kuglanju je bilo 14, a nastolnom tenisu 10 ekipa, πto je ohra-brujuÊe za organizatora koji planiranatjecanja u joπ nekoliko sportskihdisciplina i time radnicima pruæiti mo-guÊnost rekreiranja i zbliæavanja pu-tem sporta. Trenutno je aktualan malinogomet, a slijede rukomet, odbojka(i na pijesku!), streljaπtvo, ribolov,tenis, atletika...

Osvrt

Sport zbliæava ljudePiπe: Slavko PetriÊ

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1654 Petak 25. travnja 2003.

Recept tjedna:

Na Dan planeta Zemlja - 22. travnja koprivniËki gradonaËelnikZvonimir MrπiÊ i predstavnik Podravke Saπa BlaæekoviÊ zajedniË-kom sadnjom ukrasnih stabala oznaËili su dovrπetak akcije ozele-njavanja Ulice Mihovila Pavleka Miπkine (na slici). Tom akcijom ovanovoureena koprivniËka ulica bogatija je za 2000 grmova i 80stablaπica posaenih u duæini od 1500 metara. Grad je u ovaj projektuloæio 120.000 kuna, a Podravka je za nabavu sadnica osigurala75.000 kuna.Jedno stablo posaeno je i ispred kuÊe obitelji NakiÊ, a gospoa

Nada, koja je godinama radila u Podravki, prokomentirala je to ovimrijeËima: - Puno mi znaËi πto se drvo koje je poklonila Podravka, aposadil gradonaËelnik nalazi pred mojom kuÊom. Zalijevat Êu ga ipaziti i do smrti Êe me podsjeÊati na Podravku, Ëiji sam radnik bilado 1985. godine i na sve ono lijepo πto sam, unatoË tome πto samradila teπke poslove, uglavnom na juhama, proæivjela.Ovom donacijom Podravka je joπ jednom iskazala brigu za lokalnu

zajednicu u kojoj djeluje. J. L.

”Zelena” donacija kompanije sa srcem

Podravka za ljepπigrad

Hotel Turist Varaædin

Dobro jutrouz PodravkaËaj

Odnedavno u varaædinskom hoteluTurist na vrlo orginalan naËin nudi segostima na jutarnjem ”πvedskom” sto-lu kompletna paleta Podravkinih Ëa-jeva. U promotivnoj kutiji gosti mogubirati izmeu 14 vrsti Ëajeva. PremarijeËima πefa kuhinje hotela TuristDamira Crlenija, takav naËin ponudeËajeva pobudio je veliko zanimanjegostiju, a i potroπnja Ëajeva se poveÊa-la. Osim kvalitetnijeg percipiranjaproizvoda, potroπaËi imaju prilike upo-znati se s kompletnom paletom Po-dravkinih Ëajeva, a Damir Crleni istiËeda se i dalje tradicionalno najviπe troπeËajevi od kamilice, πipka, zeleni i voÊ-ni. Naravno, uz Ëajeve na jutarnjem”πvedskom” stolu nude se i ostali Po-dravkini proizvodi za doruËak poputmarmelada, paπteta i Dolcela slastica.

©ef kuhinje varaædinskog hotelaTurist predstavlja paletu

Podravkinih Ëajeva

Autori dokumentarnih filmova Vladimir Tadej, Miroslav Mikuljan, Vladimir Fulgosi, Kruno TomaπeviÊ, DarkoDovraniÊ i Ante MariÊ, koji su sudjelovali na Drugoj smotri dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu, posjetili su23. travnja Podravku. Sa zanimanjem su se upoznali s podacima o Podravkinim ulaganjima u kulturu i nastojanjimakompanije da godinama podupire kulturno stvaralaπtvo svojih zaposlenika, o Ëemu im je govorila Jadranka Lakuπ,direktorica Sluæbe za interno komuniciranje (na slici). Posebice su se interesirali za Podravkin veliki doprinosDomovinskom ratu o Ëemu je dio njih veÊ i progovorio u svojim filmovima, te za moguÊnost potpore koprivniËkekompanije snimanju igranog filma na temu herojske borbe za Vukovar. Autori filmova razgledali su i izloæbu slikaVlatke Kordina.Ugledne goste u pratnji Mladena PavkoviÊa, predsjednika UBIUDR-a Podravka, koja organizira smotru dokumen-

tarnih filmova o Domovinskom ratu, primio je i koprivniËko - kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ, istakavπi tom prilikomveliko znaËenje koje Podravka ima u æupaniji ne samo na gospodarskom, nego i na kulturnom, sportskom ihumanitarnom planu.

Sastojci:1,3 kg svinjskog buta500 g luka3 Ëeπnja Ëeπnjakapola vezice perπinapola vezice maæuranapola litre pivalovorov list2 ælice GussnelaVegeta Twist za svinjetinupapar

Priprema:Luk nareæite, Ëeπnjak isjeckajte per-

πin i maæuran operite i odvojite odstabljika. Meso stavite u posudu zapeËenje, natrljajte Vegeta Twistom tedodajte nasjeckane dodatke i list lo-vora, prelijte pivom. Ostavite desetaksati da stoji te u meuvremenunekoliko puta meso preokrenite. Sta-vite meso da se peËe na 225° C 30 min,zatim na 200° C oko sat vremena.

Povremeno peËenje podlijevajte uma-kom i dodacima u kojem ste marinira-li meso. Umak od peËenja pomijeπajtegussnelom koji ste prethodno otopiliu 3 ælice vode. Nakratko zakuhajte izaËinite. Meso nareæite i posluæite.

Draæen –uriπeviÊ

PeËenje u pivskom umaku

Autori dokumentarnih filmova posjetili Podravku

Ovakvo originalno prezentiranje i kon-zumiranje Podravkinih Ëajeva rezultat jedobre poslovne suradnje varaædinskoghotela Turist i Gastro-prodaje Podravke,a kao πto istiËe koordinator Gastro-prodaje u sjeverozapadnoj HrvatskojIgor ManjiÊ, uskoro Êe se u tom hotelu,koji je vrlo vaæan poslovni partner naπetvrtke, organizirati joπ neka iznenaenjaza goste hotela. B. F.