8
P P o o d d r r { { k k a a b b a a n n a a k k a a p p o o q q o o p p r r i i v v r r e e d d i i F inansirawe ve}ine poqoprivrednih ga- zdinstava u Srbiji, u uslo- vima ekonomske krize i restriktivnog buxeta, predstavqa veliku nepo- znanicu za najve}i broj pa- ora. To je posebno izra`e- no uo~i zasnivawa proiz- vodwe, odnosno prole}- nih radova u poqima. Hro- ni~an nedostatak obrtnih sredstava, usled vi{ego- di{wih niskih cena ra- tarskih proizvoda, velika je muka ne samo za indivi- dualne poqoprivrednike ve} i zemqoradni~ke za- druge, kao i organizatore proizvodwe. Da bi do{li do potrebnog novca za ku- povinu neophodnog repro- materijala za setvu, poqo- privrednici se dovijaju na raznorazne na~ine, a me|u onima kojima se naj- ~e{}e obra}aju za pomo} svakako su banke. Kratkoro~ni ili dugo- ro~ni krediti mnogim ga- zdinstvima prakti~no predstavqaju jedini na~in da zasnuju biqnu proiz- vodwu, do|u do osnovnog stada, kupe novi traktor ili neku od prikqu~nih ma{ina... Upravo iz tih razloga, s ciqem da ohra- bre i usmere poqopri- vrednike, banke su ovih dana iza{le sa svojim fi- nansijskim agropaketima, kao i svim drugim usluga- ma koje pru`aju. U zavisno- sti od banke, poqopri- vrednim gazdinstvima se omogu}ava da po povoqnim uslovima i na odlo`eno pla}awe pribave neophod- na sredstva za proizvod- wu i investicije. S razvojem informacio- nih tehnologija banke su posledwih godina znatno osavremenile svoje poslo- vawe i pristup svojim klijentima. Uz dinarske i devizne teku}e ra~une, platne i master kartice, poqoprivrednim gazdin- stvima se nude i raznora- zni namenski kratkoro~ni i dugoro~ni krediti, kao i elektronske bankarske usluge bez provizije. Po- qoprivrednicima, pogo- tovo mla|ima koji su ve- {tiji u baratawu kompjute- rom i internetom, to mno- go zna~i. Sve {to je u vezi s bankom i teku}im poslo- vawem, kao i podizawem kredita za prole}ne rado- ve prakti~no mogu da oba- ve od ku}e, ne gube}i dra- goceno vreme koje im je po- trebno za rad na wivi i ga- zdinstvu. U ovom tematskom do- datku naslovqenom "Po- dr{ka banaka poqopri- vredi", banke opredeqene za rad s agrosektorom predstavile su poqopri- vrednim gazdinstvima svoju ponudu i uslove za kreditirawe proizvodwe i drugih investicija u po- qoprivredi. Na svakom doma}instvu je da se na osnovu svojih potreba i mogu}nosti, kao i procene sopstvenih rizika oprede- li za neki od ponu|enih finansijskih paketa. Kosta Rajevi} Kako do novca za setvu?

Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

PPooddrr{{kkaa bbaannaakkaa ppooqqoopprriivvrreeddii

Finansirawe� ve}inepoqoprivrednih� ga-

zdinstava�u�Srbiji,�u�uslo-vima� ekonomske� krize� irestriktivnog� buxeta,predstavqa� veliku� nepo-znanicu�za�najve}i�broj�pa-ora.�To�je�posebno�izra`e-no� uo~i� zasnivawa� proiz-vodwe,� odnosno� prole}-nih�radova�u�poqima.�Hro-ni~an� nedostatak� obrtnihsredstava,� usled� vi{ego-di{wih� niskih� cena� ra-tarskih�proizvoda,�velikaje�muka�ne�samo�za�indivi-dualne� poqoprivrednikeve}� i� zemqoradni~ke� za-druge,� kao� i� organizatoreproizvodwe.� Da� bi� do{lido� potrebnog� novca� za� ku-povinu� neophodnog� repro-materijala�za�setvu,�poqo-privrednici� se� dovijaju

na� raznorazne� na~ine,� ame|u� onima� kojima� se� naj-~e{}e� obra}aju� za� pomo}svakako�su�banke.

Kratkoro~ni� ili� dugo-ro~ni� krediti� mnogim� ga-zdinstvima� prakti~nopredstavqaju�jedini�na~inda� zasnuju� biqnu� proiz-vodwu,� do|u� do� osnovnogstada,� kupe� novi� traktorili� neku� od� prikqu~nihma{ina...� Upravo� iz� tihrazloga,� s� ciqem� da� ohra-bre� i� usmere� poqopri-vrednike,� banke� su� ovihdana�iza{le�sa�svojim�fi-nansijskim� agropaketima,kao� i� svim� drugim� usluga-ma�koje�pru`aju.�U�zavisno-sti� od� banke,� poqopri-vrednim� gazdinstvima� seomogu}ava�da�po�povoqnimuslovima� i� na� odlo`eno

pla}awe�pribave�neophod-na� sredstva� za� proizvod-wu�i�investicije.

S�razvojem�informacio-nih� tehnologija� banke� suposledwih� godina� znatnoosavremenile�svoje�poslo-vawe� i� pristup� svojimklijentima.�Uz�dinarske�idevizne� teku}e� ra~une,platne� i� master� kartice,poqoprivrednim� gazdin-stvima� se� nude� i� raznora-zni�namenski�kratkoro~nii�dugoro~ni�krediti,�kao�ielektronske� bankarskeusluge� bez� provizije.� Po-qoprivrednicima,� pogo-tovo� mla|ima� koji� su� ve-{tiji�u�baratawu�kompjute-rom�i�internetom,�to�mno-go�zna~i.�Sve�{to�je�u�vezis�bankom�i�teku}im�poslo-vawem,� kao� i� podizawem

kredita�za�prole}ne�rado-ve� prakti~no� mogu� da� oba-ve�od�ku}e,�ne� gube}i�dra-goceno�vreme�koje�im�je�po-trebno�za�rad�na�wivi�i�ga-zdinstvu.

U� ovom� tematskom� do-datku� naslovqenom� "Po-dr{ka� banaka� poqopri-vredi",�banke�opredeqeneza� rad� s� agrosektorompredstavile� su� poqopri-vrednim� gazdinstvimasvoju� ponudu� i� uslove� zakreditirawe� proizvodwei�drugih�investicija�u�po-qoprivredi.� Na� svakomdoma}instvu� je� da� se� naosnovu� svojih� potreba� imogu}nosti,�kao�i�procenesopstvenih�rizika�oprede-li� za� neki� od� ponu|enihfinansijskih�paketa.

Kosta�Rajevi}

Kako do novca za setvu?

Page 2: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

2 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

Page 3: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

Kredi�agrikol�Srbija� je�deoKredi� agrikol� grupe� iz

Francuske,� zemqe� u� kojoj� joj� jepoverewe� poklonilo� devet� od10�poqoprivrednika.�Finansi-rawe� poqoprivrede� i� agrobi-znisa� je� tako|e� strate{ka� od-rednica�Kredi�agrikol�banke�iu�Srbiji.�Kao�predstavnik�jedneod� najve}ih� evropskih� bankar-skih� grupacija,� Kredi� agrikolSrbija�primewuje�znawa�i�isku-stva� koja� ima� kao� wena� ~lani-ca.�U�posledwih�desetak� godi-na� najtra`enije� su� kreditneusluge,�{to�potvr|uje�i�~iweni-ca� da� tr`i{te� poqoprivred-nih�kredita�svake�godine�rastevi{e�od�12�odsto.

-� Na{� ciq� je� da� razvijemodugoro~nu� saradwu� s� poqopri-vrednim�gazdinstvima�kako�bi-smo� prepoznali� wihove� potre-be� i� ponudili� im� odgovaraju}are{ewa.� Mogu}nosti� su� brojne,u�zavisnosti�od�tipa�poqopri-vredne� proizvodwe,� namenefinansirawa,�na~ina�otplate�-mese~no,� kvartalno,� polugodi-{we,� godi{we...� Osim� toga,� naraspolagawu� je� i� grejs-period,kao�i�mogu}nost�da�klijent�sammewa�plan�otplate�u�toku�traja-wa� kredita,� ka`e� AleksandarSimi},�rukovodilac�za�kredit-

no� bankarstvo� Kredi� agrikolbanke�Srbija.

Osim�kreditnih,�Kredi�agri-kol� banka� pru`a� i� specijalnokreiran� agrokonfor� paket-ra-~un� za� poqoprivrednike� kojipru`a� podr{ku� svakodnevnom,operativnom�poslovawu.�On�ob-uhvata�sve�ono�{to�je�jednom�ga-zdinstvu�potrebno�za�efikasnoposlovawe:�dinarski�i�devizniteku}i� ra~un,� namenski� dinar-ski� i� devizni� ra~un� za� poqo-privredna� gazdinstva,� bes-platno�internet�bankarstvo�(e-bank ili�m-bank)�bez�tro{kovaaktivirawa�i�mese~nog�odr`a-vawa,� prve� tri� elektronske

transakcije�u�mesecu�bez�provi-zije,�bez�obzira�na�iznos�nalo-ga,� devizni� ra~un� za� platnekartice,� debitnu� viza� elek-tron�platnu�karticu�i�info-pa-ket�(SMS�i�imejl).

-�Za�pravna�lica�koja�poslujuu� oblasti� agrobiznisa,� bankapru`a� kompletnu� uslugu� izoblasti� doma}eg� i� inostranogplatnog� prometa,� uz� veoma� po-voqne� tarife,� koje� su� znatnoumawene� ukoliko� se� koristielektronsko� bankarstvo,� ka`eSimi}.

Iskustvo� banke� u� poslova-wu� s� poqoprivrednicima� po-kazalo�je�da�u�sklopu�pru`awafinansijske� podr{ke� oni� naj-vi{e� cene� brz� odgovor� i� rea-lizaciju� plasmana� u� {to� kra-}em�roku,�bilo�da� je�u�pitawukratkoro~no� ili� dugoro~nokreditirawe.

-� U� poqoprivrednoj� proiz-vodwi,�vi{e�nego�u�bilo�kojojdrugoj�grani�privrede,�bitno�jeispo{tovati� optimalne� roko-ve�i�zavr{iti�poslove�na�vre-

me.�Iz�tog�razloga�stalno�una-pre|ujemo� na{u� ponudu� i� raz-vijamo� alate� pomo}u� kojih� na-{im�klijentima�mo`emo�da�da-mo� preliminarnu� odluku� oodobrewu� kredita� u� roku� odsat� vremena.� U� vreme� setve,`etve� i� pripreme� zemqi{ta,na{im�klijentima�je�ova�brzi-na� od� izuzetnog� zna~aja,� isti-~e�Simi}.

Kredi� agrikol� Srbija� sara-|uje�s�proizvo|a~ima�i�trgovci-ma� repromaterijalom� za� poqo-privrednu�proizvodwu,�u�ciquobezbe|ivawa� {to� povoqnijihuslova� finansirawa� reproma-terijala.� Na� ovaj� na~in,� kroz

partnerski�odnos�s�tim�kompa-nijama,� banka� omogu}ava� poqo-privrednim� proizvo|a~ima� dafinansiraju� svoju� proizvodwui�bez�tro{kova�kamate.

-� Lane� smo� razvili� agro-gran-pri�kreditnu�karticu,�na-mewenu�registrovanim�gazdin-stvima.�Ona�je�velika�podr{ka

poqoprivrednicima�u�toku�ra-dova� na� wivi,� jer� pomo}u� wemogu�da�kupe�gorivo�na�NIS�i"Gasprom"� pumpama,� a� pla}ajuobaveze� odlo`eno,� na� rate.� Uzavisnosti� od� iznosa� kupovi-ne,� pla}awe� mo`e� biti� odlo-`eno�do�40�dana�i�mo`e�se�po-deliti�na�{est�ili�12�mese~-nih� rata.� Ovakave� olak{iceomogu}avaju� poqoprivredni-cima�da�odmah�do|u�do�gorivau�koli~ini�koja�im�je�neophod-na� kako� bi� realizovali� sveradove�u�optimalnom�roku,�a�uisto� vreme� i� da� relaksirajuotplatu,�ka`e�Simi},�napomi-wu}i�da�kartica�mo`e�biti�je-dan� od� na~ina� beskamatnogkratkoro~nog� finansirawapoqoprivredne�proizvodwe,�ajedini� uslov� za� to� je� da� kli-jent�redovno�izmiruje�obavezepo� ratama� koje� mu� dospevajumese~no.

Kada�su�u�pitawu�"standard-ni"�krediti�za�kratkoro~no�fi-nansirawe,� wihova� ro~nost� jedo�12�meseci.�Klijent�mo`e�samda� se� odlu~i� za� dinarski� ilikredit� indeksiran� u� evrima,kao�i�za�na~in�otplate�(mese~-na,� tromese~na,� {estomese~naili�odjednom�na�kraju�ro~nostikredita).�Klijent�mo`e�iskori-stiti� i� grejs-period� u� trajawudo� devet� meseci,� {to� omogu}a-

va� otplatu� kredita� onda� kadarealizuje�prihode�od�svoje�pro-izvodwe.� Osim� navedenih� pro-izvoda,� klijent� mo`e� aplici-rati� i� za� pozajmicu� po� ra~unu(dozvoqeno� prekora~ewe)� kojamu� omogu}ava� finansirawednevnih� potreba� za� obrtnimsredstvima.� Gazdinstvima� semo`e� odobriti� ovaj� proizvodukoliko�su�u�sistemu�PDV-a.

-� Kredi� agrikol� Srbija� raz-vila�je�poseban�tip�kredita�zadugoro~no� finansirawe� Pre� apilote� koji� omogu}ava� poqo-

privrednim� proizvo|a~ima� damewaju�plan�otplate�u�toku�ot-plate� kredita� onako� kako� imnajvi{e�odgovara,�u�zavisnostiod�poslovnih�i�tr`i{nih�uslo-va,�ka`e�Simi}.� -�Jednom�u�ka-lendarskoj� godini,� klijentiimaju� mogu}nost� da� promeneinicijalni� plan� otplate� kre-dita�tako�{to�}e�smawiti�ilipove}ati�ratu,�ili�~ak�pauzira-ti� pla}awe� ukoliko� su� proce-nili�da�su�u�odre|enom�trenut-ku� poslovne� okolnosti� mawepovoqne�po�wih. Ovi�dugoro~-ni� krediti� se� odobravaju� kli-jentima�za�sve�namene�koje�pod-razumevaju� ulagawe� u� osnovnasredstva� (objekti,� zasadi,� me-hanizacija,� osnovno� stado,� ze-mqa,� sistemi�za�navodwavawei�sl.)�ili�u�trajno�obrtna�sred-stva.�Prednost�ovih�kredita�jeu�fleksibilnom�planu�otplatei� prilago|avawu� obaveza� po-slovnim� i� tr`i{nim� okolno-stima,�kao�i�regulativama�~ijapromena� ~esto� mo`e� da� uti~ena� realizaciju� finansijskogplana�jednog�gazdinstva.

U� kreditirawu� kupovinenove� mehanizacije,� banka� sa-ra|uje�s�velikim�brojem�proda-vaca�{to�klijentima�obezbe|u-je� povoqnije� uslove� finansi-rawa.

K.�R.

3PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

KREDI AGRIKOL SRBIJA BANKA IMA VELIKO ISKUSTVO U RADU S POQOPRIVREDNICIMA

Agrokonfor paket-ra~un poqoprivrednimproizvo|a~ima pru`a podr{ku u svakodnev-nom, operativnom poslovawu

ELEKTRONSKO BANKARSTVO [TEDI VREME

-�Sve�ve}i�broj�na{ih�klijenata�aktivno�koristi�uslugeelektronskog�i�mobilnog�bankarstva,�jer�je�komfornije,�br-`e�i�jeftinije�od�tradicionalnog.�Brojne�su�prednosti�on-lajn�upravqawa�finansijama:�korisnik�ima�mogu}nost�da�ubilo�koje�vreme�i�s�bilo�kog�mesta,�samo�uz�internet�vezu,proveri�stawe�na�ra~unima,�plati�svoje�obaveze,�obavi�me-wa~ke� poslove,� prona|e� najbli`u� filijalu� ili� bankomat.Ono�{to�ide�u�prilog�elektronskom�bankarstvu� jesu�i�zna-~ajno�mawe�provizije�za�pla}awe,�tako�da�su�velike�koristiod�"neodla`ewa�u�filijalu".�U�po~etku�su�poqoprivredni-ci� bili� malo� uzdr`ani� prema� ovakvom� na~inu� upravqawafinansijama,�ali�su�sada�uvideli�sve�benefite�koje�elek-tronsko� bankarstvo� nosi� sa� sobom� i� uspevaju� da� zna~ajnou{tede�svoje�dragoceno�vreme,�rekao�je�Aleksandar�Simi},rukovodilac�za�kreditno�bankarstvo�Kredi�agrikol�bankeSrbija.

Aleksandar�Simi}

Uzajamno poverewe kqu~ dobre saradwe

Page 4: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

NLB�banka�je�ve}�godinama�izuzetno�ak-tivna� u� podr{ci� poqoprivredi� i� poqo-privrednim� gazdinstvima.� Kako� bismo� im{to�vi{e�iza{li�u�susret,�s�poqoprivred-nicima�ne�radimo�samo�iz�kancelarija�ve}tamo� gde� smo� im� najpotrebniji� -� na� wivi.Ponudu� za� finansijsku� podr{ku� koncipi-rali�smo�tako�da�svaki�poqoprivrednik�uwoj�mo`e�da�na|e�ono�{to�je�potrebno�we-govom�gazdinstvu.�Na�raspolagawu�im�je�pa-ket� Doma}inski� ra~un,� dozvoqeno� preko-ra~ewe� po� ra~unu,� platne� kartice,� elek-tronsko� i� mobilno� bankarstvo,� uslugeplatnog� prometa...� Dakle,� sve� ono� {to� imolak{ava�svakodnevno�poslovawe.

Banka� obezbe|uje� povoqne� kredite� zasve� potrebe� poqoprivrednika,� za� setvu� irepromaterijal,� kupovinu� mehanizacije,podizawe� zasada� i� formirawe,� odnosnopove}awe� sto~nog� fonda.� Isto� tako,� ban-karska�sredstva�su�na�raspolagawu�poqo-privrednicima� za� kupovinu� zemqi{ta� iizgradwu� objekata.� Uslovi� kreditirawaprilago|eni�su�sezonskom�karakteru�poqo-privredne�proizvodwe,�pa�u� svojoj� ponudiimamo�i�kratoro~ni�i�dugoro~ni�limit�ko-ji�je�izuzetno�fleksibilan�i�defini{e�seza�svakog�poqoprivrednika�posebno.�Samaprocedura�odobrewa�kredita�je�vrlo�jedno-stavna,�a�vreme�od�podno{ewa�zahteva�dorealizacije�traje�maksimalno�tri�dana.

Za� predstoje}e� setvene� radove� poqo-privrednicima� -�klijentima,�preporu~uje-

mo�kredite�s�periodom�otplate�do�12�me-seci,�u�dinarima,�kao�i�kredite�indeksi-rane� u� evrima,� s� fiksnom� kamatnom� sto-pom.�Ona�se�defini{e�u�skladu�s�iznosomkredita� kao� i� kreditnim� potencijalomklijenta.�Modeli�otplate�kredita�su�pri-lago|eni� sezonskom� karakteru� poqopri-

vredne�proizvodwe,�pa�se�kredit�mo`e�ot-pla}ivati� u� mese~nim,� tromese~nim� ili{estomese~nim�ratama.�Za�odr`avawe�te-

ku}e�likvidnosti�na�raspolagawu�je�i�do-zvoqeni� minus,� koji� poqoprivrednicimadaje� pristup� potrebnim� finansijskimsredstvima�u�svakom�trenutku.

Korisnicima� Doma}inskog� ra~una� naraspolagawu�su�usluge�elektronskog�i�mo-bilnog�bankarstva�i�oni� sve�vi{e�prepo-znaju�prednosti�kori{}ewa�ovih�modernihservisa,� jer�svoje�obaveze�mogu�zavr{ava-ti�u�svakom�trenutku,�bez�odlaska�u�banku.Osim�{to� je�provizija�za�pla}awe�ra~unaznatno� ni`a� nego� na� {alteru� banke,� oviservisi� klijentu� omogu}avaju� upravqawefinansijama,�kao�i�uvid�u�stawe�na�ra~unuu�svakom�trenutku.

U�okviru�paket-ra~una�za�poqoprivred-nike,� poqoprivrednici� mogu� koristiti� iplatnu� karticu� koja� zna~ajno� olak{avapla}awe�i�podizawe�novca�na�svim�banko-matima,�uz�napomenu�da�se�za�NLB�platnekartice�podizawe�novca�na�NLB�bankoma-tima�ne�napla}uje.

NLB� banka� sara|uje� s� lokalnim� samou-pravama� i� pru`a� podr{ku� prilikom� kre-ditirawa� poqoprivrednika.� Banka� imaodli~nu� saradwu� i� s� Garancijskim� fon-dom,�a�ukqu~ena�je�i�u�programe�subvenci-ja�Ministarstva�poqoprivrede�Vlade�Sr-bije,�u�okviru�kojeg�odobrava�subvencioni-sane�kredite.

Biqana�Petrovi}Direktor�Odeqewa�za�upravqawe�prodajom

agrobiznisu,�NLB�banka

AKTIVNA PODR[KA NLB BANKE POQOPRIVREDI I POQOPRIVREDNICIMA

Modeli otplate preuzetihkredita prilago|eni sezon-skom karakteru poqopri-vredne proizvodwe

POVOQNI USLOVI ZADUGORO^NE KREDITE

NLB�banka�u�svojoj�ponudi�ima�dugo-ro~ne� kredite� za� kupovinu� mehaniza-cije� (nove� i� polovne),� kupovinu� ze-mqi{ta,�izgradwu�objekata,�podizawevi{egodi{wih�zasada,�sistema�za�na-vodwavawe,� prikqu~nih� ma{ina,� zasve� potrebe� jednog� gazdinstva� kojezahtevaju� ve}a� ulagawa.� Uslovi� seprilago|avaju�konkretnom�kreditu,�paza�svakog�klijenta�koji�podnese�zahtevpripremamo�personalizovanu�ponudu.

Doma}inski ra~un za paore

Page 5: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

Banka�Inteza�kreirala�je�specijalnu�po-nudu�kredita�za�ulagawa�u�obrtna�sred-

stva� kako� bi� registrovanim� poqoprivred-nim�gazdinstvima�pomogla�da�obezbede�ade-kvatnu�finansijsku�podr{ku�za�nastupaju}eprole}ne� radove� u� poqoprivredi.� Kreditza�finansirawe�prole}ne�setve�dostupan�jeu�iznosu�od�100.000�do�pet�miliona�dinara,s�rokom�otplate�do�12�meseci.�Dinamika�ot-plate�prilago|ena�je�specifi~nim�potreba-ma� poqoprivrednika,� pa� se� sredstva� moguvra}ati�u�vidu�mese~nih,� tromese~nih,�{e-stomese~nih� ili� godi{wih� otplata,� odno-sno�po�dospe}u�kredita.�Nominalna�kamatnastopa�kre}e�se�od�6,5�do�9,5�odsto�na�godi-{wem�nivou,�u�zavisnosti�od�grupe�kojoj�pri-pada� registrovano� poqoprivredno� gazdin-stvo,�a�na�osnovu�ostvarenih�priliva�po�na-menskom�ra~unu�u�posledwih�12�meseci,�kaoi�veli~ine�registrovane�obradive�povr{i-ne.� Za� kredit� za� finansirawe� prole}nihradova�u�poqoprivredi�do�30.�juna�ove�godi-ne�mogu�aplicirati�svi�zainteresovani�po-qoprivredni� proizvo|a~i� na� teritorijiSrbije,�bez�obzira�da�li�su�klijenti�bankeili�nisu.

-�Uvo|ewem�specijalne�ponude�u�ovom�pe-riodu�`elimo�da�klijentima�iz�segmenta�po-qoprivrede�omogu}imo�finansirawe�ulaga-wa� po� zna~ajno� povoqnijim� uslovima� odstandardnih�i�na�taj�na~in�im�olak{amo�po-slovawe� u� teku}oj� sezoni.� Uva`avaju}i� po-trebe� poqoprivrednika� za� dodatnim� fi-nansijskim� sredstvima� u� vreme� sezonskih

ulagawa,�i�prethodne�godine�osmislili�smospecijalnu�kreditnu�ponudu�za�prole}nu�se-tvu�u�okviru�koje�smo�ih�podr`ali�s�ukupno1,33� milijarde� dinara� kredita,� izjavio� je

\or|e� Radulovi},� direktor� Odeqewa� zaupravqawe� prodajom� registrovanim� poqo-privrednim�gazdinstvima�Banka�Inteze.

U� skladu� sa� svojim� strate{kim� oprede-qewem�da�aktivno�doprinosi�razvoju�agrarakao� kqu~nog� faktora� privrednog� rasta,Banka� Inteza� poqoprivrednicima� stavqana� raspolagawe� {iroku� ponudu� proizvoda,

ukqu~uju}i� kredite� iz� dr`avnog� programasubvencionisawa� kreditirawa� poqopri-vredne� proizvodwe,� zajmove� za� ulagawe� uosnovna�i�obrtna�sredstva�i�kupovinu�poqo-privrednog�zemqi{ta,�kao�i�kredite�za�fi-nansirawe�nabavke�poqoprivredne�mehani-zacije,� opreme� i� mati~nog� stada� u� sto~ar-stvu,� te�za�podizawe�dugogodi{wih�zasadavo}aka.� U� saradwi� s� kompanijom� \eneraliosigurawe� Srbija� i� KfW Razvojnom� bankomNema~ke,�Banka�Inteza�kreirala�je�i�jedin-stveni� proizvod� na� tr`i{tu� Srbije,� Agro-protekt� kredit,� za� finansirawe� poqopri-vredne�proizvodwe�s�integrisanom�polisomosigurawa.� Ovaj� inovativni� kredit� name-wen�je�ratarima�i�mo`e�se�koristiti�za�na-bavku�obrtnih�sredstava�i�repromaterijalaza� proizvodwu� p{enice,� je~ma,� kukuruza,{e}erne�repe,�suncokreta�i�soje,�a�ukqu~ujei�polisu�osigurawa�useva�od�osnovnih�rizi-ka�koji�obuhvataju�grad,�po`ar�i�udar�groma.Na� ovaj� na~in� poqoprivrednici� u� jednomproizvodu� mogu� da� po� konkurentnoj� ceniobezbede�neophodna�finansijska�sredstva�io�istom�tro{ku�dobiju�osigurawe�od�poten-cijalne�{tete�bez�dodatne�naknade.

Kontinuirani�rad�na�unapre|ewu�kvali-teta� ponude� rezultirao� je� i� stalnim� tren-dom� rasta� plasmana.� Tokom� 2016.� godine,Banka� Inteza� je� poqoprivrednim� proizvo-|a~ima�odobrila�ukupno�35,5�miliona�evrakredita,� uve}av{i� podr{ku� poqoprivrediza�38�odsto�u�odnosu�na�2015.�godinu.

J.�K.

5PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

SPECIJALNA PONUDA BANKA INTEZE ZA FINANSIRAWE PROLE]NE SETVE

Dostupni krediti od 100.000do pet miliona dinara, s ro-kom otplate do 12 meseci idinamikom otplate prilago-|enom potrebama gazdinstava

ULO@ENO�205.000.000�EVRA�U�POQOPRIVREDU

Otkada� je� zapo~ela� poslovawe� sklijentima� u� segmentu� registrovanihpoqoprivrednih�gazdinstava�2008.�go-dine,� Banka� Inteza� je� finansiralaagrarni� sektor� s� vi{e� od� 205.000.000evra�kredita,�{to�je�svrstava�me|u�naj-ve}e� kreditore� poqoprivrednih� ga-zdinstava�u�Srbiji.

Velika podr{ka poqoprivrednicima

Page 6: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

6 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

Finansirawe�poqoprivrede�u�RepubliciSrbiji,�u�aktuelnom�tranzicionom�peri-

odu,�neophodno�je�da�se�realizuje�i�uz�aktiv-nu� strate{ku� i� finansijsku� podr{ku� dr`a-ve.�Potreba�za�podr{kom�dr`ave�uslovqenaje�i�nerazvijeno{}u�finansijskih�tr`i{ta�ifinansijskih�institucija,�koje�bi�omogu}ileve}e�aktivirawe�tr`i{nih�mehanizama�u�si-stemu�finansirawa�poqoprivrede.

Aktivna� strate{ka� i� finansijska� podr-{ka�dr`ave�razvoju�poqoprivrede�bi�treba-lo�da�se�realizuje�preko�specijalizovane�po-qoprivredne� banke,� kao� razvojne� dr`avnefinansijske�institucije.�Razlozi�na�kojimase�temeqi�neophodnost�konstituisawa�spe-cijalizovane� poqoprivredne� banke� u� Repu-blici�Srbiji,�u�aktuelnom�tranzicionom�pe-riodu,� brojni� su,� a� najva`niji� su:� zna~aj� po-qoprivrede�za�razvoj�doma}e�privrede�i�za-poslenost� stanovni{tva,� aktuelni� nivo(ne)razvijenosti� doma}eg� agrara,� kao� i� po-treba�za�definisawem�sigurnog,�stabilnog�ipovoqnog�izvora�finansirawa�za�porodi~napoqoprivredna�gazdinstva�koja�imaju�domi-nantno�u~e{}e�u�strukturi�poqoprivrednihgazdinstava,�a�~ijim�se�finansirawem�obez-be|uje�i�nacionalna�prehrambena�sigurnost.Tako|e,�razlozi�za�formirawe�specijalizo-vane�poqoprivredne�banke�su�i�neophodnostobezbe|ivawa� povoqnog� kontinuiranog� iz-vora� finansirawa� razvoja� prera|iva~kogpoqoprivrednog� sektora� zasnovanog� naagrarnom�preduzetni{tvu,�kao�{to�su�mini-uqare,�klanice,�mlekare�i�sl.�Potrebno�je�iobezbediti� povoqne� izvore� finansirawarazvoja�ruralnih�podru~ja�u�ciqu�smawiva-wa�stope�iseqavawa�stanovnika�iz�wih,�tefinansirati�i�razvoj�nepoqoprivrednih�de-

latnosti,� na� primer� ruralnog� turizma� kaogeneratora� razvoja� ruralnih� ekonomija� iobezbe|ivawa� dodatnog� prihoda� ruralnomstanovni{tvu.�

Potreba� za� osnivawem� specijalizovanepoqoprivredne�banke�uslovqena� je�i�neop-hodno{}u�da�se�doma}em�agraru�i�agrobizni-su�obezbede�povoqni�investicioni�krediti,koji�bi�se�odobravali�na�du`i�rok,�na�peri-od�od�10�do�15�godina,�kao�i�krediti�sa�se-lektivnim� kamatnim� stopama,� u� zavisnostiod� profitabilnosti� pojedinih� vrsta� poqo-privredne�proizvodwe,�a�koje�ne�sadr`i�ak-tuelna�ponuda�na�bankarskom�tr`i{tu.�Ovikrediti�bi�mogli�da�predstavqaju�zna~ajneizvore�finansirawa�malih�i�sredwih�pred-uze}a�u�oblasti�poqoprivrede�i�prehrambe-ne� industrije,� imaju}i� u� vidu� da� su� velikekompanije�u�prehrambenom�sektoru�korisni-ce� kredita� me|unarodnih� finansijskih� in-stitucija.� Tako|e,� potrebno� je� obezbeditipovoqne�izvore�predfinansirawa�investi-cija�koje�}e�se�sufinansirati,�po�sistemu�re-fundacije,�iz�IPARD II programa.

Inostrana�i�doma}a�iskustva

Ako�se�analizira�geneza�bankarskog�sek-tora�u�svetskim�okvirima,�mo`e�se�zakqu~i-ti�da�su�mnoge,�danas�uspe{ne�poslovne�ban-ke�univerzalnog�tipa�osnovane�kao�specija-lizovane�poqoprivredne�banke.�Kredi�agri-kol�banka,�na�primer,�osnovana�je�u�Francu-skoj�krajem�19.�veka�kao�specijalizovana�po-qoprivredna�banka.�Ova�finansijska�insti-tucija�je�danas�usmerena�na�subjekte�iz�svihoblasti�privrede.�Me|utim,�procewuje�se�da

je�oko�90�odsto�farmera�u�Francuskoj�i�daqekorisnik� wenih� usluga.� Tako|e,� Poqopri-vredna� kreditna� korporacija� ("AgriculturalCredit Corporation")�osnovana�je�u�Irskoj�1927.godine� u� ciqu� finansirawa� poqoprivredekao� strate{ki� va`ne� delatnosti.� Ova� kor-poracija� je� uspe{no� poslovala� i� smatra� seda�je�omogu}ila�da�se�1933.�godine�osnuje�In-dustrijska� kreditna� kompanija� ("IndustrialCredit Company").

U� na{oj� zemqi,� razvoj� specijalizovanihfinansijskih� institucija� za� finansirawe

POTENCIJALNE MOGU]NOSTI FINANSIRAWA POQOPRIVREDE U REPUBLICI SRBIJI

Potreba za osnivawem uslovqena je zna~ajem poqoprivrede zanacionalnu privredu i ruralnog razvoja za zaposlenost stanov-ni{tva i zaustavqawe procesa "odumirawa sela"Neophodno je i doma}em agraru i agrobiznisu obezbediti po-

voqne investicione kredite, koji bi se odobravali na periodod 10 do 15 godina, kao i kredite sa selektivnim kamatnim sto-pama, u zavisnosti od profitabilnosti pojedinih vrsta poqo-privredne proizvodwe, a koje ne sadr`i aktuelna ponuda nabankarskom tr`i{tu

FINANSIRAWE POQOPRIVREDE U

REPUBLICI SRBIJIPotencijalni�model�specijalizovane

poqoprivredne� banke� detaqnije� jeobrazlo`en�u�monografiji�"Finansira-we�poqopri-vrede�u�Repu-blici� Srbi-ji",� ~iji� jeautor� Gorda-na� Radovi},a�koju�je�2014.godine� obja-vila� Zadu-`bina� "An-drejevi}"� uBeogradu.� Umonografijije� predsta-vqen� dosa-da{wi,�aktu-elni� i� pred-lo`en�poten-cijalni� na~in� finansirawa� poqopri-vrede�u�Republici�Srbiji,�koji�je�zasno-van�na�evropskim�iskustvima,�ali�i�do-ma}im� specifi~nostima.� Finansiraweje,�navodi�se�u�kwizi,�najve}i�i�najslo-`eniji� problem� poqoprivrede� u� Repu-blici� Srbiji,� koji� je� stalno� aktuelan.Su{tina�ovog�problema�je�u�dispropor-ciji� finansijskih� ulagawa� u� razvoj� po-qoprivrede�i�doprinosa�ove�privrednedelatnosti� stvarawu� doma}eg� brutoproizvoda� u� celokupnom� (pred)tranzi-cionom�periodu.�

SSppeecciijjaalliizzoovvaannaa ppooqqoopprriivvrreeddnnaa bbaannkkaa

Page 7: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

POTENCIJALNE MOGU]NOSTI FINANSIRAWA POQOPRIVREDE U REPUBLICI SRBIJI

poqoprivrede�povezan�je�s�Privilegovanomagrarnom�bankom,�koja� je�osnovana�u�Kraqe-vini�Jugoslaviji�1929.�godine.�U�stru~noj�li-teraturi� zabele`en� je� govor� dr� BogdanaMarkovi}a,�prvog�predsednika�Upravnog�od-bora� Privilegovane� agrarne� banke,� koji� je16.� avgusta� 1929.� godine� na� konstitutivnojsednici� Upravnog� odbora� istakao� da� pro-blem� seqa~kog� kredita� predstavqa� pro-blem�agrarne�politike.�Kredite�Privilego-vane�agrarne�banke�mogli�su�da�dobiju�samopoqoprivrednici�koji�su�pru`ili�dokaze�oadekvatnom,�realnom�obezbe|ewu�wegove�ot-plate,�a�naj~e{}e�sredstvo�obezbe|ewa�bilaje�hipoteka�na�poqoprivrednom�zemqi{tu.

Osim�poqoprivrednih�banaka,�mogu}e�je�ida�razvojne�banke�kreditiraju�poqoprivre-du� po� povoqnim� uslovima.� Takav� je� primerHrvatske� banke� za� obnovu� i� razvoj,� koja� jeosnovana�1992.�godine,�na�osnovu�posebno�do-netog� zakona.� Osniva~ki� kapital� bio� je� upotpunosti�u�dr`avnom�vlasni{tvu,�a�dina-mika�uplata�iz�dr`avnog�buxeta�bila�je�suk-cesivna� i� odre|ena� odlukama� Vlade� Repu-blike�Hrvatske.�Hrvatska�banka�za�obnovu�irazvoj� osnovana� je� u� ciqu� obnove� i� razvojahrvatske�privrede,�posebno�poqoprivrede�iturizma.� Ova� finansijska� institucija� odo-brava�kredite�uz�kamatnu�stopu�od�dva�do�~e-tiri�odsto�na�godi{wem�nivou.�Rok�otplateje�od�12�meseci�do�14� godina,�s� grejs-perio-dom�od�tri�do�pet�godina.�Krediti�se�odobra-vaju�sa�valutnom�kaluzulom�ili�bez�valutneklauzule,�uz�uobi~ajene�instrumente�obezbe-|ewa,� a� korisnici� mogu� da� budu� poqopri-vredni�subjekti,�i�pravna�i�fizi~ka�lica.�Upitawu� je� indirektni� model� kreditirawa,odnosno�krediti�Hrvatske�banke�za�obnovu�irazvoj�realizuju�se�preko�poslovnih�banaka.

Potencijalni�model�specijalizovane

poqoprivredne�bankePrema�predlo`enom�potencijalnom�mode-

lu,� specijalizovana� poqoprivredna� bankabi�trebalo�da�objedini�funkcije�sada{wihspecijalizovanih� dr`avnih� finansijskihinstitucija,�odnosno�fondova�koji�postoje�narepubli~kom,� pokrajinskom,� ali� i� na� nivouskoro�svih�lokalnih�samouprava�na�podru~juRepublike�Srbije.�Tako|e,�preko�specijali-zovane�poqoprivredne�banke�bi�trebalo�dase� realizuje� kreditna� podr{ka� poqopri-vrednim� subjektima� koju� Ministarstvo� po-qoprivrede� i� `ivotne� sredine� realizujeposredstvom�poslovnih�banaka.

Osnivawe,�izvori�sredstava,�kao�i�funk-cionisawe�specijalizovane�poqoprivrednebanke� bi� trebalo� da� budu� ustanovqeni� po-sebnim�zakonom,�kojim�bi�se�definisao�raz-vojni�karakter�ove�specijalizovane�dr`avnefinansijske�institucije.�Strate{ke�ciqeveposlovawa� banke� bi� trebalo� da� defini{eVlada�Republike�Srbije,�usvajawem�strate-gije�finansirawa�poqoprivrede�i�ruralnograzvoja.�Osniva~kim�aktom�specijalizovanepoqoprivredne�banke�bi�trebalo�da�se�one-mogu}i�centralizacija�sredstava�i�donosio-ca�odluka,�odnosno�potrebno�je�da�upravqa-we�plasmanima�bude�zasnovano�na�uva`ava-wu�regionalnih�i�lokalnih�potreba�i�speci-fi~nosti.�Tako|e,�va`no�je�da�se�onemogu}ipoliti~ki� uticaj� na� menaxment� banke,� kojibi�trebalo�da�bude�profesionalni,�s�me|u-narodnim�iskustvom.

Na� osnovu� analiziranih� inostranih� pri-mera�uspe{nih�banaka,�jasno�je�da�je�neophod-na� "za{tita"� od� politi~kih� uticaja,� kao� i

kontrolisawe� lokalnog� politi~kog� rizika.Potrebno�je�i�kontinuirano�istra`ivawe�tr-`i{ta,�pra}ewe�zahteva�tra`we,�a�u�skladu�sovim�procesom�i�razvoj� bankarskih�proizvo-da.�Tako|e,�jasno�je�i�da�je�potrebno�po{tova-we�svih�standarda�savremenog�bankarskog�po-slovawa.�Model�kreditirawa�specijalizova-ne�poqoprivredne�banke�bi�mogao�da�bude�di-rektni�ili�indirektni,�preko�poslovnih�ba-naka,�{to�omogu}ava�ve}u�sigurnost�plasmana.

Specijalizovana� poqoprivredna� bankazahteva� obezbe|ewe� specifi~ne� struktureizvora� sredstava,� koja� jedino� mogu� da� seobezbede� uz� podr{ku� dr`ave.� Konkretno,osniva~ki�kapital�mogao�bi�da�se�obezbediiz�sredstava�dr`avnog�buxeta,�odnosno�delasredstava�agrarnog�buxeta�koja�su�se�u�dosa-da{wem�periodu�izdvajala�za�subvencioni-sano� kreditirawe� poqoprivrede,� kao� i� izsredstava� aktuelnih� specijalizovanih� dr-`avnih�finansijskih�institucija�koje�kredi-tiraju�poqoprivredu�(fondova�osnovanih�narepubli~kom,� pokrajinskom� i� lokalnom� ni-vou).� Po~etni� kapital� specijalizovane� po-qoprivredne�banke�bi�mogao�da�se�obezbedii�iz�sredstava�buxeta�lokalnih�samouprava,

koja�su�se�u�dosada{wem�periodu�izdvajalaza� kreditirawe� poqoprivrede,� ali� i� odsredstava�koja�se�napla}uju�po�osnovu�zakupadr`avnog�poqoprivrednog�zemqi{ta.

Sredstva�koja�se�napla}uju�po�osnovu�za-kupa� dr`avnog� poqoprivrednog� zemqi{tasu� potencijalno� zna~ajan,� a� do� sada� nedo-voqno�kori{}en�izvor�finansirawa�poqo-privrede� u� Republici� Srbiji.� Potpuno� jeprirodno�da�se�finansijska�sredstva�napla-}ena�po�osnovu�kori{}ewa�najzna~ajnijeg�po-qoprivrednog� proizvodnog� resursa,� koji� senalazi� u� dr`avnom� vlasni{tvu,� vrate� kaoizvor� finansirawa� poqoprivredi,� koja� jeprivredna�delatnost�od�nacionalnog�zna~a-ja.�Procewuje�se�da�bi,�ukoliko�bi�se�100�od-sto�dr`avnog�poqoprivrednog�zemqi{ta�iz-davalo�u�zakup,�mogao�da�se�ostvari�godi{wiprihod�oko�150.000.000�evra.�Prema�aktuel-nom� zakonu� o� poqoprivrednom� zemqi{tusredstva�od�zakupa�dr`avnog�poqoprivred-nog�zemqi{ta�procentualno�se�dele�izme|utri�nivoa�vlasti,�a�koriste�se�za�realizaci-ju� godi{wih� programa� za{tite,� ure|ewa� ikori{}ewa�poqoprivrednog�zemqi{ta.

Osnovna� delatnost� specijalizovane� po-qoprivredne�banke�bi�trebalo�da�bude�kre-ditirawe�razvoja�poqoprivrede�i�ruralnograzvoja�po�povoqnim�uslovima.�Tu�se�podra-zumeva,� pre� svega,� kreditirawe� poqopri-vrednih� subjekata�na�dugi�rok,� od�10�do�15godina,�{to�je�osnovni�nedostatak�aktuelneponude�na�bankarskom�tr`i{tu.�Krediti�bitrebalo�da�budu�plasirani�uz�nisku�kamatnustopu,�od�dva�do�~etiri�odsto�na�godi{wemnivou,�s�grejs-periodom,�bez�valutne�klauzu-le,�uz�adekvatna�obezbe|ewa�kredita,�ali�iuz�obavezno�osigurawe�poqoprivredne�pro-izvodwe�korisnika�kredita.�Tako|e,�speci-jalizovana�poqoprivredna�banka�bi�treba-lo�da�ponudi�agraru�sistem�selektivnih,�be-neficiranih� kamatnih� stopa� u� zavisnostiod� profitabilnosti� pojedinih� linija� pro-izvodwe.�Dinamika�plasirawa�kredita,�do-spe}a� anuiteta,� kao� i� naplata� bankarskihtro{kova�trebalo�bi�da�budu�uskla|ene�sasezonskim� karakterom� i� dinamikom� poqo-privredne� proizvodwe.� Sredstva� napla}e-na�po�osnovu�kamata�trebalo�bi�da�se�pono-vo� usmere� u� finansirawe� poqoprivrede.Plasmanima�specijalizovane�poqoprivred-

ne�banke�moglo�bi�i�da�se�realizuje�predfi-nansirawe�investicija�koje�}e�se�sufinan-sirati,�po�sistemu�refundacije,�iz�IPARD IIprograma.

Specijalizovana� poqoprivredna� bankabi�trebalo�da�obavqa�sve�klasi~ne�bankar-ske� poslove� za� poqoprivredna� gazdinstva,ali�i�za�druge�poqoprivredne�subjekte,�s�ni-`om�provizijom�u�odnosu�na�ostale�poslovnebanke.�Shodno�tome,�ova�specijalizovana�dr-`avna� finansijska� institucija� bi� trebaloda�ima�dobru�pokrivenost�teritorije�fili-jalama�i�ekspoziturama,�koje�bi�mogle�da�bu-du� u� okviru� poslovnica� JP� PTT� "Srbija".Specijalizovana� poqoprivredna� banka� nebi�trebalo�da�pro{iruje�delatnost�na�poslo-vawe�s�nepoqoprivrednim�subjektima,�jer�bito� predstavqalo� potencijalnu� opasnost� odpretvarawa� ove� finansijske� institucije� uposlovnu� banku� univerzalnog� tipa.� To� bi� svremenom� moglo� da� uti~e� da� finansirawepoqoprivrede� ne� bude� wen� primarni� ciqposlovawa.

Dr�Gordana�Radovi}

7PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

Page 8: Podr{ka banaka poqoprivredi4 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI NLB˜banka˜je˜ve}˜godinama˜izuzetno˜ak-tivna˜ u˜ podr{ci˜ poqoprivredi˜ i˜ poqo-privrednim˜gazdinstvima.˜Kako˜bismo˜im

8 PODR[KA BANAKA POQOPRIVREDI

Uprkos�tome�{to�je�ove�godi-ne� ne{to� pove}an� agrarni

buxet,� oblast� poqoprivrede� uSrbiji� daleko� je� od� stabilnogfinansirawa,� onakvog� kakvove}ina� poqoprivrednika� pri-`eqkuje,�odnosno�kakvo�su�ima-li� nekada� dok� su� zemqorad-ni~ke�zadruge�i�kombinati�bi-li�nosioci�i�organizatori�pro-izvodwe.� Ali� to� je� vreme� kojeje� davno� iza� nas.� Iako� poqo-privreda,� s� prera|iva~kom� iprehrambenom� industrijom,zna~ajno� u~estvuje� u� dru{tve-nom� bruto� proizvodu� i� svakiulo`eni� dinar� se� vi{estrukovra}a,�te{ko�da�}e�agrar�u�do-gledno� vreme,� osim� novca� is-pla}enog� kroz� subvencije,� do-biti�i�dr`avni�prioritet�u�in-vesticionom�finansirawu,�ko-ji�objektivno�zaslu`uje.�Otudasu� iz� stru~nih� i� ekspertskihkrugova� sve� ~e{}i� zahtevi� dase� napravi� odlu~an� zaokret� una~inu�finansirawa�poqopri-vredne� proizvodwe,� ali,� barza�sada,�nema�jedinstvenog�sta-va�kako�i�na�koji�na~in�to�tre-ba�uraditi.

Za�razliku�od�nekih�namen-skih� republi~kih� i� pokraji-skih� fondova� i� lizing� ku}a,bankarski�sektor�dosledan�je�ufinansirawu,�ne�samo�primar-ne� proizvodwe� ve}� i� ulagawasredstava� u� investicije,� bezrazlika�na�koji�segment�agrara

se�odnosi.�I�koliko�god�se�~inida�su�banke�uzdr`ane�u�plasma-nu�svojih�sredstava�u�poqopri-vredu,�pogotovo�u�mala�i�sred-wa�poqoprivredna�gazdinstva,one� ipak� svake� godine� tra`eput�i�na~in�da�se�s�odgovaraju-}om� ponudom� svojih� proizvodapribli`e� poqoprivrednici-ma,�bilo�da�je�u�pitawu�re{ava-we� wihove� teku}e� likvidno-sti,� zasnivawe� jednogodi{weili�vi{egodi{we�proizvodwe,podizawe�kratkoro~nog�i�dugo-ro~nog� kredita� za� investira-wa�u�proizvodwu,�kupovinu�me-hanizacije,�zemqi{ta,�podiza-we� proizvodnih� i� sme{tajnihobjekata.�Podaci�Kreditnog�bi-roa� ukazuju� da� u� proseku� oko40.000� poqoprivrednih� ga-zdinstava�koristi�kredite�ba-naka�koji,�u�zavisnosti�od�godi-ne,� iznose� ukupno� 150.000.000evra.

Bez�obzira��kojim�kapitalomi�kreditnim�mogu}nostima�ras-pola`u,� bankama� su� ulagawa� upoqoprivredu� svojevrsni� ri-zik.� Tim� pre� {to� ih� poqopri-vrednici,�po�navici,�do`ivqa-vaju�kao�"nu`no�zlo",�a�i�banke,neretko,� zaziru�da�im�daju�po-zajmice,� propu{taju}i� ih� kroz

gusto�sito�provera�i�pribavqa-wa� sredstava� obezbe|ewa.Razlozi�za�to�su�specifi~nosti�sezonski�karakter�proizvod-we�koja�bankama�nije�profitnoprivla~na.� Ne� treba� smetnutis�uma�da�je�obrt�kapitala�u�po-qoprivredi,� za� razliku� odprehrambene� i� prera|iva~keindustrije,�dug�i�spor.�Osim�to-ga,�povezan�je�s�velikim�utica-jem� biolo{kih� i� prirodnihfaktora� na� krajwe� rezultateproizvodwe�i�prodaju�proizvo-da,�a�samim�tim�i�zaradu�poqo-privrednika� kojom� se� bancivra}a�preuzeti�dug.

Sve�su�to�potencijalne�opa-snosti�na�koje,�kada�se�oprede-quju�za�finansirawe�poqopri-vrednika,� banke� moraju� da� ra-~unaju.�Neke�tom�pitawu�prila-ze�s�vi{e�ili�mawe�`eqe�da�swima� uspostave� finansijskearan`mane,�odnosno�pozajmice,dok� je� odre|eni� krug� banakave}�godinama�konstantno�uz�pa-ore� i� pru`a� im� svu� neophodnulogistiku.�Ra~unaju,�pre�svega,na� wihovu� brojnost,� kreditnipotencijal,� veliki� priliv� iobrt�novca�u�toku� jedne�proiz-vodne�godine,�obostranu�sarad-wu�i�vezivawe�na�du`i�niz�go-

dina...� Sve� to,� naravno,� kakopoqoprivrednicima�koji�dobi-jaju� mogu}nost� br`eg� dolaskado�sve`eg�novca,�tako�i�banka-ma,�putem�kamatne�stope,�u�od-re|enom�momentu�donosi�bene-fite�i�pogodnosti.

Jedno�je�izvesno,�banke�i�po-qoprivrednici� kao� partneri,svako�sa�svojim�interesom,�ne-minovno� su� upu}eni� jedni� nadruge.� A� s� obzirom� na� staweagrarnog� buxeta� i� sve� slabijupodr{ku� koju� dr`ava� daje,� po-sebno�ratarima,�bi}e�to�jo{�za-dugo.� Obostrani� potencijalinisu�mali�i�treba�ih�razvijatiputem� boqeg� pristupa� banakapoqoprivrednicima�u�sticawuwihovog� poverewa.� Paori� }e,uvereni�smo,�umeti�to�da�cene,jer� im� je,� u� vreme� niskih� cenaratarskih� kultura� i� bespari-ce,�finansijska�podr{ka�za�za-snivawe� proizvodwe� i� inve-stirawe�u�opremu�i�objekte�naimawima�neminovno�potrebna.

Sve� u� svemu,� bankari� i� po-qoprivrednici,� boqim� me|u-sobnim�razumevawem,�kao�i�ra-cionalnijim� pristupom� u� odo-bravawu� i� preuzimawu� odgo-vornosti� za� vra}awe� kreditamogu�da�izgrade�trajno�partner-stvo.�Kako�sada,�tako�i�u�budu}-nosti,� pogotovo� {to� ima� pro-stora�da�bude�znatno�kvalite-nije�i�na�obostranu�korist.

K.�Rajevi}

BANKE I POQOPRIVREDNICI NEMINOVNO UPU]ENI JEDNI NA DRUGE

Obostrani potencijali nisu mali i treba ihrazvijati kroz boqi me|usobni pristup i iz-gradwu poverewa

Neophodno partnerstvo