Poduzetničke zone Inovacije Transport i logistika Event ... · niste, stručnjak za fotografiju i povijest, odličan kuhar i plesač, izvrstan poznavatelj vina, naučite španjolski,

1 BIZdirekt � prosinac 2012.

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 57, godina IX, studeni 2015.

issn

: 184

8-29

29

tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuBranko Duvnjak

InovacijeTransport i logistikaEvent managementZdravstveni turizam

32 BIZdirekt � studeni 2015. www.mirakul.hr

Sadržaj

11 tema broja: Poduzetničke zone

Uz karakteristike koje svaka uspješna poslovna zona mora imati (potpuna infrastrukturna opremljenost i lokacija same zone, blizina autoceste, blizina većega grada, kva-liteta i raspoloživost radne snage, velike koncentracije vi-sokih i stručnih obrazovnih institucija), vrlo važan faktor uspješnosti je uloga lokalne i regionalne vlasti, tj. njihova angažiranost u privlačenju novih investicija.

45 Transport i logistika

66 Zdravstveni turizam

38 Inovacije

58 Event management

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Branko Duvnjak, predsjednik Uprave Klimaopreme d.d.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Libija

Mobilno poslovanjEJe li vaše poslovanje spremno za nosivu tehnologiju i Internet stvari?

Financiranje investicijaKlasični način financiranja investicija još uvijek najzastupljeniji

Internet marketingGoogle AdWords i Analytics - učinkovito oglašavanje na Internetu

Poslovna informatika Jesmo li sigurni?

OsiguranjeBudućnost osiguravateljske industrije ovisi o proizvodima po mjeri klijenata

Poslovni pokloni Tradicionalno i domaće - novi trend u poslovnom darivanju

Poslovni kalendar


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Godina izazova

S obzirom na okruženje u kojem radimo, vjerujem da vam je prva asocijacija na naslov uvodnika nova iskušenja koja nas čekaju, kako zbog izbora i neke nove Vlade, tako i zbog kontinuirano nestabilnog gospodarskog i političkog okruženja. Iako je u ovom trenutku jako teško izbjeći pisati o politici i burnim vanjsko-političkim događajima, odlučio sam da ću to ipak preskočiti. Ne možemo previše utjecati na sve to, a onoliko malo koliko možemo, vje-rujem da svatko od nas daje svoj odgovoran doprinos, jer poduzetnici i manageri moraju, kao odgovorni članovi društva, aktivno sudjelovati u zajednici u kojoj djeluju. Zato se idemo posvetiti nečemu na što možemo utjecati u velikoj mjeri. Idemo se posvetiti, za promjenu, sebi!

Godina izazova odnosi se na izazove koje ćete postavi-ti sami sebi i obogatiti si život, a na taj način posredno možda i pozitivno utjecati na posao koji radite, jer ćete biti sretniji, educiraniji, širih pogleda na život i s daleko više energije. Siguran sam da neki od vas već prakticiraju nešto slično, možda svjesno a možda i nesvjesno. Mene je dodat-no potaknuo osobni projekt koji prakticira šef Facebooka, Mark Zuckerberg. Radi se o tome da si svake godine zada-te određeni izazov, koji se realno može ostvariti u jednoj godini, i zatim se, uz sve svoje redovne obveze, maksimal-no posvetite tom svom novom ‘hobiju’ kako biste ga u potpunosti svladali. Izazovi mogu biti najrazličitiji. Mogu biti bazični, na primjer, prestat ću pušiti, piti alkohol ili ću skinuti određen broj kila, mogu biti također uobičajeni, ali malo ambiciozniji: počet ću trčati maratone ili se aktivno

baviti biciklizmom. A mogu biti i neuobičajeni i samim time i atraktivniji, na primjer, naučit ću francuski, ili naučit ću programirati kako bih razumio taj svijet koji prožima sve stvari oko nas (iako se možda čini da sam pre-star za tako nešto). Možete i naučiti kuhati ako ne znate, plesati, možete postati planinar ukoliko vas je to oduvijek privlačilo, a možete se i posvetiti nekom hobiju za koji ste nekada mislili da nemate vremena, a onda polako i zabo-ravili na njega. Na primjer, možete se početi ponovo baviti slikarstvom, fotografijom ili pokušati naučiti svirati neki instrument. Osim što ćete se osjećati vrlo uzbuđeno jer ste unijeli neku promjenu u svoj život, koji često posta-ne, iako dinamičan, prilično uobičajen i predvidljiv, na taj način ćete i obogatiti svoj život nekim novim spoznaja-ma koje ćete možda moći primijeniti u poslu, a svakako ćete proširiti svoje vidike, vjerojatno i krug prijatelja. I sad zamislite kako će izgledati vaš život nakon deset godina izazova? Zamislite da za deset godina postanete, ako već niste, stručnjak za fotografiju i povijest, odličan kuhar i plesač, izvrstan poznavatelj vina, naučite španjolski, pročitate 50 najutjecajnijih knjiga svih vremena koje ste možda preskočili u srednjoj školi jer ste tada imali pamet-nija posla, a uza sve to postanete fitness guru ili redovan maratonac. Ne bi li to bilo sjajno? Život je samo jedan, obogatimo ga koliko možemo.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Maistrin hotel Monte Mulini na listi najboljih prema Condé Nast Traveleru

Hotel Monte Mulini našao se na ovogodišnjoj listi najboljih hotela najprestižnijeg svjetskog putničkog časopisa Condé Nast Travelera, čime je još jednom potvrđen njegov izniman status i izvan granica Hr-vatske. Reader’s Choice Awards za Maistrin hotel Monte Mulini predstavlja iznimno dostignuće i po-sebno cijenjeno priznanje upravo zato što je dobiveno na temelju glasova čitatelja kojih je ove godine bilo više od 128.000.

Hotel Monte Mulini na ovogodišnjim danima hr-vatskog turizma je drugu godinu za redom proglašen najluksuznijim hotelom, dok mu je ugledni svjetski portal TripAdvisor dodijelio Certificate of Excellen-ce Award, certifikat kojim se nagrađuje izvrsnost u turističkoj i uslužnoj industriji u cijelom svijetu, a dodjeljuje se samo objektima koji postižu izvanredne ocjene gostiju na TripAdvisoru.

7. Dan kreativnog biznisa - uspješni poduzetnici otkrivaju tajne svoga uspjeha!

Željeli biste čuti uspješne i kreativne poduzetničke priče koje će vas motivirati? Cilj vam je iskoristiti krizno vrijeme za napredak i razvoj svoga posla? In-teresira vas koje sve ideje osvajaju domaće i strano tržište? Želite pronaći novu motivaciju? Uspješni po-duzetnici otkrivaju tajne svoga uspjeha!

Poslovna konferencija 7. Dan kreativnog biznisa održat će se 12. studenoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komo-re i marketinške agencije Kreativna Vjeverica

Očekuje vas okupljanje kolega iz brojnih branši - po-duzetnika, managera, direktora i zaposlenika domaćih tvrtaka, okrugli stol na temu: Kreativne poduzetničke

priče - oni uspješno posluju sa strancima, te okrugli stol na temu: Uspješne poduzetničke priče - oni su od nule izgradili snažne brandove, dodjela strukovne nagrade Plava vjeverica 2015. te networking sa svima okupljenima.

Jedno je sigurno... kako god poslovali, svima nam je neophodno druženje s kolegama i slušanje priča koje su uspjele, imale trzavica i propale te se nakon toga opet uzdigle. Posebice su nam potrebne dobra ener-gija i odlična atmosfera koju doživljavamo u grupi od preko 200 osoba. A najviše od svega, žudimo za doživljavanjem poduzetničkog adrenalina i osjećaja ponosa kada naši kolege primaju nagrade. Ulaz je be-splatan uz obaveznu prijavu.

Za poduzetnike u turizmu novih 300 milijuna kuna

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je sre-dinom listopada novi natječaj iz europskih fondova namijenjen turističkom sektoru - ‘Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne po-nude hotela’. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odno-sno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 304.000.000,00 kuna.

Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potaknule investicije u početna ulaganja povezana s izgradn-jom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku in-vesticije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za ka-tegoriju 3, 4 ili 5 zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, apar-thotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurent-nosti MSP-a u turizmu. Prijave na natječaj primat će se od 16. studenog 2015. do 31. prosinca 2016., odnosno do iskorištenja sredstava.

BIZ vijesti

Bogata ponuda edukacija na Virtualnom sajmu karijera i znanja

Već tradicionalno, 6. godinu zaredom, portali MojPosao i EduCentar zajedno s partnerima iz regije organiziraju je-dinstveni interaktivni virtualni sajam karijera i znanja. Sajam karijera mjesto je gdje se susreću poslodavci, tražitelji posla te svi zainteresirani posjetitelji željni dobre i kvalitetne edukacije. Virtualni sajam trajao je od 21. do 28. listopada na adresi www.dankarijera.com. Ovogodišnji sajam bio je u znaku generacije Y koja postaje sve dominantnija na tržištu rada, te se poslodavci bore s privlačenjem, motiviranjem i zadržavanjem zaposlenika navedene generacije.

Na sajmu se predstavilo 25 poslodavaca te 5 edukativnih ustanova iz Hrvatske, a otvoreno je više od 140 slobodnih radnih mjesta. Posloprimci su putem chata mogli ko-municirati s poslodavcima te ih pitati sve što ih zanima o selekcijskom procesu. Osim toga, održao se i virtualni okrugli stol na temu upravljanja generacijom Y, gdje su poslodavci iznijeli svoja iskustva. Edukativne ustanove koje su svoju ponudu edukacija predstavile zainteresira-nim posjetiteljima bile su: Institut za menadžment, Co-gnita, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, kontro-ling škola Kongnosko i Grafička škola Zagreb. Tijekom sajma mogli su se upisati razni programi: voditelj marke-tinga, voditelj prodaje, copywriter, knjigovođa, IT eduka-

cije, kontroling akademija te mnogi drugi programi koji mogu biti odskočna daska u karijeri te doprinijeti konku-rentnosti pojedinca na tržištu rada.

Na HBOR-ovoj konferenciji više od 450 hrvatskih izvoznika i svjetskih financijskih stručnjaka

U hotelu Sheraton u Zagrebu je 13. listopada pod pokro-viteljstvom Vlade Republike Hrvatske održana 14. međunarodna konferencija o poticanju izvoza Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Na konferenciji se okupilo više od 450 predstavnika hrvatskih izvoznika, domaćih i međunarodnih institucija i banaka. Tijekom konferencije održane su i tri radionice. O trenutnom stan-ju i predviđanjima kretanja na tržištu Europske unije te mogućnostima koje su na raspolaganju izvoznicima za osiguranje izvoznih rizika govorilo se na radionici pod nazivom ‘Kako uspješno izvoziti na tržište Europske unije’. Predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova na radionici pod nazivom ‘Najnovija zbivanja na tržištima Bliskog istoka i Magreba, rizici i prilike’ upozna-li su izvoznike s aktualnim stanjem sigurnosti u regiji te predstavili načine na koje hrvatska diplomacija može hr-vatskim kompanijama dati praktičnu podršku u okolnosti-ma povećanih sigurnosnih ugroza. Također bilo riječi i o mogućnostima korištenja sredstava EU fondova i HBOR-ovim uvjetima sufinanciranja projekata.


Intervju mjeseca

Postali smo dio globaliziranog svjetskog tržišta, gdje opstaju samo najjačiUz pametnu viziju, presudna je hrabrost ulaska u nove investicije, a kupnjom nove i visokoproduktivne opreme, koja skraćuje vrijeme izrade i omogućuje nam se konkurentnost na svjetskim tržištima. Uz to, morate uložiti ogromnu energiju potrebnu za osvajanje novih tržišta, jer u suštini ne nudite ništa što već ne postoji, a niti s cijenom ne možete biti značajno niži. Preostaje vam uporan i strpljiv rad, koji, uz hrabrost za nove investicije, prije ili poslije poluči uspjeh.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Branko Duvnjak je, nakon završenog Fakulteta strojarstva u Zagrebu krajem 1989., prvi posao dobio u Nikoli Tesli, današnjem Ericssonu, radeći kao konstruktor-tehnolog, voditelj osiguranja kvalitete, voditelj tehničkog ureda te voditelj proizvodnje. Nakon deset godina u Ericssonu, kada je potpuno ukinuta proizvodnja i time više-manje radna mjesta vezana za proizvodnju, godinu dana bio je

Ako pogledate malo unazad, vidjeti ćete

da je razlog propasti većine tvrtaka

preinvestiranje.

direktor manje konditorske tvrtke od dvadeset ljudi, gdje je iznenada 'uletio' u sasvim drugačije okruženje, uz dnevnu borbu za opstanak na tržištu. Godine 2002. došao je u Klimaopremu, koja je osnovana prije punih 40 godina, sa zaposlenih 12 djelatnika, a danas je to tvrtka koja ostva-ruje snažan rast s više od 250 zaposlenih.

Što je u razvoju Klimaopreme bio 'okidač', kada je ostvaren prvi snažniji rast poslovanja?Izdvojio bih dva osnovna trenutka iz povijesti, i treći koji se događa ovih dana, a koji su ključno utjecali na smjer Klimaopreme. Prvi je bio 1998. godine kada je formira-na nova vlasnička struktura. Prije toga tvrtka je nekoliko godina bila na rubu propasti, bila su to poratna vremena, izgubljeno je cijelo tržište bivše države, u Hrvatskoj se malo gradilo, a izvoz je bio nula. Dolaskom novih vlasnika stvorena je vizija efikasne proizvodne tvrtke oslonjene na nove tehnologije i tako se krenulo sa zapošljavanjem mla-dih inženjera i investicijama u strojni park. Naravno, nije bilo novaca za nagle skokove, ali radilo se kontinuirano ka tome cilju.Drugi bitan okidač bila je odluka da se ide u izgradnju nove tvornice, što je rezultiralo preseljenjem 2005. godine u nove pogone veličine 4.500 m² prostora, u usporedbi s tadašnjih oko 1.000 m². Sljedećih godina tvornica je nado-građivana, tako da smo danas na ukupno 10.000 m² proi-zvodno-skladišnog prostora, s uredima.

U odnosu na to, koja su aktualna događanja vezana uz razvoj?Treći okidač upravo se događa ovih mjeseci, kada tvrtka otvara novi proizvodni pogon u Novoj Gradiški veličine 6.000 m², opremljen najnovijim strojevima i tehnologija-ma, a ukupna vrijednost projekta iznosi 35 mil. kn.

Koje su temeljne djelatnosti tvrtke danas?Klimaoprema je proizvodna tvrtka s dva velika segmenta i jednim manjim, u nastanku. TČP - Tehnika čistih prostora naš je profitni centar, koji na tržištu nudi kompletna rje-šenja - ključ u ruke - za izgradnju i opremanje tzv. 'čistih prostora', a koji su ustvari proizvodni pogoni farmaceut-skih tvrtaka ili npr. operacijske dvorane u zdravstvu, koji su projektirani i izvedeni na način da je unos i zadržavanje

kontaminiranih čestica zraka minimiziran i kontroliran.Osim proizvodnje i montaže antibakterijskih panela od kojih se rade zidovi i stropovi takvih prostora, naša usluga uključuje i projektiranje cijelog sustava i vođenje radova ostalih podizvođača, tako da ustvari investitoru nudimo, osim grubih građevinskih radova, izvedbu svih ostalih radova na visokoj razini kako bi se ispunili vrlo visoki zahtjevi koji se traže za takve prostore. Drugi profitni centar obuhvaća proizvodnju opreme za ventilaciju i kli-matizaciju javnih objekta. To obuhvaća razne proizvode koji omogućavaju ugodan klimatiziran zrak u trgovačkim centrima, hotelima, sportskim dvoranama i slično, a riječ je o proizvodima koji se ugrađuju u sustave ventilacije i klimatizacije kao što su razni difuzori, protupožarne za-klopke, prigušivači buke, regulatori protoka zraka i slič-no. Ukratko, sve ono što vam treba za čist i ugodan zrak. Treći, manji segment u nastanku su elektronička rješenja, koja na pametan način upravljaju HVAC sustavima.

Na što sve poduzetnik danas mora biti spreman kako bi uz stabilno poslovanje, koje je također vrlo zahtjev-no, bio u mogućnosti ostvariti rast?Za značajniji rast prvenstveno treba hrabrosti. Postali smo dio globaliziranog svjetskog tržišta, gdje opstaju samo najjači. U taj tim ne možete sa starim konjem, znači da morate kupiti novoga, a to košta. Ako pogledate malo una-zad, vidjet ćete da je razlog propasti većine tvrtaka prein-vestiranje.

Sve se može kontrolirati i stisnuti kada dođe kriza, ali krediti bankama su omča oko vrata. Zato je, uz pametnu viziju, pre-sudna hrabrost ulaska u nove investicije, a kupnjom nove i vi-sokoproduktivne opreme, koja skraćuje vrijeme izrade i omo-gućuje nam se konkurentnost na svjetskim tržištima. Uz to morate uložiti ogromnu energiju potrebnu za osvajanje novih tržišta, jer u suštini ne nudite ništa što već ne postoji, a niti s cijenom ne možete biti značajno niži. Preostaje vam uporan i strpljiv rad, koji, uz gore spomenutu hrabrost za nove investi-cije, prije ili poslije poluči uspjeh.

Koliko je zahtjevno danas biti konkurentan na europ-skom i svjetskom tržištu?Izuzetno zahtjevno. Dok smo se mi na ovim balkanskim prostorima godinama i desetljećima bavili politikom, rato-vima i tranzicijama, zapadne tvrtke imale su mirno okru-ženje i svu su energiju usmjeravale na to kako proizvesti što efikasnije i produktivnije. To je proces koji traje godi-nama i zahtijeva kontinuirana ulaganja.

Sada smo mi odjednom postali dio toga tržišta, no naža-lost, većina proizvodnih tvrtaka iz Hrvatske se tu osjeća kao naš Dinamo u Ligi prvaka, sve ti je nadohvat ruke, ali drugi su bolji, brži i jači. Možete biti konkurentni na tom tržištu ako sirovine nabavljate tamo gdje su najjeftinije, uključujući doslovno cijeli svijet, ako imate novi moderni strojni park koji vrijeme izrade svodi na najkraće moguće i ako ste se okružili s dobrim timom suradnika.

U kojoj mjeri ste usmjereni izvozu? Koliko posto priho-da ostvarujete izvozom?Hrvatska je naša domovina, nemamo druge i uvijek će biti bitno tržište za Klimaopremu. Ali naša draga domovina dovoljna je za najviše 100-tinjak radnika Klimaopreme, a nas je danas oko 250 i rastemo dalje. Trenutno oko 50% prihoda ostvarujemo u izvozu, maksimalno intenzivira-mo izvozne aktivnosti, cilj Klimaopreme je da u konačnici izvoz čini 80-90% prihoda. Naši mladi stručnjaci su se do-slovno rastrčali po cijeloj Europi i pravi izvozni bum tek očekujemo u narednim mjesecima i godinama.

Imate predstavništva u gotovo svim zemljama regije. Jeste li zadovoljni poslovanjem u regionalnom okviru?Ako očekujete puno u regiji, onda nećete biti zadovolj-ni, ako time mislite na zemlje ex YU. Mi smo tu prisutni zbog jezika i povijesti, jer Klimaoprema je nekada plasirala robu po cijeloj Jugoslaviji. Ali to su, barem u našoj branši, mala tržišta. Naravno da koristimo prilike koje možemo, ali tu ne možemo naći volumen potreban Klimaopremi. Mi ćemo tu i dalje biti prisutni , ali fokus je na drugim tržištima.Npr. Norveška, mala zemlja po broju stanovnika, gotovo kao Hrvatska, ali zadnjih par godina tamo plasiramo robe u vrijednosti 1.5 mil. EUR godišnje. A morate znati da se tamo natječemo s najjačim europskim tvrtkama.

Oko 10% ukupne proizvodnje izvozite u Rusiju. Koliko se rusko tržište razlikuje od (zapadno) europskog, koje su njegove posebnosti?Poslovanje na tržištu Rusije vrlo je specifično. Tržište u smislu B2B sektora je uopće izvan svakih standarda zbog velike prisutnosti korupcije, a stanje tržišta isključivo je vezano uz cijenu nafte, što čini ključan faktor ekonomije Rusije, a tako i investicijskog sektora. Dok se na zapadu preferiraju visoka kvaliteta opreme, ulaganje u održava-nje, rusko tržište okrenuto je niskim cijenama zbog ve-likog utjecaja jeftine kineske robe. Isto tako, evidentan je deficit inženjerskog kadra, dok je birokracija na visokoj ra-zini. Samo tržište specifično je po posebnim propisima pri uvozu robe, obvezatnoj ruskoj certifikaciji proizvoda pre-ma standardu GOST-R, a jezik komunikacije uglavnom je ruski. Ipak, s obzirom na slavenske korijene i sličan men-talitet, rusko tržište za hrvatske je tvrtke vrlo potencijalno.

Od 2003. godine Klimaoprema posjeduje certifikat za Sustav osiguranja kvalitete ISO 9001. Koliko ulažete u podizanje razine kvalitete proizvodnje?Kvaliteta je nešto što se na zahtjevnim zapadnim trži-štima podrazumijeva. Mi dugo godina imamo ISO 9001, koji može, ali i ne mora garantirati kvalitetu. Ono što naše kupce zanima je isporuka bez reklamacija, s kratkim rokom i, naravno, niskom cijenom. Najbolje ulaganje u kvalitetu je ustvari nabava novih modernih tehnologija, visokoučinski CNC strojevi i roboti vrlo malo griješe. Na-ravno da sve to nije dovoljno ako nemate dobro organizi-ran sustav osiguranja kvalitete koji će djelovati preven-

Radimo konstantno na poboljšanju svih naših procesa kako bi eliminirali mogućnost grešaka, jer greške su vrlo skupe, osobito kada vam roba putuje u daleke krajeve.

Branko Duvnjak, predsjednik Uprave Klimaopreme d.d.


Intervju mjeseca

moboru očekujemo zadržavanje broja ljudi na sadašnjoj razini, dok je novi pogon u Novoj Gradiški predviđen kao baza za širenje proizvodnje.

Koliko će novih radnih mjesta biti otvoreno u konačnici?U konačnici predviđamo gradnju novih proizvodno-skla-dišnih prostora u Novoj Gradiški, pa bi do 2020. godine tamo ukupni prostori mogli iznositi oko 15.000 do 20.000 m², a broj zaposlenih narasti za novih 100-tinjak zaposle-nih.

Kakav odnos i iskustva imate s gospodarskim i podu-zetničkim državnim institucijama?Mi smo oduvijek bili oslonjeni na vlastite snage. I kada nismo uspijevali uraditi zamišljeno, nismo tražili krivce izvan naših redova, borimo se i u Hrvatskoj i vani vlasti-tim snagama, tako da na to pitanje više-manje mogu od-govoriti kroz prizmu iskustava s ovoga projekta u Novoj Gradiški. Projekt je nadziran od strane državnih institu-cija, izvještavanje je vrlo zahtjevno, pravila igre strogo su postavljena, međutim, dobro smo se organizirali, tako da ne mogu reći da imamo nekih osobitih problema.Od strane grada Nove Gradiške dobili smo svu potreb-nu potporu u realizaciji projekta, ljudi tamo su pozitiv-no usmjereni prema investitorima i mislim da je njihova Industrijska zona izuzetno dobra lokacija za biznis, prije nas tamo je došao Atlantic Trade. Problem je jedino što je generalno u Hrvatskoj malo investitora spremnih za nove veće poduhvate, a jako puno industrijskih zona. A stra-ni investitori prvo se moraju odlučiti za Hrvatsku, među brojnom konkurencijom u okruženju.

Prema Vašem mišljenju, kako će izgledati poslovanje Klimaopreme u narednih pet godina?Mi imamo velike planove. Hoće li se to ostvariti u nared-nih pet godina ili će trebati malo duže, teško je reći. Prije trinaest godina, kada sam dolazio u Klimaopremu, bilo je zaposleno 60 ljudi i prihodi su bili 2 mil. EUR. Danas za-pošljavamo 250 ljudi s prihodima preko 20 mil. EUR.

S novom tvornicom u Novoj Gradiški dobivamo velike kapacitete, s novim strojevima dižemo produktivnost i po-stajemo konkurentniji na europskom tržištu. Mi želimo biti hrvatska tvrtka, ali zapadnoeuropske kvalitete i pro-duktivnosti, tvrtka sa zadovoljnim zaposlenicima, poželjan partner kupcima i dobavljačima, uz razvijene dobre odno-se s lokalnom zajednicom. Naravno, uz stabilno i profita-bilno poslovanje, na zadovoljstvo svojih dioničara.

Očekujemo značajan rast poslovanja u svim segmentima, veliku modernu tvornicu od oko 15.000 do 20.000 m² u Novoj Gradiški, s novim tehnologijama i robotima, koja će izazvati oduševljenje i pomalo nevjericu kod naših stra-nih partnera koji nas posjete, jer morate znati da u veći-ni slučajeva kada nam dolaze gosti iz zapadne Europe, u Hrvatskoj ne očekuju baš takve slike, ipak smo mi njima tamo negdje na Balkanu.

tivno, maksimalno smanjujući mogućnost greške. Radimo konstantno na poboljšanju svih naših procesa da elimini-ramo mogućnost grešaka, jer greške su vrlo skupe, osobito kada vam roba putuje u daleke krajeve.

Koji je trenutno najzahtjevniji projekt na kojem radite?Izdvojio bih dva. Prvi je završen ove godine, kao dio jedne od najvećih investicija u Hrvatskoj, novi proizvodni po-gon farmaceutske tvrtke JGL iz Rijeke, Svilno 2, gdje smo imali ugovor vrijedan oko 18 mil. kn za izvođenje čistih prostora unutar kompleksa. Trenutno radimo na zahtjevnom projektu izgradnje i opremanja čistih prostora za tvrtku Diaco u Trstu u Italiji. Riječ je o kompleksnom projektu izgradnje i opremanja farmaceutskog pogona, a naš dio posla obuhvaća radove i opremu vrijednosti oko 1.3 mil. EUR.

U kojoj ste mjeri spremni odgovoriti specifičnim za-htjevima kupaca? Koliko ulažete u inovacije, tj. poveća-vate svoju ponudu uvođenjem novih proizvoda?Godišnje smo prisutni na svim važnijim europskim saj-movima iz naše branše, pratimo potrebe tržišta i imamo sve što ima i europska konkurencija. Nove proizvode mo-ramo konstantno uvoditi u asortiman iz dva razloga. Prvo, moramo ih imati jer bez njih nemamo kompletnu ponu-du, a ponekad je to ključ za dobivanje posla. I drugo, iz jednostavnog razloga jer je marža na novim proizvodima uvijek bolja od onih na starima. Barem u početku.Naš profitni centar Tehnika čistih prostora ekipiran je i organiziran na način da na poziv investitora, bilo gdje u svijetu, koji recimo želi sagraditi i opremiti farmaceut-ski pogon ili polikliniku s operacijskom salom, odlazi do njega, sasluša ga i ponudi mu kompletno rješenje 'ključ u ruke', uključujući građevinski projekt i projekt čistih pro-stora, nakon toga i izgradnju istoga, a sve na način da sa što manje novaca dobije ono što želi. S nama će sigurno uštedjeti značajne novce, jer mi to radimo dugi niz godina, s ponajboljim stručnjacima na ovim prostorima.

Spominjali ste ranije dodatno povećanje proizvodnih kapaciteta koje će se realizirati kroz gradnju tvornice u Novoj Gradiški, veličine 6.000 m². Kada je planiran završetak gradnje?Cijeli projekt završava krajem ove godine. Tvornica je građevinski završena, većina strojeva je došla, u idućih par tjedana dolaze ostali strojevi i krećemo s probnom proizvodnjom. U ovoj fazi je predviđeno oko 40 novih radnih mjesta. Morate znati da je prošlo vrijeme intenziv-nog zapošljavanja, novi i moderni strojevi većinu poslova obavljaju bez ljudi, radnici su tu uglavnom kao posluži-telji, i to u malom broju i kao montažeri na kraju procesa kod sastavljanja proizvoda. Drugačije jednostavno nije moguće, prošla su vremena čekića i ručne obrade koja su zapošljavala mnogo ljudi.Klimaoprema će u Samoboru zadržati središte tvrtke sa svim pratećim službama i proizvodnjom specifičnih pro-izvoda koji se ne mogu raditi visokoserijski, tako da u Sa-

Godišnje smo prisutni na svim

važnijim europskim sajmovima iz naše

branše, pratimo potrebe tržišta i imamo sve što ima i europska

konkurencija.

Tema broja

Poduzetničke zoneUz karakteristike koje svaka uspješna poslovna zona mora imati (potpuna infrastrukturna opremljenost i lokacija, blizina autoceste i većega grada, kvaliteta i raspoloživost radne snage, velike koncentracije visokih i stručnih obrazovnih institucija), vrlo važan faktor uspješnosti je uloga lokalne i regionalne vlasti, tj. njihova angažiranost u privlačenju novih investicija.

Pripremila: Marija Slijepčević


Tema broja

Danas u Hrvatskoj ima preko 1.300

poduzetničkih zona koje se prostiru na

preko 30.000 hektara.

Tema broja

Poduzetničkih zona, infrastrukturno opremljenih područja definiranih prostornim planovima i na-mijenjenih obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti, u Hrvatskoj danas ima preko 1.300. Aktivno ih je oko jedne trećine, a najvećim dijelom financiraju ih gradovi, općine i županije, te manjim dijelom državni proračun i inve-stitori. Prostorno zauzimaju preko 30.000 hektara pro-stora, a strateški se razvijaju od 2001. godine pokre-tanjem nacionalnog Programa razvoja poduzetničkih zona.

Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika, kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih re-sursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima zone, stoji u Zakonu o unapređenju poduzetničke in-frastrukture.

-Koliko je poslovna zona opremljena, utoliko je njezi-na iskoristivost veća i samim time atraktivnija za sve buduće korisnike, tj. investitore. S obzirom na to da su jedinice lokalne samouprave u praksi nositelj i pokretač osnivanja i uspostavljanja poslovne zone, budućnost iste ovisi o angažmanu same zone te lokalne samoupra-ve. Tako u praksi viđamo infrastrukturno opremljene i konkurentne poslovne zone, dok s druge strane viđamo i poslovne zone koje su to samo na papiru, s obzirom

na to da su u pitanju nepregledna polja. Kada govorimo o infrastrukturnoj opremljenosti, mislimo prije svega na zadovoljavajuću elektro-energetsku mrežu, plinsku opskrbu, razgranatu vodovodnu mrežu i odvodnju, širokopojasni Internet, prometnu povezanost itd. Na-dalje, jedinice lokalne samouprave u svrhu razvoja poduzetništva oslobađaju investitore lokalnih poreza. Ovisno o stupnju razvoja poduzetničke zone, iste u svoju ponudu nude investitorima usluge besplatnog obrazovanja novih zaposlenika. Ovdje se prvenstveno misli na poduzetničke zone koje u okviru svog poslo-vanja imaju razvojne centre kompetencija - ističu iz Agencije za investicije i konkurentnost (AIK).

-Izgradnjom poduzetničkih zona županija, općine i gradovi žele potaknuti razvoj gospodarstva na svom području, riješiti prostorne probleme poduzetnika i poticati buduće poduzetnike na ulaganje. Osni-vanje poduzetničkih zona i proširenje aktivnosti u postojećima na dugoročan način pomaže poduzetni-cima u rješavanju problema prostora, odnosno stva-ranju uvjeta za nesmetan rad, uz korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih u istom prostoru - smatra Ivana Katavić Milardović iz Upravnog odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj Osječko-baranjske županije.

Slično ističu i u Primorsko-goranskoj županiji: -Jedi-nice lokalne samouprave prepoznale su značaj malih poslovnih zona za razvoj poduzetništva, pa ih plani-raju u svojim prostornim dokumentima sukladno interesima poduzetnika i na lokacijama gdje je lakše riješiti imovinsko-pravne probleme te osigurati do-stupnost zajedničke komunalne infrastrukture. Zone postaju centar poduzetništva gdje se može razviti i su-radnja na razvoju zajedničkih proizvoda i usluga, pa čak i zajednički nastupi na tržištu - kazao nam je Beri-slav Tulić, v.d. pročelnika Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj ove Županije.

Sistematizacija podataka o poduzetničkoj infrastrukturiMinistarstvo poduzetništva i obrta sistematizaciju po-dataka o poduzetničkim zonama nastoji prikazati kroz Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture, koji evi-dentira i sistematizira subjekte poduzetničke infrastruktu-re u Hrvatskoj koji su korisnici potpora, poticajnih mjera, darovnica ili povlastica.

S druge strane u Agenciji za investicije i konkurentnost kreirali su online Katalog poslovnih zona Republike Hr-vatske. -Uspostavljanjem Kataloga poslovnih zona o dostupnim parcelama, objektima te stupnju opremljenosti poslovne infrastrukture, zainteresirani investitori mogu jedno-stavno uz pomoć Interneta na jednom mjestu vidjeti po-tencijalne lokacije za realizaciju svoje investicije. Osim što na jednom mjestu omogućuje pregled najkonkurentnijih

MERIDIAN 16 OGLAS 1/1

Rezultati 'Poduzetničkog impulsa' 2015.Program poticanja poduzetništva i obrta, Poduzetnički impuls, ove je godine bio vrije-dan 4,37 milijardi kuna, a namijenjen je razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika. Dio ovog novca, koji u 88-postotnom dijelu dolazi iz EU fondova, namijenjen je i ulaganju u poduzetničku infrastrukturu u suradnji s lokalnim jedinicama i tvrtkama, kojima se omogućuje razvoj poduzetničkih zona i inkubatora.Zadnje dvije mjere za koje su dodijeljena sredstva su 'Jačanje konkurentno-sti prerađivačke industrije' te 'Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti'. U prerađivačkoj industriji potporu u ukupnom iznosu od gotovo 9 milijuna kuna dobilo je 28 poduzetnika, u prosječnom iznosu od 319,9 tisuća kuna. Kao izravan učinak dodijeljenih potpora ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras očekuje otvaranje 172 nova radna mjesta u tri godine, povećanje prihoda u tim tvrtkama u prosjeku 20-ak posto, te povećanje dobiti gotovo 30 posto i izvoza od gotovo 70 posto. Najviše potpora odnosi se na proizvodnju gotovih metalnih proizvoda, proizvodnju prehram-benih proizvoda i proizvodnju proizvoda od gume i plastike.

Za mjeru 'Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti' dodijeljeno je 4,16 milijuna kuna, za 41 projekt. Najviše dobitnika potpora bavi se uslugama iz područja infor-macija i komunikacija, zatim održavanja i popravka motornih vozila te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja pića, a prosječna vrijednost potpore je oko sto tisuća kuna. -Zahvaljujući ovoj mjeri, planiramo otvoriti stotinjak novih radnih mjesta te povećati prihode, posebice od izvoza. Posljednje tri godine ulagali smo upravo u one poduzetnike i obrtnike koji imaju potencijal za rast i zato mi je posebno drago što su mali poduzetnici i obrtnici u prošloj godini ostvarili odlične rezultate upravo u tim područjima - istaknuo je tom prilikom Maras.


Izgradnjom poduzetničkih zona

županije, općine i gradovi žele potaknuti

razvoj gospodarstva na svom području,

riješiti prostorne probleme

poduzetnika i poticati buduće poduzetnike

na ulaganje.

Tema broja Tema broja

poslovnih zona, uvelike skraćuje i vrijeme od prvog kon-takta s investitorom do dostavljanja relevantnih podata-ka - poručuju nam iz AIK-a i dodaju da podatci s kojim raspolažu predstavljaju glavni dio informacija koje inve-stitora zanimaju pri analizi potencijalnih lokacija za ula-ganje. U Katalogu se nalazi 125 infrastrukturno opremlje-nih zona ukupne površine u iznosu od 6.192 ha u kojem su zastupljene poslovne zone iz svih županija.

Pozitivan utjecaj na lokalno gospodarstvoPoslovne zone imaju značajan utjecaj na lokalno go-spodarstvo. -Kada govorimo s aspekta privlačenja in-vesticija i rada s investitorima, onda je njihov značaj još i veći, s obzirom na to da u procesu odlučivanja investitora o ulaganju u pojedinu zemlju, osim makroekonomske situacije, procjene veličine tržišta, podataka o dostupnosti, troškovima i kvaliteti radne snage, dostupnim poticajima koje može ostvari-ti, važnu ulogu ima dostupnost i kvaliteta infra-strukturno opremljenog zemljišta - smatraju u AIK-u te dodaju: -Uz karakteristike koje svaka uspješna poslovna zona mora imati, potpuna infrastrukturna opremlje-nost i lokacija same zone, blizina autoceste, blizina većega grada, kvaliteta i raspoloživost radne snage, velike koncentracije visokih i stručnih obrazovnih

institucija, vrlo važan faktor uspješnosti je uloga lo-kalne i regionalne vlasti, tj. njihova angažiranost u privlačenju novih investicija. -Što se tiče izravnog utjecaja poduzetničkih zona na lokalno gospodarstvo, ono je izuzetno pozitivno. Većina investitora koja posluje u poduzetničkim zonama Zagrebačke županije zapošljava lokalno stanovništvo, što rezultira povećanjem standarda i kvalitete života na njihovom području - kazao nam je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

-Infrastrukturnim opremanjem stvaraju se pretpo-stavke za brži gospodarski razvoj gradova i općina, te omogućuje poduzetnicima brže i povoljnije rješavanje poslovnog prostora, što je i glavni cilj ovog projekta poticanja poduzetničkih zona. Specifični ciljevi razvoja poduzetničkih zona su: kreiranje novih radnih mjesta, racionalizacija korištenja resursa (prostor, energija, infrastruktura), veća efikasnost proizvodnih procesa, povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave, porast izvoza, angažiranje građevinske operative u oprema-nju zona - ističe Ivana Katavić Milardović.

-Poduzetničke zone imaju značajan utjecaj na lokalno go-spodarstvo iz razloga povećane mogućnosti zapošljavanja lokalnog stanovništva, povećanja dohotka, a lokalni po-duzetnici izmještaju svoje pogone iz gradskih jezgri, te grade nove pogone u zonama koje im omogućuju povoljnu cijenu komunalno opremljenog zemljišta, za razliku od gradova gdje je ta cijena višestruko veća. Na-vodimo samo primjer grada Splita u kojem poduzetnik, ako kupi građevinsko zemljište u Splitu, za ista sredstva u zonama može kupiti zemljište i izgraditi objekt - smatra Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije.

Slično razmišlja i Berislav Tulić: -Kroz razvoj poduzetničkih zona neposredno se utječe na jačanje poduzetničkih aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih tehnologija. Kroz zone se stvara mogućnost za preseljenje proizvodnih djelatnosti iz gradskih i na-seljenih područja, podiže se konkurentnost gospodarstva, potiče razvoj lokalne zajednice i regije, kao i razvoj go-spodarstva u cjelini te omogućuje povećanje udjela proizvodnih djelatnosti u ukupnom gospodarstvu.

Najznačajnije djelatnosti u poduzetničkim zonamaPrema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar zone, poduzetničke zone dijele se na proizvodno- prerađivačke zone, logističko-distribucijske zone i uslužno-mješovite zone, stoji u Zakonu o unapređenju poduzetničke infra-strukture.

U Zagrebačkoj županiji najrasprostranjenije djelat-nosti su skladištenje, logistika i transport, trgovina i proizvodne djelatnosti. U Splitsko-dalmatinskoj županiji

u poduzetničkim zonama od ukupnog broja aktivnih po-duzetnika, 60,5% su proizvodno-prerađivačke djelatnosti koje zapošljavaju oko 3.000 djelatnika. Ostalo su uslužne i skladišno-distributivne aktivnosti.-Najviše su zastupljene proizvodne i uslužne djelatno-sti, ali i dio trgovine. Na području Primorsko-goranske županije djeluje najveća industrijska zona u Hrvatskoj, Kukuljanovo u Bakru, koja se prostire na 500 hektara, od čega je 250 hektara u funkciji - ističe Tulić.

-Kako je tridesetak zona u funkciji, tako su i neke zone specijalizirane kao proizvodne, neke samo kao trgovin-ske, dok druge zone mogu imati sve navedene djelatnosti. Djelatnosti koje se obavljaju u zonama su: prehrambena, metaloprerađivačka, zanatske, drvoprerađivačke, kemijske (proizvodnja plastike i poliestera), tekstilna, trgovačke, servisne, poslovne djelatnosti i druge - pojašnjavaju iz Osječko-baranjske županije.

Prepreke kod osnivanja i korištenja poduzetničkih zonaKorisnici katkad ističu i prepreke u korištenju infra-strukture te tako ima primjera da su sami morali osigurati i financirati priključke za vodu, telefon i električnu ener-giju. -Poslovna zona mora imati sve nužne priključke na parceli i moramo biti bez dodatnih i iznenadnih troškova. Potrebna je transparentnost zone, odnosno da znamo što nam se daje po kvadratu, kakav se plan može ostvariti unutar tri do pet godina od ulaska u zonu - požalio se je-dan od korisnika usluga poduzetničke zone.

Većina sugovornika jedinica lokalne samouprave nije za-dovoljna omjerom sufinanciranja iz državnog proračuna te smatra da bi država trebala i više sudjelovati. U Osječko-baranjskoj županiji ističu kako je Županija od 2004. za svoje 82 poduzetničke zone izdvojila više od 48 milijuna kuna. -Republika Hrvatska izdvojila je ne puno veća sredstva, iako raspolaže proračunom koji je oko 300 puta veći - požalila se Ivana Katavić Milardović.

Privlačnost logistike poduzetničkih zona inozemnim investitorima-Većina investitora koji su se obratili Agenciji za konku-rentnost i investicije, a bave se proizvodnim djelatnosti-ma, svoje investicije realiziraju upravo na područjima po-slovnih zona i ti investitori nemaju nikakvih problema s realizacijom investicije. Investitori ističu da je vremenska predvidljivost realizacije projekta jedan od osnovnih pre-duvjeta za donošenje odluke o ulaganju na određenoj lo-kaciji. Upravo iz tog razloga poslovne zone jedan su od aduta Hrvatske u privlačenju investitora - pojašnjavaju u AIK-u.

U Zagrebačkoj županiji svjesni su da su im glavni aduti odlična prometna povezanost, blizina metropole i niže cijene od zemljišta u Zagrebu. Tako su privukli brojne domaće i strane investitore poput Plive, Kauflanda, IKEA-e, Lagermaxa, RALU logistike, tvrtke Kralj Metala

Alati d.o.o. -U nastojanju stvaranja konkurentnog i privlačnog po-slovnog okruženja te razvijanja vlastite osposobljenosti u pružanju usluge koja će biti znatno više od uobičajenih administrativnih poslova, Osječko-baranjska županija uključila se u projekt ‘Razvoj investicijskog okruženja’ (ICPR) te je certificirana kao regija privlačna za ula-ganje (Croatian Investitor Friendly Region) - ističe Ivana Katavić Milardović.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji napominju da u njiho-vim zonama posluju investitori iz nekoliko zemalja (Itali-ja, Njemačka, Španjolska, Belgija, Slovenija, BiH i drugi), a interes iskazuju i investitori iz Kine i Japana.

-Poduzetničke zone su interesantne za strane ulagače jer imaju poznate vlasnike zemljišta, pripremljenu infra-strukturu i mogu brzo započeti s gradnjom. Ocjenjujemo da su upravo poduzetničke zone jedan od najvažnijih in-strumenata privlačenja stranih investitora, ali i jedan od ključnih preduvjeta razvoja gospodarstva na području Primorsko-goranske županije - zaključuje Tulić.

Programi olakšica za stimuliranje razvoja zonaCiljevi sustava potpora za unapređenje poslovnih aktivno-sti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih insti-

Poduzetnička zona Resnik

Resnik bb, 71260 Kreševo, Bosna i HercegovinaTel: +387 30 806 602Fax: +387 30 806 826E-mail: [email protected]: www.kresevo.ba

Ukupna površina: 43,4 ha

Infrastruktura: struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta; Poslovna zona Resnik udaljena je od koridora Vc (autoputa) samo 4km

Profil tvrtaka: proizvodne i uslužne

Cijena zemljišta: cca 10 €/m²

Ostale pogodnosti za investitore: najniže naknade za građenje u BiH - za građevinsku i urbanističku dozvolu cca 8 €/m², za uporabnu dozvolu cca 0,50 €/m², za godišnju naknadu za korištenje građevnog zemljišta 'rente' cca 0,25 €/m²Dođite da poslujemo zajedno.

Industrijska zona Bakar

Ukupna površina: 500 ha - 200 ha slobodno

Infrastruktura: 5 km željezničkog kolosijeka, 12 km prometnica, vodoopskrbni sustav za sanitarne i protupožarne potrebe, kanalizacijski sustav, visokonaponska mreža, opskrba plinom, suvremena TK mreža, javna rasvjeta, blizina Luke Bakar i Luke Rijeka, priključak na autocestu Rijeka-Zagreb, Zračna luka Rijeka /Krk/ 20 km od zone

Cijena zemljišta: 50-90 €/m²

Ostale pogodnosti za investitore: potpuno komunalno opremljeno zemljište, mogućnost otkupa ili osnivanja prava građenja, otplata na rate, mogućnost poslovanja u režimu slo-bodne zone, olakšice pri kupnji i plaćanju komunalnog doprinosa i komunalne naknade za proizvodne djelatnostiIndustrijska zona Bakar /Kukuljanovo/ - zona s najviše poslovnih subjekata u RH.

Industrijska zona d.o.o.Primorje 39/II, 51222 BakarTel: +385 51 253 060Fax: +385 51 253 061E-mail: [email protected]: www.ind-zone.hr

Prema podatcima revizije poduzetničkih zona, najuspješnija u upravljanju zonama je Primorsko-goranska županija s 382 aktivna poduzetnika u 40 poduzetničkih zona koje zapošljavaju 7.905 ljudi.


Tema broja

Trebalo bi aktivnije uključiti i našu

gospodarsku diplomaciju te maticu

iseljenika Hrvatske, kako bi se i našim

ljudima u dijaspori omogućio uvid u

poduzetničke zone kao mjesto dobrog

ulaganja.

Tema broja

tucija su unapređenje energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture, uređenje i opremanje prostora, razvoj poduzetničkih centara, razvojnih agen-cija, poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova te podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina, opisuje spomenuti Zakon.Zagrebačka županija zadnjih 10 godina izdvaja potpore za razvoj poduzetničkih zona: -Jedinice lokalne samouprave koriste te potpore za izgradnju i uređenje infrastrukture te za uređenje zemljišta i okoliša u zoni. Na taj način osi-guravamo zainteresiranim poduzetnicima izgrađenu komunalnu, prometnu i energetsku infrastrukturu - kazao nam je zagrebački župan. Dodaje da postoje i olakšice koje neki gradovi i općine daju investito-rima koji ulažu na njihovom području - primjerice, oslobađanje ili smanjenje plaćanja komunalnog do-prinosa te oslobađanje plaćanja ili smanjenje plaćanja komunalne naknade.

U Osječko-baranjskoj županiji kao olakšice navode: građevinsko zemljište bez naknade ili po subvencio-niranim cijenama s mogućnošću odgode plaćanja, oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa ili smanjeni komunalni doprinos, smanjenu komunalnu naknadu, olakšice za porez na tvrtku te druge olakšice.Slično je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji: -Pro-gramske olakšice koje stimuliraju rast poduzetničkih zona očituju se u atraktivnim cijenama zemljišta (počevši već od 1 EUR-a za 1 m²), niske cijene komu-nalnog doprinosa, oslobađanje od komunalne nakna-de u prve tri godine poslovanja, porezne olakšice (oslobađanje od 0-10%), riješena vlasnička struktura zemljišta - nabraja Katavić.U Primorsko-goranskoj županiji navode još i mogućnost obročnog plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenje komunalne naknade, oslobođenje plaćanja poreza na tvrtku u prvoj godini poslovanja, sufinan-ciranje kamata na poduzetničke kredite, a u nekim slučajevima i dodjeljivanje bespovratne pomoći.

Povećanje iskoristivosti poduzetničkih zonaKako je čak dvije trećine svih zona u Hrvatskoj ne-

aktivno, prioritet je povećati iskoristivost i vratiti uložena ulaganja u logistiku. U Zagrebačkoj županiji, koja je konkurentna svojom lokacijom, smatraju da impera-tiv treba biti na brzini, uslužnosti i dostupnost lokalne, tj. regionalne administracije. -Tu prije svega mislim na promptno rješavanje imovinskih odnosa, brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatnu pomoć i savjete od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija - kazao je zagrebački župan, i naglasio kako iza njih postoje postupci koji se rješavaju za 24 sata ili svega nekoliko dana.Važnost aktivne promocije u suradnji s poduzetničkim centrima i inkubatorima naglašava Ivana Katavić Milardović.

-Predstavljamo zone na svim gospodarskim foru-mima i sajmovima, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta. Trebalo bi aktivnije uključiti i našu gospo-darsku diplomaciju, te maticu iseljenika Hrvatske kako bi se i našim ljudima u dijaspori omogućio uvid u poduzetničke zone kao mjesto dobrog ulaganja - sma-tra Anđelko Katavić. Tulić dodaje i kako je potrebno kvalitetno pripremiti prostorno-plansku dokumenta-ciju, otkupiti zemljište ili imovinsko-pravno regulirati odnose s vlasnicima zemljišta, poduzeti sve aktivno-sti za realizaciju infrastrukturnih, logističkih i ostalih sadržaja, tako da poduzetnik ima što manje problema u realizaciji svoje ideje. Uz sve navedene pripremne aktivnosti, važna je i marketinška prezentacija zone sa svim prednostima i olakšicama za potencijalne inve-stitore.

Najaktivnije poduzetničke zonePrema podatcima revizije poduzetničkih zona, najuspješnija u upravljanju zonama je Primorsko-goranska županija s 382 aktivna poduzetnika u 40 poduzetničkih zona koje zapošljavaju 7.905 ljudi. Jedino je više zaposlenih bilo u zonama Zagrebačke županije, njih 8.500, ali u manje poduzeća (224) i u manje zona (33). Ističu se još i Istarska županija (6.352 zaposlena u 281 kompaniji u 52 zone), Međimurska koja u relativno manjem broju kompanija (145) u 31 zoni zapošljava im-presivnih 7.876 radnika te Varaždinska sa 6.882 zaposle-na u dvjestotinjak kompanija i tridesetak zona. Najveća i najuređenija hrvatska industrijska zona je Bakar na Ku-kuljanovu, sa 150 poslovnih subjekata. Samo Grad Bakar u zonu je u posljednjih 10 godina uložio 120 milijuna kuna i nastoje staviti u funkciju gospodarske namjene svih pet milijuna kvadratnih metara zone. -Trenutno su, što u fazi projektiranja, što u postupku ishođenja građevinskih dozvola, projekti za izgradnju više od 4,5 kilometara novih prometnica s pripadajućih više od 50 ha površina, koje će postupno u idućih nekoliko godi-na po izgradnji biti raspoložive za nove ulagače. Ukupna vrijednost svih ovih projekata je oko 60 milijuna kuna - istaknuo je nedavno gradonačelnik Bakra, Tomislav Klarić.

Prostor za nova ulaganja u Gospodarskoj zoni PodudbinaGospodarska zona Podudbina, zona proizvodne i poslovne namjene, prostire se na površini od 97 hektara. Trenutno je u funkciji proizvodnje 36 hektara, a na raspolaganju je dodatnih 9,5 hektara općinskog i 33 hektara državnog zemljišta. Ostatak zone čine zelena površina i prometna infrastruktura.

Gospodarska zona Podudbina nalazi se u Ličko-senjskoj županiji i jedna je od većih u širem okruženju. Dobro je prometno povezana, budući da kroz nju prolazi državna cesta D1 Zagreb-Split, a od autoceste A1 (izlaz Sveti Rok) udaljena je 17 km. Najznačajnija gospodarska grana je drvna industrija, u kojoj je direktno i indirektno zaposleno oko 200 radnika. U tom segmentu, u zoni posluju dvije tvrtke koje dnevno prerade 150 m3 drvne mase u finalne proizvo-de i poluproizvode od drveta, pelet za ogrjev te električnu energiju. Jedna od tvrtaka, Moderator d.o.o., ove je godine proglašena najboljom u kategorijama Najbolji mali poduzet-nik i Najbolji izvoznik u Italiju. Uz drvnu industriju, jedna od perspektivnih grana koja se zadnjih godina intenzivno razvija je stočarstvo (ovčarstvo i govedarstvo), ali i ratarstvo, gdje je do današnjeg dana u njihovu funkciju stavljeno preko 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.-Smatramo da u navedenim sektorima, ali i svim ostalim koji u sebi sadrže ekološku komponentu, postoji prostor za nova ulaganja u našoj zoni - prenosi nam Zlatko Brkić, zamjenik načelnika Općine Udbina.

-Općinsko zemljište, koje je na raspolaganju za investitore, u potpunosti je infrastrukturno opremljeno i trenutno do-stupno za ulaganje. Urbanističkim planom, 3 ha zemljišta namijenjeno je za poslovnu djelatnost, a 5 ha za proizvodne djelatnosti. Jedna od prilika za ulaganje u zoni, a za koju je izrađena i studija izvodljivosti, jest izgradnja Auto par-ka u poslovnom dijelu zone. Projekt obuhvaća izgradnju benzinska pumpe, etno restorana, dućana, prenoćišta-bungalovi, vulkanizerske i automehaničarske radionice, par-kirne površine za osobna vozila, teretna vozila, opasan teret, živu stoku, kamp kućice i trajlere te suhe marine - ističe de-taljnije načelnik Općine Udbina, Ivan Pešut. Od ostalih prilika za ulaganje, a koje su usko vezane uz postojeće resurse, bilo bi ulaganje u preradu ovčjeg mlijeka i mesa, prerada goveđeg mesa, proizvodnja sjemenskog krum-pira, kao i manja finalna proizvodnja drvenih proizvoda od bukovog drveta.

Ako razmišljate o investiranju u zonu Podudbina, možete računati na brojne nacionalne poticaje u okviru Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Naravno, i značajni lokalni poticaji zasigurno bi mogli po-taknuti investitore, pri čemu se izdvajaju: obročno plaćanje ugovorene cijene zemljišta, djelomično oslobađanje od ko-munalnog doprinosa, obročno plaćanje komunalnog dopri-nosa, olakšice u plaćanju komunalne naknade, oslobađanje od naknade za priključak na vodovodnu mrežu te oslobađanje od poreza na tvrtku (u 1. godini poslovanja 100%, u 2. godini poslovanja 75%, u 3. godini poslovanja 50%). -Usvojeni prostorni i urbanistički plan, mogućnost oda-bira modela raspolaganja zemljištem, atraktivna cijena građevinskog zemljišta, mogućnost određivanja veličine par-cele, niska cijena komunalnog doprinosa, porezne olakšice, izgrađena infrastruktura, blizina autoceste te naša pomoć kao lokalne vlasti kod realizacije investicije, odlični su razlozi za ulaganje u zonu Podudbina - zaključuje Brkić.

A u Podudbini već posluju brojne uspješne tvrtke, koje su prepoznale odličan potencijal investiranja u Zoni: Mode-rator d.o.o. - proizvodnja peleta, Lika Energo Eko d.o.o. - proizvodnja električne energije iz biomase, Cedar d.o.o. - proizvodnja poluproizvoda iz drvne mase, Plus Karačić d.o.o. - proizvodnja poluproizvoda iz drvne mase, Tvornica duhana Udbina d.o.o. - proizvodnja duhanskih proizvoda, Restoran Robert - ugostiteljske usluge te JU NP Plitvička jezera - skladište krumpira.

Energetska infrastruktura:• Električna energija• Javna rasvjeta

Prometna infrastruktura:• Pristupna cesta• Pješačka staza• Biciklistička staza

Telekomunikacijskainfrastruktura:• DTK mreža

Komunalna infrastruktura:• Vodovodna mreža• Oborinska odvodnja• Fekalna odvodnja

Općina Udbina

Stjepana Radića 6

53234 Udbina

Tel: +385 53 778 070

Fax: +385 53 778 613

E-mail: [email protected]

Web: www.podudbina.com

Općinsko zemljište u potpunosti je infrastrukturno opremljeno i trenutno dostupno za ulaganje.

Dobre prakse Europske unije Stvaranje industrijskih zona, u suvremenom smislu, započelo je u Velikoj Britaniji, odmah nakon Drugog svjetskog rata u sklopu velikih poduhvata za rasterećenje lon-donske aglomeracije, piše u svom stručnom radu Jelena Lončar s PMF-a. -Ubrzo je akciju poduzela i Francuska radi rasterećenja pariške regije, a posebno uspješno i Italija, u kojoj je velik broj povijesnih gradova zahtijevao čuvanje svog izgleda i siste-matizaciju industrije u suvremeno uređenim zonama, koje su mahom mogle biti na periferiji srednjih i manjih gradova, kojih je u Italiji i najveći broj. U Europi se često citira, kao prva, industrijska zona u sjevernom predgrađu Hamburga, Altoni. Među prvima je izgrađen Trafford Park u Manchesteru 1896. godine, no uglavnom je ipak trebalo jedno stoljeće da dođe do većeg zamaha izgradnje planiranih i dobro prostor-no organiziranih industrijskih zona, a posebno do toga da ih se shvaća prvenstveno sredstvom usmjeravanja industrije i metodom razvijanja kraja - ističe Lončar.


Uskoro otvaranje BIC-a, Poduzetničkog inkubatora VukovarPokretanje Poduzetničkog inkubatora Vukovar od velike je važnosti za poboljšanje gospodarskog stanja u Gradu Vukovaru te predstavlja posljednji element u spletu poticajnjih mjera za poduzetnike. Ako se uzmu u obzir financijske potpore za poduzetničke projekte koje omogućuju druge institucije u Gradu Vukovaru, onda se Inkubator nameće kao očekivani slijed u vidu dodatnog poboljšanja poduzetničke klime u gradu.

Usluge Inkubatora bit će namijenjene za start-up tvrtke, poduzetnike početnike, za poduzetnike koji žele osnovati 'tvrtke kćeri' u Inkubatoru, te poduzetnike koji žele premjestiti svoje poslovanje u BIC.

Projekt Poslovno-inovacijskog centra BIC-Vukovar te projekt Inkubatora kao njegove sastavnice izvođen je u više faza, a njegova cjelokupna vrijednost, kada se uzme u obzir EU financiranje i učešće Grada Vuko-vara, iznosi gotovo 40 milijuna kuna. Više o projektu i poduzetničkim aktivnostima u Gradu Vukovaru po-razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za go-spodarstvo, Marijanom Grubišić.

Kako je financiran projekt BIC-Poduzetnički inkubator Vu-kovar i na kojoj se lokaciji projekt realizira? Projekt BIC-Poduzetnički inkubator Vukovar sufinan-cirala je Europska unija iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj. Vrijednost projekta je 909.711,40 EUR, od čega je EU financirala 726.586,50 EUR, što čini 79,87%, a učešće Grada Vukovara je 183.124,90 EUR ili 20,13%. Važno je naglasiti da je Poduzetnički in-kubator dio kompleksa Poslovno-inovacijskog centra BIC-Vukovar, koji je također sufinanciran sredstvima Europske unije, a cijeli kompleks bit će realiziran u Vukovarskoj gospodarskoj zoni.

Koje će usluge pružati BIC te koje će biti cijene najma po-slovnih prostora u Inkubatoru?Ovisno o fazi razvoja, BIC će pružati svojim stanarima niz poslovnih usluga, od pomoći pri poslovnom pla-niranju i izradi poslovnih planova, potpore inovacija-ma, potpore rastu poduzeća te pomoć u apliciranju na lokalne i nacionalne natječaje. Također, pružat će se i usluge promidžbe, pomoć pri poslovnom i interesnom povezivanju, pravnih savjeta te poslovne edukacije koje će biti od interesa samim stanarima. Cijene najma će se kretati od 0 kn/m² za prvih 6 mjeseci, do 12 kn/m² za završnu godinu inkubacijskog procesa. Ako uzmete u obzir cijene najma u Inkubatoru te porezne i druge olakšice poslovanja u Gradu Vukovaru, odnosno u Vu-kovarskoj gospodarskoj zoni, jednostavnim izračunom dolazite do značajnih smanjenja troškova poslovanja. Budući stanari Poduzetničkog inkubatora Vukovar, osim navedenih pogodnosti, imat će i mogućnost de-taljnog upoznavanja sa svim mogućnostima financi-

ranja i sufinanciranja njihovog poslovanja te pomoć u povlačenju tih novčanih sredstava.

Na koju će se vrstu poduzetnika orijentirati Poduzetnički inkubator te kada se može očekivati raspisivanje natječaja za ulazak prvih stanara?Usluge Inkubatora bit će namijenjene za start-up tvrtke, poduzetnike početnike, za poduzetnike koji žele osnovati 'tvrtke kćeri' u Inkubatoru, ali i za sve one poduzetnike koji žele premjestiti svoje poslovanje u BIC jer bi im to uvelike smanjilo troškove poslovanja. Orijentacija će biti na djelatnosti iz područja ICT-a, multimedije i elektro-tehnike, ali zbog prostora koji su podložni prenamje-ni moguće su i određene proizvodne djelatnosti koje imaju izvoznu orijentaciju ili su deficitarne na lokalnom području. U slučaju da poduzetnik pruža specifične usluge koje su potrebne samom Inkubatoru i ostalim stanarima, ima mogućnost ostanka i nakon inkubacijskog razdoblja od četiri godine, uz plaćanje pune vrijednosti najma. Javni poziv za ulazak stanara planiran je po završetku projekt-nih aktivnosti, ali kontakti s brojnim poduzetnicima već su ostvareni u vidu njihovog iskazivanja interesa za do-datnim informacijama o BIC-u. Poslovni kontakti će se nastaviti i dalje, a sve ostale zainteresirane poduzetnike te pojedince s poslovnom idejom pozivamo da nas kon-taktiraju te prezentiraju svoje poslovne ideje kako bi ih zajednički realizirali.

Kolika je važnost cjelokupnog projekta 'Poslovno-inova-cijski centar Vukovar' za samu gospodarsku zonu?BIC-Vukovar nalazi se u srcu gospodarske zone i od ve-like je važnosti za samu zonu, s obzirom na to da centar treba generirati poduzetničku aktivnost i stvoriti multi-plikacijski faktor na zonu kroz povećanje zapošljavanja i investicija, što bi u perspektivi za Grad Vukovar značilo povećanje prihoda kroz poreze, komunalne doprino-se i naknade, a istovremeno smanjenje rashoda zbog smanjenja stope nezaposlenosti. S druge strane, proces koji bi poduzetnici prolazili u BIC-u uz stalnu poslovnu podršku u konačnici bi minimalizirao njihovu mogućnost neuspjeha na tržištu.

Tema broja

Poslovno-industrijska zona Meridian 16 Business Park - izvrsno mjesto za investicijeVizija Meridian 16 Business Parka je postati vodeća ekološka i ekonomska industrijska zona u Hrvatskoj te stvoriti povoljnije okruženje za ekonomski razvitak Hrvatske i bolje pozicioniranje u Europi.

Zona 'Meridian 16 Business Park'

prostire se na površini većoj od 105

hektara, što ju čini jednom od najvećih

poslovnih zona u Hrvatskoj.

Tema broja

Poslovno-industrijska zona ‘Meridian 16 Business Park’ nalazi se u blizini grada Velike Gorice (Vukovinsko polje), šestog po veličini grada u Hrvatskoj, a zahvaljujući svojoj blizini glavnome gradu i širem zagrebačkom području, to je najbrže rastuće područje s izvrsnim izborom kvalifici-rane radne snage. Zona je odlično prometno pozicionira-na - udaljena je 20 km od centra grada Zagreba i svega 5 km od Međunarodne zračne luke Zagreb, ima direktan pristup autocestama, izvan je rezidencijalnih zona, unutar je zagrebačkog područja bez naplate cestarine, željeznička pruga Zagreb-Sisak prolazi pored same zone, a luka Rije-ka udaljena je 170 km.

Povezanost kao jedna od osnovnih značajki Zone pored lokacije proizlazi i iz infrastrukturalne opremljenosti zone. Iz tog razloga predviđena je izgradnja željezničkog terminala s priključkom na magistralni željeznički pra-vac te terminal za kamione. Komunalna infrastruktura obuhvaća opskrbu vodom i strujom, pročistače i odvod-nju oborinskih i otpadnih voda, telekomunikacijsku infra-strukturu te zbrinjavanje otpada.Zona 'Meridian 16 Business Park' prostire se na površini većoj od 105 hektara, što ju čini jednom od najvećih po-slovnih zona u Hrvatskoj, te je Urbanističkim planom uređenja (UPU) podijeljena u više namjena: proizvodnu, industrijsku, uslužno-trgovačku, a sadrži i zelene površine.

Vizija Meridian 16 Business Parka je postati vodeća eko in-dustrijska zona u Hrvatskoj (ekološka, ekonomska) te stvo-riti povoljnije okruženje za ekonomski razvitak Hrvatske i bolje pozicioniranje u Europi. Pri razvoju Zone vlasniku je

izrazito važan ekološki segment te se rukovodi isključivo prema načelima održivog razvoja i zelene gradnje. Primjeri-ce, principi održivog razvoja primijenjeni su već pri gradnji infrastrukture - postavljena je led rasvjeta, biciklističke i pješačke staze itd. Svi investitori koji dolaze u Zonu trebat će također poštivati taj 'zeleni' koncept.

Razvojni ciklus 'Meridian 16 Business Parka' po-dijeljen je u tri faze. Prva faza veličine je oko 240.000 m², a smještena je zapadno od nove Županijske ceste te graniči sa željezničkom prugom Zagreb - Sisak. Prva faza posjeduje komunalnu infrastrukturu (opskrba vodom i strujom, pročistače vode i kanalizaciju) i spremna je za prihvat investitora.Zona nudi pogodnosti za investitore u vidu oslobođenja od plaćanja komunalne naknade te smanjenja visine ko-munalnog doprinosa. Osim same lokacije, prednost je i to što je Grad Velika Gorica omogućio brojne pogodnosti za investitore. Također, grad Velika Gorica izvrstan je izvor kvalificirane radne snage. Nadalje, sama zona, njen razvoj i opremanje, profesionalno su vođeni, uz korištenje najno-vije tehnologije i iskustva mnogih renomiranih stručnjaka iz područja prostornog planiranja, arhitekture, prava, gradnje, ekologije itd.

Društvo Meridian 16 Business Park d.o.o., većinski vla-snik predmetne poslovne zone, u vlasništvu je društva E2RED AG, nezavisnog, privatnog investitora iz područja razvoja nekretnina sa sjedištem u Beču i projektima u Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Ukrajini. Kompanija je i aktivni član Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju te sličnih institucija u Austriji i Slovačkoj.

Meridian 16 Business Park d.o.o.Matije Slatinskog 11, 10410 Velika GoricaDirektor: Ivana Bakunić, mag.iur.Tel: +385 (0)1 5578-456Fax: +385 (0)1 5585-418E-mail: [email protected]: www.meridian16.hr


ABCD

Poduzetnička zona Ludbreg - brojne pogodnosti za investitore

Razvojni centar i tehnološki park Križevci

U Poduzetničkoj zoni Ludbreg uspješno posluje 37 poduzetnika, proizvodno-prerađivačkih te uslužnih djelatnosti. Investitorima je na raspolaganju komunalno opremljeno zemljište po cijeni od 15 eur/m².

Nositelj i investitor projekta Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci je grad Križevci, a partneri na projektu su Visoko gospodarsko učilište Križevci i Križevački poduzetnički centar d.o.o.

Poduzetnička zona Ludbreg proteže se na površini od 81 ha, od čega je neizgrađen dio zone od 12,9 ha, te ima značajan geostrateški položaj budući da se nalazi u ne-posrednoj blizini važnih prometnih pravaca. Područjem Grada u smjeru istok - zapad prolazi jedan od glavnih državnih cestovnih pravaca, tzv. podravska magistrala koja povezuje gradsko središte Ludbreg sa županijskim središtem Varaždinom, preko ptujsko-mariborskog područja prema Beču kao važnom prometnom čvorištu ovog dijela Europe. Na podravsku magistralu nadove-zuje se mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta. U neposrednoj blizini sjevernog dijela zone nalazi se željeznička pruga, a autocesta A4 Zagreb-Goričan udalje-na je svega 15 km. U Poduzetničkoj zoni Ludbreg uspješno posluje 37 poduzetnika, proizvodno-prerađivačkih te uslužnih djelatnosti. Investitorima je na raspolaganju ko-munalno opremljeno zemljište po cijeni od 15 eur/m². U većem dijelu zone potpuno je uređena sva infrastruktura koja obuhvaća električnu energiju, plin, vodu, kanalizaci-ju, izgrađene prometnice te javnu rasvjetu. Ove se godine

planira početi izgradnja trafostanice u dijelu zone, gdje se nalazi najveći broj slobodnih parcela za prodaju, a sljedeće godine uredit će se prometnice u tom dijelu zone.

Pogodnosti koje Poduzetnička zona Ludbreg nudi investi-torima:• subvencioniranje 1-2% kamata na poduzetničke kredite• 25%-100% oslobođenje od plaćanja komunalne naknade• 100% oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku u

razdoblju do 3 godine• 50% oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa• umanjenje cijene zemljišta i infrastrukture za poduzet-

nike kod kupnje parcela• prodaja parcele uz odgođena plaćanja ili kredit• korištenje usluga poduzetničkog inkubatora ‘Centar za

razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o.’.Rokovi ishođenja dokumentacije za gradnju traju najduže 30 dana, dok troškovi gradnje objekta iznose 600-800 eur/m². Cijena komunalnog doprinosa i naknade ovisi o dijelu/Zoni na kojem bi se planirani zakup/investicija odnosio.

Grad LudbregTrg Svetog Trojstva 1442230 LudbregTel: 042/420-200Fax: 042/420-206E-mail: [email protected]: www.ludbreg.hr

Tema broja

Razvojni centar i tehnološki park projekt je od iznimne važnosti za Grad Križevce, a gradi se na prostoru bivše vojarne u Križevcima, na ukupnoj površini od 8.490 m². Sastoji se od nove upravne zgrade (3.175 m²), koja pove-zuje postojeća četiri objekta (5.315 m²). Nositelj i inve-stitor projekta Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci je grad Križevci, a partneri na projektu su Visoko gospodarsko učilište Križevci i Križevački poduzetnički centar d.o.o.

U zgradi A (na 3D projekciji) nalazi se ukupno 14 modula, u zgradi B 4 modula, dok je u zgradi C ukupno 6 modula tipa 2 i jedan modul tipa 4, te u zgradi D ukupno 15 modula. U svakom modulu planirane su instalacije odvodnje, tako da je u središnjem dijelu (uz središnju liniju stupova zgrade) prostor na kojem su osigurani uvjeti za formiranje sanitar-nih čvorova za djelatnike unutar pojedinog modula. Prostor pojedinačnog modula je fleksibilan i ovisi o tehnološkom procesu konačnog korisnika. Svaki modul ima svoj zase-ban ulaz s kolno-pješačke površine. U upravnoj zgradi bit će smješteni sadržaji za poduzetnike (uprava s uredima, konferencijska dvorana, uredi zasebnih poduzetnika, kafić, lokali), a u postojećim objektima koji će se renovirati - znanstveno-istraživački laboratoriji i prostori u kojima će se obavljati djelatnosti malih i srednjih poduzetnika.

Na ravnom krovu smješteni su uređaji toplinskih pumpi, rashlada, te osiguran prostor za postavu so-larnih panela i fotonaponskih ćelija. Projektom se planira uspostaviti poslovna infrastruktura za poti-canje malog i srednjeg poduzetništva iz prehrambeno-prerađivačkog te metalo-prerađivačkog sektora i sekto-ra obrade drva, s naglaskom na novim tehnologijama i laboratorijskim ispitivanjima i istraživanjima.

Razvojni centar i tehnološki park pružat će: • urede i male proizvodne pogone (tiha industrija) po po-

voljnim uvjetima najma;• zajedničke sobe za sastanke, konferencijsku dvoranu,

opremu za umnožavanje, projekcije i sl.; • zajedničke administrativne usluge (knjigovodstvo,

pravne usluge, zaštita intelektualnog vlasništva i sl.), informacije i savjetovanje te poticati umrežavanje poduzeća i zajedničku promociju;

• pomoć kod iznalaženja financijskih sredstava; • potporu za istraživačke i razvojne projekte i dizajn novih

proizvoda; • povezivanje s obrazovnim i znanstvenim institucijama; • organizaciju poslovnih skupova.

Cijena poslovnog prostora u prve tri godine iznosit će 2 EUR + troškovi režijeProjekt 'Razvojni centar i tehnološki park Križevci' odobrilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fon-dova Europske unije u okviru Operativnog progra-ma Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Za re-alizaciju projekta Gradu Križevcima odobrena su bespovratna financijska sredstva u ukupnom iznosu od 33.817.117,60 kuna. Ukupna vrijednost projekta je 35.636.419,00 kn. Projekt se provodi 2 godine, a završetak je predviđen za 30. rujna 2016. godine.

Upravni odjel za gospodarstvo i financije

grada KriževacaDarko Masnec,

pročelnik UOTel: 048/628-943,

091/1720-963Email: [email protected]

Web: www.krizevci.hr

Tema broja

Zgrade A, B, C i D su podijeljene u module različite površine koje će mali i srednji poduzetnici iznajmljivati po povoljnim uvjetima.

Svaki modul ima svoj zaseban ulaz s kolno-pješačke površine.

UKUPNA POVRŠINA ZONE: 81 ha izgrađeno: 68,10 neizgrađeno: 12,9 ha

CIJENA ZEMLJIŠTA 15 eur/m²

POREZI Porez na dodanu vrijednost - 25% Porez na dobit - 20% Prirez (Grad Ludbreg) - 8%


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

LibijaGlavni grad:

TripoliPovršina:

1.759.540 km²Stanovništvo:

6.224.174Službeni jezik:

arapskiValuta:

libijski dinar(1 USD = 1,35 LYD)

Robna razmjena s Libijom (2014.)

Izvoz Hrvatske u Libiju Uvoz Hrvatske iz Libije

Vapno, cement, građ. materijal 47,23% Nafta i mineralna ulja, sirovi 99,15%

Drvo, jednostavno obrađeno 28,06% Slavine i ventili 0,56%

El. pogonski strojevi i dijelovi 13,78% Rotacijski el. strojevi 0,13%

Telekomunikacijska oprema 5,53%

Duhan, prerađeni 1,28%

UKUPNI IZVOZ22,1

milijuna EUR

UKUPNI UVOZ49,7

milijuna EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U LIBIJI

Zbog pogoršanja sigurnosnog stanja u zemlji Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Tripoliju je evakuirano.

VELEPOSLANSTVO LIBIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Opunomoćeni ministar i otpravnik poslova: Yosef M. A. AlaswadAdresa: Gornje Prekrižje 51B, 10000 Zagreb Tel: 00385 1 46 29 250Fax: 00385 1 46 29 279E-mail: [email protected]

Tripoli

Libija - ovisna o izvozu nafteGospodarske reforme Libije zadnjih nekoliko godina ne mogu zasjeniti političke i sigurnosne probleme, sporost, nedosljednost i birokraciju.

Važni linkoviMinistarstvo gospodarstva

www.ect.gov.lyUred za privatizaciju i ulaganja

www.investinlibya.lyMinistarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje

www.foreign.gov.lyGospodarska komora

www.tcci.ly

Leptis Magna

U zadnjih nekoliko godina Libija je napravila napre-dak u gospodarskim reformama kako bi zemlju sta-vila ponovno na međunarodni put, privukla izravna inozemna ulaganja, posebice u bankarskom i ener-getskom sektoru. No, ekonomski izgledi ovise o po-litičkim i sigurnosnim situacijama. Glavni grad Tri-poli nije iskoristio svoja značajna financijska sredstva za razvoj nacionalne infrastrukture i gospodarstva, ostavljajući mnogo građana siromašnim. Poslovno okruženje je loše, javlja se nedostatak transparentno-sti i učinkovitosti, tržište rada pati od državnog upli-tanja i nadzora, te vlada politička nesigurnost i nesta-bilnost. Unatoč brzom oporavku proizvodnje nafte i plina nakon ratnih operacija, ostali sektori, a najviše građevinski, osjetili su probleme. Inozemne tvrtke nisu se vratile u Libiju zbog sigurnosti i potraživanja koja imaju prema libijskim investitorima. Očekivanja Libijaca su što brži oporavak gospodarstva i općeg standarda življenja, kao i rješavanje sigurnosnih i po-litičkih problema.

Struktura gospodarstvaPoljoprivreda je šezdesetih godina prošlog stoljeća su-djelovala u BDP-u s 25%, a njen udio danas ne izno-si ni 5%. Glavni poljoprivredni proizvodi u zemlji su pšenica, kikiriki, ječam, soja i stoka. Klimatski uvjeti i siromašno tlo ozbiljno ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju, a Libija uvozi oko 80% hrane. Naftna industrija čini okosnicu gospodarstva (najviše BDP-a je u izvozu nafte i plina). Gospodarstvo je uglavnom strukturirano od energetskog sektora koji generira 95% zarade od izvoza, 80% BDP-a i 99% državnog prihoda. Druge važne industrije u zemlji su čelik, tek-stil, hrana i cement. Građevinski i uslužni sektor pro-širio se posljednjih godina.

Mogućnosti poslovne suradnjeS jedne strane, postoji potencijal za moguću surad-nju Hrvatske i Libije s obzirom na privlačnost li-bijskog tržišta hrvatskim gospodarstvenicima, no s druge strane postoji rizik za gospodarsku suradnju,

najviše zbog političke situacije, nesigurne političke tranzicije, sigurnosnih problema, teške poslovne klime, te nedovoljne reforme ekonomskog i bankar-skog sektora. Eventualna suradnja vidi se u područ-jima istraživanja, građevinskom sektoru, području nafte, plina i vode. Libija je zainteresirana za uvoz prehrambenih proizvoda, proizvodnju namještaja, brodova, motorna ulja i vatrogasne opreme, dok Hrvatska najviše uvozi naftu i plin iz Libije. Želja Libije je diversificirati svoju ponudu na hrvatskom tržištu te ući na tržište s robom široke potrošnje, kožom, tekstilom i dr.

Postupak uvoza roba i usluga u LibijuOd 2002. godine uvozne dozvole nisu potrebne te su svi proizvodi izuzeti od plaćanja carine. Umjesto ca-rine, plaća se naknada u iznosu 10% od vrijednosti robe, plus 1% poreza na usluge od vrijednosti robe. Postoji popis proizvoda na koje se plaća porez, sve u cilju zaštite domaćeg tržišta. Mnogi poljoprivredni proizvodi zahtijevaju prilikom uvoza potrebnu doku-mentaciju o sigurnosti i zdravlju. Zabranjen je uvoz oružja, eksploziva, svinjskih proizvoda, čaja, kave, ilegalne droge i dr. Ograničen je uvoz za biljke, ži-votinje, svježa jaja i alkoholna pića. Takvi proizvodi moraju proći dodatnu kontrolu te imati potrebnu do-kumentaciju prilikom uvoza.


zirom na birokraciju, nedosljednost odluka te izazovno poslovno okruženje, ulaganjem u druge industrije ne očekuje se da će dostići istu razinu kao što je u sektoru plina i nafte. Unatoč svim prilikama, postoji velik broj problema s kojima se mogu suočiti potencijalni inve-stitori, poput problema neplaćanja, opće sigurnosti izvođenja projekata, sporosti u doznačivanju proračun-skih sredstava investitorima te nedovršenost projekata koji su započeti prije revolucije.

Poslovni običajiStisak ruke uobičajen je na početku i kraju susreta. Koristite titulu i ne oslovljavajte imenom osim ako se to od vas traži. Posjetnice su poželjne prilikom susreta, te ako je moguće da jedna strana posjetnice bude prevedena na arapski. Libijci njeguju osobni odnos prije poslovnog, stoga poradite na tome kako bi vas cijenili i poštovali. Susret dogovorite što je moguće više unaprijed, i potvrdite dan-dva prije sa-stanka. Nemojte zakazivati sastanak tijekom rama-zana, te petkom oko podneva s obzirom da je to vri-jeme molitve. Dođite na sastanak na vrijeme i budite spremni čekati. Libijci imaju politiku otvorenih vra-ta, čak i tijekom sastanka, što znači da može doći do čestih prekida. Arapski je glavni jezik u poslovnom svijetu, iako neke tvrtke koriste i engleski. Odluke se donose hijerarhijski. Nemojte kritizirati nikoga javno. Očekujte dosta pregovaranja dok dogovor ne bude okončan, stoga ne požurujte cijeli proces. Poslovni kontakti zahtijevaju poznavanje libijskog tržišta, poslovnih običaja i kulture.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Libije

BDP: 70.920 mlrd USD

BDP per capita: 11.300 USD

Stopa rasta BDP-a: -5,1%

BDP prema sektorima: usluge (39,7%), industrija (58,3%), poljoprivreda (2%)

Izvoz (2013.): 38.450 mlrd USD

Izvozni proizvodi: sirova nafta, rafinirani naftni proizvodi, prirodni plin, kemikalije

Zemlje izvoza: Italija (23,5%), Njemačka (12,5%), Kina (11,3%), Francuska (9,7%),

Španjolska (9,6%)

Uvoz (2013.): 27.150 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, poluproizvodi, hrana, prometna oprema, potrošački

proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (13,7%), Turska (12,3%), Italija (8,7%), Tunis (7,3%), J. Koreja (6,2%)

Nezaposlenost: 26%

Inflacija: 3,2%

Internetski kod zemlje: .ly

Pozivni broj: +218

Oaza Um el Ma

Poslovno okruženje je loše, javlja se nedostatak

transparentnosti i učin-kovitosti, tržište rada pati od državnog uplitanja, te

vlada politička nesigur-nost i nestabilnost.

UlaganjaPriljevi izravnih inozemnih investicija usporili su se tijekom revolucije, najviše pod utjecajem političke ne-stabilnosti i ekonomske neizvjesnosti politike. Najvi-še izravnih inozemnih investicija očekuje se i dalje u sektoru nafte i plina. No, postoje i drugi sektori gdje su moguće investicije, poput zdravstva, prijevoza, ob-razovanja, turizma i komunalne infrastrukture. S ob-

Mobilno poslovanje

Je li vaše poslovanje spremno za nosivu tehnologiju i Internet stvari?Broj uređaja koji dolaze na tržište trenutno nadilazi mogućnosti (čak i percepciju) IT odjela da se pripreme za ono što ih očekuje. Potvrđuje to i nedavno istraživanje tvrtke Spiceworks, gdje je 71% ispitanih IT profesionalaca potvrdilo kako smatra da će stvari na Internetu značajno izmijeniti radno okruženje, ali 59% ispitanika priznalo je kako ne čine ništa opipljivo kako bi se na to pripremili.

Pripremio: Ante Vekić

Uzorak promjene pratit će onaj koji smo već vidjeli kad su se u radnom okruženju pojavili tableti i pametni telefoni.

Koncept stvari na Internetu više i nije tako nov. Međutim, kućanski uređaji ili automobili koji međusobno komuniciraju putem Interneta, pa i no-siva tehnologija poput zdravstvenih i fitness senzo-ra, vrlo brzo bi iz sfere magazinskih naslova trebala preseliti u stvarni život: analitičari IDC-a nedavno su predvidjeli kako će tržište stvari na Internetu do 2020. godine okrenuti 7,1 bilijardi USD. Taj broj znači da se radi o tehnologiji koja je puno više od tržišne niše ili prolaznog hita.

Kako se približavamo realizaciji tih predviđanja, povećan broj povezanih i nosivih tehnologija, po-put pametnih satova ili senzora stanja organizma, nesumnjivo će utjecati na ekosistem radnih mjesta. Uzorak promjene pratit će onaj koji smo već vidjeli kad su se u radnom okruženju pojavili tableti i pa-metni telefoni. Te uređaje nisu kupovale tvrtke. Ku-povali su ih pojedinci i koristili za posao. IT odjeli morali su ih integrirati u poslovanje, što je otvori-lo vrata novim rješenjima i novim mogućnostima povećanja produktivnosti. Ali broj uređaja koji do-

laze na tržište trenutno nadilazi mogućnosti (čak i percepciju) IT odjela da se pripreme za ono što ih očekuje. Potvrđuje to i nedavno istraživanje tvrtke Spiceworks, gdje je 71% ispitanih IT profesionala-ca potvrdilo kako smatra da će stvari na Internetu značajno izmijeniti radno okruženje, ali 59% ispita-nika priznalo je kako ne čine ništa opipljivo kako bi se na to pripremili. Novi uređaji koje će zaposlenici (uz tablete i pametne telefone) koristiti, donijet će nove sigurnosne, analitičke, mrežne i implikacije koje se odnose na pohranu podataka.

Tvrtke koje se tek privikavaju na BYOD strategije morat će se još više protegnuti kad se D iz skraćenice umjesto na tablete i telefone počne odnositi na još nekoliko različitih, međusobno povezanih, uređaja.

Porast podatkovnog prometa: sigurnosni rizici i prilikeŠirenje i razvoj mobilnosti, mobilnih i poveza-nih uređaja, neizbježno povlači i eksponencijalni rast podataka. Digitalni će se svemir (definiran kao količina podataka koju širom svijeta generiraju ljudi


i uređaji), prema IDC-u, poduplati svake dvije godi-ne od danas pa do 2020. godine, kad bi trebali dose-gnuti brojku od 40.000 exabajta. Ako se predviđanje obistini, to bi značilo 5.200 GB po svakoj osobi na svijetu. Takva hiperekspanzija podataka donosi mno-ge poslovne prilike, ali i prijetnje, poglavito za IT infrastrukturu, upravljanje podatcima, stabilnost, privatnost i slične sektore. Jedno područje, međutim, u poslovnom okruženju gdje informacija postaje sve važnija, treba biti prioritet - sigurnost. Ne samo da je važno voditi računa o sigurnosti aplikacija koje se koriste u poslovnom okruženju, potrebno je vo-diti računa o podatcima koji se razmjenjuju na po-slovnim, kućnim i javnim mrežama, servisima u 'cloudu', drugim računalima... Svijest o potrebi za sigurnosnim mjerama, adekvatni trening popraćen jakim sigurnosnim tehnologijama i IT procesima moraju biti integralni dio svakog mobilnog biznisa.

Jedan od razloga sve većeg rasta podatkovnog pro-meta jest i tendencija smanjivanja troška korištenja podatkovnih tarifa. Ono čemu svjedočimo svake go-dine jest da, kako se približava kraj godine, mobilni operateri tradicionalno darežljivo ulaze u blagdansku sezonu. Ponude poslovnim korisnicima tako postaju izdašnije pogodnostima, a povoljnije za novčanike.

Pametni automobili: korak bliže mobilnom ureduIako je Google već daleko odmakao u testiranju svog autonomnog automobila, svoj ulazak u segment po-lako najavljuju i ostali proizvođači automobila. Ve-lika je vjerojatnost da će do 2020. godine cestama već prometovati takva vozila. Njihova će komerci-jalna upotreba označiti još jedan korak bliže inte-graciji mobilnog ureda u svakodnevicu. Takvi auto-mobili neće biti prilagođeni vozaču, nego korisniku unutrašnjosti. Samim time, bit će konfigurirani na potpuno drugačiji način nego do sada. Tako možemo očekivati opremu poput računalnih zaslona, stolo-va, printera, kreveta, frižidera, mikrovalnih pećnica, aparata za kavu i slično. Baš kao što se dizajn pamet-

nog telefona značajno odmaknuo od tradicionalnog izgleda telefona, tako će i dizajn pametnog automo-bila vjerojatno imati malo razloga podsjećati na tra-dicionalni automobil.

Danas je situacija takva da je broj automobila s mogućnošću spajanja na neku vrstu mreže vrlo ma-len, nekih 8% na globalnoj razini, prema konzul-tantskoj tvrtki McKinsey. Ali do 2020. oko četvrtina svih automobila na cesti bit će spojena na Inter-net. Rast će biti spor zbog činjenice da automobili ostaju u prometu i više od 10 godina nakon prodaje. BMW već ugrađuje SIM karticu u sve svoje auto-mobile od ove godine, a do 2020. to će činiti 90% svih proizvođača. To otvara mnoge mogućnosti, poput bolje integracije navigacije u automobilske sustave, signaliziranje i daljinsku detekciju kvaro-va, otključavanje, paljenje i blokiranje motora, lo-ciranje vozila, automatiziranu potragu za praznim parkirališnim mjestom... Uz sve te mogućnosti, pa-metni i autonomni automobili omogućit će potpuno nove aspekte mobilnog poslovanja.

Mobilno bankarstvo za lakše upravljanje financijamaI dok su pametni automobili tek budućnost ubrza-nog mobilnog svijeta, mobilno bankarstvo već je zagazilo u zrelu fazu i malo je tvrtaka koje ne kori-ste sve mogućnosti mobilnog upravljanja financija-ma. Pojam mobilnog bankarstva obuhvaća različita značenja. Ono prvenstveno jest obavljanje klasičnih ban-karskih transakcija pomoću telefona ili tableta koji zamjenjuje računalo, pa i šalter banke. To bi značilo da pomoću aplikacije za odgovarajuću plat-formu obavljate sve poslove koje ste ranije radili računalom, a prije toga na šalteru banke. Drugo značenje je kada se pametni telefon koristi kao me-toda plaćanja. Korištenje telefona umjesto kartica zvuči još bolje: među prvim masovnije prihvaćenim sistemima m plaćanja su Google Wallet i Apple Pay. Google Wallet na tržištu postoji već tri godine.

Mobilno poslovanje

Širenje i razvoj mobilnosti, mobilnih i povezanih uređaja, neizbježno povlači i eksponencijalni rast

podataka.


Veći rast broja korisnika Googleova usluga počela je bilježiti nakon pokretanja Apple Paya. Također, snaga Appleova branda ubrzava partnere, trgovine, potrošačke i financijske brandove da osiguraju infra-strukturu koja omogućava plaćanje bez novčanika poput, primjerice, NFC tehnologije koja radi na ma-lim udaljenostima. Stoga se ne treba čuditi tome što nakon Apple Paya u Ujedinjeno Kraljevstvo do kraja godine stižu Android Pay i Samsung Pay, a od početka srpnja Barclaycard prodaje nosivu tehnologiju bPay, koja omogućava beskontaktno plaćanje specijalnim ključem, naljepnicom ili narukvicom.

Mobilna prodaja - optimizirane stranice ključ uspjehaUz bankarstvo, poslovanje, zabavu, mobilni se uređaji sve više koriste kao alat za online kupnju. Potvrđuje to i nedavno istraživanje tvrtke Criteo koja se bavi upra-vo mjerenjem online marketinških aktivnosti i njihove učinkovitosti. Evo ključnih saznanja (s uzoraka iz Velike Britanije): • mobilne transakcije dosegle su 45% udjela svih online transakcija (polovica toga otpada na modu, luksuzna dobra i maloprodaju, rast bilježe sektori zdravlja i ljepote, kućnih potrepština i putovanja),

• nešto više kupnji obavlja se putem tableta, najveći stupanj konverzije bilježe stolna računala, pa table-ti, međutim, značajno veći promet dolazi s pametnih telefona,

• dolaskom pametnih telefona s većim ekranima, potrošači sve više kupnji obavljaju putem njih,

• što je stranica optimiziranija za mobilne zaslone, po-stotak konverzije raste (konverzija kod neoptimizi-ranih stranica iznosi 3,7%, dok kod optimiziranih i prilagođenih mobilnim uređajima iznosi 3,9%),

• prodavači koji su izradili vlastite aplikacije bilježe po-lovicu mobilnih transakcija putem tih aplikacija,

• u sektoru putovanja, postotak konverzije je dvostru-ko veći kroz aplikaciju nego kroz optimiziranu web stranicu,

• korisnici koriste više uređaja kako bi pristupili stranici prije konačne kupnje (prvi dan kupac otvara stranicu

IFA 2015 - pogled u budućnost mobilnog poslovanjaNajveći europski sajam potrošačke elektronike IFA 2015. održan je u Berlinu, a na njemu su predstavljeni uređaji koji će, između ostalog, oblikovati i mobilno poslovanje u bliskoj budućnosti. Sony je tako predstavio prvi mobilni telefon s 4K zaslonom - Xperia Z5 Premium, Huawei je još jednom pokazao da mu je mjesto među najvećima, izloživši svoj Mate S s Force Touch tehnologijom u uređaju iznimnog dizajna, ali i svoj pametni sat za kojega je počeo zaprimati prednarudžbe. Pametne su satove predstavili Motorola (Moto 360, drugu genera-ciju), LG (LG Wathc Urbane Luxe) i Samsung (Samsung Gear S2).

Mobilno poslovanje

Velika je vjerojatnost da će do 2020.

godine cestama već prometovati

autonomna vozila.

na laptopu, drugi dan joj pristupa putem pametnog te-lefona, treći dan zaključuje kupnju na tabletu).

Pametni telefoni, tableti i laptopi: Top 5 modela za mobilnog poduzetnikaGranice mobilnosti dodatno se pomiču svakim no-vim uređajem koji se pojavi na tržištu. Zasloni pa-metnih telefona sve su veći, stižu veći tableti, laptopi postaju još tanji... U nastavku smo odabrali pet mo-bilnih uređaja koji će omogućiti pristup poslovnim procesima na svakom koraku - sa stilom.

1. Apple Macbook - Apple je uz nešto rizika (izba-civanje USB portova) lansirao 12-inčni laptop s re-dizajniranom tipkovnicom i trackpadom. Rezultat je najljepši laptop na tržištu, lagan i izuzetno prijeno-san, s doduše nešto slabijim performansama i pre-mium cijenom, ali apsolutno naprednim dizajnom.

2. Lenovo Yoga 3 Pro - jedan od najtanjih i najlakših Lenovo tableta, s prekrasnim ekranom koji se može rotirati oko osi na vrhu tipkovnice. Nažalost, lijep izgled dolazi s nešto slabijim performansama i kraćim vijekom trajanja baterije, ali još uvijek do-voljno dobrim za većinu poslovnih zahtjeva.

3. iPad Air 2 - kako vrijeme prolazi, iOS samo jača svoj ugled u poslovnom sektoru, jednim dijelom zahvaljujući i odluci Microsofta da svoj Office prila-godi toj platformi. Uređaj koji superiornost demon-strira u punoj snazi je iPad Air 2.

4. Microsoft Surface Pro 3 - iako sami priznaju da su 'propustili uskočiti u vlak' kad su u pitanju pa-metni telefoni, u Microsoftu su iznimno ponosni na svoj Surface. Riječ je o tabletu s tipkovnicom koja će omogućiti svima koji ne žele nositi laptop jednaku ugodnost u obavljanju svih poslovnih zadaća.

5. iPhone 6 Plus - osim velikog ekrana uz koji su sve aplikacije puno ugodnije za rad, jedan od aduta najvećeg Appleovog pametnog telefona je trajanje baterije, koje je nakon posljednjeg upgradea opera-tivnog sustava produljeno na tri dana, a uz umjere-no korištenje može dosegnuti i četvrti, što je vrije-me autonomije kojim se može pohvaliti malo koji konkurent.

Sony Xperia Z5 Premium


Klasični način financiranja investicija još uvijek najzastupljeniji

Iako poduzetnicima prilikom realiziranja investicijskih projekata na raspolaganju stoje razvojne agencije te tvrtke koje pružaju savjetodavne usluge, odluka o obli-ku financiranja je na poduzetniku. Dok će se najveći broj poduzetnika odlučiti za neki od klasičnih oblika financiranja, poput bankovnog kredita ili u nešto ma-njem obimu leasinga, poneki će potražiti strateškog partnera ili ući u zajedničko ulaganje s drugim podu-zetnikom, a neki će svježe izvore financiranja potražiti na tržištu kapitala emisijom vrijednosnih papira.

Pripremne aktivnosti za uspješan projektDa bi investicijski projekt bio uspješan, potrebno ga je detaljno isplanirati i kvalitetno pripremiti. To uključu-je definiranje ciljeva projekta, analizu tržišta, potreb-nih ulaganja, što realniju procjenu budućih prihoda i rashoda, izvora financiranja, ključnih faktora uspjeha (mjerljivih rezultata provedbe projekta), te identi-fikaciju potencijalnih ograničenja i mogućih rizika projekta, navodi mr.sc. Kristian Korunić iz MONEO savjetovanja d.o.o., koje svojim klijentima pruža sveo-buhvatnu uslugu savjetovanja. Pri izradi investicijskih elaborata mladi (ali ne samo mladi) poduzetnici često podcijene troškove, precijene prihode, a nedovoljno pažnje posvete analizi tržišta i analizi rizika projekta. Ključ uspješnosti investicijskih elaborata jest objektiv-nost. U izradi investicijskog elaborata nije cilj projekt (investiciju) prikazati u nerealno dobrom svjetlu, već je cilj izrade elaborata identificirati izvedivost i održi-vost investicije za poduzetnika.

Uloga razvojnih agencija u financiranju investicijaNa području Hrvatske mnoštvo je regionalnih i ra-zvojnih agencija koje igraju značajnu ulogu u finan-ciranju investicija, ponajprije informirajući tvrtke o mogućnostima financiranja. Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. pomaže podu-zetnicima kod financiranja investicija odgovaraju-ćim konzultantskim poslovima i to: odabirom opti-malnog modela zatvaranja financijske konstrukcije za određeni projekt, odnosno za određenog inve-stitora, a također vrši posredovanje kod određenih investicija i daje jamstava na kredite do iznosa od najviše 375.000 kuna. Direktor Regionalne razvoj-

Ovisno o investiciji koju planiraju realizirati, poslovnim rezultatima, financijskom položaju i zaduženosti tvrtke, poduzetnicima na raspolaganju stoje brojne mogućnosti financiranja investicija.

Pripremila: Jasmina Fijačko

ne agencije Zagrebačke županije Zlatko Herček kaže da njihova agencija provodi edukacije za pojedine aktualne programe za ciljane grupe poduzetnika, općenito o uvjetima iz pojedinih natječaja. Nakon toga ili zasebno održavaju se tzv. INFO-točke za po-jedine investitore koji se odluče ili već imaju projekt u izradi ili razradi. Poslije te faze započinje proces konzultantskih usluga za pripremu projekta za apli-kaciju na određeni natječaj. U tom procesu svakako je vrlo važno naći odgovarajući model financiranja predložene investicije.

Financiranje emisijom vrijednosnih papiraPrije no što tvrtka donese odluku o financiranju emi-sijom vrijednosnih papira, treba razmotriti prednosti i nedostatke takvog načina financiranja u odnosu na klasično financiranje putem bankovnog kredita, te razmotriti postoje li neki specifični ciljevi koje želi postići. Vrijednosni papir može izdati svaki pravni subjekt, uključujući Republiku Hrvatsku, jedinice regionalne i lokalne samouprave, a za izdavanje vri-jednosnog papira potrebno je da su izdavatelj i vrijed-nosni papir u skladu s propisima Republike Hrvat-ske. Uvjeti za izdanje razlikuju se u odnosu na vrstu vrijednosnog papira koji se izdaje. Brojne tvrtke koje kotiraju na domaćoj burzi uspješno su financirale in-vesticijske projekte emisijom neke vrste vrijednosnih papira, a jedan od uspješnih primjera je i Podravka, koja je nedavno provela dokapitalizaciju u iznosu od 510 milijuna kuna u svrhu financiranja kupnje slo-venskog Žita i razvoja vlastitih proizvodnih kapacite-ta u Hrvatskoj i inozemstvu.

Financiranje obveznicamaZa financiranje dugoročnim instrumentima financira-nja, obveznicama, obično se odlučuju tvrtke koje žele financirati dugoročne projekte, poput značajnih kapi-talnih investicija, spajanja/preuzimanja, refinanciranja postojećih dugoročnih obveza i sl. Uspješnost izdanja ovisi o brojnim faktorima, kao što su tržišni uvjeti, planirani iznos izdanja, kamatna stopa, planirano dos-pijeće, regulatorni format izdanja, percepcija tvrtke od strane potencijalnih ulagatelja, (eventualni) kreditni rejting i sl. Proces izdanja obveznica sastoji se od ne-

Financiranje investicija

Da bi investicijski projekt bio uspješan,

potrebno ga je detaljno isplanirati i kvalitetno

pripremiti.



koliko faza, pri čemu na samom početku treba angaži-rati agenta(e) izdanja, pravne savjetnike i ostale strane, izvršiti dubinsko snimanje, izraditi Prospekt izdanja i transakcijsku dokumentaciju, izraditi prezentaciju za investitore, provesti marketinške aktivnosti koje su izuzetno bitne, a tijekom kojih Izdavatelj i agenti izda-nja osluškuju tržište i potencijalne investitore, priku-piti ponude, utvrditi cijene novog izdanja te posljednju fazu čini namira.

Izrada Prospekta uvrštenja novih dionicaPrilikom ponude i uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izdavatelj ima obavezu pripremiti prospekt (osim u iznimnim slučajevima, izričito propi-sanim Zakonom o tržištu kapitala) propisanog sadrža-ja. Prospekt sadrži sve informacije potrebne ulagatelju za procjenu imovine i obveza, financijskog položaja, razvojnih mogućnosti izdavatelja te prava koja proi-zlaze iz vrijednosnih papira. Za odobrenje prospekta nadležna je HANFA.

Pronalazak strateškog partnera za financiranje investicijaZa pronalazak strateških partnera najčešće se an-gažiraju financijski savjetnici koji tvrtku vode kroz

cijeli postupak, no u pronalasku potencijalnih par-tnera mogu pomoći i gospodarska udruženja poput HGK. Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija HGK, navodi da je jedna od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore promicanje i uspostava suradnje hrvatskih i ino-zemnih tvrtaka kroz široki spektar svojih usluga usmjerenih internacionalizaciji, od organizacije gospodarskih susreta u Hrvatskoj i inozemstvu, or-ganizacije i sufinanciranja nastupa na sajmovima i izložbama, do pružanja novih paketa usluga kao što su Poduzetnik izvoznik i Tenderi.hgk.hr. Aktivnosti HGK-e već su niz godina usmjerene i ka segmentu privlačenja investicija i promicanja investicijskog potencijala RH. Upravo s ciljem promocije konkret-nih ulagačkih potencijala i projekata za ulaganje u Republici Hrvatskoj te povezivanja hrvatskih tvrta-ka s potencijalnim strateškim partnerima i ulagači-ma, kako u greenfield, tako i u brownfield projekte, te olakšanog i pojednostavljenog pristupa informa-cijama o ulagačkim potencijalima RH, HGK je izra-dila online Katalog investicijskih projekata koji je dostupan na njenim internetskim stranicama (www.hgk.hr; www.investincroatia.hr).

Model podjele rizika - velikih projekata (VP) Model podjele rizika - MSP

Model omogućava financiranje velikih investicijskih projekata na način da:

- poslovna banka kreditira najmanje 50% iznosa ukupnog kredita (kredit

poslovne banke), u pravilu iz vlastitih sredstava

- HBOR kreditira do 50% iznosa ukupnog kredita (izravni kredit HBOR-a) uz

instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju i u istom redu

namirenja

Model omogućava financiranje novih investicijskih projekata malih i sred-

njih poduzetnika na način da:

- poslovna banka kreditira najmanje 60% iznosa ukupnog kredita (kredit

putem poslovne banke), u pravilu iz sredstava HBOR-a, uz instrumente

osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju

- HBOR kreditira do 40% iznosa ukupnog kredita (izravni kredit HBOR-a)

uz osiguranje mjenicama i zadužnicama te jamstvom HAMAG-BICRO-a u

iznosu od 80% glavnice izravnog kredita HBOR-a.

Financiranje velikih projekata u djelatnosti poljoprivrede, prerađivačke

industrije, turizma te projekata obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti uz preuzimanje dijela rizika povrata kredita od strane

HBOR-a provodi se u okviru sljedećih programa kreditiranja:

Gospodarstvo, Infrastruktura, IPARD, Pronalasci, Turizam, Zaštita okoliša

Financiranje novih projekata malih i srednjih poduzetnika u djelatnosti

poljoprivrede, prerađivačke industrije turizma te projekata obnovljivih

izvora energije i energetske učinkovitosti uz preuzimanje dijela rizika

povrata kredita od strane HBOR-a provodi se u okviru sljedećih programa

kreditiranja: - Gospodarstvo - Početnici - Infrastruktura - Poljoprivreda i

ujednačeni razvoj - IPARD Mjera 101. i 103., Mjera 302. - Pronalasci - Nova

proizvodnja - Turizam - Malo i srednje poduzetništvo - Zaštita okoliša

Predviđen je za financiranje investicija u kojima najniži iznos izravnog kredi-

ta HBOR-a može biti 9,0 milijuna kn.

Predviđen je za financiranje investicija u kojima najviši iznos izravnog

kredita HBOR-a može biti 9,0 milijuna kn.

U okviru ovog Modela podjele rizika - VP može se provoditi i financiranje

ulaganja u obrtna sredstva ili ulaganja u financijsko restrukturiranje uz

podjelu rizika, pod uvjetima sljedećih programa kreditiranja: - Trajna obrtna

sredstva, Kreditiranje proizvodnje, Priprema izvoza, Kreditiranje pripreme

poljoprivredne proizvodnje, Priprema turističke sezone, Restrukturiranje

Pregled modela podjele rizika

Joint venture ili zajednički pothvatZajednički pothvat je ugovor kojim dvije ili više osoba ili tvrtaka udružuju svoju imovinu i/ili rad zbog ostva-renja unaprijed određenog poslovnog pothvata. Nakon što se poslovni pothvat ispuni, osobe se razdružuju, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ili dogovoru u konačnici dijele dobitak i/ili snose gubi-tak. Svjetlana Momčilović napominje da ne raspolažu službenim podatcima o broju zajedničkih pothvata, odnosno joint venture-a hrvatskih i ino poduzetnika, no kao dobar primjer može navesti suradnju između njemačke tvrtke Siemens i hrvatskog Končara koji su osnovali joint venture tvrtku KONČAR - Energetski transformatori d.o.o. Ono što može istaknuti jest da je strani kapital odavno prepoznao visoku kvalitetu, tra-diciju te sposobnost ne samo hrvatskih tvrtaka i njiho-vog velikog potencijala za razvojem daljnje izvrsnosti, već i visokoobrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, i to u onim djelatnostima u kojima je Hrvatska tradicio-nalno jaka, a koje i dalje mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu, te koji je rezultirao ulaskom hrvat-skih tvrtaka u globalnu mrežu kompanija poput Erics-son Nikola Tesla i Siemens Hrvatska. Navodi i primjer gdje je hrvatska kompanija radi olakšanog izlaza na strana treća tržišta krenula u joint-venture suradnju poput tvrtke Badel 1862 i kineske tvrtke Tadee Hol-ding Group Co.

Model podjele rizika - HBOR i poslovne bankeModel podjele rizika podrazumijeva način provedbe programa kreditiranja HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, pri čemu HBOR i poslovna banka dijele rizik povrata plasiranih kreditnih sredstava. Uz ovaj model moguće je financirati nove investicijske projekte malih i srednjih poduzetnika te velikih projekata, a zahtjev za kredit po ovom modelu podnosi se poslovnoj banci.

Projekti javno-privatnog partnerstvaPrema analizi The Economista i EBRD-a za 2014. go-dinu, zakonodavni okvir u Hrvatskoj za provedbu JPP projekata od 28 zemalja jugoistočne, istočne Europe i CIS zemalja, ocijenjen je najboljim, te svrstava Hr-vatsku na 1. mjesto. U 2015. i 2014. godini hrvatska Agencija za javno-privatno partnerstvo nominirana je, prema The Partnerships Bulletin iz Londona, među 8, odnosno, među 5 najboljih agencija u svijetu.Projekti javno-privatnog partnerstva (JPP) uključuju dugoročan odnos između javnog partnera i subjekta iz privatnog sektora (privatnog partnera) u okviru kojega privatni partner isporučuje javnu uslugu raspoloživo-sti javne građevine prema unaprijed utvrđenim stan-dardima usluge i prostora. Prenoseći rizike građenja (rekonstrukcije) i održavanja (a često i financiranja) na privatnog partnera, javni sektor ostvaruje vrijednost za novac poreznih obveznika. Posredno, JPP ugovori se, ukoliko se prirede u skladu s Eurostatovim pravilima, ne evidentiraju u javnom dugu, odgovaraju iz Agencije

Cilj izrade elaborata je identificirati izvedivost i održivost investicije za

poduzetnika.

Izvor: HBOR (prilagođeno)



za investicije i konkurentnost (AIK). Od travanja ove godine Agencija za javno-privatno partnerstvo više ne postoji pa je njene aktivnosti preuzela Agencija za in-vesticije i konkurentnost (AIK), a u okviru AIK osno-van je Sektor za javno-privatno partnerstvo (SJPP).

Ponuda bankovnih kredita za financiranje investicijaKod kredita za investicije razlikuju se dvije osnovne vrste kredita, vezano na sami izvor financijskih sred-stava, navode iz Raiffeisen banke. Tako razlikujemo kredit za investicije, gdje financijska sredstva proizlaze iz vlastitih izvora, a namjenom, rokovima i cijenom su posebno prilagođeni poduzetnicima, dok se kod druge vrste radi o financiranju kroz poslovnu suradnju s vo-dećim domaćim i međunarodnim financijskim insti-tucijama. U akcijskoj ponudi Raiffeisen banke za male poduzetnike je dugoročni kredit bez hipoteke. Novost u ponudi je i poslovna suradnja ‘Kreditom do konku-rentnosti’ u suradnji s Ministarstvom Poduzetništva i obrta i županijama, namijenjena financiranju kupnje, izgradnje ili uređenja poslovnih subjekata i kupnji opreme, na rok od 10, odnosno 7 godina, također uz subvencioniranju kamatnu stopu. Ističu da je s Europ-skim investicijskim fondom (EIF) zaključen ugovor o jamstvu koji omogućava financiranje SME subjekata za različite namjene, dugoročnim kreditima do EUR 500.000,00 u koji se EIF uključuje jamstvom po sva-kom kreditu, bez dodatnog troška za korisnika te po kojem se benefit za krajnjega korisnika očituje u nižoj cijeni financiranja (kamatne stope povoljnije i za 1 po-sto u odnosu na komercijalne).

Privredna banka Zagreb d.d. ima nekoliko opcija za fi-nanciranje investicija, a trenutno su najaktualniji podu-zetnički krediti koji su proistekli iz nekoliko suradnji:Program Mjera 1 - u cilju osiguranja stimulativnih izvora financiranja za male i srednje poduzetnike, PBZ je u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te s većinom županija, koje su prihvatile ovaj program, osigurala potrebna sredstva za sub-vencioniranje kamatnih stopa za sve poduzetnike iz domene proizvodnih i uslužnih djelatnosti, od-nosno osigurana su značajna sredstva za ovu vrstu kredita uz subvencioniranje kamatne stope za trgo-vačka društva, male i srednje poduzetnike, obrte i profitne udruge.U suradnji s Europskom investicijskom Bankom (EIB) svojim klijentima poduzetnicima nude povoljnije uvje-te kreditiranja u dijelu naknada po kreditu i kamatnih stopa, a ovisno o kreditnom rejtingu klijenta, ročnosti kredita, ponuđenom osiguranju i procjeni investicije. EIB-ova sredstva, prvenstveno su namijenjena pove-ćanju konkurentnosti Hrvatske. Od brojnih kreditnih linija s HBOR-om iz PBZ-a izdvajaju nove kreditne li-nije za SME klijente. Linije su namijenjene za: krediti-ranje investicija - krediti uz 4% fiksnu kamatnu stopu u HRK, te za kreditiranje trajnih obrtnih sredstava -

krediti uz 4,5% fiksnu kamatnu stopu u HRK.Iz Zagrebačke banke navode da je u fokusu Program Ministarstva poduzetništva i obrta ‘Kreditom do uspjeha 2014.’ - Mjera 1, kojim je moguće ostvariti subvenciju kamatne stope te kamatne stope za klijen-te u tom slučaju mogu biti izrazito povoljne (čak i is-pod 2,00%), ovisno o namjeni investicije i subvenciji Ministarstva, županija, gradova i općina. Ove godine je sklopljen s HBOR-om okvirni ugovor o kreditima za investicijska ulaganja i obrtna sredstva namijenje-na malim i srednjim poduzetnicima, te je omogućena brža i jednostavnija procedura odobravanja kredita. Banka je aktivna i u dijelu suradnje s međunarodnim financijskim institucijama. Trenutno surađuje s Eu-ropean Investment Bank (EIB), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD), Deutsche Investitions - und Entwicklungsgesellschaft (DEG), European Fund for Southeast Europe (EFSE), Green for Growth Fund Southeast Europe B.V. (GGF) i sl. Navedene sklopljene suradnje omogućuju poduzetni-cima povoljnije uvjete financiranja u odnosu na stan-dardne komercijalne uvjete lokalnih banaka. Zagre-bačka banka je prva u Hrvatskoj omogućila dva nova jamstvena proizvoda Europskog investicijskog fonda (EIF) - Instrument podjele rizika (RSI) i Europski mi-krofinancijski instrument Progress (EPMF). Riječ je o mikrofinancijskom, instrumentu koji omogućava jednostavniji pristup financiranju mikro-poduzetni-cima u Hrvatskoj, osobito onima kojima su krediti iz tradicionalnih bankarskih izvora teže dostupni, dok je RSI instrument usmjeren na mala i srednja poduzeća koja imaju potencijal za inovacije ili su fokusirana na istraživanje, razvoj i inovacije.

Leasing - jamstvenim programima do ostvarene investicijeVrhunski instrumenti osiguranja poduzetničke inve-sticije su jamstva HAMAG-BICRO-a koja se izdaju za osiguranje dijela glavnice kredita kojeg izdaju po-slovne banke ili HBOR. Jamstva omogućuju ostva-rivanje investicija u malom gospodarstvu koje ne bi bile moguće bez pomoći HAMAG-BICRO-a. Poje-dine jamstvene programe HAMAG-BICRO-a, EU početnik i Rastimo zajedno, moguće je realizirati uz financijski leasing.Leasing financiranje posebno je pogodan način financi-ranja malih i srednjih poduzetnika. Poduzetnici mogu izabrati između operativnog i financijskog leasinga. Sama realizacija financiranja relativno je brza, a bu-dući da objekt leasinga nije u vlasništvu primatelja, leasing ne opterećuje kreditnu sposobnost poduzetni-ka. S računovodstvenog i poreznog stajališta, leasing je isplativ, jer plaćanje leasing naknade za poduzetnike predstavlja trošak, odnosno porezno priznati rashod. Na taj način može se smanjiti porez na dobit. PDV se priznaje kao pretporez, a rate leasinga plaćaju se iz pri-hoda poduzetnika.

Prije no što tvrtka donese odluku o

financiranju emisijom vrijednosnih papira,

treba razmotriti prednosti i nedostatke

takvog načina financiranja

u odnosu na klasično financiranje putem bankovnog kredita.


Za sve poduzetnike i obrtnike, početnike ili već iskusne profesionalce, RBA je nadopunila postojeću ponudu svo-jih kredita, kako bi udovoljila sve složenijim zahtjevima i potrebama za financijskom podrškom.Stručnjaci iz RBA smatraju kako je poduzetnička i obrt-nička snaga generator konkurentnosti tržišta, ali i novih radnih mjesta te su upravo za poduzetnike i obrtnike odabrali i razvili konkretna rješenja, koja će zasigurno pomoći onima koji se nalaze na svom poduzetničkom putu. Unapređenje poslovnih aktivnosti kod poduzetni-ka i obrtnika te postizanje više razine standarda kvalitete proizvoda i usluga, svakako će biti dostupnije uz RBA po-duzetničke kredite.

RBA poduzetnički krediti osmišljeni su kako bi u naj-većoj mjeri olakšali poduzetnički put prema uspjehu svakom poduzetniku ili obrtniku. Poduzetnički krediti s povoljnim kamatnim stopama bit će atraktivni onima koji svoje planove i investicije žele ostvariti u što kraćem roku i uz što povoljnije uvjete.

Bilo da se planiraju ulaganja u obrtna sredstva ili posto-ji potreba za financiranjem osnovnih sredstava, RBA je nadopunila ponudu svojih kredita te od sada nudi dugo-ročne kredite za mikro poduzetnike (s najviše devet za-poslenika), koji se odobravaju do maksimalnog iznosa od 25.000 EUR, uz povoljne kamatne stope te s mogućnošću ugovaranja osiguranja bez hipoteke, što uvelike pojedno-stavljuje i ubrzava realizaciju kredita.

Također, od sada RBA nudi i kratkoročne i dugoročne kredite za male poduzetnike (s najviše 49 zaposlenika), uz povoljne kamatne stope. Ako se radi o malom po-duzetniku, od sada postoji mogućnost ugovaranja kunskih i deviznih kredita u EUR, na maksima-lan iznos od 500.000 EUR. Dodatno, upotpu-njena je i ponuda za male i srednje podu-zetnike (s najviše 249 zaposlenih), uz povoljne kamatne stope u kunama do maksimalnog iznosa od 8 milijuna

Preskočite prepreke na svom poduzetničkom putu uz RBA krediteRBA poduzetnički krediti osmišljeni su kako bi u najvećoj mjeri olakšali poduzetnički put prema uspjehu svakom poduzetniku ili obrtniku. Poduzetnički krediti s povoljnim kamatnim stopama bit će atraktivni onima koji svoje planove i investicije žele ostvariti u što kraćem roku i uz što povoljnije uvjete.

Unapređenje poslovnih aktivnosti kod poduzetnika i obrtnika te postizanje više razine standarda kvalitete proizvoda i usluga, svakako će biti dostupnije uz RBA poduzetničke kredite.

kuna. Kako bi se ponuda što više približila poduzetnici-ma i obrtnicima te kako bi RBA odgovorila na sve po-trebe, sve detaljnije informacije mogu se dobiti i osobno od RBA predstavnika, koji će odgovoriti na sva pitanja i zahtjeve.

Sastanak s predstavnicima RBA u svim regijama, mogu se dogovoriti i putem službenih RBA internetskih strani-ca, ispunjavanjem kontakt forme, koja se nalazi u rubrici Poslovni subjekti/Poduzetnici i obrtnici.

Za sve ostale informacije, poduzetnici i obrtnici mogu se slobodno obratiti predstavnicima RBA putem kontakta istaknutih na službenim internetskim stranicama ili na broj telefona - 072 92 92 92.


SOS Dječje selo Hrvatska - jedino ulaganje sa sigurnim rastomDa partnerstvo sa SOS Dječjim selom otvara vrata uspješne prakse društveno odgovornog poslovanja uvjerili su se mnogi, veliki i mali, poduzetnici. Donacijom u novcu, proizvodima ili uslugama, partnerima se otvara mogućnost pozicioniranja u javnosti kao društveno odgovorne kompanije.

Društveno odgovorno poslovanje

Jedan od dugogodišnjih

partnera s kojima SOS Dječje selo

Hrvatska uvijek rado surađuje jest Lidl.

Neovisna i nevladina organizacija koja na području Hrvatske djeluje od 1992. godine trenutno skrbi za 240 djece bez roditelja i odgovarajuće roditeljske skrbi. U tome im u manjem dijelu pomaže država, a u ostatku namicanja sredstava, da bi zadržali visoki standard skr-bi za djecu i mlade, pomažu im partneri i donatori.

Donacijom u novcu, proizvodima ili uslugama, par-tnerima se otvara mogućnost pozicioniranja u javnosti kao društveno odgovorne kompanije. Onim tvrtkama koje u svojim poslovnim planovima već imaju ugrađen element društveno odgovornog poslovanja, izuzetno je važno imati ozbiljnog i pouzdanog partnera iz ne-profitnog sektora. Upravo SOS Dječje selo Hrvatska svojim dugogodišnjim radom dokazuje da su partner na kojeg se uvijek može računati.

Da partnerstvo sa SOS Dječjim selom otvara vrata uspješne prakse društveno odgovornog poslovanja uvjerili su se mnogi, veliki i mali, poduzetnici. Jedan od dugogodišnjih partnera s kojima SOS Dječje selo Hr-vatska uvijek rado surađuje jest Lidl. Čelni ljudi ovog velikog trgovačkog lanca kroz donacije u proizvodima i uslugama nebrojeno su puta pokazali svoja velika srca,

a Danijela, koja je odrasla u SOS Dječjem selu Leke-nik, zaposlena je upravo u jednom od Lidlovih dućana gdje je u tri godine od prodavačice već napredovala do mjesta zamjenice voditelja poslovnice.

-SOS Dječja sela rade plemenit posao i želja nam je podržavati ih u ostvarivanju njihove misije. Naša suradnja uključuje donacije prehrambenih proizvo-da, higijenskih potrepština, sredstava za održavanje kućanstva i svih drugih proizvoda koji djeci u SOS obiteljima omogućuju lijepu i normalnu svakodne-vicu i kvalitetno zadovoljene životne potrebe. Osim toga, u našim trgovinama SOS Dječjem selu Hrvatska ustupamo prostor za promotivne štandove, kako bi predstavnici SOS Dječjih sela naše kupce upoznali sa svojim radom - izjavila je Lana Jugo, voditeljica odnosa s javnošću trgovačkog lanca Lidl.

Ljepotu pomaganja i važnost odrastanja u obitelji pre-poznala je i mala obiteljska tvrtka iz Oriovca - Rekord-tim d.o.o. Naime, kako su oni jedni od rijetkih manu-fakturnih obiteljskih radionica u Hrvatskoj, djelovanje i rad SOS udruge prepoznali su kao plodno tlo za suradnju iz koje će obje strane izaći s osmijehom na licu. U okviru marketinga za opće dobro pokrenuli su akciju prikupljanja sredstava za bolju budućnost djece i mladih iz SOS Dječjeg sela Hrvatska. Izbacili su po-sebnu liniju proizvoda u ljubičastoj boji te od svakog kupljenog artikla donirali dio prihoda za pomoć djeci bez roditelja i roditeljske skrbi.

-Izuzetno smo zadovoljni suradnjom sa SOS Dječjim selom Hrvatska i sretni smo što možemo doprinijeti njihovoj brizi za djecu bez roditelja i roditeljske skr-bi. Rekord-tim veliku pozornost polaže na društveno

odgovorno poslovanje i donacijama podržavamo razne humanitarne projekte - rekao je Željko Pejić, predstavnik poslovodstva za kvalitetu i zaštitu okoliša tvrtke Rekord-tim.

Da su vrata SOS Dječjeg sela uvijek otvorena i da je njihovo poslovanje posve transparentno, uvjerila se i tvrtka za održavanje i popravak strojeva Turbomeha-nika iz Kutine. Naime, ovi su divni ljudi pokazali ini-cijativu i želju da upoznaju jednu od 16 SOS obitelji iz SOS Dječjeg sela Lekenik te velikodušno pokrili njiho-ve godišnje režijske troškove.

-Drago nam je da smo našom donacijom uspje-li pomoći ostvarenju tako velikog cilja kao što je pružanje toplog doma, mogućnost školovanja i odra-

Partnerstvo sa SOS Dječjim selom Hrvatska otvara vrata uspješnom društveno odgovornom poslovanju. Ukoliko želite dio Vaših prihoda vratiti zajednici u kojoj poslujete, investirati u njezine najmlađe članove o kojima ovisi naša zajednička budućnost, pozivamo Vas na suradnju.

Uz Vašu pomoć možemo učiniti da 250 djece i mladih imaju siguran i topao dom, pohađaju škole i fakultete, idu na izlete i ljetovanja, imaju pristup svim potrebnim zdravstvenim uslugama – ukratko, imaju djetinjstvo i mladost kakvu zavrjeđuje sva-ko dijete u Hrvatskoj. Javite nam se kako bismo razgovarali o mogućoj suradnji i zajednički stvorili bolju budućnost za svako dijete koje nam je povjereno na brigu.

Kontakti: Ljiljana [email protected]/2201-583

Gordan [email protected]/2271-397

Partnerstvo

Zašto tvrtke odabiru SOS Dječje selo Hrvatska?• Iskustvo na projektima društveno odgovornog poslovanja kompanija - odjel fund-

raisinga SOS Dječjeg sela Hrvatska pomaže tvrtkama osmisliti humanitarne projekte koji su u skladu s njihovim vrijednostima

• Konkretni utjecaj na živote djece u Hrvatskoj - SOS Dječje selo Hrvatska brine o 240 djece i mladih bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, a dodatnih 700 vanjskih korisnika uključeno je u ostale socijalne programe

• Transparentnost i pouzdanost - SOS Dječje selo Hrvatska partner je na kojeg se može računati, organizacija koja u Hrvatskoj postoji već 23, a u svijetu 66 godina.

Društveno odgovorno poslovanje Društveno odgovorno poslovanje

Direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, Mario

Čović, predsjednik Uprave Lidl Hrvatska, Boris

Lukšić, nacionalna direktorica SOS Dječjeg sela

Hrvatska Višnja Tuškan-Krupić

Koristi od partnerstva sa SOS Dječjim selom Hrvatska• Unaprjeđenje reputacije tvrtke - suradnja se može promovirati putem medija i društvenih

mreža• Pozitivna poruka zaposlenicima - sudjelovanje u humanitarnom projektu može poslužiti

kao dodatni alat motivacije zaposlenika • Utjecaj na lojalnost kupaca - suradnja se može komunicirati postojećim klijentima i time

pozitivno utjecati na njihovu lojalnost • Donacija ulazi u trošak poslovanja - Zakon o porezu na dobit omogućuje obveznicima po-

reza na dobit porezno priznati trošak u iznosu do 2% ukupnoga prošlogodišnjeg prihoda.

Da su vrata SOS Dječjeg sela uvijek otvorena i da je njihovo poslovanje posve transparentno, uvjerila se i tvrtka za održavanje i popravak strojeva Turbomehanika iz Kutine.

stanje u zdravoj i poticajnoj sredini. Posjetom SOS obitelji kuće Potočnica i upoznavanjem prekrasne djece, njihove mame i druge djece u Selu, bili smo oduševljeni njihovom pristupačnosti, veseljem i topli-nom. Svako dijete mora imati sigurnu bazu, odnosno roditelja na kojeg može uvijek računati i kod kojeg može pronaći utjehu i utočište, živjeti u sredini koja će ga pripremiti na život i omogućiti mu da se bez problema prilagođava novim situacijama. Uvjerili smo se da SOS Dječje selo Hrvatska svojom brigom to omogućava velikom broju napuštene i zanemarene djece te stvara zdravu sredinu za razvoj i život. Na-damo se da ćemo se još dugo družiti i potaknuti dru-ge tvrtke da nam se pridruže i pomognu u skladu sa svojim mogućnostima - zaključio je Ivan Majstrović, vlasnik i direktor Turbomehnike.

U vidu CRM-a (Cause related marketinga) tvrtka

Rekord-tim izbacila je ljubičastu liniju proizvoda

za pomoć SOS djeci


Inovacije Inovacije

U sklopu sedmogodišnjeg istraživačkog programa Obzor 2020 od gotovo 80 milijardi eura uključena su i sredstva za istraživanja i inovacije, a jedan od ciljeva je učvrstiti in-dustrijske inovacije (17 milijardi eura). Brojna su postoje-ća tijela EU koja su fokusirana na istraživanja i inovacije: Zajednički istraživački centar (JRC), Europsko istraživač-ko vijeće (ERC), Izvršna agencija za istraživanje (REA), Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME), Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) i Europski institut za inovacije i tehnologiju.

Programi potpora za poticanjeinovacijsko-tehnologijskog sustava

U okviru različitih programa potpore za poticanje inovacijsko-tehnologijskog sustava, HAMAG-

BICRO osigurava potpore za istraživanje, ra-zvoj i inovacije. Podupiranjem tehnološke

inovacije u gospodarstvu i znanstvenim ustanovama nastoji se pokrenuti gos-podarski rast Hrvatske kroz tehnološ-ki razvoj za jačanje hrvatske globalne konkurentnosti i društvenih vrijedno-sti. Ove godine tako su ostvarena su-

financiranja projekata sredstvima Pot-pore inovacijskom procesu: Razvoj na

znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM i Suradničko istraživanje i razvoj - IRCRO.

A u studenom se otvara i natječaj vrijedan 16 milijuna kuna za zaprimanje projektnih prijedloga za Program provjere inovativnog koncepta (PoC), namijenjen su-financiranju prihvatljivih pretkomercijalnih aktivnosti inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata koji se nalaze u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, najavili su nam u agenciji HAMAG-BICRO. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od minimalno 35.000 kn do najviše 350.000 kn i u tra-janju do najviše 12 mjeseci. Za bespovratna sredstva iz programa PoC mogu se prijaviti fizičke osobe koje imaju ozbiljnu namjeru osnovati trgovačko društvo, mali i sred-nji poduzetnici sukladno Preporuci Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine, kao i znanstveni-ci i istraživači zaposleni u javnim i znanstveno-istraživač-kim organizacijama. Otvaranje natječaja planirano je 16.

Hrvatska gospodarska komora izvijestila je kako su hrvatski inovatori u protekloj godini nastupajući na četiri velike svjetske izložbe inovacija osvojili 43 nagrade i priznanja.

Hrvatski inovatori sve zapaženijina svjetskom tržištuInovacije su u središtu strategije Europske unije za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta. Zemlje EU potiče se da ulažu 3% BDP-a u istraživanja i inovacije do 2020. (1% javnog financiranja, 2% ulaganja iz privatnog sektora). Očekuje se da će se time otvoriti 3,7 milijuna radnih mjesta i povisiti godišnji BDP EU-a za gotovo 800 milijardi eura, stoji na službenim stranicama Europske unije.

Pripremila: Marija Slijepčević

U okviru različitih programa potpore

za poticanje inovacijsko-

tehnologijskog sustava, HAMAG-BICRO osigurava

potpore za istraživanje, razvoj i

inovacije.

studenoga, dok se ugovaranje očekuje u prvom kvartalu 2016. godine.

Besplatni program savjetovanjaza razvoj inovativnih uslugaIz programa Poduzetnički impuls 2014. Ministarstva po-duzetništva i obrta financira se besplatni program savjeto-vanja za razvoj inovativnih usluga Protos. To je program razvoja novih usluga koji se sastoji od edukacija iz postu-paka inoviranja, savjetovanja kod razvoja i podrške tije-kom razdoblja komercijalizacije. Program je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Za razvoj usluga koristi vodeće svjetske metode inoviranja i komercijalizacije pro-izvoda i usluga: lean startup i postupak razvoja kupaca, platno poslovnog modela, posao kupca, strateško platno i krivulju ponude vrijednosti, mapiranje iskustava i ishoda kupaca, mapu empatije, planiranje pomoću pretpostavki te definiranje i provedba strategije komercijalizacije ino-vacija na ciljanom tržištu.

Tko su najuspješniji hrvatski inovatori?Osam hrvatskih inovacija i novih proizvoda nagrađeno je s pet zlatnih medalja i prestižnom nagradom za najbolji eu-ropski izložak na najvećoj američkoj izložbi inovacija i no-vih proizvoda INPEX. Hrvatski pobjednik i europski prvak 30. jubilarnog INPEX-a je zagrebački inovator i poduzet-nik Tomislav Bronzin. On je u svojem trećem nastupu na INPEX-u za inovaciju C@N eMotion, prepoznavanje izraza lica i emocija, nagrađen zlatnom medaljom i nagradom za najbolju europsku inovaciju. Zlatno odličje dobio je učenik 2. razreda Tehničke škole Ru-đera Boškovića Robert Sigurnjak, za Brzo bežično punjenje električnih automobila, a medalje za svoje inovacije osvojili su uspješni inovatori-poduzetnici, Mirjana Brlečić iz Nike-la te Ivan, Tomislav i Roman Krunić za Tračnu rašpu. Vrijedan međunarodni uspjeh, posebnu nagradu INST najveće svjetske izložbe inovacija s Taiwana, ostvario je Marko Kravar za Prolips. Nizu sjajnih uspjeha diljem svijeta, Rosa Ferinčavić je za svoju kolekciju preparata Acidosalus dodala i posebnu nagradu poljske fundacije Eurobusiness Haller za novo dostignuće Acidosalus Baby. Hrvatska gospodarska komora izvijestila je kako su hr-vatski inovatori u protekloj godini, nastupajući na četi-

ri velike svjetske izložbe inovacija, osvojili 43 nagrade i priznanja. Hrvatski su se inovatori predstavili u Kua-la Lumpuru, Moskvi, rumunjskom gradu Lasiju te u Pittsburghu. Sveukupno 33 hrvatske inovacije i nova pro-izvoda na tim su sajmovima ostvarili poslovni uspjeh te su nagrađeni s 43 nagrade i priznanja, od čega 17 zlatnih.

Kako stojimo na svjetskoj ljestvici konkurentnosti?Prema rezultatima Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2015., koji od 1989. izdaje Institute of Management De-velopment (IMD) iz Laussane, Hrvatska se nalazi na 58. mjestu od 61 zemlje koje su zastupljene istraživanjem, što je poboljšanje za jedno mjesto na ljestvici konkurentno-sti. Uzroci rasta ocjene konkurentnosti Hrvatske odnose se na poboljšanje važnih pokazatelja vanjskotrgovinske konkurentnosti, u najvećoj mjeri zbog izvoza turističkih usluga, a uočeno je poboljšanje kod pokazatelja stranih ulaganja. Uočene slabosti odnose se na slabu otpornost na krizu, niski ekonomski rast, nisku zaposlenost, birokraci-ju, neprilagodljive politike Vlade, loš pravni i regulativni okvir, cijenu kapitala, poreze i doprinose... Najpovoljniji indikatori po mišljenju gospodarstvenika su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura i troškovna konku-rentnost.Ove godine zabilježeno je drugo poboljšanje pozicije Hr-vatske u posljednjih sedam godina. Iza Hrvatske na lje-stvici konkurentnosti nalaze se Venezuela, Argentina i Ukrajina. Najkonkurentnije europske zemlje su Švicarska (4.), Luksemburg (6.), Norveška (7.) i Danska (8.), Šved-ska (9.) i Njemačka (10.), dok je na globalnoj razini SAD zadržala prvu poziciju.

Uloga HGK u jačanju inovativnostiOdjel za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK već tri godine sustavno radi na poboljšanju poduzetničke klime i poticanju inovativnosti, a svoje su aktivnosti defi-nirali: odabir mjera kojima bi se unaprijedila poduzetnička klima u RH, praćenje i analize rezultata poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, zastupanje interesa i pružanje stručne pomoći članicama pri financiranju poduzetničkih projekata, savjetovanje oko apliciranja na programe pot-pora malom i srednjem poduzetništvu. Poseban naglasak stavljaju na sinergiji s nadležnim ministarstvima kroz im-plementaciju 10 principa Small Bussines Acta EU-a te na savjetodavnu pomoć u pristupu odgovarajućim EU pro-gramima zainteresiranim poduzetnicima.

Projekt ‘Inovacijske misije’Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore od 2013. organizira Inova-cijske misije - program pružanja mogućnosti poslovnih B2B razgovora hrvatskim inovativnim tvrtkama s poten-cijalnim investitorima na određenim međunarodnim trži-štima. Do sada su odradili devet ‘misija’, i to u Londonu, Moskvi, Kuala Lumpuru, Bruxellesu i Taipeiu.

-Pozitivni primjeri ovoga projekta su, primjeri-ce, potpisivanje ugovora o suradnji tvrtaka Citus i Live Good iz Zagreba s University of Malaya (UM) u sklopu sajma inovacija MTE u Maleziji. S tvrtkom Sizzle Sciencem dogovoreno je zajedničko otva-ranje tvrtke u Maleziji koja bi plasirala hrvatski proi-zvod - aplikaciju BodyRe-cog na azijsko tržište, a s University of Malaya i različiti moduli finan-ciranja za razvoj same aplikacije - kazao je Ivan Božac iz Sektora za industriju HGK.Iz HGK navode i kako je na zagrebačkome područ-ju niz uspješnih tvrtaka, inovatora, čiji je poslovni start često vezan uz zagrebač-ki Tehnološki park iz kojeg su potom krenule u samostalne podu-zetničke vode. Jedan od takvih je zagre-bački Altpro koji je ove godine tržište osvo-jio inovacijom Eterik mobilna destilerija, koja se koristi za destilaciju svih vrsta aromatičnog bilja. Nakon probne proizvodnje, u planu im je ugraditi tu inovaciju i u svoj proizvodni program.

Inovacijama do konkurentnosti U listopadu je u sklopu međunarodne izložbe inovacija ARCA održana peta konferencija ‘Inovacijama do kon-kurentnosti, uz potporu TAIEX-a (Tehnička pomoć i razmjena informacija Europske unije). Tema konferencije bila je ‘Inovacijama do konkurentnosti malog i srednjeg

38 39

Hrvatski inovatori za transformaciju bankarske industrijeŠvicarski bankarski gigant UBS, najveći svjetski upravitelj privatne imovine s nevjero-jatnih 2,2 trilijuna CHF investicija, u potrazi za inovativnim rješenjima koja će tran-sformirati bankarsku industriju pokrenuo je globalno natjecanje ‘The UBS Future of Finance Challenge’. Najbolja rješenja traže se u četiri skupine: učinkovitost u bankar-stvu, korisnički doživljaj, sigurnost u bankarstvu i izgradnja superiornih bankarskih proizvoda. Hrvatska tvrtka Ostendo Consulting, specijalizirana za savjetovanje, ra-zvoj i istraživanje u području informacijske sigurnosti, probila se sa svojim rješenjem za sigurnu dostavu PIN-a platne kartice elektroničkim putem, među 15 regionalnih finalista, te će svoje rješenje prezentirati u studenom u Zürichu. Ovim patentiranim rješenjem ukida se potreba za slanjem PIN-a poštanskom pošiljkom. -Razvili smo proizvod s odličnim globalnim potencijalom za koji su banke diljem svijeta odmah pokazale značajan interes, ali za pravi globalni tržišni uspjeh treba nam potpora veli-kog investitora - izjavio je Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga.


Inovacije Inovacije

Hrvatsko izdvajanje za inovacije, odnosno za istraživanje i razvoj tri je puta manje nego u EU i to moramo dostići.

poduzetništva’. Na sajmu se predstavilo više od 250 ino-vatora, uključujući i strane ulagače iz 17 država, a zemlja partner bila je Iran. Na konferenciji je održan i Hrvatsko-slovenski forum za osnaživanje mladih poduzetnika (is-pod 30 godina) te predstavljanje start-up ideja u suradnji s poduzetničkim inkubatorima iz Hrvatske i Slovenije, pred poduzetnicima i poslovnim anđelima. -Hrvatsko izdvajanje za inovacije, odnosno za istraživanje i razvoj, tri je puta manje nego u EU i to moramo dostići. Prvenstveno treba više stimulirati ulaganje u privatnim tvrtkama. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska će do

2020. godine imati na raspolaganju oko 280 milijuna eura za poboljšanje inovativnosti malih i srednjih poduzetnika, što je velika šansa da se premosti jaz u ulaganju u Hrvat-skoj spram EU, te da sutra imamo dva posto BDP-a ili više koji će se ulagati u istraživanje i razvoj - kazao je na otvo-renju sajma ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Hrvatski najkreativniji i najinovativniji A da se kreativnost i inovativnost itekako prepoznaje u našemu društvu, svjedoči i već osmogodišnja tradicija istoimene konferencije i nagrada hrvatskim inovatori-ma. Konferenciju je ove godine sponzoriralo čak četiri ministarstva, Predsjednica, HUP, HGK, a nazvana je ‘Dan kreativnosti i inovativnosti’. U ovoj godini hrvatski naji-novativniji i najkreativniji su: Boya bojice (kreativni i ino-vativni proizvod), Bernarda Cecelja (kreativni i inovativni manager), Grad Dubrovnik (kreativni i inovativni razvoj-ni program jedinica samouprave), Dvorišta (turistički projekt), Svjetleći divovi (projekt ili program u kulturi i umjetnosti), Elektronska radna bilježnica (projekt ili pro-gram kreativne industrije), Kampanja ‘Znanjem Obnav-ljamo’ (projekt održivog razvoja), Kreativni Laboratorij (edukacijski program), Kap Života (projekt društvene odgovornosti).

Fond poduzetničkog kapitala za inovacije Republika Hrvatska s Međunarodnom bankom za obno-vu i razvoj potpisala je Ugovor o zajmu za projekt podu-zetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo u svrhu osnivanja prvoga hrvatskoga venture capital fonda, koji za cilj ima financiranje rizičnim kapitalom za inovativna mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća. Po-duzetnicima će za ulaganja u inovativne projekte biti na raspolaganju minimalno 20 milijuna eura (150 milijuna kuna), od čega je 12 milijuna eura javnih, a minimalno osam milijuna eura privatnih sredstava.Fondom će upravljati privatno društvo za upravljanje fondovima, a bit će registriran kao zatvoreni fond - d.o.o., u skladu s hrvatskim Zakonom o alternativnim investicij-skim fondovima i pod nadzorom HANFA-e.

Prvi hrvatski inkubacijski centar za bioznanostii komercijalizaciju tehnologijeNa zagrebačkom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj otvoren je BioCentar, inkubacijski centar koji će omogućiti rani razvoj tvrtaka u području znanosti o životu i biotehnolo-gije. -BioCentar je zamišljen kao poslovni hub koji će znanstveno-istraživačke projekte transferirati u komercijalne projekte. Naša je želja da iz BioCentra izađe što više start-up kompanija i što više proizvoda koji će onda privući kapital - kazao je na otvo-renju Dubravko Kičić, predsjednik Uprave i izvršni direktor BioCentra.Oko 16,3 milijuna vrijedni BioCentar financiran je putem Ope-rativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013., a njegovi su osnivači Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb i HA-MAG-BICRO. Proteže se na oko 4.500 kvadratnih metara.

Kako ugraditi inovativnost u srž kompanije i kako postići da zaposlenici razmišljaju kao poduzetnici?Na konferenciji Corporate Innovation and Intrapreneurship 2015, koja je na temu inovativnosti i poduzetništva u organizacijama održana 22. i 23. listopada u zagre-bačkom Hypo centru, okupili su se svjetski i domaći stručnjaci nastojeći dati odgo-vor na pitanje što je potrebno kako bi se izgradila kultura inovativnosti. Da bi opstale u tehnološki sve razvijenijem i bržem svijetu, kompanije moraju biti što inovativnije i razvijati poduzetnički duh unutar svojih zidova. Nužan uvjet su ljudi koji su spremni prihvatiti ili sami iniciraju novu ideju ili razvoj projekta te povezivanje s onima koji razmišljaju drugačije te koji mogu biti partneri s kojima se nadolazeći izazovi mogu pretvoriti u prilike. Pritom ništa neće biti moguće dok oni koji upravlja-ju tvrtkama ne žele dopustiti promjene prije nego bude kasno. Neka od ključnih predavanja održali su Horace Dediu s američkog Clayton Christen-sen instituta i vodeći autoritet za poslovanje trenutno možda najinovativnije svjet-ske kompanije Apple, koji je govorio o inovacijama koje stvaraju nova tržišta kroz zanimljive primjere razvoja i inoviranja pojedinih proizvoda, te Stefan Lindegaard, međunarodno poznati danski stručnjak i glavni predavač s područja inovativnosti i poduzetništva u kompanijama iza kojega stoji pet uspješnih knjiga. -Bitno je imati ideju, ali je jednako važno imati plodno tlo kako se bi se ta ideja mogla razvijati i rasti. Za inovacije su ključni ljudi. Ideja je jako puno danas, ali realizacija je ono što je bitno. Prvo ljudi, zatim procesi, a tek onda ideje – rekao je Lindegaard. Pod inovativ-nošću i inovacijama danas se podrazumijevaju različite stvari, no Lindegaard smatra da bi trebali prestati samo razgovarati o inovacijama i jednostavno se fokusirati na djelovanje. Jake organizacije četiri stvari rade jako dobro: slušaju, adaptiraju, eksperi-mentiraju i izvršavaju bolje od svojih konkurenata.

Projekt PACINNO - povezivanje investitora i inovativnih poduzetnika Jadranske regijeProjektom "PACINNO - Međunarodna platforma za akademsku suradnju u poticanju inovacija"potiče se razvoj i širenje inovacija u osam zemalja Jadranske regije. Projekt je već proizveo niz pozitivnih učinaka na ciljne skupine - znanstvenike, poduzetnike početnike i nositelje inovacijskih politika.

Projekt PACINNO financira se sredstvima programa IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. u iznosu od 4.985.836 eura.

Projekt PACINNO (www.pacinno.eu) traje već dvije godine te pokazuje značajne rezultate, od kojih je najveća vrijednost ostvarena spajanjem in-vestitora s poduzetnicima, potičući time rast gospo-darskih aktivnosti u Jadranskoj regiji. PACINNO COINVEST program za start-up timove zaprimio je ukupno 136 prijava za prvu generaciju edukacije, a ukupno 62 tima sudjelovala su u programu.

Nakon završetka edukacije, 47 timova predstavilo se investitorima na osam nacionalnih demo dana. Na hrvatskom PACINNO Demo danu u Rijeci sudjelovalo je sedam timova. Prisutni investitori odabrali su dva najbolja tima, koji su tako dobili priliku predstaviti se međunarodnim investitorima na regionalnoj inovacijskoj konferenciji u Grčkoj, na Krfu, održanoj u listopadu ove godine. Hrvatsku su predstavljali HOVIAP, mobilna aplikacija na-mijenjenu osoblju hotela za lakšu komunikaciju, i ULTIJACK, multifunkcionalna jakna s integrira-nom tehnologijom, koja se može pretvoriti u ja-stuk.

PACINNO donosi koristi i znanstvenicima Ja-dranske regije, koji su dobili priliku prvi put sudjelovati u programu besplatnog usavršavanja u poduzetničkim i menadžerskim vještinama (MBSDr) u Ajdovščini (Slovenija), u organizaciji slovenskog partnera COBIK. Prvu generaciju pro-grama pohađalo je ukupno 24 polaznika, od kojih je četiri bilo iz Hrvatske. U drugoj generaciji MBSDr programa sudjeluje ukupno 20 sudionika, a šest je iz Hrvatske.

-Pohađanje MBSDr programa vidjela sam kao priliku da razvijem i unaprijedim svoje poslovne vještine kako bih kao istraživačica mogla što bolje funkcionirati u svom istraživačkom timu i orga-nizaciji - izjavila je Ivana Carev, istraživačica na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu i polazni-ca prve generacije MBSDr programa.

U sklopu projekta provedeno je i dubinsko istraživanje kreativnosti i inovativnosti 782 zaposlenika 20 poduzeća iz osam zemalja, od toga 130 zaposlenika u dva hrvatska poduzeća. Provedeno je i istraživanje o

inovativnosti poslovnih subjekata na uzorku od preko 1.100 poduzeća Jadranske regije, od čega je u Hr-vatskoj 149 poduzeća obuhvaćeno analizom. Također, provedeno je akcijsko istraživanje u dva poduzeća u svakoj od partnerskih zemalja, kojim su definirani prijedlozi za poboljšanje njihovih inovacijskih i po-slovnih procesa.

Predstavnici hrvatskog PACINNO tima, start-up poduzetnici i investitori na Regionalnoj inovacijskoj konferenciji na Krfu, Grčka

PACINNO inovacijska mapa za istraživače i nositelje inovacijskih politikaIstraživački tim PACINNO projekta izradio je jedinstveni alat za razumijevanje i uspoređivanje inovacijskih sustava zemalja Jadranske regije. PACINNO inovacijska mapa dostupna je na adresi www.adriaticinnovationmap.eu, a prvi put na jednom mje-stu prikazuje niz indikatora inovacijskih aktivnosti ovih zemalja: ljudskih potencijala, obrazovnih sustava, javnog i privatnog sektora, financiranja inovacija, poduzetništva, znanstvene produktivnosti, suradnje i institucija. Projekt PACINNO koordinira Sveučilište u Trstu, a provodi još sedam sveučilišta i znanstvenih instituta iz Jadranske regije - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Hrvatski partner u ovom strateškom projektu je Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.


Pravila provedbe EU projekata su, iako definirana, često nedovoljno jasna, pogotovo organizacijama koje prvi put provode projekt. Ugovori se često ne pročitaju do kraja, a ako se i pročitaju, pojedini dijelovi nisu dovoljno jasno napisani ili do kraja definirani. S druge strane, provoditelji ne nailaze na adekvatnu podršku od strane ugovornih tije-la koja vrše kontrolu provedbe, ali ne i savjetovanje veza-no uz provedbu. U međuvremenu, dok organizacija 'tapka u mraku' pokušavajući pronaći najbolje rješenje, gubi se jedini resurs koji se u provedbi projekta nikako ne može nadoknaditi, a to je vrijeme.

Svi koji su provodili makar i jedan projekt znaju kako su aktivnosti unutar projekta jasno vremenski ograničene i da sve moraju biti izvršene za vrijeme trajanja projekta, inače troškovi vezani uz njih neće biti prihvatljivi.

Dva do tri mjeseca u provedbi projekta jako brzo prođe, pogotovo ako je ugovor potpisan u lipnju i dogodi se da u prvih nekoliko mjeseci provedbe ne možete okupiti part-nere, doći do ciljne skupine ili pronaći dobavljače jer je se-zona godišnjih odmora. Ako dodamo i to da se mnogi prvi put susreću s provedbom projekta prema novim pravilima koja vrijede od kada smo ušli u EU te ne znaju što raditi i kako pristupiti prilikom realizacije pojedinih aktivnosti, dolazi se u situaciju da projekt koji je planiran u trajanju od 10 mjeseci sada mora biti završen u 6 ili 7. Problem postaje još veći kada na to dodamo financijski aspekt koji nije zanemariv i opasnost od vraćanja dijela dodijeljenih sredstava. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je osigura-ti stručnu pomoć u provedbi, ili zapošljavanjem osobe s iskustvom ili angažmanom stručnjaka.

Centar za poduzetništvo do sada je proveo 9 i trenutno provodi 2 EU projekata te pruža pomoć svim organiza-cijama u provedbi, od škola i fakulteta, do poduzetnika i organizacija civilnog društva, a sve s ciljem poboljšanja apsorpcijskih kapaciteta organizacija za povlačenjem EU sredstava i kvalitetnije provedbe projekata.

Kako spriječiti probleme u provedbi EU projekata?Većina organizacija, nakon što prođe trnovit put kroz prijavu na EU natječaje i potpiše ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, osjeti veliko olakšanje i zadovoljstvo ostvarenim. No taj, po svemu zaslužen i opravdan osjećaj, vrlo brzo prolazi. U pravilu, to se dogodi u trenutku kada je potrebno započeti s provedbom projekta ili, u najgorem slučaju, kada treba opravdati dobivena sredstava.Nova usluga korisnicima poduzeća

Dimnjak kroz informatizaciju poslovanjaPoduzeće Dimnjak d.o.o. proveo je projekt informatizacije poduzeća koji je realiziran uz pomoć sredstava iz fonda Regionalnog razvoja kroz program „Primjena informatizacijske i komunika-cijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa“, koji će unaprijediti uslugu prema krajnjim potrošačima, a poduzeću osigurati povećanu produktivnost i konkurentnost.

Projekt informatizacije

poslovanja imat će direktan utjecaj

na kvalitetu usluge u dimnjačarskom

sektoru s ciljem očuvanja ljudskih života, imovine i zaštite čovjekove

okoline.

Poduzeće Dimnjak d.o.o. unazad dvije godine pokre-nulo je niz projekata u cilju poboljšanja kvalitete uslu-ga i proizvoda s konačnim ciljem zadovoljenja potreba klijenata, građanstva, ali i suvremenih zahtjeva po pi-tanju zaštite ljudskih života i očuvanja čovjekove oko-line i imovine.

Osim dimnjačarstva, koje predstavlja osnovnu dje-latnost poduzeća, Dimnjak d.o.o. također se bavi in-stalacijom sustava grijanja i klimatizacije, kemijskim čišćenjem i održavanjem dimovodnih sustava i kotlova, kako za domaćinstva, tako i za gospodarske subjekte.

U 2014. godini Dimnjak d.o.o. je pokrenuo projekt „Informatizacija poslovanja poduzeća Dimnjak d.o.o.“ koji je apliciran na Strukturni i Kohezijski fond EU „Primjena informatizacijske i komunikacijske tehno-logije za poboljšanje poslovnih procesa“, za koji je tvrtka i dobila sufinanciranje.Ukupni iznos projekta je 620.131,00 kuna, od čega su prihvatljivi izdatci projekta 563.841,00 kuna, a iz Strukturnog fonda EU sufinancirano je 394.688,70 kuna.

Cilj predmetnog projekta je povećanje konkurentnosti i unaprjeđenje kvalitete poslovnih procesa kroz inte-grirane B2B i B2C module na stranicama poduzeća, što u konačnici znači poboljšanje kvalitete usluge i

sigurnosti potrošača u sektoru dimnjačarstva i termo-energetike.

Ovim projektom će poduzeće Dimnjak d.o.o., osim in-formatizacije vlastitog poslovanja kroz implementaci-ju cjelovitog ERP rješenja, povezati sve svoje poslovne procese, servis, skladišno poslovanje, računovodstvo i financije itd. Ujedno će se omogućiti poslovnim i pri-vatnim korisnicima pregledavanje statusa njihovog redovnog pregleda dimovodnih i termoenergetskih sustava, podataka o servisima i drugim značajkama, te naručivanje proizvoda i usluga poduzeća.

Osim toga, terenski djelatnici (dimnjačari i serviseri) će pomoću mobilne aplikacije, koja je u potpunosti integrirana s centralnim informacijskim sustavom poduzeća, imati mogućnost ispunjavanja radnih nalo-ga na terenu, kao i ispisivanja fiskalnih računa i oba-vijesti korisnicima usluga.

Kompletan sustav unaprijedit će uslugu poduzeća Dimnjak d.o.o. prema krajnjim korisnicima, što će u konačnici rezultirati bržom i kvalitetnijom uslugom, a sve u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite ljudskih života, okoliša i imovine.

Poduzetništvo


Transport i logistika

Investicije u nove infrastrukturne prometne projekte bit će snažan poticaj konkurentnosti našeg gospodarstva

Nakon što je u Hrvatskoj posljednje dvije i pol decenije izgrađena skoro cijela mreža autocesta, na red je došla obnova i modernizacija željezničkog prometa. Hrvat-ska je Vlada još u listopadu 2014. usvojila Strategiju prometnog razvitka od 2014. do 2030., u kojoj je de-finirano financiranje željezničkih projekata, pri čemu se ponajprije računa na sredstva iz EU fondova. Ogro-mne planirane investicije u prometnu infrastrukturu trebale bi potaknuti ukupni gospodarski rast kako su to ranije učinile investicije u mrežu autocesta, ali pri tome i doprinijeti unaprjeđenju transportnih sustava i s njima povezanih logističkih sustava, što će imati višestruko pozitivne učinke za ukupno gospodarstvo. Konačni cilj je naše gospodarstvo inkorporirati pro-metno i logistički u zajedničko tržište Europske unije, odnosno uskladiti našu transportnu i logističku infra-strukturu zapadnoeuropskim standardima, kao što to rade i druge zemlje srednje i istočne Europe.

Nacionalnim programom željezničke infrastrukture za razdoblje 2016.-2020. predviđa se da se u razvoj, obnovu i održavanje željezničke infrastrukture do 2020. godine uloži oko 17 milijardi kuna. Od toga bi se 42,4% financiralo iz državnog proračuna, 45,5% iz fondova EU, 7% iz prihoda od prodaje, 4% iz ostalih poslovnih prihoda, a 2% iz sredstava Svjetske banke.

Pripremio: Gorden Knezović

Do sada investirano i u realizaciji 14,3 milijardi kunaKako smo doznali iz Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture, završene su i pokrenute broj-ne investicije u prometnu infrastrukturu u svim vidovima prometa. U željezničku je infrastrukturu u posljednje četiri godine uloženo 3 milijarde kuna: obnovljena je pruga Zagreb Borongaj - Dugo Selo, državna granica - Koprivnica i završen projekt po-stavljanja novog sustava na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, završena je obnova pruge na dionici Đurmanec - Rogatec i uspostavljen promet sa Slo-venijom, obnavlja se pruga državna granica - Ko-privnica, Ogulin - Moravice i Moravice - Skrad na riječkom prometnom pravcu, potpisan je ugovor za izgradnju prve nove pruge nakon 50 godina na dio-nici Sveti Ivan Žabno - Gradec, završava natječaj za dionicu Dugo Selo - Križevci te se priprema doku-mentacija za dionice na koridorima Vb i X.

Konačni cilj novih inve-sticija u transportnu i logističku infrastrukturu je uskladiti našu infra-strukturu zapadnoeu-ropskim standardima.


Transport i logistika Transport i logistika

U cestovnu infrastrukturu u posljednje četiri godine uloženo je više od 4 milijarde kuna. Završeni su dije-lovi autoceste do Ploča, tunel Sveti Ilija, dionica Sveti Kuzam - Križišće na riječkoj zaobilaznici, brza cesta Solin - Klis, započeti su projekti izgradnje brze ceste Marija Bistrica - Zabok, brze ceste Virovitica - Suho-polje, obilaznica oko Osijeka, Nove Gradiške, Donjeg Miholjca, Belišća, Kaštela, započela je gradnja mosta kopno - Čiovo, a u završnoj fazi je i priprema projek-tne dokumentacije za povezivanje razdvojenog terito-rija Republike Hrvatske Pelješkim mostom.

Usto, pokrenuti su i infrastrukturni projekti u svih sedam državnih morskih luka ukupne vrijednosti go-tovo 3 milijarde kuna, kako u svrhu jačanja turističkih kapaciteta za prihvat ‘cruisera’, tako i za gospodarske potrebe prihvata tereta (završeno je proširenje kon-tejnerskog terminala u na Brajdici u Rijeci i započeta gradnja prve faze terminala na zagrebačkoj obali, za-vršeni su infrastrukturni radovi i puštena u promet Gaženica u Zadru, proširen je i pušten u promet Gat Vrulje u Šibeniku, izgrađeni su i puštenu u promet unutarnji vezovi u Splitu, a započeta izgradnja vanj-skih vezova, završavaju se radovi na terminalu za ra-sute terete u Pločama, a raspisan je i natječaj za dodje-lu koncesije u luci Dubrovnik). Kako bi se obuhvatio cijeli prometni sustav, započele su i investicije u dvije hrvatske zračne luke - Zagreb i Dubrovnik, ukupne vrijednosti 4, 3 milijarde kuna.

Tome treba pridodati i da se, sukladno planiranoj modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture, HŽ Infrastruktura temeljem Nacionalnog progra-ma u području ulaganja za razdoblje 2016.-2020. (s vremenskom projekcijom do 2030.) u funkciji usluga

planira: gradnja Cargo centra Zagreb i Cargo centra Vinkovci - Vukovar za potrebe intermodalnog lo-gističkog prijevoza namijenjenog međunarodnim koridorima te regionalnim i lokalnim prugama, mo-dernizacija i dogradnja luke Rijeka te logističko-dis-tributivnih centara Zagreb, Vinkovci - Vukovar i Za-dar - Šibenik, te modernizacija, dogradnja i gradnja mreže tehničko-putničkih i tehničko-teretnih kolod-vora na željezničkog mreži RH.

Sredstva iz EU fondovaNacionalnim programom željezničke infrastrukture za razdoblje 2016.-2020. određeni su prioriteti razvoja, osuvremenjivanja, obnove, održavanja funkcional-nosti željezničke infrastrukture, u skladu s važećom Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2030., a koju je Vlada RH usvojila u listopadu 2014.Za realizaciju Nacionalnog programa za razdoblje 2016.-2020. HŽ Infrastruktura, upravitelj željezničke infrastrukture, koristit će sredstva iz fondova Europ-ske unije, državnog proračuna, vlastita sredstva i sred-stva Svjetske banke, a za planirano razdoblje predviđa se ukupan iznos od oko 17 milijardi kuna. Strategija prometnog razvitka RH i Nacionalni pro-gram željezničke infrastrukture 2016.-2020. temeljeni su na prihvaćanju europske vizije koja promiče veće korištenje željeznice kao energetski učinkovitijeg i održivijeg prijevoza, što je utvrđeno i Bijelom knjigom prometa EU iz 2011. godine.

Planirana ulaganja u željeznicu 2020. Prema podatcima koje smo dobili iz HŽ Infrastruktu-re, pokrenuta je gradnja nove pruge na dionici Gra-dec - Sveti Ivan Žabno, projekt vrijedan 203,4 milijuna

kuna, koji se sufinancira u udjelu od 85% iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj. U tijeku je također evaluacija pristiglih ponuda za izvođača radova na strateškom projektu od javnog značaja za RH i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu koji sufinancira EU, projektu rekonstrukcije postoje-ćeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci, na koridoru RH2. Proci-jenjena vrijednost radova iznosi 1,278 milijardi kuna, dok se ukupna vrijednost projekta koja, osim radova, obuhvaća i troškove nadzora nad izvođenjem rado-va, troškove rješavanja imovinsko-pravnih poslova te troškove nepredviđenih radova, procjenjuje na 1,517 milijardi kuna.U tijeku su pripreme postupka javne nabave za radove na najspremnijem projektu rekonstrukcije i elektrifi-kacije dionice željezničke pruge Vinkovci - Vukovar, a krajem 2016. uslijedit će postupak javne nabave za radove na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgrad-nji drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica.

HŽ Infrastruktura planira aplicirati taj projekt unutar programa CEF (Connecting Europe Facility), koji je namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Eu-ropske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije. Tome treba dodati i projekt rekonstrukcije i elektrifikacije dionice Zaprešić - Zabok, za koji je pro-jektnu dokumentaciju financirala HŽ Infrastruktura, a radovi se planiraju sufinancirati iz EU-a.-Također, unutar programa CEF već sada su odabrani projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica, zajednički projekt HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka, te izrada projektne i ostale potrebne dokumentacije za iz-gradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo - Rijeka - Jurdani, kao i naša prijava za korištenje tehničke pomoći za poboljšanje sposob-nosti upravitelja željezničkom infrastrukturom u RH. U tijeku je i priprema ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, tzv. grant ugovora, za sva tri projekta iz CEF-a - rekli su nam iz HŽ infrastrukture.

Usvajanje novih naprednijih tehnologijaUz ogromne investicije, kako u moderniziranje i iz-gradnju željezničke infrastrukture, investicije u po-morske i zračne luke u Hrvatskoj, pa i u novu logi-stičku infrastrukturu, stvorit će se uvjeti za napredni intermodalni prijevoz, korištenje praktičnijeg i jeftini-jeg transporta, a samim time omogućiti našem gospo-darstvu veću konkurentnost, odnosno stvaranje tran-sportne i logističke infrastrukture na razini EU. Druga ključna stvar u transportu i logistici je usvajanje novih naprednijih tehnologija u svim segmentima, kod gos-podarskih vozila, u transportu i logistici. Prije svega, dugovječnost poslovnih vozila uvelike ovisi o pravilnom planiranju i odabiru prije i nakon

nabavke vozila. Briga o tim detaljima posebno bit-no utječe na smanjenje troškova poduzeća s flotnim vozilima.

Praksa da se svi budući troškovi nabave vozila ‘stave na papir’ svoju je primjenu pronašla i kod dostavnih vozila. Pri izboru modela više se ne uzimaju u obzir samo nabavna cijena i potrošnja, već i troškovi održa-vanja te aspekt sigurnosti.

Za realizaciju Nacio-nalnog programa ra-

zvoja prometne infra-strukture za razdoblje 2016.-2020. predviđa

se ukupan iznos od oko 17 milijardi kuna.

Hrvatska ima neiskorišten geostrateški položajNa nedavno održanoj 1. Međunarodnoj konferenciji transportnog prava i prava osigu-ranja Intranslaw u Zagrebu, na kojoj se raspravljalo i o financiranju infrastrukturnih projekata, stručnjaci su istaknuli kako državni budžeti više ne mogu podnijeti ula-ganje u bazičnu infrastrukturu, već moraju tražiti druge modele financiranja poput privatizacije i javno-privatnog partnerstva.

-Mijenjaju se pravila igre. U projekte se ulazi na temelju procjene rizika. Više se ne financiraju samo veliki infrastrukturni projekti od 200 milijuna eura. Sad se granica spušta i na 5 milijuna eura, ako su projekti dobri. Financiraju se i privatni projekti, ali jednostavnije je raditi s državom jer je tada svima u interesu da se taj projekt odradi, rekao je Igor Storchak iz Tima za transport Europske banke za obnovu i ra-zvoj. -Prije je za odobravanje investicija bila ključna imovina, kao zalog. Sada je za odobravanje investicije nužan dobar projekt, model izvedivosti i dobar ‘cash flow’, zaključio je Storchak.

Zanimljivo je kako su se kao veliki investitori u infrastrukturu u Hrvatskoj profilirali mirovinski fondovi. Naime, mirovinski fondovi u svijetu su veoma pasivni, dok su u Hrvatskoj aktivni i kreiraju tržište investicija zbog ograničenja veličine tržišta. Na konferenciji je zaključeno kako su investicije u infrastrukturu u Hrvatskoj u padu jer država ima slabi kreditni rejting. Kad promijenimo klimu, i banke će promijeniti od-nos prema investicijama u Hrvatskoj.

Na drugom panelu konferencije Intranslaw govorilo se o izazovima i potencijalima je-dinstvenog tržišta transportnih usluga u doba krize, a stručnjaci su istaknuli kako Hr-vatska ima zanimljiv geopolitički i prometni položaj koji nije u potpunosti iskoristila.

-Imamo izgrađenu cestovnu infrastrukturu koja je još uvijek nedovoljno iskorištena, ali smo pritom zapostavili investicije u druge oblike transporta koji su nam važni za priključenje na važne europske prometne koridore - istaknuo je Mladen Vedriš. Zanimljivo je kako je Hrvatska prije početka pregovora o ulasku u EU bila uključena u planiranje europskih transportnih koridora. No, sada je kroz Hrvatsku planiran tek jedan krak europskog cestovnog koridora i dva riječna.

-Hrvatska ima izvanredne komparativne prednosti, a postoji i tržište i industrija koja se bavi transportom. No, nedostaje nam koncepcija razvoja i partneri koji bi realizirali planirane projekte. A nama nedostaju i sami projekti - naglasio je Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja, dodavši kako su mirovinski fondovi spremni ući u infrastruk-turne projekte s gotovo 20 milijardi kuna raspoloživih sredstava, ali takvih projekata nema. -Država mora imati volju pokrenuti projekte. Mora donijeti odluku da želi kre-nuti u neki projekt, dodao je Štimac.

Na kraju je zaključeno kako Hrvatska ima dobar transportni položaj, razvijenu transportnu industriju, dobre stručnjake i napravljene strategije, ali joj nedostaje operativna agilnost i ponekad jasnija vizija, zbog čega se često ulaže u potpuno krive projekte.

Uz ogromne investicije u prometnu infrastrukturu hrvatsko će gospodarstvo dobiti veću konkurentnost.


ERP sustavom, pri tome bi poželjno bilo da budu na istoj informatičkoj platformi.

Opredjeljenje Europske komisije za jedinstveno digitalno tržišteCijeli sustav logistike sve je više pod utjecajem razvoja online trgovine koja se postupno razvija i kod nas, a sljedećih desetljeća predviđen joj je snažan rast. Sve većim udjelom online trgovine u odnosu na klasičnu, sljedećih godina sve će biti važnija i uloga skladištenja robe bliže kupcima te, naravno, njene brže dostave.S obzirom ne to da je Europska komisija kao jedan od svojih prioriteta zacrtala stvaranje jedinstvenog di-gitalnog tržišta EU i prevladavanje postojećih nacio-nalnih ograničenja, jasno je kako će uloga transporta i logistike snažno jačati. Iz EK su najavili ambiciozne i brze zakonodavne korake u smjeru povezanog jedin-stvenog digitalnog tržišta.

-Jedinstveno digitalno tržište ponudit će poduzećima nove mogućnosti za širenje po cijeloj Europi. Stoga je potrebno djelovati odmah kako bi se uklonile prepreke za prekogranične aktivnosti na Internetu, uključujući razlike u ugovornom i autorskom pravu među drža-vama članicama te smanjenje opterećenja povezanog s PDV-om. Za izgradnju povjerenja potrošača u pre-kograničnu prodaju na Internetu potrebno je osigurati povoljne i visokokvalitetne usluge dostave paketa ko-jih za sada još nema. Namjena je strategije i utvrditi primjeren okvir za e-trgovinu te spriječiti nepoštenu diskriminaciju potrošača i poduzeća pri pristupanju sadržaju ili kupnji proizvoda i usluga na Internetu na području EU-a - navodi se u dokumentu EK.

Zahvaljujući stvaranju jedinstvenog online tržišta, procjena je EK, potrošači u EU svake bi godine mogli uštedjeti 11,7 milijardi eura kada bi im na Internetu bila dostupna cjelokupna paleta roba i usluga iz EU-a. Cijeli je niz drugih gospodarskih prednosti od jedin-stvenog digitalnog tržišta EU, prije svega, u hvatanju konkurentnosti na globalnom planu, novom zapošlja-vanju, stvaranju nove vrijednosti, ubrzanom stvaranju konkurentnosti...

Takva strategija prilika je i za domaće tvrtke koje na vrijeme prepoznaju svoj prostor u novim tržišnim uvjetima. Za sada snažniji iskorak u online trgovi-nu pokazuje kod nas samo Agrokor kroz svoju tvrtku mStart, za koju se u javnosti govori kako će biti ‘regio-nalna Alibaba’. Naime, u Agrokoru su shvatili da rast online trgovine od 25% godišnje kod nas i njen sužen udjel u ukupnoj trgovini u odnosu na zemlje zapadne Europe otvara nove mogućnosti te su planirali samo do kraja ove godine uložiti 25 milijuna kuna u uređe-nje i opremanje centra za online u Zagrebu. Na 5.000 četvornih metara smjestit će i logistički centar i skladi-šte, a ideja je osigurati brzu dostavu kupcima.


Odabir kvalitetnog vozila u startu omogućuje niz pred-nosti u poslovanju, ali i uštede. Za vrhunske proizvode koriste se najnovije tehnologije pri izradi te takva vozila imaju nisku potrošnju goriva i niske kemijske vrijedno-sti, što uvelike smanjuje i troškove registracije. Jedna od ključnih stvari za vlasnike je ovlašteni servis koji vodi evidenciju o vozilima. U takvim servisima gospodarsko će vozilo s kvarom biti ponovno na cesti u najkraćem roku i uz najmanji gubitak, što je vlasniku najvažnije. Uz ovlašteni servis neizostavna je i briga o korištenju goriva, kvalitetno je gorivo jamstvo za dobar pogon te štedljiv i dugoročan rad. Pri tome je važno uskladiti potrebe motora s oktanskim brojem goriva. Poznato je da goriva s većim oktanskim brojem izgaraju nešto sporije, što znači da će automobil manje trošiti, a imati više snage i ići brže za jednaku količinu spremnika u odnosu na gorivo s manje oktana.

Sve je važniji i prijelaz na hibridna vozila, odnosno ko-rištenje obnovljivih izvora energije, poput plina, elek-trične energije i biodizela, umjesto fosilnih goriva. Očekuje se da će trend uvođenja tehnologije na elek-trični pogon snažno zahvatiti i gospodarska vozila. Naime, taj sektor ima najveće financijske izdatke za svakodnevni pogon te bi smanjeni troškovi zbog ko-rištenja električne energije mogli privući sve veći broj zainteresiranih poslovnih kupaca. Isto tako, potrošači sve više zahtijevaju da su njihova vozila održiva i eko-loški prihvatljiva. U transportu je sve važnije precizno planiranje puto-vanja zbog smanjenja troškova. Nove tehnologije, prije svega primjena IT rješenja, umnogome olakšavaju po-slovanje prijevoznicima i logističarima. Gospodarska vozila uvođenjem novih tehnologija po-staju ne samo prijevozna sredstva, nego putujući uredi, uvezani su u sustave logističkih lanaca i lanaca opskrbe.

Sada su na tržištu napredna tehnološka rješenja u smi-slu bolje, sigurnije, točnije, kvalitetnije i jeftinije orga-nizacije prijevoza roba, kvalitetnije organizacije kom-binacije prijevoza roba do željenog odredišta te sve povezanije suradnje s logističkim centrima. Pri tome su naprednim tehnološkim rješenjima i skladišta mno-go bolje organizirana te pružaju usluge prijevoznicima na daleko brži i kvalitetniji način, što doprinosi bržoj, a time i jeftinijoj usluzi naručiteljima usluga.

Neizostavan alat za funkcioniranje skladišta sada je specijalizirano rješenje za upravljanje skladiš-nim procesima - WMS (Warehouse Management System). Njegove su funkcije smanjenje troškova rada, ubrzanje operacija u skladišnom poslovanju, efikasnije iskorištavanje skladišnog prostora, povećana točnost isporuka, povećana točnost zaliha, smanjenje ukupnih zaliha, te smanjenje reklamacija krajnjih korisnika. Bitno je da svi procesi koji se odvijaju kroz WMS budu vidljivi u realnom vremenu te njegova integracija s

Uz približavanje transportne i logističke

infrastrukture razini EU, druga ključna stvar je

usvajanje novih napred-nijih tehnologija.

DSV - globalni danski dobavljač transportnih i logističkih uslugaKako bi naglasio različitost svojih usluga, DSV razdvaja svoju djelatnost u tri segmenta: cestovni prijevoz, zračni i pomorski prijevoz te logistiku. Sve su usluge razvijene i prilagođene kako bi odgovorile na rastuće zahtjeve klijenata vezane uz proizvodna rješenja, cijene i tranzit.

Poduzeće DSV je danski globalni dobavljač tran-sportnih i logističkih usluga, s uredima u više od se-damdeset zemalja, a raspolaže sa širokim izborom kombinacija transportnih usluga i rješenja. U suradnji s klijentima DSV stvara i donosi logistička rješenja, dodajući vrijednost uz povećani rad i troškovnu učinkovitost.

DSV dostavlja vaš teret sigurno i na vrijeme bilo gdje na svijetu cestovnim, zračnim i morskim prijevozom. DSV nudi više u lancu opskrbe kupaca, s inteligent-nim i fleksibilnim rješenjima, a stručni tim DSV-a spreman je pomoći vam u svim aspektima transpor-ta prilagođenog vama te garantiraju najbolje moguće transportno rješenje.

Cestovni prijevoz i logistička rješenjaDSV usluga cestovnog prijevoza osigurava transport te-reta unutar Hrvatske i širom Europe. Bilo da se radi o pojedinačnoj pošiljci, o nekoliko paleta ili o čestim veli-kim teretima svakoga tjedna, DSV zna kako tretirati vašu pošiljku. Kada trebate dostaviti teret unutar zemlje ili Europe, DSV će uvijek naći mjesta na jednom od svojih kamiona. S prometnih čvorišta strateški raspoređenih širom Europe i 17.000 kamiona na cesti svaki dan, vaš će teret biti dostavljen bilo gdje. Uobičajeni tipovi cestovnog transporta su: puni utovari (FTL), dotovari (LTL) te zbir-ne pošiljke (Groupage). Pošiljke unutar Hrvatske ili u susjednim zemljama mogu biti dostavljene unutar 24 do 48 sati. Za udaljenije i daleke destinacije u Europi, DSV nudi isporuku od svega nekoliko dana, bez obzira na de-stinaciju, budući da ima više od 200 terminala i 300 ureda širom Europe.

Usluge prijevoza tereta zrakom i moremPutem DSV sigurne globalne transportne mreže, prije-voz zrakom i morem osigurava dostavu na prekomorska tržišta, bez obzira radi li se o cjelovitom teretu ili teretu u dijelovima. Kada je vrijeme ključno za dostavu tereta, DSV usluga prijevoza zrakom najbolja je opcija, budući da DSV osigurava dnevne odlaske širom svijeta. Ukoliko

posjedujete kvarljivu robu, osjetljiv teret ili bilo kakvu pošiljku koja treba biti dostavljena brzo i na vrijeme, DSV ima rješenje za vas. Ako su vam bitni manji troškovi prijevoza, isprobajte DSV-ovu uslugu prijevoza morem. DSV nudi česte odlaske i konkurentne cijene, kao i velik izbor destinacija, od svake velike svjetske luke, preko in-terkontinentalnih i kratkih morskih ruta.

DSV InsuranceUkoliko posjedujete robu velike vrijednosti, osjetljivu i lomljivu robu ili jednostavno želite biti sigurni da izvan-redne situacije neće utjecati na vaše poslovanje, svoju pošiljku uvijek možete dodatno osigurati. S obzirom da osnovno CMR osiguranje ne može uvijek pokriti nastalu štetu, DSV vam nudi svoje dodatno osiguranje. Tako već za samo 15 EUR možete osigurati pošiljku vrijednosti do 15.000 EUR.

Carinske uslugeDSV svakodnevno odrađuje carinske papire za većinu svojih klijenata. Osim usluga izvoznog i uvoznog ca-rinjenja, osigurava i izradu Intrastat izvještaja, kao i ostalih popratnih carinskih procedura.

DSV Hrvatska d.o.o.Industrijska 2010431 Sveta NedeljaTel: 01/ 6443-445Fax: 01/ 6400-587E-mail: [email protected]: www.dsv.com



Primat WMS - cjelovito rješenje za praćenje i nadzor svih skladišnih procesaInovativnost i praćenje tržišnih tokova i potreba glavni su aduti u razvoju poslovanja svake moderne tvrtke, što je Primat Informatika prepoznala te usmjerava razvoj svojih projekata u smjeru svojih korisnika i njihovih potreba.


Sustav upravljanja skladištem (WMS - Warehouse Management System), odnosno, u ovom slučaju Pri-mat WMS, cjelovito je rješenje za praćenje i nadzor svih skladišnih procesa. Ključni je dio lanca opskrbe i prvenstveno ima za cilj kontrolu kretanja robe u skladištu, uključujući utovar, zaprimanje, postavljanje na mjesto te na kraju i odabir. Također, sustav navigira i optimizira odlaganje svakog artikla na svoje mjesto, a kontrola svih logističkih procesa omogućena je bez papirnatog traga.

Ono što čini razliku između skladišta pod WMS su-stavom u odnosu na skladište bez WMS sustava je da poziciju zaliha određuju algoritmi WMS-a, skladišni djelatnici više ne moraju pamtiti raspored robe u skladištu, osiguran je FIFO/FEFO izlaz robe, osigurana je bolja kontrola s obzirom na smanjenu mogućnost pogreške radi ljudskog faktora, veća je brzina obrtaja te svim time osigurana i bolja efikasnost.

Primat WMS razvijen je od strane iskusnih inženjera i developera Primat Informatike, a sve je krojeno pre-ma potrebama samih korisnika. Potpisom ugovora o implementaciji Primat WMS sustava, korisnici Primat Informatike napravili su veliki korak u poboljšanju svog poslovanja, kako u samom skladištu, tako i cije-le tvrtke, s obzirom na to da je dobra organizacija i kontrola skladišta jedan od preduvjeta za nesmetan rast tvrtke te samu profitabilnost. Ovaj napredak omogućuje povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca

smanjenjem ukupnih troškova dostave i skladištenja robe, a ujedno se smanjuje potrošnja energije, vreme-na, skladišnih kapaciteta, kao i radne snage. Inovativnost i praćenje tržišnih tokova i potreba glavni je adut u razvoju poslovanja svake moderne tvrtke, što je Primat Informatika prepoznala te usmje-rava razvoj svojih projekata u smjeru svojih korisnika i njihovih potreba.

Još neke od prednosti uvođenja WMS sustava su i:• cjelovita optimizacija i nadzor skladišta• veza s poslovnim informacijskim sustavom (ERP)• slijednost serija i skladišnih aktivnosti• uporaba FIFO i FEFO metode prilikom odrađivanja

izlaznog naloga• optimizacija prostora i transportnih putova• transparentnost i povećanje organizacijskog stupnja

skladišta• upravljanje i nadzor zaliha (blokada zaliha, rezerva-

cije).

O kvaliteti rješenja za upravljanje skladištem Primat Informatike najviše govori lista referenci koju redom čine tvrtke-lideri na tržištu, svaka u svojem području. Sve probleme kod svojih korisnika Primat Informa-tika uspješno rješava implementacijom Primat WMS sustava. Od domaćih referenci svakako treba napo-menuti potpuno automatizirana skladišta u tvrtka-ma DBT d.o.o. i Narodne novine d.d. U obje tvrtke uspješno je postavljen i izveden projekt za podršku

Implementacija WMS sustava osigurava

povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca

smanjenjem ukupnih troškova dostave i skladištenja robe,

smanjuje se potrošnja energije, vremena,

skladišnih kapaciteta i radne snage.


Na koji način WMS sustav pomaže skladištu?1. Mogućnost praćenja manipulacije svakog artikla kroz skladište - od ulaza do izlaza.

Svako premještanje s jedne na drugu poziciju prati se kroz WMS. Kod komisioni-ranja (pikiranja) robe sustav svaku količinu artikala skida s točno određene pozicije i bilježi svaku promjenu.

2. WMS omogućava jednostavno i brzo traženja artikala po pozicijama, kao i na kojim se pozicijama nalaze pojedini artikli i na taj način značajno ubrzava procese te povećava iskoristivost skladišnog prostora.

3. WMS pruža skladištarima mobilnost i fleksibilnost koja se osigurava korištenjem skenera, dlanovnika i čitača barkodova.

4. Smanjuje greške kod unosa, prepisivanja i inventure.5. Potpuna analiza rada na skladišta po svim razinama i sudionicima u poslovanju.6. WMS sustav upravljanja skladištem značajno smanjuje vrijeme potrebno za ko-

misioniranje, odnosno izlaz robe, te povećava točnost komisioniranja i inventure, omogućuje puno lakše detektiranje i ispravljanje grešaka.

Situacije u skladištima bez WMS sustava:• Nedostatak skladišnog prostora ili loša iskorištenost skladišnog prostora• Zamjena artikala i pogrešne isporuke • Dugotrajno traženje određenog artikla u skladištu dok kupac čeka na isporuku • Spor protok robe ili zakrčenost na ulaznim ili izlaznim platformama skladišta • Nedostatak informacija o količinama, vremenu i manipulaciji neke robe u skladištu • Neefikasno korištenje radne snage • Nedostatak informacija kome je isporučena točno određena zaliha u svrhu

povlačenja robe s tržišta - traceability.

Ukoliko se prepoznajete u navedenim situacijama i imate probleme koji mogu po-tencijalno naštetiti ugledu tvrtke, kontaktirajte stručnjake na e-mail: [email protected].

visokoregalnom automatiziranom skladištu. Nadalje, izdvaja se Jamnica d.d. kao najkompleksnije rješenje na ovom području, s obzirom na to da je najveći kori-snik s tri lokacije na kojima je implementiran Primat WMS, zatim Labud, Milsing, Zvijezda, Viro, Vindija, Elektrokontakt, Carlsberg Croatia, Podravka… Među najjačim stranim partnerstvima svakako treba izdvoji-ti Molson Coors Company, gdje je Primat Informa-tika propisani standard same grupacije u skladištima pivarskih kompanija unutar iste na području istočne Europe - Zagrebačka pivovara, Apatinska pivara, Ber-genbier, Kamenitza, Pivara Trebjesa, Skopska pivara… Kada spominjemo izlazak na strana tržišta i strane tvrtke s kojima Primat Informatika posluje, s nekima i dulji niz godina, posljednja implementacija, s najno-vijom verzijom Primat WMS sustava, odrađena je u tvornici Drenik ND u Beogradu, najvećoj tvornici papirne konfekcije u ovom dijelu Europe. Također, ne-davno je pušten u produkciju i Primat WMS u central-nom skladištu tvrtke Pevec d.d., hrvatskim malopro-dajnim lancem, te je ljetos potpisan ugovor s tvrtkom Fokus d.o.o.

Primat WMS sustav sadrži i opciju traceability, što omogućuje kontrolu logističke sljedivosti roba u svim točkama opskrbnog lanca. Zbog prirode tržišta prin-cip sljedivosti donosi najveće efekte u kemijskoj i prehrambenoj industriji, s obzirom na to da je u foku-su interesa zakonskih i regulatornih tijela. U velikom broju tvrtki sljedivost je sastavni dio svakog crisis ma-nagementa. Ono što tracebility omogućava u sklopu kriznih situacija jest da pomaže managementu kako bi u samo par minuta, čak i sekundi, pronašli spornu robu te ju povukli s tržišta.

Po svojim mogućnostima, rješenja Primat Infor-matike usporediva su s bilo kojim stranim WMS rješenjima, a cjenovno puno prihvatljivija, softver je fleksibilan i podržava bilo koju veličinu poduzeća i opseg poslovanja te je izrađen od strane iskusnih dje-latnika koristeći nove i moderne tehnologije. Primat Informatika kao lider u regiji svake godine ostvaruje rast i povećava broj korisnika, povećava tržišni udio uz maksimalnu brigu za svoje korisnike i njihove po-trebe, a ugled je na visokoj razini, kako kod korisnika, tako i kod konkurenata i na domaćem i na stranom tržištu.

Misija Primat Informatike je korisnicima i poslovnim partnerima ponuditi kvalitetna, moderna i inovativna informatička rješenja i usluge, stvarajući im tako i do-datnu vrijednost za njihove proizvode i samu tvrtku, a sve u skladu s njihovim potrebama. Vizija Primat Informatike je ostati najjača tvrtka u regiji u razvoju informatičkog softvera za skladišta te nastaviti prido-nositi razvoju i uspjehu svojih partnera, korisnika, za-poslenika te cijele društvene zajednice.

primatinformatika


Internet marketing Internet marketing

Prema Indeksu razvijenosti digitalnoga gospodarstva i druš-tva, koje je nedavno objavila Europska komisija, Hrvatska zauzima 24. mjesto u digitalno-tehničkoj razvijenosti, dok je na trećem mjestu u Europi s 25% po broju malih i sred-njih tvrtaka koje se bave internetskom trgovinom, što je iznad prosjeka EU, koji iznosi 15%, naglasio je pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić na konferenciji Inter-net trgovina i potrošači, održanoj u ožujku ove godine. Hrvatska u korištenju Interneta zauzima 21. mjesto sa 65% aktivnog stanovništva, dok prosjek EU iznosi 75%. U digi-talnim vještinama, s 39%, nalazimo se ispod prosjeka EU, koji iznosi 60%. Prisutnost hrvatskih tvrtaka na Internetu raste iz godinu u godinu te ih je sada oko 71%. Također, 58% sveukupnog pristupa Internetu dolazi s mobilnih uređaja. Bez obzira prodajete li izravno svoje proizvode putem web shopa ili želite web stranicom prezentirati svoje proizvode ili usluge, važno je znati kako što učinkovitije doći do potencijalnih kupaca i korisnika usluga.

Budite brži od konkurencije - istraživanjei odabir ključnih riječiSamu identifikaciju većine ključnih riječi koje upisuju kori-snici u Hrvatskoj već je napravio Google, a unutar AdWor-ds programa moguće je istraživati te ključne riječi i povezi-vati ih sa srodnim ključnim riječima te njih postavljati kao ciljeve SEO kampanja. -Bazično gledano, trebamo znati koje su to nama relevantne ključne riječi, koliko često ih upisuju naši korisnici i koliko su konkurentne za zauzimanje. Pravilna SEO kampanja će ciljati nama relevantne riječi iz kojih je vidljiva namjera ko-risnika – pojašnjava Siniša Gavrilović, AdWords Individual te SEO/SEM specijalist, trenutak.hr.-Za početak je važno dobro se upoznati s proizvodom/uslu-gom koja se oglašava. Pri tome mislim da treba istražiti ka-kva je sezonalnost, tko su konkurenti, koliko je proizvod/usluga poznat na tržištu i slično. Onda se može istražiti na koji se način taj proizvod ili usluga traži online, pa odabrati ključne riječi koje će biti najbolje za cilj koji želimo postići. Za to su vrlo korisni besplatni Google alati za analizu tren-dova, planiranje ključnih riječi, korelaciju - navodi Petra Ignjatović iz agencije Degordian.

SEO - povećajte posjećenost svoje web straniceNe postoji poduzetnik koji (si) nije postavio pitanje

kako povećati posjećenost web stranice.SEO (Search Engine Optimization) postupak je poboljšanja ‘organskih’ pozicija koje naš web zauzima na Internet pre-traživačima. Web stranice koje se nalaze na višim mjestima ostvaruju više posjeta, a cilj SEO-a je postizanje jednog ili više mjesta na prvoj stranici. Kako kaže Gavrilović, posjeće-nost je najbolje povećati kvalitetnom tehničkom izvedbom vlastitog weba, stvaranjem kvalitetnog sadržaja koji zanima naše korisnike, povezivanjem s drugim web stranicama kroz linkove i redovitim održavanjem sadržaja.-Za povećanje posjećenosti web stranice kroz optimizaciju za tražilice moramo zadovoljiti tehničke uvjete koji su bitni za pozicioniranje, zatim moramo kreirati kvalitetan sadržaj koji će biti prilagođen ključnim riječima za koje se želimo pozicionirati i kontinuirano moramo raditi na offpage opti-mizaciji našeg weba. Za webove koji ciljaju internacionalno tržište svakako je preporuka napraviti prijevod na svaki od jezika čije tržište ciljamo – kaže Sandro Lazarić, di-rektor tvrtke Arbona d.o.o.

Vođenje i optimizacija Google AdWordskampanjeNajvažnije kod Google AdWordsa je stalno testi-ranje i usmjeravanje ulaganja prema najboljem povratu. Pokrenuti Google AdWords kampanju relativno je jednostavno. Iako ima puno funkcio-nalnosti, već nakon odslušanog jednodnevnog se-minara može se sasvim solidno složiti kampanja i krenuti u oglašavanje.-Najvažniji dio posla dolazi nakon što počnu sti-zati povratni podatci: statistička analiza rezultata i donošenje odluke o usmjeravanju i optimizaciji ulaganja, izmjena strukture kampanji i ogla-snih grupa, izmjene geolokacije oglašava-nja i promjena oglasa i ključnih riječi. Uz to, trebaju se cijelo vrijeme te-stirati nove hipoteze. Zato uprav-ljanje AdWords kampanjama postaje vrlo kompleksan niz zada-taka koji zahtijevaju istovremeno praćenje, optimiziranje i mjerenje međuovisnosti neke promjene na

Najvažnije kod Google AdWordsa je stalno testiranje i usmjeravanje ulaganja prema najboljem povratu.

Google AdWords i Analytics - učinkovito oglašavanje na InternetuU online poslovanju sve se brzo mijenja te je ponekad zahtjevno popratiti aktualnosti. Oglašavanje na Internetu postaje sve kompleksnije, a kvalitetni stručnjaci za Internet oglašavanje štede klijentovo vrijeme, imaju široko znanje o online marketinškim alatima te su uvijek u toku s najnovijim trendovima u industriji.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Trebamo znati koje su to nama relevant-ne ključne riječi, ko-liko često ih upisuju

naši korisnici i koliko su konkurentne za

zauzimanje.

druge parametre – objašnjava AdWords stručnjak Damir Podhorski, Escape studio.-Svaki detalj je bitan kod vođenja AdWords kampanja, no posebnu pažnju usmjeravamo prije svega na razumijevanje klijentovog proizvoda/usluge te na pravilan odabir ključnih riječi. Uspješnu AdWords kampanju čine, prije svega, kva-litetna komunikacija s klijentom, razumijevanje klijentove ponude, točan odabir ključnih riječi, dobro postavljanje i pra-ćenje konverzija te konstantan svakodnevni rad na kampa-nji i testiranje oglasa. AdWords je alat koji ima veliku anali-tičku moć te se na temelju podataka dobivenih iz AdWordsa kampanja uvijek može razvijati i poboljšavati - navodi Lu-ciano Santini, osnivač i vlasnik tvrtke Santini Media d.o.o.Prema Santinijevim riječima, iznimno je važno klijentu svaki mjesec donijeti novu vrijednost te mu to i pravilno prezentirati. Često su klijenti zamoreni gomilom podataka u izvještaju jer im je zapravo najvažnija informacija ‘Povrat na investiciju’ (ROI). Ukoliko je klijentova zarada na kraju mje-seca veća od uloženog u budžet kampanje i u našu naknadu, imamo zadovoljnog klijenta te nikad ne smijemo zaboraviti da je suština našeg posla prodati klijentov proizvod/uslugu. -Prije pokretanja Google AdWords kampanje potrebno je dobro definirati što se želi postići tom kampanjom. Uspješna kampanja bit će ona koja ispunjava svoje ciljeve, koji mogu biti, primjerice, posjete webu, prijava na newsletter, kupnja proizvoda itd. Nakon što se kampanja prvi put pokrene, jako je bitno redovito ju pratiti i testirati što više parametara. Ključ uspjeha kod AdWords kampanja je testiranje. Npr. na search kampanji treba pratiti uspješnost ključnih riječi, doda-vati nove ili isključiti slabije, prilagođavati licitacije, dnevne budžete, testirati oglase na mobilnim i desktop uređajima

itd. Budite kreativni i isprobajte svakakve ideje, neka će sigurno uspjeti, a iduća će biti možda još i bolja – savjetuje Petra Ignjatović.

Savjeti za uspješnu Google AdWords kampanjuU razvoju Google AdWords tehnika i taktika

dogodilo se niz zanimljivih stvari koje su

Google Analytics - besplatan i moćan marketinški alatKroz Google Analytics možemo pratiti osnovne metrike kao što

su: odakle nam korisnici dolaze, koliko se zadržavaju na našem webu, koje podstranice gledaju, koliko pod-stranica prosječno pogledaju itd. Postoje naprednije implementacije u kojima se postavlja mjerenje iz koje

kampanje nam dolaze upiti, s kojih ključnih riječi kupo-vine, različite varijante određene podstranice da bi se vi-djelo koja daje bolje rezultate itd., ističe Lazarić.

-Definitivno su prioriteti one informacije koje su bitne za naše poslovanje te je u samoj implementaciji analitike bit-

no dobro definirati što je za nas važno i na koji način to želi-mo mjeriti. Svaki web ima svoje specifičnosti, ali neko gene-

ralno pravilo je da si izrađujemo samo izvještaje iz kojih analizom možemo doći do eventualnih zaključaka za unaprjeđenje – zaključuje Sandro Lazarić.


Internet marketing Tržište kapitala

znale potpuno promijeniti oglasnu strategiju neke tvrtke. Kako kaže Podhorski, za primjer može poslužiti model koji je iskoristio Alec Brownstein u traženju posla. Koristio je imena i prezimena kao ključne riječi kako bi ciljanim osoba-ma poslao poruku - molbu za zaposlenje. Vrlo je zanimljiva i tehnika koju je uveo Brad Geddes kada je korištenjem nove varijable (konverzije na broj impresija) promijenio način razumijevanja kvalitete oglasa. -Svakako bih tu spomenuo i naš test ‘žuta žipka’, kojim smo dokazali da je banner oglas, iako neefikasan u prodaji, značajno pove-ćao broj konverzija i smanjio cijenu konverzije. Razvojem AdWords platforme, uključilo se mogućnost oglašavanja na YouTube servisu. Snažan razvoj i rast prodaje ‘pamet-nih’ telefona doveo do niza novih oglasnih strategija. Pre-poručam da potražite Rolling Rock studiju slučaja koja je prva značajnija upotreba YouTube servisa za oglašavanje i predstavlja prekretnicu. Također se na mobilnim uređaji-ma serviraju oglasi vezani uz usko geolokacijsko područje i oglašavanje najbližeg mjesta prodaje (pogotovo to vrijedi u industriji hotela i restorana). Danas je sastavni dio strate-gije oglašavanja pustiti oglas ili naziv branda ili proizvoda u širokopojasni medij (TV, radio, novine...) i nakon toga ‘hva-tati’ tražitelje koji se koriste Google ili YouTube pretragom za nalaženje traženog. Već su postali legendarni Super Bowl TV spotovi koji se kasnije na YouTube pregledavaju i neko-

Definitivno su prioriteti one

informacije koje su bitne za naše

poslovanje te je u samoj implementaciji analitike bitno dobro

definirati što je za nas važno i na koji način

to želimo mjeriti.

liko stotina milijuna puta - zaključuje Podhorski.-Najuspješnije Google AdWords strategije temelje se na iskorištavanju svih resursa koje Google AdWords nudi. To znači da ćemo korisnicima prikazati oglas u fazi kupovnog procesa dok oni nužno ni ne znaju da proizvod/usluga po-stoji, i to ćemo napraviti kroz Google Display Mrežu pri-kazivanjem slikovnih oglasa (bannera) na web stranicama. Zatim će korisnici proizvod/uslugu potražiti na Google tražilici te će ih tu, u Google rezultatima, opet dočekati naš oglas na optimalno postavljenoj poziciji. Nakon što korisni-ci napuste klijentovu web stranicu, kroz Remarketing na Google Display Mreži će ih oglas pratiti određeno vrijeme, podsjećajući ih na proizvod/uslugu. Kada kreiramo takvu kampanju i napravimo takvu sveobuhvatnu strategiju, sva-ka kampanja je uspješna – pojašnjava Santini.Prema mišljenju Sandra Lazarića, najčešća strategija je biti prisutan na Google tražilici kroz Google AdWords na rele-vantne ključne riječi, te imati aktivnu remarketing kampa-nju kako bi se iskoristio potencijal korisnika koji su posjetili vaš web. Za dodatni doseg i brandiranje po potrebi se po-kreću display i YouTube kampanje. Strategija se definira da budemo prisutni korisniku kada je on u potrazi za našim proizvodima ili uslugama.-Koristite strategije licitiranja prilagođene cilju kampanje. To može biti samo jedna strategija za povećanje posjeta web stranici, a mogu se i kombinirati fleksibilne strategije licitiranja, tako da povećate broj konverzija, povećate udio prikazivanja oglasa na višim pozicijama itd. Primjerice, u jednoj kampanji smo razdvojili strategije licitiranja za ključ-ne riječi povezane s brandom te generičke ključne riječi i već nakon prvog tjedna vidjeli pozitivni pomak ROI-a – prepo-ručuje Petra Ignjatović, te dodaje kako treba isprobati i Ad customizere (alate za prilagođavanje oglasa u stvarnom vre-menu), a mogu se koristiti i funkcije kao što je Countdown (ako oglašavate akciju koja traje još npr. 15 dana) ili ume-tanje ključne riječi. Vrlo su jednostavni, a dobijete oglase s odličnim performansama. AdWords nudi mnoštvo opcija i mogućnosti koje mogu biti primijenjene u različitim kam-panjama.

Profesionalci na djelu - zašto angažirati stručnjakeZašto je važno angažirati stručnjake kako bi oglašavanje na Internetu bilo učinkovito? Zato što samostalno vođenje kampanje donosi ispodprosječ-ne rezultata. -Kvalitetni stručnjaci za Internet oglašavanje štede klijentovo vrijeme, imaju široko znanje o online mar-ketinškim alatima te su uvijek u toku s najnovijim trendo-vima u industriji. Oni klijentu donose najveći povrat na investiciju – navodi Luciano Santini.U online poslovanju sve se brzo mijenja te je ponekad za-htjevno popratiti sve aktualnosti, mišljenja je Petra Ignja-tović, dodajući kako oglašavanje na Internetu postaje sve kompleksnije, a stručnjaci već imaju iskustva i informirani su o najnovijim mogućnostima. Zbog toga mogu brže doći do nekih željenih rezultata i dati dobre preporuke, dok bi početnik u oglašavanju trebao uložiti daleko više vremena i truda da dođe do sličnih rezultata.

Cijene AdWords i SEO uslugaO prosječnim ulaganjima i prosječnim cijenama klika teško je govoriti jer ovise od klijenta do klijenta i od branše do branše, kaže Damir Podhorski, te dodaje kako se ulaganja klijenata u zakup ključnih riječi kreće u rasponu od 500 kn do 5.000.000 kn mjesečno. -Prosječna cijena klika kreće se od 0,01 kn, maksimalnu vrijednost teško je dati jer ovisi u kojoj zemlji se ‘vrti’ kampanja: ono što je u Hrvatskoj 1 kn po kliku, u Velikoj Britaniji je 1 funtu po kliku – navodi Podhorski. Cijena Google AdWords usluge ovisi o potrebama klijenata. Postavljanje Google AdWords kampanja (jednokratna naknada za izradu i postavljanje Google AdWords kampanja) kreće se od 2.500 kn + PDV, dok upravljanje kampanjom (naplata na mjesečnoj bazi, uključuje optimizaciju i upravljanje kampanjom) košta od 1.500 kn + 10% mjesečnog proračuna + PDV. Cijena za audit/reviziju postojeće Google AdWor-ds kampanje formira se nakon inicijalne provjere AdWords računa.Cijena SEO optimizacije najviše ovisi o cilju i trajanju optimizacije. Ako je cilj zauzi-manje konkurentnih riječi s velikim volumenima pretrage, cijenu će odrediti potrebni resursi. Zadaća SEO stručnjaka u tom je slučaju izrada i provođenje SEO strategije na razini organizacije. Pored cijene samog stručnjaka u ukupnu cijenu treba svakako uračunati i radne sate samih članova organizacije.-Na cijenu utječe i trajanje same SEO optimizacije. SEO je kontinuirani proces u kojem je za konkretne rezultate potrebno marljivo raditi. Poslove ispod 6 mjeseci ne preuzimamo jer za rezultate treba vremena. Naši klijenti rade na svojim pozicija-ma godinama. Ustrajan i marljiv rad im se svakako isplati jer i danas većinu svojih posjeta, a time i profita, ostvaruju s Internet pretraživača – kaže Siniša Gavrilović.U praksi određivanje cijena izgleda otprilike ovako: SEO vođenje (sve potrebne on i off site aktivnosti) za manje tvrtke (do 5 zaposlenih) iznosi 2.200 kn mjesečno + PDV, za manje tvrtke u konkurentnim nišama 4.400 kn mjesečno + PDV, te za veće tvrtke (on off site, In House edukacija, pisanje strategije) 6.400 kn mjesečno + PDV.

MODUL 1SMM – Marketing na društvenim mrežama (19. i 20. studeni 2015.)

• Digitalnaprisutnostidigitalnookruženje•Webstranica–središtedigitalneprisutnosti• Društvenemrežekaointegralnidio

marketinškihipromotivnihaktivnosti• Uvodudruštvenemreže• Upoznavanjesazakonitostimakomunikacije

nadruštvenimmrežama• Kakoodabratipravudruštvenumrežu?• Velikedruštvenemreže:Facebook• Facebook:tkogaikakokoristi,prednostii

nedostaci(primjeriizprakse)• Posaocommunitymanagera–zaduženjai

odgovornosti• Važnostpoznavanjapublikeiaktivne

komunikacijesnjom• Velikedruštvenemreže:Twitter• Twitter:tkogaikakokoristi,prednostii

nedostaci(primjeriizprakse)• Velikedruštvenemreže:Google+• Google+:tkogaikakokoristi,prednostii

nedostaci(primjeriizprakse)

Radionica:• KreiranjeFacebookfanstranice• Upoznavanjesasličnostimairazlikama

pojedinihtipovafanstranica• Definiranjeopcijakojefanstranicamastojena

raspolaganju• Pripremanjefanstranicezanjenuobjavu

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: studeni 2015. – siječanj 2016.

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95

e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama (10. i 11. prosinca 2015.)

• VažnoststrategijenastupanadruštvenimmrežamakaodokumentakojijekomplementaranmarketinškimiPRaktivnostimapojedinca,tvrtkeilibranda

• Izradastrategije–kakosepiše,primjeri,nakojasvepitanjamoraodgovoritiiodkojihsesveelemenatasastoji

• Specifičneimaledruštvenemreže• LinkedIn• YouTube• Instagram• Pinterest• FoursquareiSwarm• Tumblr• Vine• Kriznakomunikacijanadruštvenimmrežama• Kakokomuniciratiuslučajevimakrize• Kakosenositiskrizomnadruštvenim

mrežama• Provođenjenagradnihnatječajaiigarana

društvenimmrežama• Kako,kadaizaštonagrađivatizajednicu• NagradninatječajinaFacebookuiTwitteru• Nagradninatječajinaostalimdruštvenim

mrežama

Radionica:• Vrsteivažnostsadržajatezakonitosti

komunikacije• Sadržajkaoključuspjehadruštveno-mrežne

strategije

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM Zagreb

Radnička cesta 50 - Green Gold

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (21. i 22. siječnja 2016.)

• Contentmarketing• Štojecontentmarketingizaštojeonvažan

tekomejenamijenjen• Izradaiprovođenjestrategijesadržajnoga

marketingapojedinca,tvrtkeilibranda• Contentmarketingnadruštvenimmrežama• Pogreškeunastupunadruštvenimmrežama• Kojepogrešketvrtkenajčešćečine• Kakoizbjećipogreškenadruštvenim

mrežama• Oglašavanjeipromocijanadruštvenim

mrežama• Važnostinačinipromocijedruštveno-mrežnih

odredišta•Mobilniplan• Kakosekreiraoptimalanmobilniplan•Mjerenjeuspješnostinastupanadruštvenim

mrežama• FacebookInsights• Ostalialatizapraćenjemetrike

Radionica:• Facebookoglasi• DefiniranjetipovaFacebookoglasa• OsmišljavanjeikreiranjeFacebookoglasa• Usmjeravanjeoglasapremaodređenim

ciljnimskupinama• PraćenjeioptimiziranjeFacebookoglasnih

kampanja

Community manager Akademijapredavači: Milica Cetinić, Siniša Gavrilović, Ana Penović, Irena Rašeta

Medijskipokrovitelji:

organizira specijalistički modularan program

PRoMocija i PRodaja na društveNiM MrežaMa


Odjeci 8. Weekend Media Festivala: Digitalizacija gazi sve pred sobom - prilagodite se ili nestaniteDigitalizacija raste eksponencijalno i uskoro će zavladati i u mnogim tradicionalnim sektorima, a velike kompanije koje se nisu prilagodile, propadaju i propadat će. U komunikacijskoj industriji promjene su sve brže i brže, a preživjet će samo prilagodljivi, oni kojima je u fokusu ideja, a ne vrsta medija. Pokazao je to i 8. Weekend Media Festival, o čijim se odjecima i mjesec dana nakon njegova održavanja još uvijek naveliko raspravlja ne samo u komunikacijskoj, nego i ostalim industrijama.

Digitalizacija mora biti početna točka,

ako vam se digitalna integracija još nije

dogodila, onda je već prekasno.

U medijskom dijelu festivala puno se govorilo o transformaciji regionalnih medija u online okruženju, a zaključeno je da me-diji moraju potražiti nove poslovne modele i načine financiranja.

Iako Weekend ove godine nije donio radikalne promje-ne, to ne znači da nije bilo napretka, dapače, tvrdi di-rektor festivala Tomo Ricov.

-Svake godine nam raste interes za sudjelovanje na fe-stivalu, pa smo dodali još jedan prostor za prezentacije, tako da sada imamo šest dvorana. Program nam je sve bogatiji, jer želimo pokriti sve aspekte komunikacija, ali i drugih gospodarskih grana, jer komunikacije da-nas prožimaju svekoliko poslovanje. Puno ulažemo i u ono što zovemo networkingom, a to znači kreativno, opušteno druženje iz kojega frcaju ideje. Mnoge od ideja koje su nastale u Rovinju u međuvremenu su pretvorene u uspješne poslovne projekte i to smatra-mo velikim dostignućem našeg festivala - kaže Ricov.Za neke od predavača na ovogodišnjem Weekendu di-gitalizacija je već završena priča. Tako Piero Poli, di-rektor multinacionalne oglašivačke agencije Havas za

Bliski istok, tvrdi da već sada moramo razmišljati u sklopu post-digitala. -Digitalizacija mora biti početna točka, ako vam se digitalna integracija još nije dogodi-la, onda je već prekasno - upozorava Poli. Slično go-vori i Mark Dek iz Clockworka, bankarski stručnjak čija je teza da će klasične banke odumrijeti u idućih pet godina ako se ne prilagode novim generacijama potrošača. Opstat će, prema Deku, samo one koje se pretvore u platforme otvorene svim davateljima finan-cijskih usluga.

-Puno smo predavanja i panela na ovom Weekendu po-svetili novim poslovnim modelima na koje su različite industrije prisiljene širenjem digitalizacije. Taj je pro-ces posebno zanimljiv u bankarstvu, gdje svJedočimo inovacijama u poslovanju i u regiji. Odličan je primjer Telenor banka Srbija, jedna od najbrže rastućih bana-ka u regiji, koja ima gotovo 90.000 korisnika, a nje-

zinim pokretanjem korištenje Internet bankarstva u Srbiji se gotovo utrostručilo - kaže direktor programa Weekenda Nikola Vrdoljak. Posebno izdvaja i teme novih tehnologija u oglašavanju i zakupu medija, od kojih smo neke prvi put vidjeli upravo na Weekendu: -Caspar Schlickum iz Xaxisa predstavio nam je pro-grammatic, sasvim novi način zakupa medija, koji boljim upravljanjem podatcima poboljšava i odabir ciljnih skupina, što omogućuje učinkovitiju kupnju oglasnog prostora. Scott Thwaites iz Twittera objasnio je prednosti oglašavanja na tom društvenom mediju, posebno ciljana događaja u stvarnom vremenu kroz kampanje #PowerofNow. Općenito, za uspješno digi-talno oglašavanje najvažnija je kvalitetna segmentaci-ja publike, ne samo kod izbora ciljnih skupina, nego i izbora poruka.

U medijskom dijelu festivala puno se govorilo o tran-sformaciji regionalnih medija u online okruženju, a zaključeno je da mediji moraju potražiti nove po-slovne modele i načine financiranja. To znači i prije-laz s klasičnog stvaranja sadržaja kao glavnog izvo-ra prihoda prema native advertisingu, jer više nije ključan sadržaj, već kontekst u kojem taj sadržaj me-diji plasiraju korisnicima. O tome je govorio i Brian Morrissey iz Digidaya, koji smatra da nema puno nade za medije koji ne naprave tranziciju ne samo u digitalnu distribuciju, već i na digitalne troškovne strukture i pristupe.

U sektoru trgovine online prodaja još uvijek u Hr-vatskoj nije ostvarila svoje potencijale, što je potvrdio i predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez. Unatoč

rastućoj popularnosti online kupnje, najveći pro-met maloprodajni lanci i dalje ostvaruju u fizičkim trgovinama u kojima akcijske cijene imaju izuzetno veliki utjecaj na potrošnju. Putem Interneta kupuje već 28% stanovnika Hrvatske, ali još uvijek ih samo 1-2% koristi online trgovine za kupnju prehram-benih namirnica. Potencijali su mnogo veći: samo Konzum u svojoj bazi podataka ima više od milijun evidentiranih potrošača.

U komunikaciji s potrošačima sve se više kori-ste i igrice, vrlo moćan alat za poticanje određenih ponašanja. Elizabeth Lane Lawley s američkog Ro-chester Institute of Technology demonstrirala je u Rovinju kako igre mogu potencijalne turiste zain-teresirati za destinacije. Primjerice, djecu bi se mo-glo potaknuti da s jednakim uzbuđenjem skupljaju turistička odredišta i atrakcije kao što skupljaju Po-kemone.

Osmi Weekend Media Festival donio je i dvije ekskluzive koje su se u međuvremenu ostvarile: Uber je stigao u Zagreb, kako je to u Rovinju prije mje-sec dana najavio izvršni direktor za Istočnu Europu Anthony le Roux, a krenula je i nova reklamna kam-panja hrvatskog turizma, koja je na Weekendu prvi put predstavljena javnosti.

Što nas očekuje na 9. Weekend Media Festivalu? -Prekrasni Rovinj, glazbena uzbuđenja, najaktualniji predavači i panelisti, zabava do ranih jutarnjih sati. To vam već sada mogu zajamčiti - kaže Tomo Ricov. Živi bili, pa vidjeli.

Konferencije Konferencije

5958 BIZdirekt � studeni 2015. www.mirakul.hrwww.mirakul.hr

Tehnološki napredak diktira trendove u organizaciji događanjaEvent aplikacije danas pružaju doista ogromne mogućnosti, a osim što asistiraju sudioniku, mogu organizatoru uštedjeti ozbiljna sredstva. Aplikacije se ne kupuju, već se postojeće aplikacije prilagođavaju eventu, i to u svakom detalju.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Event management

Osim što aplikacije evidentno pomažu

sudionicima, pomažu i organizatoru, jer

svaka kvalitetna aplikacija mora imati

mogućnost slanja i prijema notifikacija,

primjerice, s last-minute promjenama

u rasporedu ili važnim obavijestima.

Organizacija događanja zahtjevan je posao. Bili vi profesionalni organizator eventa ili njegov naručitelj, budite sigurni da vas čeka naporan posao. Nije do-voljno da sve prođe dobro – kriteriji s vremenom i brojnim mogućnostima rastu, i samo 'dobro' više nije dovoljno dobro. Sve treba biti izvrsno! Dostupna tehnologija i sve veća informatizacija zahtijeva suvre-meniji pristup organizaciji, i pridjev 'inovativan' doi-sta treba zaslužiti.

Online alati i softveri za uspješno upravljanje eventomBez obzira na opseg aktivnosti koje pojedina softver-ska aplikacija pokriva, zajednički nazivnik svima je u potpunoj korelaciji s tehnološkim trendovima u kon-gresnoj industriji: mobilno, interaktivno, brzo, jedno-stavno, intuitivno, smatra Adem jr Braco Suljić iz tvrtke AS Kongresni Servis.

Event aplikacije danas pružaju doista ogromne mogućnosti, a osim što asistiraju sudioniku, mogu organizatoru uštedjeti ozbiljna sredstva. Aplikacije se ne kupuju, već se postojeće aplikacije prilagođavaju eventu, i to u svakom detalju. Sudionik kongresa iz svoje app trgovine skida besplatnu aplikaciju, i logira se u 'svoj' kongres pomoću user/pass podataka koje dobije nakon što se registrira ili uplati kotizaciju.

-Jednom kada otvori aplikaciju, otvorio je cijeli kon-gres na dlanu. Naravno, postoje brojne aplikacije, no ono što bi svaka kvalitetna morala pružati je sljedeće: interaktivni program predavanja/izlaganja; mogućnost izrade vlastitog rasporeda ('My schedule' u koji sudionik iz programa jednostavno dodaje samo ona predavanja na kojima planira biti prisutan); in-teraktivnu mapu objekta koja će sudioniku pomoći u snalaženju; popis predavača s njihovim biografi-jama; popis svih ostalih registriranih sudionika, po mogućnosti s fotografijama; interni messaging, odno-sno mogućnost kontaktiranja registriranih sudionika kroz aplikaciju (bez da sudionik mora objaviti svoju mail adresu); audience response funkcionalnost za televoting tijekom predavanja; survey funkcional-nost za provođenje anketa (u bilo koje vrijeme); bazu podataka s kompletnim predavanjima ili sažetcima, također dostupnu u bilo koje vrijeme; mogućnost po-

vezivanja s bazom e-Postera.... – pojašnjava Suljić.Osim što aplikacije evidentno pomažu sudionicima, pomažu i organizatoru, jer svaka kvalitetna apli-kacija mora imati mogućnost slanja i prijema no-tifikacija, primjerice, s last-minute promjenama u rasporedu ili važnim obavijestima. Uz to, otvaraju se nove mogućnosti za sponzore kongresa, koji se kroz aplikaciju mogu promovirati. Nisu zanema-rive ni mogućnosti dodatne zarade kroz reklamu lokalnih dobavljača (primjerice, restorana ili trgovi-na), koje se može posebno naglasiti u dijelu aplika-cije koja pomaže u snalaženju u gradu gdje se kon-gres održava. Ništa manje važna nije ni činjenica da upotreba aplikacije produžuje vrijeme kongresa, jer omogućuje direktnu komunikaciju i prije i poslije sa-mog održavanja skupa, zaključuje Suljić.

Tehnološki trendovi u kongresnoj industrijiNavike koje smo stekli uz širokodostupnu tehnologiju značajno su utjecale i na tehnološke trendove u kon-gresnoj industriji, kaže Adem jr Braco Suljić, dodajući kako se kongresi, naravno, održavaju i zbog socijalnog momenta, odnosno direktnog kontakta među ljudima, ali im je i dalje primarni cilj prijenos informacija. Ako istovremeno znamo da je nevjerojatna penetracija mobilnog Interneta drastično promijenila uvriježene komunikacijske kanale, nije za začuditi da se danas na kongresima očekuje da - kao i u svakodnevici - infor-macije budu brzo i lako dostupne svima i u svakom trenutku, te da je interaktivnost kao istinski alat po-stala imperativ.

-Nama u AS Kongresnom servisu uvođenje novih tehnologija na regionalno tržište nije nimalo strano, dapače, kroz našu povijest odrađivali smo pionirske poslove s praktički svim danas standardnim susta-vima. Sukladno tome, već nekoliko godina pomno pratimo snažan utjecaj razvoja mobilnih tehnologija na kongresno okruženje, i mogu reći da smo do sada i sami implementirali mnoštvo novosti, praktički istovremeno s globalnim tržištem – kaže Suljić, te nastavlja kako se i dalje koristi ono što se sma-tra 'standardnom' opremom: ozvučenja, simultano prevođenje, projekcijski sustavi i tome slično.No sve se češće u 'standardno' uključuje i ono što


Event management

je do nedavno mnogima zvučalo prilično egzotično: interaktivno, mobilno, intuitivno, responzivno. Tu prednjače sustavi za interaktivno glasanje - bilo kao samostojeći hardverski sustavi, kao integrira-ni u all-in-one sustavi, ili kao mobilne aplikacije za smartphone uređaje koje omogućuju ne samo voting, nego i tekstualnu komunikaciju s predavačem. Sve se češće traže i različite event aplikacije za smartphone uređaje i tablete; vidimo povećanu potražnju za mo-bilnim sustavima za Digital Signage, a sve više i za in-teraktivnim e-Posterima koji zamjenjuju dosadašnje poster sekcije, neizbježne na praktički svakom medi-cinskom skupu. Umreženi Presentation Management – do nedavno od strane nekih organizatora smatran čak i pretjerivanjem – također je polako ušao u sferu standardnog. Budući da većina ovih sustava stoji na informatičkim platformama, može se reći da kongresi postaju informatiziraniji, ali i značajno oslonjeni na Internet – a to nije uvijek lako realizirati na kvalitetan način. WiFi sustavi u hrvatskim kongresnim objekti-ma najčešće su vrlo podkapacitirani, a potražnja za konekcijama sve je veća.

-To potvrđuje i nedavni primjer iz naše prakse: orga-nizator kongresa sa 600 sudionika tražio je da osigu-ramo kvalitetne WiFi priključke za 1.500 uređaja isto-vremeno. Naravno, i taj problem može se riješiti, no bitno je naglasiti da su se očekivanja ne samo orga-

nizatora nego i sudionika značajno promijenila, a na nama koji se bavimo podrškom je da takva očekivanja ispunimo. Nije uvijek lako, ali na koncu uspijevamo, i sa zadovoljstvom mogu potvrditi da kongresna ponu-da u Hrvatskoj u smislu praćenja tehnoloških trendo-va nimalo ne zaostaje za sličnom ponudom u ostalim zemljama zapada – smatra Suljić.

Osobine uspješnog event manageraBez obzira na vrstu događanja, od event manage-ra očekuje se da zadovolji sve zahtjeve organizato-ra, te da osigura sve potrebne preduvjete kako bi se događanje realiziralo besprijekorno.

-Za event managera ključno je da ima vrlo izražene organizacijske sposobnosti. Mora biti izvrstan ko-munikator, mora biti smiren, snalažljiv i prilagodljiv kako bi mogao dobro funkcionirati u uvjetima stalnih promjena s klijentima koji se u tim trenutcima često nalaze pod velikim stresom. Također je poželjno je da event manager bude kreativac, vizualni tip osobe s okom za detalje. To je vrlo zahtjevan posao s atipičnim radnim vremenom koji traži potpunu posvećenost – smatra Sandra Đurđević, direktorica Hotela Osijek, dodajući kako u Hotelu Osijek doista rade sve vrste evenata: kroz godinu se organizira mnoštvo sastana-ka, raznih skupova, domjenaka, prezentacija, konfe-rencija i kongresa. Najzastupljeniji su korporativni sastanci koji podrazumijevaju smještaj sudionika u hotelu, radni dio u konferencijskoj dvorani, ali i oba-vezan izlet kako bi se upoznala destinacija.

Značajna kongresna događanja do kraja godineOd 14. do 17. rujna hotel Rixos Libertas Dubrovnik bio je domaćin Private MICE Forumu, prvi put održanom u Hrvatskoj u organizaciji udruženja ho-tela Great Hotels of World, čiji je član i hotel Rixos Libertas Dubrovnik. Ovo četverodnevno događanje okupilo je hotelijere i predstavnike turističkih de-stinacija te MICE agencije zadužene za organizaciju kongresa, konferencija, insentiva, a radi se o brzim i efikasnim sastancima licem u lice na kojima hote-lijeri predstavljaju svoj sadržaj i ponudu kupcima. Svaki je hotelijer imao oko 50 izravnih sastanaka s nekim od ukupno 80 agencija. Forum hrvatske kon-gresne industrije ove će se godine održati 3. prosin-ca u zagrebačkom hotelu Palace, s glavnom temom 'Utjecaj kongresno-incentive industrije na razvoj de-stinacije'. Uvodna izlaganja imat će Padraic Gilligan iz SoolNua, irske boutique konzultantske tvrtke za MICE, te Oliver Kesar sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Katedre za turizam.

Novootvoreni hoteli i kongresni kapaciteti na Jadranu2015. bila je godina najvećih investicija u zadnjih de-setak godina, kako donosi portal PoslovniTurizam. U Srebrenom je umjesto uništenog hotela Orlando

Forum hrvatske kongresne industrije

ove će se godine održati 3. prosinca u zagrebačkom hotelu

Palace, s glavnom temom 'Utjecaj

kongresno-incentive industrije na razvoj

destinacije'.

Novootvoreni kongresni centar u OsijekuSredinom listopada u Osijeku je predstavljen novosagrađeni dio pastoralnih prosto-ra Nadbiskupskog vikarijata, koji uključuje kongresni centar s četiri dvorane i 650 sjedećih mjesta. Pastoralni centar Nadbiskupskog vikarijata sastoji se od četiri dvo-rane: velika kongresna dvorana ima 420 sjedećih mjesta, a tri manje imaju po 120, 70 i 40 mjesta. Sve su opremljene odgovarajućom audiovizualnom, svjetlosnom i ostalom tehnikom te potrebnim pratećim prostorima. Iako će ovaj prostor prije svega biti u funkciji pastoralne aktivnosti, otvoren je i za sve kongrese, manifestacije te ostala događanja.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas 210x280+3mm priprema.ai 1 2/9/15 3:17 PM


Event management

Održani poslovni skupovi u 2014. godiniInstitut za turizam nedavno je objavio najnovije izdanje publikacije Hrvatski turizam u brojkama, u kojem donosi ključne pokazatelje turističkog prometa prema zemlja-ma porijekla, smještajnim kapacitetima i turističkim regijama, kao i kapaciteta i iskorištenosti smještajnih objekata u 2014. godini. Tu su i podatci o lukama nautičkog turizma, kružnim putovanjima stranih brodova u teritorijalnom moru Republike Hr-vatske, turističkom prometu u stanovima i kućama za odmor te kongresa i ostalih poslovnih skupova u 2014. godini, kao i podatci o našim najuspješnijim turističkim destinacijama prošle godine koje su zabilježile milijun i više noćenja, i o prvih deset otoka prema broju noćenja.

Državni zavod za statistiku provodi mjesečno istraživanje o održanim kongresima i ostalim poslovnim skupovima, a obrada se vrši po tromjesečnim kumulativnim po-datcima prezentiranim u priopćenju 'Kongresi i ostali poslovni skupovi'. Izvještajne jedinice su: ugostiteljski objekti, sveučilišta, velesajam, kulturne ustanove i kongresni centri. Obuhvaćeni su nacionalni i međunarodni poslovni sastanci, kongresi, konfe-rencije, poticajna (insetiv) putovanja i programi team buildinga koji imaju 10 i više sudionika. Obuhvat nije potpun, budući da sve izvještajne jedinice nisu uspostavile praćenje održavanja poslovnih skupova. Osnovne mjere preko kojih se statistički prati ovo područje su veličine kapaciteta prema vrstama objekata u kojima se održavaju (broj dvorana, broj sjedala), zatim broj poslovnih skupova, dani trajanja skupova i broj sudionika ukupno i prema vrstama objekata, vrstama poslovnih skupova i stručnom organizatoru skupa.

U Hrvatskoj je održan ukupno 8.031 poslovni skup u 2014. godini. Od toga, 6.271 nacionalnih i 1.760 međunarodnih. Kada se zbroje dani trajanja svakog od skupova, od kojih su neki bili jednodnevni, a neki višednevni, dolazi se do ukupnog broja od 16.546 dana trajanja skupova. Broj sudionika svih skupova je veći od pola milijuna - 551.055. To znači da je u 2014. godini održano prosječno mjesečno 669 kongresa i drugih poslovnih skupova, koji su u prosjeku trajali 1,9 dana i na kojima je prosječno bilo 69 sudionika. Pokazatelji izračunati za svako od četiri tromjesečna razdoblja 2014. daju detaljniji uvid u dinamiku održavanja skupova. Prosječno je najviše poslovnih skupova bilo u drugom (805), a najmanje u prvom tromjesečju (608). Najveći prosječan broj dana trajanja poslovnih skupova zabilježen je u trećem (2,2 dana), a najkraći u prvom tromjesečju (1,6 dana). Najveći prosječan broj sudionika poslovnih skupova bio je u četvrtom (73 sudionika), a najmanji u prvom tromjesečju (63 sudionika).

izgrađen Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, dru-gi Sheratonov hotel u Hrvatskoj, s 250 smještajnih jedinica i nizom popratnih sadržaja, te jednim od najvećih hotelskih kongresnih centara u Hrvatskoj, s velikom dvoranom kapaciteta od 900 sjedećih mjesta i četiri manje dvorane. Luksuzni Rixos Libertas najviše je uložio u moder-nizaciju svojih 190 soba, koje su postale 'pametne sobe', a veliki kongresni centar opremljen je najno-vijim tehnološkim dostignućima. Importanne Re-sort nastavlja višegodišnji investicijski ciklus: nakon izgradnje luksuznog Royal Princess hotela, gostima je u resortu na raspolaganju ukupno 14 multifunkcio-nalnih konferencijskih dvorana.

Obnovljeni hotel Kompas postao je hotel s četiri zvjezdice, posjeduje 173 smještajne jedinice, a po-slovnim gostima na raspolaganju je dvorana za 400 osoba s dnevnim svjetlom. Hotel Liburna u Korčuli dobio je četvrtu zvjezdicu, a uz 112 potpuno preuređenih soba poslovnim gostima na raspolaganju su konferencijska dvorana za sto osoba i dvije manje dvorane za sastanke u susjednom hotelu Marko Polo.

Valamarov novi kompleks nalazi se na otočiću sv. Nikola preko puta Poreča - Valamar Isabella Island Resort sa smještajnim kapacitet od 334 jedinice. Od ukupno četiri konferencijske dvorane, najveća prima 400 osoba, a resort nudi i zanimljive insentiv i team-building mogućnosti.

U Crikvenici je krajem svibnja otvoren preuređeni hotel Omorika, u sastavu državne hotelske tvrtke Ja-dran d.d. Hotel od tri zvjezdice sada raspolaže sa 115 smještajnih jedinica, te novom kongresnom dvora-nom za 250 osoba.

D-Resort Šibenik


Što poslovni hotel čini izvrsnimHotel Osijek ima svu potrebnu infrastrukturu za or-ganizaciju poslovnih skupova na najvišoj razini. -Naši smještajni kapaciteti su izvrsni, što je osnovni preduvjet da se gosti skupa osjećaju ugodno. Dvora-ne su vrhunski opremljene, što organizatorima ulije-va sigurnost da će radni dio programa proteći bez problema. Imamo ponudu hrane i pića koja svojom kvalitetom prati i najzahtjevnije projekte, a ključno je da su u svakom trenutku organizatori okruženi podrškom čitavog tima ljudi kojima je doista sta-lo da njihovo događanje bude uspješno i premaši očekivanja njih i njihovih gostiju - kaže Sandra Đurđević, direktorica Hotela Osijek. U srpnju se otvorio i potpuno nov D-Resort u šibenskoj marini Mandalina - sam hotel sastoji se od 69 luksuznih soba i tri ekskluzivne vile, a dio sadržaja je i kongresna dvorana za 160 osoba, djeljiva u tri manja prostora. U Splitu je Hotel Park postao hotel s pet zvjezdica, a obnovom i dogradnjom dobio je 73 luksuzne sobe te veliku kongresnu dvoranu za 250 osoba.

Uskoro prvi certifikat u hrvatskom poslovnom turizmuKako je objavila Hrvatska udruga profesionalaca u kongresnom turizmu, HUPKT od prošle godine

Bez obzira na vrstu događanja, od event

managera očekuje se da zadovolji

sve zahtjeve organizatora, te da

osigura sve potrebne preduvjete kako bi se događanje realiziralo

besprijekorno.

razvija vlastiti program certificiranja nazvan CCMEP (Certified Croatian Meetings and Events Professio-nal), čiji je prijedlog programa izradila Radna grupa sastavljena od profesionalaca iz hotelijerstva, agen-cijskog poslovanja te kongresnih ureda, a svoj do-prinos dala je i Savjetodavna grupa koju čine iskusni predstavnici industrije. Program je nastao po uzoru na nekoliko međunarodnih programa, uključujući one iz susjednih zemalja, SAD-a, Poljske i Velike Bri-tanije, no prilagođen je uvjetima hrvatskog tržišta i poslovnim ciljevima domaćih profesionalaca.

Prvi ciklus certificiranja održat će se u sklopu Foru-ma 2015, edukacijom na temu organizacije poslovnih skupova. Drugi ciklus edukacije, na temu poznavanja Hrvatske kao destinacije na tržištu poslovnog tu-rizma, održat će se do kraja veljače 2016., nakon čega slijedi ispit i dodjela prvih certifikata CCMEP. Za cer-tificiranje se mogu prijaviti isključivo fizičke osobe, sudionici iz kongresno-incentive-event industrije, s minimalno dvije godine iskustva u MICE sektoru.

Certifikat vrijedi pet godina, nakon čega se radi recer-tificiranje temeljem sakupljenih edukacijskih bodova, sudjelovanjem na edukacijskim događanjima u orga-nizaciji HUPKT-a.

Event management Poslovna informatika

Jesmo li sigurni?Uobičajeno, ali ne i lagano pitanje, koje smo si sigurno već puno puta postavili. Ne baš utješan odgovor glasio bi da 100% sigurnost ne postoji. Mnogi, uključujući najveće, pa i one kojima je sigurnost posao, već su se, na vlastitoj koži, uvjerili u to. No ipak, puno toga može se poduzeti da bismo bili što sigurniji.

Da o sigurnosti ICT sustava i aplikacija tre-ba voditi računa, svi uglavnom znamo. Za one koji ipak ne znaju, dovoljno je prisjetiti se ne-kih od recentnih napada s velikim posljedicama. Na primjer, Sony je u studenom prošle godine doživio napad u kojem je nekoliko podatkovnih centara poharano, ukradena su četiri još ne-objavljena filma, zbog čega je i odgođeno izda-vanje filma 'The Interview'. Ugovori, platne liste, filmski budžeti, osobni povjerljivi podatci su ukradeni, a također i nezgodni e-mailovi, npr. oni s neumjesnim kritikama Angeline Jo-lie ili s podcjenjivačkim komentarima na račun Baracka Obame. Šteta, izravna i neizravna, fi-nancijska i reputacijska, bila je ogromna. No, to nije niti u jednoj kategoriji bio i najveći napad u prošloj godini. Lista napadnutih uključuje ime-na poput JP Morgan Chase, Staples, Anthem i mnoge, mnoge druge. Za one koji misle da se to događa samo drugima i da smo mi premali za takve stvari, samo kratka informacija da je dio lokalnih i regionalnih banaka recentno bila me-tom ciljanih napada u kojima su se, preko napa-da na klijentska računala, pokušavala napraviti prebacivanja novaca s računa korisnika. Da ne spominjemo nasumične, ali puno raširenije na-pade raznim Cryptolocker-ima, koji su se uspjeli probiti do velikog broja osobnih i mrežnih disko-va te ih enkriptirati, nakon čega bi sretni vlasnici dobili razglednicu s brojem računa u nekoj lije-poj, dalekoj, velikoj zemlji i 'simboličnim' izno-som čijom uplatom bi im se diskovi otključali i njihovi podatci vratili.

Kako se zaštititi?Za nas koji znamo da o sigurnosti treba voditi računa, pitanje je isto teško - kako se zaštititi? Pri tome je bolna istina da 100% zaštita ne postoji. No, itekako se možemo pobrinuti da budemo što sigurniji. Za što sistematičniji pristup sigurnosti, dobro je nešto pažnje posvetiti i njenoj organi-zaciji, odnosno procedurama za upravljanje su-stavom informacijske sigurnosti. To uključuje i klasifikaciju podataka te procjenu rizika. Ako zna-mo koji su nam podatci najvažniji i koji su rizici, lakše se i zaštiti. No, čak i bez takvog sustavnog

pristupa, moguće je na tehničkoj razini slijediti najbolje prakse i osigurati visoki stupanj zaštite. Kod takvog pristupa, kao i kod prvog, potrebno je dosta znanja, kojeg firme često nemaju na raspo-laganju. Općenito je u Hrvatskoj osjetan manjak stručnjaka na području informatičke sigurnosti. U tom slučaju ima smisla za pomoć pitati profe-sionalce i firme koje se bave IT sigurnošću, po-put Compinga. To može biti savjetodavna pomoć pri procjeni trenutnog sustava IT sigurnosti ili pomoć pri njegovom unaprjeđenju. Vaša sigur-nost može se staviti i na pravo iskušenje - tzv. penetracijski test, koji provode njihovi vrhunski stručnjaci, koji se stavljaju u ulogu zločestih dečki - hakera, i napadaju vašu mrežu, Web site ili mo-bilnu aplikaciju. Naravno - kontrolirano, pazeći da se zaustave na vrijeme, prije negoli se dogodi stvarna šteta.

Ciljani napadiPraksa je pokazala da su upravo aplika-cije najranjivija mjesta. Zapravo je prilično zabrinjavajuće koliko se kod nas malo pažnje posvećuje sigurnosti aplikacija i sigurnom ko-diranju, kako od strane firmi koje rade progra-miranje i isporučuju kôd ili aplikacije, tako i od onih koji ga naručuju. Upravo ranjivi pro-gramski kôd uzrok je gotovo svih ranjivosti i

kasnijih incidenata. Kroz ranjivi programski kôd napadač se može probiti do osjetljivih po-dataka ili čak preuzeti kontrolu nad osjetljivim aplikacijama ili bazama podataka. Tu se radi jednostavno o pogreškama programera ili njiho-voj neupućenosti u to kako raditi siguran pro-gramski kôd. Na tržištu danas postoje odlične aplikacije koje testiraju programski kôd na sigur-nosne ranjivosti. Nažalost, developerske firme ih vrlo rijetko koriste, iako bi njihovim korištenjem mogli brzo eliminirati ranjivosti iz svog kôda, a programere lijepo naučiti kako da ih izbjegavaju. Naručitelji aplikacija, poput banaka, provjere uglavnom svode samo na penetracijske testove, što je dobra, ali ni približno temeljita provje-ra kao što je detaljna provjera cijelog izvornog kôda. Vani je sasvim uobičajeno da se sigurnosna provjera radi u dva koraka - provjera izvornog kôda i onda penetracijsko testiranje. Tako, uosta-lom, preporučuje i PCI DSS standard.Osim ciljanih napada, i nasumični napadi, pogoto-vo oni malo napredniji, poput raznih naprednih ili novih (0-day) malware-a mogu biti vrlo opasni i prouzročiti značajnu štetu, poput raznih varijacija već spomenutog Cryptolocker-a. Vječna borba između svjetla i tame se nastavlja. Jesmo li sve napravili i radimo li sve što možemo da budemo što sigurniji?

Kako Comping može pomoći?Ako nismo sigurni jesmo li sigurni, najbolje je potražiti pomoć profesionalaca! Comping ima tim security stručnjaka, koji mogu pružiti svu potrebnu pomoć - od procjene sigurnosti, savjeta kako poboljšati sigurnost, testiranja sigurnosti (penetracijski testovi) do forenzike u slučaju incidenta.Osim savjetodavne pomoći i ispitivanja sigurnosti, Comping nudi i napredna rješenja za sigurnost. DefenseCode ThunderScan je aplikacija za ispitivanje sigurnosti izvornog kôda, domaće proizvodnje, vrhunske kvaliteta i prihvatljive cijene. ReversingLabs N1000 je uređaj za zaštitu od naprednih i 0-day malware-a, najnovija generacija zaštite s detaljnom statičkom analizom datoteka. Za zaštitu od ciljanih online napada na banke, tu je Minded Sceurity, a za zaštitu od prevara (Fraud) za banke, osiguranja, ali i druge velike tvrtke, tu je Salviol.Također, u ponudi je i niz klasičnih rješenja (firewall, IPS/IDS, SIEM, anti-virus...) renomira-nih proizvođača (HP, IBM, CheckPoint, Fortinet, Trend Micro...) za podizanje razine sigur-nosti. Više informacija na www.comping.hr.

Pripremio: Comping d.o.o. - Boris Obradov, Executive Business Consultant


Industrija zdravlja - zlatna žila hrvatskog turizma Prosječan europski zdravstveni turist je dobrostojeći, obrazovan, srednjih godina, spreman potrošiti i do 130 posto više po putovanju od prosječnog gosta. Sve to otvara nove mogućnosti turističkog sektora.

Pripremila: Anita Zelić

Sa stopom od 20 posto zdravstveni turizam najbrže je ra-stuća grana turizma u svijetu. Riječ je o dijelu turizma koji, potaknut trendom starenja populacije u razvijenim zemlja-ma svijeta i sve većom orijentacijom društva na zdravi život, pokazuje iznadprosječne stope rasta na globalnom tržištu.

Zdravstveni turizam - golema niša u hrvatskom turizmuUgodna mediteranska klima, čisto more i zrak, ali i kon-kurentne cijene te blizina velikih tržišta, samo su neki od razloga zašto bi Hrvatska mogla ostvariti značajne rezultate u zdravstvenom turizmu. S obzirom na značajne kompa-rativne prednosti Hrvatske te opću turističku atraktivnost, svakako je riječ o proizvodu s visokim potencijalom rasta i u našoj zemlji. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, briga o zdravlju za 15 godina postat će najjača svjetska industrija, a 2030. zdravlje i turizam činit će čak 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja. Ipak, podatak da su hrvatski prihodi od zdravstvenog turizma tek jedan posto njenih ukupnih turističkih prihoda je, s obzi-rom na potencijale, vrlo zabrinjavajući. Trenutno prihod od zdravstvenih usluga, i to bez smještaja i prateće potrošnje, iznosi oko 300 milijuna eura prihoda. Prema realnim pro-

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, briga o

zdravlju za 15 godina postat će najjača

svjetska industrija, a 2030. zdravlje i

turizam činit će čak 22 posto svjetskog

BDP-a.

cjenama, radi se o tržištu koje bi vrlo brzo moglo doseći pri-hode veće od milijardu eura.

Kreditne linije HBOR-a i europski fondovi - prilika za povećanje kapaciteta u zdravstvenom turizmuDa je riječ je o visokoprofitabilnoj gospodarskoj grani, koja ima visoku stopu dodane vrijednosti i može značajno odre-diti smjer razvoja Hrvatske, svjesni su i stručnjaci. Ipak, za daljnji razvoj nužno je osigurati povećanje kapaciteta kroz lakše financiranje projekata zdravstvenog turizma.-Kako biste postali konkurentniji, trebate se usredotočiti na povećanje kapaciteta u zdravstvenom i wellness sekto-ru, te razvijati globalnu svijest o hrvatskom jedinstvenom proizvodu s kojim će se izaći na tržište ove industrije. U to želimo uključiti kreditne linije HBOR-a, poticanje poduzet-ništva i poslovne konkurentnosti te europske fondove. In-teres je veliki - rekao je nedavno dr.sc. Miljenko Bura, pred-sjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma i pomoćnik ministra. Povećanje kapaciteta moglo bi se donekle osigurati izmjenama i dopunama relevantnih zakona. Iz Udruge za ra-zvoj medicinskog turizma naveli su kako je s Agencijom za upravljanje državnom imovinom dogovoreno da se određeni lokaliteti u državnom vlasništvu, kao bivše vojarne, lječilišta i odmarališta, usmjere za greenfield investicije zdravstvenog

Zdravstveni turizam

U sljedećih nekoliko godina iz EU fondova u obnovu zapuštenih toplica investirat će se oko 70 milijuna eura.

turizma. Iz Ministarstva zdravlja nedavno su objavili kako će se u sljedećih nekoliko godina iz EU fondova u obnovu zapuštenih toplica investirati oko 70 milijuna eura.

Personalizirana i regenerativna medicina - novosti u segmentu industrije zdravstvenog turizmaPotencijal za postati važan segment gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, osim zdravstvenog biznisa u užem smislu, ima-ju i sve njegove derivacije i povezane djelatnosti. Poslov-ne inicijative koje se u tom sektoru već provode rezultat su novosti i trendova u svijetu medicine. Personalizirana i regenerativna medicina samo su neki od primjera.

Koncept personalizirane medicine podrazumijeva da bolest, pa i liječenje, treba razmatrati individualno. Do sada je far-maceutska industrija zastupala načelo 'jedan lijek za sve'. Danas personalizirana medicina ima stajalište da lijek treba kreirati i prepisivati prema profilu dotičnog pacijenta. Per-sonalizirana bi medicina trebala poslužiti promociji novih revolucionarnih tehnologija u zdravstvu, koje ne samo da omogućuju veću izlječivost niza bolesti, već uvelike otvara-ju nove prilike u kontekstu zdravstvenog turizma.

Poliklinike - alat u produljenju sezone i disperziji turističke aktivnostiPrimjer pozitivnog djelovanja u području zdravstvenog tu-rizma svakako su poliklinike. Kao pioniri privatnih ulaganja u zdravstvu, ključan su alat u produljenju sezone i disperziji turističke aktivnosti. Uzimajući u obzir da je sezonalnost najveća boljka hrvatskoga turizma, prema mnogim struč-njacima upravo poliklinike mogu biti alat kojim se sezo-nalnost hrvatskog turizma može smanjiti. Riječ je o zdrav-stvenim ustanovama u kojima rade visokospecijalizirani liječnici, koje mogu ponuditi podjednako kvalitetnu uslugu kao klinike u Švicarskoj, Italiji, Njemačkoj, ali još uvijek za znatno manje novca. Privatne poliklinike, kojih je u posljed-nje vrijeme sve više, dokazuju da se udruženim snagama i na ovim prostorima mogu ponuditi konkretni proizvodi zdravstvenog turizma koji u konačnici mogu konkurirati i na svjetskome tržištu. Prema podatcima iz Akcijskog pla-na za razvoj turizma, usluge medicinskog turizma koje se najviše traže su: estetska kirurgija (34 posto), stomatologija (30 posto), ortopedska kirurgija (7 posto), tretmani preti-losti (7 posto) te oftalmološka kirurgija (3 posto). Izvrstan primjer potencijala koji ovakav tip ulaganja može imati za daljnji razvoj zdravstvenog turizma dogodio se, primjerice, u Krapinskim toplicama, gdje je u proteklih desetak godina bilo i nekoliko manjih, privatnih ulaganja u privatne prak-se i poliklinike. Nastavno na to, 30-ak domaćinstava počelo je nuditi privatni smještaj domaćim, regionalnim, ali i sve brojnijim europskim zdravstvenim turistima. Ne samo da je to generiralo dodatan prihod za područje oko Krapinskih toplica, već je poboljšalo i zdravstvenu infrastrukturu te stvorilo preko tisuću novih radnih mjesta.

Hrvatska wellness industrija u 2015. godiniZahvaljujući bogatoj tradiciji toplica i korištenju vode za

održavanje zdravlja, Europa odmah iza Sjeverne Amerike predstavlja najjače wellness tržište. Sve vodeće zemlje na wellness tržištu u neposrednoj su blizini Hrvatske, što uz dobre ceste, lijepu prirodu i obalu predstavlja golem poten-cijal da Hrvatska kapitalizira ono što već ima te ostvari rast wellness industrije.

No, iako se geografski nalazi usred vodeće svjetske wellness regije, Hrvatska je još uvijek nezamjetna na karti wellness destinacija. Hrvatska u wellnessu zapošljava oko deset puta manje od Austrije, te oko 4,5 puta manje od Mađarske. S procijenjenom veličinom wellness tržišta, koje iznosi oko 9 posto ukupnog turističkog prihoda Hrvatske, ostvarila je manje od desetine austrijskih wellness turističkih dolazaka. Ipak, potencijal za razvoj ovog segmenta zdravstvenog tu-rizma je izniman. Većim angažmanom Vlade i suradnjom s novim ulagačima i turoperatorima, kao i fokusom na pove-ćanje kapaciteta u zdravstvenom i wellness sektoru, well-ness turizam velika je mogućnost za povećanja prihoda za Hrvatsku.

Kada je riječ o objektima koji bi se mogli baviti zdravstve-nim turizmom u Hrvatskoj, prema podatcima iz Akcijskog plana za razvoj zdravstvenog turizma, wellness ponuda sva-kako bi mogla uključivati oko 80 hotela s wellness centri-ma i/ili vodenim parkovima. Osim toga u ponudu se mogu uključiti i toplice (sa smještajem) kao što su Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Terme Sveti Martin, Toplice Lešće, Istarske toplice.

Certificiranje profesionalaca u zdravstvenom turizmu - jamstvo kvalitete Osim povećanja kapaciteta u zdravstvenom sektoru, klju-čan faktor za poboljšanje konkurentnosti je putem obrazo-vanja stručnih kadrova. Potrošači neće putovati ako nemaju povjerenja u te bolnice. Agenti neće promovirati vaš medi-cinski turizam ako nemaju povjerenje u kvalitetu pružatelja usluge te ako ju ne mogu ocijeniti. Turisti pacijenti dolazit će samo ako imaju povjerenja u liječnike. U tom kontekstu, sve se više ističe važnost certificiranja zdravstvenih djelatnika koje kod gostiju stvara povjere-nje. Certificirani profesionalac zdravstvenog turizma, koji omogućuje profesionalcima potpuno razumijevanje indu-strije zdravstvenog turizma, znak je za stručnost. Prolaz na ispitu daje stručnost te iskustvo najboljih svjetskih praksa koje priznaju svi pružatelji zdravstvenih usluga te turistički sektor. Od ove godine u Hrvatskoj MTA, u suradnji s HTI konfe-rencijom, organizira radionicu za certificiranje profesionala-ca u zdravstvenom turizmu. Riječ je o intenzivnom progra-mu u kojem polaznici dobivaju različita znanja o tome kako se pozicionirati na tržištu, do toga što očekuju međunarodni pacijenti. Riječ je o međunarodno priznatom certifikatu koji znatno olakšava proboj na globalno tržište.Inače, MTA je međunarodno Udruženje medicinskog turiz-ma i najveća je neprofitna organizacija tog tipa u svijetu, koja okuplja oko 1,5 milijuna članova.

Zdravstveni turizam


Dentalni turizam - najrazvijenija niša medicinskog turizma Europska kvaliteta, konkurentne cijene koje su višestruko niže nego u zapadnim zemljama, atraktivna destinacija te dostupnost zdravstvenog osiguranja Europske unije ključne su prednosti koje su uvelike pogodovale razvoju našeg den-talnog turizma kao najrazvijenije niše medicinskog turizma u Hrvatskoj.

Dentalni turizam za pozicioniranje Hrvatske kao atraktiv-ne destinacije medicinskog turizma daje značajan dopri-nos. Strancima je kod nas upravo on i najzanimljiviji, zbog kojeg mnoge zubarske ordinacije rade i vikendom. Nakon lanjskog osnivanja Klastera zdravstvenog turizma Kvarne-ra, u pripremi je i osnivanje Klastera dentalne medicine na razini Hrvatske. Dentalni turizam u Istri postiže najbolje rezultate. No, Hrvatska ima i vrhunske ortopede, terapeute, okuliste. Medicinskim turizmom bavi se oko 10.000 ljudi, te su potencijali veliki.

Jasno brandiranje - prilika za razvoj suvremenog zdravstvenog turizmaBrandiranje sezone monsuna u sezonu u kojoj tijelo najbo-lje reagira na ayurvedske tretmane, koji se tamo tradicio-nalno provode, odličan je i inspirativan primjer koji dolazi iz indijske savezne države Kerale, a koja je mrtvu sezonu monsuna pretvorila u 'Dream Season'. Broj dana prove-denih u Kerali u kišnom razdoblju s tri produljeno je na 18 dana, što je višestruko povećalo rast prihoda. Riječ je o primjeru iz kojeg je dobro vidljivo u kojoj mjeri jasno bran-diranje može donijeti izvrsne rezultate i riješiti jedan vrlo značajan problem hrvatskog turizma, a to je sezonalnost.-U svijetu je promidžba zdravstvenog turizam mnogih ze-malja iznimno jaka, to je zanimljivo područje jer su cijene znatno više nego u klasičnom turizmu, a boravak duži. Ako se to područje želi unaprijediti, nužno je da se u startu više izdvaja za promidžbu i vjerujem da će se to u budućnost dogoditi jer su mogućnosti Hrvatske u zdravstvenom turiz-

mu velike. Samo je potrebno da tržište s njima upoznamo te da se poslovno umrežimo - istaknuo je Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK. Izvrsna podloga za moguće brandiranje su i ranije spome-nuti klasteri.-Zadaća je klasterskog organiziranja da se postigne sinergi-ja djelovanja i razvoja te zajednički nastup na inozemnom tržištu. Time ćemo stvoriti mogućnost i da se brandiramo kao zemlja zdravstvenog turizma. To u početcima nije lak proces, ali kada ga ostvarimo, mnogo će toga biti lakše, jeftinije i uspješnije. Pojedinačni napori troše puno novca i energije uz slabije rezultate nego što oni mogu biti zajed-ničkim djelovanjem - istaknuo je Bura.

Prednosti i slabosti hrvatskog zdravstvenog turizma S obzirom na značajne komparativne prednosti Hrvatske, poput kvalificiranog kadra i dobre reputacije zdravstvenih usluga, konkurentnih cijena, ali i blizine i dostupnosti s ve-likih emitivnih tržišta te opću turističku atraktivnost, riječ je o proizvodu s visokim potencijalom rasta i u našoj zemlji.Prednost hrvatskog zdravstvenog turizma ogleda se u pri-rodnoj osnovi, tradiciji, kvaliteti medicinskog kadra i dobroj reputaciji zdravstvenih usluga, konkurentnim cijenama te rastućem broju hotela s kvalitetnom wellness ponudom i kvalitetnih privatnih zdravstvenih ustanova. No, prema mišljenju stručnjaka, postoji i dosta slabih strana kao što su neusklađenost zakona iz područja zdravlja i tu-rizma, zastarjeli objekti lječilišta i specijalnih bolnica, ogra-ničen razvojni potencijal lječilišta i specijalnih bolnica zbog postojeće vlasničke strukture, prevelika ovisnost o HZZO sustavu, nedovoljna snaga specijaliziranih posrednika, ne-dostatak edukacija, certifikata, ograničenja u promociji te prodaji.

Budućnost industrije zdravstvenog turizmaEuropa je najjača svjetska regija zdravstvenog turizma, a do 2017. godine očekuje se iznadprosječan rast od sedam posto. Očekuje se da će do 2020. godine medicinski holistički well-ness turizam, a osobito programi vezani uz talasoterapiju, biti najvažniji segment hrvatske zdravstveno-turističke po-nude, osobito u pred i posezoni. -Lječilišni turizam nakon vlasničkog restrukturiranja, a kao rezultat osuvremenjivanja ponude osobito u kontinen-talnom prostoru, bit će tehnološki konkurentan turistički proizvod. Medicinski turizam, očekuje se, bit će vertikalno integriran, kvalitetom konkurentan i cijenom turistički pro-izvod fokusiran ponajviše na odabrane segmente potražnje na globalnom tržištu - rekla je Nada Telišman-Košuta iz Instituta za turizam, naglasivši kako je zdravstveni turizam jedan od najperspektivnijih turističkih proizvoda u sljedećih 20 do 30 godina.Područja rasta osobito su perspektivna za estetsku kirurgi-ju, stomatologiju te fizikalnu terapiju. Austrija je jedna od najkvalitetnijih destinacija, a u hrvatskom okruženju pri-družuju joj se Slovenija i Mađarska. Novi te budući mogući konkurenti Hrvatskoj u zdravstvenom su turizmu Poljska, Češka, Turska, Bugarska, Rumunjska i Srbija.

Hrvatska u wellnessu zapošljava oko

deset puta manje od Austrije, te oko 4,5 puta manje od

Mađarske.

Katalog projekata zdravstvenog turizmaRekonstrukcije postojećih i gradnje novih objekata u vrijednosti oko 500 milijuna eura, od Varaždinskih toplica, Naftalana, Krapinskih toplica, Daruvarskih toplica do Thalassotherapije Opatija, samo su neki od niza projekata za koje je već pripremljena projektna dokumentacija u sklopu Akcijskog plana za razvoj zdravstvenog turizma.Cijeli niz projekata u kontinentalnom dijelu, poput obnove i razvoja sadašnjih toplica, gdje treba uložiti u komfor usluge preventivnog medicinskog wellnessa, identifici-ran je s mjerama i nositeljima, s ciljem povećanja prihoda od zdravstvenog turizma, jačanja tržišnih aktivnosti javnih ustanova te investicija u podizanje kvalitete kapaci-teta i usluga.

-Pripremili smo katalog razvojnih projekata toplica i lječilišta, čija je ukupna inve-sticijska vrijednost više od 350 milijuna eura. Računamo s više izvora, uključujući i novac iz strukturnih fondova EU, kao i iz tzv. Junckerovog fonda, odnosno plana potpore gospodarstvima EU, iz kojeg se novac očekuje već do ljeta. Postoje značajna sredstva u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prema kojem ćemo također potrebe svih toplica i lječilišta kandidirati kao jedinstven projekt – istaknuo je Bura.

Zdravstveni turizam Osiguranje

Liberalizacija tržišta obveznog osiguranja motornih vozila u godinu i pol dana donijela je pad premije autoosigura-nja od gotovo 900 milijuna kuna ili 32,76% u odnosu na 2013. godinu. Prosječna premija, prema po-datcima za rujan ove godine, iznosi 992,27 kuna te je 17,81% niža u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav pad u segmentu AO primorao je osigu-ratelje da izlaz potraže u jačanju drugih profitabilnih proizvoda pr-venstveno životnih i dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, a vrijed-nost, cijena i pogodnosti koje nude osiguratelji sigurno ostaju prioriteti klijenata pri odabiru proizvoda osiguranja.

Tržište osiguranja u Hrvatskoj u porastuKumulativni podatci Hrvatskog ureda za osiguranje za rujan ove godine pokazuju da je 25 osiguravateljskih društava zaračunalo ukupnu bruto premiju veću od 6,72 mlrd. Kuna, što je rast od 2,43% u odnosu na isto razdo-blje prethodne godine.Dok je trend rasta životnih osiguranja nastavljen i ona sada sudjeluju s 32,30% u ukupnoj premiji, neživotna osiguranja, koja čine 67,70% ukupne premije, u padu su i zaračunata bruto premija niža je 2,65% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je osiguranje od autoodgovornosti, sa zaračunatom bruto premijom ve-ćom od 1.62 mlrd. kn. No, bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad od 14,32% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. U sklopu AO, najveći udio ima obvezno osiguranje vlasnika, odno-sno korisnika motornih vozila od automobilske odgovor-nosti za štete nanesene trećim osobama. Premija iznosi 1.55 mlrd. kuna i niža je 15,5% u odnosu na isto razdo-blje prošle godine, iako je tijekom devet mjeseci skloplje-no 1.570.563 polica, odnosno 42.777 polica (+2,8%) više nego u istom razdoblju 2014.Međutim, i uz gubitke zbog liberalizacije tržišta AO, osi-guravatelji na hrvatskom tržištu nastavljaju ostvarivati pozitivne poslovne rezultate. Najveći hrvatski osigurava-telj, Croatia osiguranje, u prvih šest mjeseci 2015. bilježi rast zaračunate premije od 5,9%, a ostvarena dobit prije poreza iznosi 57,3 milijuna kuna. U dijelu neživotnog osi-guranja, CO i dalje drži vodeću poziciju s 38,8% tržišnog

Budućnost osiguravateljske industrije ovisi o proizvodima po mjeri klijenataOsiguravateljska društva posluju stabilno ponajviše zahvaljujući razvoju novih proizvoda i promjeni strukture portfelja. Najavljene tržišne promjene još će više utjecati na inoviranje proizvoda, ponajprije u segmentu životnih i dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Prosječan iznos premije životnog osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 74 eura, dok je EU prosjek 1124 eura.

udjela, a postala je i lider u segmentu životnih osiguranja s 19,4% tržišnog udjela.Iako je tržište neživotnih osiguranja u Hrvatskoj palo, Triglav osiguranje u tom je segmentu u prvoj polovici go-dine ostvarilo 10% višu premiju nego lani te realiziralo ukupan rast bruto premije za 7%. Allianz osiguranje i dalje drži stabilnu kapitalnu poziciju s omjerom solven-tnosti od 265,4%. Ukupna premija u prvih šest mjeseci dosegla je 704,8 mil. kuna uz rast od 1,2%, a društvo bi-lježi povećan interes za ulaganja u investicijske fondove. Vienna Insurance Group, koju u Hrvatskoj predstavljaju Wiener osiguranje i Erste osiguranje, učvrstila je svoj po-ložaj na hrvatskom tržištu povećanjem premije za 3,4% i

Prva Međunarodna konferencijao životnim osiguranjimaSredinom listopada održana je prva Međunarodna konferencija o životnim osigura-njima, čiji je cilj bio pronaći način za inoviranje proizvoda životnog osiguranja, dis-tribucijskih kanala te odgovor kako se prilagoditi novim tržišnim uvjetima i osmisliti proizvod životnog osiguranja po mjeri klijenata. Sloboda pružanja usluga unutar EU stranim osiguravateljima omogućuje ponudu proizvoda na lokalnom tržištu, što domaće osiguravatelje stavlja u poziciju da moraju ulagati više sredstava u mo-dernizaciju tehnologije i razvoj proizvoda. To se prvenstveno odnosi na proizvode za pravne osobe jer je osiguranje stranih osiguravatelja više namijenjeno velikim rizicima povezanim s poslovanjem.


Osiguranje

Najveći broj osoba koje prvi put ulaze u sustav mirovinskog

osiguranja ne koristi pravo da sami izaberu

obvezni mirovinski fond.

tržišnog udjela za 0,7% te zauzima 4. mjesto na tržištu s udjelom od 8,4%.

Nastavljen trend rasta životnih osiguranjaU prvih devet mjeseci 2015. zaračunata bruto premija za skupinu životnih osiguranja iznosi više od 2,17 mlrd. kuna, čime je nastavljen kontinuirani rast, pokazuju po-datci HUO-a. Najveći udio u strukturi, čak 85,74%, ima klasično životno osiguranje s premijom višom 10,83% u odnosu na 2014., a slijede životna ili rentna osiguranja te dopunska osiguranja životnog osiguranja. Međutim, i uz visok rast Hrvatska je u tom segmentu još uvijek dale-ko ispod prosjeka EU. Hrvati u životno osiguranje ulažu oko 2,5 mlrd. kuna, što je daleko manje od 180 mlrd. kuna uloženih u depozite banaka. Prosječan iznos premije po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 74 eura, dok je EU prosjek 1124 eura.

Sve veća potražnja za policama cyber osiguranjaPrema izvješću koje je objavio njemački osiguravatelj Allianz, tržište osiguranja od cyber napada moglo bi na-rasti i na 20 mlrd. dolara do 2025. Većina od 2,5 mlrd. dolara premija cyber osiguranja odnosila se prošle godine na SAD, gdje se zbog brojnih prijava krađe informatičkih podataka sve više traži cyber zaštita.No, osiguravatelji i reosiguravatelji zaračunavaju velike cijene za osiguranje od cyber napada i ograničavaju po-tencijalne gubitke, što mnoge, a pogotovo male i srednje tvrtke, odvraća od kupnje cyber polica. Također, i neki osiguravatelji ne žele ući na to tržište zbog uključenih rizika. Zbog toga bi se industrija osiguranja mogla suo-čiti s novim konkurentima, IT tvrtkama poput Googlea i Applea, koje mogu možda i bolje procijeniti cyber rizik, a mlađoj populaciji ulijevaju više povjerenja od osigurava-jućih društava.

Dodatno zdravstveno osiguranje - jednostavan način dobivanja bolje zdravstvene zaštiteZa razliku od dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje pokriva participacije iz obveznog ZO, dodatno ZO pru-ža veći opseg prava i viši standard usluga te korisnici ostvaruju pravo na korištenje usluga poput dijagnostičke obrade, specijalističkih pretraga, traženja drugog mišljenja i obavljanja laboratorijskih pretraga. Prosječna cijena do-punskog osiguranja je 70 kuna, a osnovne police dodatnog koštaju od 500 do 1000 kuna.-Prosječna dob naših osiguranika kod obje vrste osigura-nja je između 30 i 50 godina starosti. Uglavnom se radi o individualnim osiguranjima jer još uvijek samo rijetki poslodavci prepoznaju benefite dobrovoljnog zdravstve-nog osiguranja za sebe. Vjerojatno je za to zaslužna opća situacija u gospodarstvu, kriza i štednja - smatraju u Cro-atia zdravstvenom osiguranju, koje svojim osiguranicima pruža ugovorene usluge u preko 500 suradnih ustanova bez teritorijalnog ograničenja diljem Hrvatske. Priprema-ju i nove usluge, a uskoro će lansirati redizajnirane police dodatnog ZO.

-Naš primarni fokus je na programu ‘Best doctors plus’, novitetu na tržištu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, koji obuhvaća liječenje u inozemstvu kod najboljih svjet-skih liječnika po najnovijim metodama liječenja u svjetski poznatim klinikama. Tržište ga je odlično prihvatilo jer je riječ o iznimnom programu koji omogućava vrhunsku uslugu onda kada nam je najpotrebnija - poručuju iz Cro-atia ZO.

Najveći broj korisnika drugog stupa mirovinskog osiguranja ostao u umjerenoj kategoriji rizika Po zakonu članstvo u 1. i 2. stupu mirovinskog osiguranja obvezno je za sve osiguranike koji su u trenutku ulaska u sustav mlađi od 40 godina te je realno očekivati da će broj članova u oba stupa rasti i da će visina mirovina sve više ovisiti o uplatama u 2. stup. -Ovakvim sustavom po-većana je odgovornost pojedinca za vlastitu mirovinu u odnosu na sustav temeljen samo na međugeneracijskoj solidarnosti. Međutim, razina financijske pismenosti gra-đana, a time i poznavanje mirovinskog sustava, posebno 2. i 3. stupa, nije zadovoljavajuća. To je posebno vidljivo po tome što najveći broj osoba koje prvi put ulaze u sustav mirovinskog osiguranja ne koristi pravo da sami izaberu obvezni mirovinski fond, nego ih u fondove raspoređuje Središnji registar osiguranika po službenoj dužnosti - po-ručuju iz Sektora za financijske institucije, poslovne infor-macije i ekonomske analize HGK. Dodaju da će Akcijski plan unaprjeđenja financijske pismenosti potrošača pozor-nost posvetiti i 2. i 3. mirovinskom stupu, a posebno će biti usmjeren na učenike završnih razreda srednjih škola i studente.Podjela 2. stupa na tri kategorije A, B i C, trebala je po-nuditi primjereni portfelj za članove s obzirom na dob i rok štednje. No, najviše članova ostalo je u B kategoriji umjerenog rizika. -Većina članova ne odabire obvezni mirovinski fond u kojem će štedjeti, pa je teško očekivati da će se u krat-kom roku dogoditi i velike migracije između kategorija fondova niti je to nužno u početnom razdoblju. Bitnije od toga je da naši članovi i budući članovi budu upoznati s novim mogućnostima izbora kategorije obveznog fonda i da razumiju da tri različita portfelja, s različitim horizon-tom ulaganja, nose i različite rizike. A najvažnije od svega je da buduće rezultate rada fondova sagledavaju u dužem razdoblju i ne donose odluke o promjeni kategorije fonda na temelju rezultata u kraćim razdobljima - navode iz AZ obveznih mirovinskih fondova.

-Zakonski je definirano, s obzirom na horizont do odlaska u mirovinu, tko može biti član A, B ili C kategorije, a u odnosu na horizont definirana su i ograničenja ulaganja svake kategorije mirovinskih fondova. Važno je napome-nuti da se 10 godina prije referentnog datuma odlaska u mirovinu članovi iz A automatski sele u B kategoriju, a 5 godina prije mirovine u C kategoriju - objašnjava Marta Meštrov, direktorica marketinga i prodaje Erste Plavih ob-veznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Osiguranje

Isplativost dobrovoljnog mirovinskog osiguranjaDobrovoljna mirovinska štednja primarno ima cilj osigu-rati dodatna kapitalizirana sredstva koja će korisnik imati na raspolaganju za vrijeme mirovine te tako smanjiti ovi-snost visine svoje mirovine o budućem stanju državnih financija. Najisplativija je kao dugoročni štedni proizvod, što znači da je treba započeti što ranije, čak i s manjim mjesečnim uplatama.-Kod pojedinačnih odluka o štednji vrlo bitan čimbenik pri odluci o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji su upravo državna poticajna sredstva. Osim financijskog iznosa, bit-na značajka je sigurnost u takav vid štednje koju posto-janje državnih poticaja izaziva kod članova fondova. Do-dajmo tome i visoke prinose koje su ostvarili dobrovoljni mirovinski fondovi od početka mirovinske reforme, čak i u financijskoj krizi 2008. i 2009., i dobit ćemo namjenski financijski proizvod koji je nezamjenjiv ako se želite po-brinuti za svoja primanja u kasnijoj životnoj dobi - kaže Vedran Lučić, voditelj prodaje i marketinga AZ dobrovolj-nih mirovinskih fondova. Poticaji iznose 750 kuna, odno-sno 15% iznosa godišnje uplate do najviše 5.000 kuna, a sredstva u fondu dostupna su s navršenih 50 godina. Treći stup zaposlenicima mogu uplaćivati i poslodavci uz pore-znu olakšicu do 6.000 kuna godišnje po zaposleniku. -U prva tri kvartala 2015. uplate poslodavaca dosegnule su 20% ukupnih uplata u AZ dobrovoljne mirovinske fon-

dove, što pokazuje da je poslodavcima vrlo interesantna mogućnost korištenja porezne olakšice za uplate - dodaje Lučić.Premda broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova kontinuirano raste, građani i poslodavci još uvijek nedo-voljno prepoznaju i koriste potencijal ove vrste štednje. Pri odabiru fonda korisnici se mogu poslužiti i online alatom, kakav nude Erste Plavi mirovinski fondovi, i kroz nekoliko pitanja riješiti nedoumice.

Paketi osiguranja povoljniji od pojedinačnih policaOsiguravateljske kuće sve češće u svoje ponude uvrštava-ju pakete osiguranja namijenjene privatnim i poslovnim korisnicima koji nude jednu policu za više osigurateljnih pokrića po povoljnijim cijenama ili uz popust. Paketi su osmišljeni kao tailor made programi, gdje osiguranici sami biraju rizike za koje smatraju da su im izloženi. Pa-keti osiguranja posebno su pogodni za male i srednje po-duzetnike koji zbog uštede ili nedovoljne informiranosti rjeđe osiguravaju svoje poslovanje.Na ovaj način moguće je osigurati kompletnu poduzet-ničku imovinu, djelatnike od posljedica nesretnog slučaja i ugovoriti osiguranje od različitih rizika (požar, poplava, potres, eksplozija, lom stroja ili stakla, provalna krađa i dr.). Također, police uključuju i osiguranje odgovornosti poduzetnika za štete prouzročene trećim osobama, osigu-

Osobama koje često putuju isplativa je godišnja polica putnog osiguranja, a onima na školovanju ili edukaciji u inozemstvu školska polica putnog zdravstvenog osiguranja.

www.otpbanka.hr • 072 201 555OTP banka

Opravdava tvoje povjerenje

Osiguranživot isigurneinvesticije

MULTIINVEST


ranje roba i sirovina te robu u prijevozu.Croatia osiguranje u ponudi ima četiri pake-ta osiguranja - obiteljski, poduzetnički, obrtnički i poljoprivredni, koji za-dovoljavaju specifične potrebe i nude značajne popuste. Tako, pri-mjerice, obiteljski paket ima 20% popusta na broj ugovorenih pokri-ća i 10% za višegodišnje osiguranje, a poduzetnički 20% popusta na broj ugovorenih osiguranja. Poljoprivredni paket ukupno sadrži 13 vrsta osiguranja raspoređenih u četiri grupe. Ako korisnik ima gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ovim paketom može osigurati usje-ve, nasade i životinje uz 25% subvencija Ministarstva, do 25% popusta ovisno o broju osiguranja u paketu, a u sufinanciranje premije uključuju se županije, općine i gradovi.

Putna osiguranja značajno smanjujuneplanirane troškoveAko zbog posla putujete u inozemstvu ili planirate ak-tivan odmor poput odlaska na skijanje, dobro je raz-misliti o putnom osiguranju. Svi osiguravatelji nude pakete putnog osiguranja po povoljnim cijenama koji sadrže slična pokrića (bolničko ili kliničko liječenje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, liječenje u jav-nim i privatnim ustanovama, prijevoz osiguranika u zdravstvenu ustanovu u slučaju nezgode, bolesti ili smrtnog slučaja, trošak prijevoza od strane službi za spašavanje, itd.). Putno osiguranje može se nadogra-diti dodatnim pokrićem poput osiguranja od nezgode, privatne odgovornosti, otkazivanja putovanja i gubitka prtljage, a moguće ga je ugovoriti i online. Osobama koje često putuju isplativo je imati godišnju policu putnog osiguranja, a onima na školovanju ili eduka-ciji u inozemstvu školsku policu putnog zdravstvenog osiguranja. Grawe je ove godine u ponudu putnih osi-guranja uveo novitet na tržištu osiguranja, i za sada su jedini u Hrvatskoj koji su pokrića troškova liječenja za vrijeme putovanja i boravka u inozemstvu proširili i na troškove liječenja kroničnih bolesti koje neočekiva-no postanu akutne, navodi Snježana Žokvić, voditelji-ca Odjela za osiguranje imovine i odgovornosti.

Koliko se koristi online prodaja osiguranjaPored putnog i osiguranja od autoodgovornosti, sve više osiguravatelja putem online prodaje nudi i slože-nije vrste osiguranja. Raste i ponuda online kalkula-tora, a osim direktne prodaje Internet se koristi i kako bi se proizvodi približili trenutnim i potencijalnim korisnicima. Pri tome i korisnici i osiguravatelji mogu ostvariti uštede - prvi putem popusta, a drugi na pro-viziji. Korisnici mogu koristiti i druge online usluge poput prijave štete.-U Grawe Hrvatska primjećujemo porast prodaje

Kako bi svoje usluge što više

prilagodili klijentima, osiguravatelji

proširuju svoju ponudu novitetima

koji mijenjaju dosadašnji način rada

u osiguranju.

putnih osiguranja putem online prodaje, što pokazuje ne samo kako je Internet postao gotovo neizbježan u svakodnevnom životu, već i kako hrvatski građani sve češće kupuju online. Zadovoljni smo jer smo svim po-tencijalnim osiguranicima ponudili još jednostavniji, brži i lakši proces kupovine police putnog osiguranja i na taj način olakšali im njihovu organizaciju putovanja - kaže Žokvić.

Novosti u ponudi osiguravateljaKako bi svoje usluge što više prilagodili klijentima, osiguravatelji proširuju svoju ponudu novitetima koji mijenjaju dosadašnji način rada u osiguranju. Allianz je na hrvatsko tržište uveo mobilne zastupnike s ko-jima je cjelokupni proces ugovaranja police moguće obaviti odmah, u vrijeme i na mjestu koji najviše od-govaraju klijentu. Njihova nova tablet aplikacija zami-šljena je kao ‘ured na dlanu’ i preko nje mobilni zastu-pnik pristupa svim potrebnim podatcima o klijentu i može mu ponuditi pregled svih vrsta osiguranja. Tako-đer, zastupnik može na licu mjesta prilagoditi ponudu i izračunati premiju, a klijent odabranu policu može prihvatiti e-potpisom.Sve češće osiguravatelji omogućuju i besplatnu regi-straciju na portale, poput Moj Allianz ili Moja Croa-tia, gdje klijenti mogu vidjeti koliko još vrijede njiho-ve police, u kojem je stadiju obrada prijavljene štete, ugovoriti novo ili produžiti postojeće osiguranje, imati uvid u izdane uplatnice i račune te plaćati usluge. A klijenti koji u CO do kraja godine ugovore osiguranje imovine, uslugu Moj majstor dobivaju na poklon. Uniqa osiguranje nudi jedinstvenu uslugu na hrvat-skom tržištu - MeteoUNIQA. Ovaj besplatni servis klijentima putem SMS-a ili e-maila šalje pravovre-mene i točne informacije o vremenskim nepogodama poput naleta oluje, pljuskova, tuče, mećave, obilnog snijega ili jakog vjetra, kako bi na vrijeme zaštitili sebe i svoju imovinu.

Osiguranje

Osiguranje poslovanja može spriječiti ili umanjiti kobne posljedicePrepoznavši važnost razvoja malog i srednjeg poduzetništva za hrvatsko gospodarstvo, u GRAWE Hrvatska d.d. osmislili su poseban proizvod GRAWE BIZ. Moguće je birati između jednog od dva modela - GRAWE BIZ i GRAWE BIZ EKSPRES.

Otvorili ste obrt ili poduzeće, imate dobar proizvod ili uslugu, moderno opremljene poslovne prostore i spremni ste za uspješno poslovanje. No, važno je znati i kojim ste rizicima izloženi u svakom pojedinom segmentu poslo-vanja (na primjer požar, poplava, lom stroja, udar groma, otkaz ugovora, odgovornost za loše obavljen posao, nezgo-de u vašem poslovnom prostoru i tako dalje) i znati kako se od tih rizika možete zaštititi. Šteta nastala kao posljedi-ca bilo kojeg od navedenih rizika može značajno usporiti ili naštetiti poslovanju ako nemate ugovoreno adekvatno osiguranje koje može umanjiti štetu.

Kada govorimo o osiguranjima za pravne osobe, poduzet-nici i obrtnici često nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima zaštite koja im je na raspolaganju i koja može spriječiti ili umanjiti posljedice moguće štete na poslovanje. Najčešće ugovaraju samo obvezna osiguranja poput osiguranja vozila i osiguranja imovine, a svijest o prednostima osiguranja poslovanja tek treba proširiti. Čest je slučaj da, ukoliko i imaju osiguranje, ugovaraju osiguranja s malim ili nedovoljnim pokrićima. Upravo za ovu skupinu pravnih osoba ugovaranje osiguranja može biti od iznimne važnosti, budući da će se oni vjerojatno teže i sporije oporaviti nakon neke od nepredviđenih si-tuacija od velikih tvrtaka.

Prepoznavši važnost razvoja malog i srednjeg poduzetništva za hrvatsko gospodarstvo, u GRAWE Hr-vatska d.d. osmislili su poseban proizvod GRAWE BIZ. Moguće je birati između jednog od dva modela - GRAWE BIZ i GRAWE BIZ EKSPRES, a osnovna svrha im je zaštita poslovnog prostora, opreme, zalihe i poslovanja od elementarne nepogode, požara, izljeva vode, provalne krađe, prekida rada i loma stakla.

Osim navedenog, nudi se mogućnost osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, od odgovornosti iz posjeda objekta i zemljišta, od odgovornosti za pri-vatne iznajmljivače soba ili apartmana, kolektivnog osiguranja zaposlenika od nezgode, od loma stroja, električnih aparata i kompjutorske opreme. Više infor-macija može se naći na web stranicama www.grawe.hr.

Osiguranje prekida rada pokriva troškove koje poduzeće ima bez obzira što zbog nastale štete ne radi ili ne proizvodi, kao i izgubljenu dobit. Uz navedeno, u GRAWE Hrvatska d.d. moguće je ugovoriti policu

kolektivnog zdravstvenog osiguranja za djelatnike, koja im omogućava kvalitetnu zdravstvenu uslugu, si-stematski pregled s ciljem prevencije najčešćih bolesti i smanjenje dana bolovanja, mogućnost da djelatnici obavljaju pregled kada im odgovara - bez čekanja i izo-stajanja s posla. Isto tako, poslodavci mogu ugovoriti i kolektivno životno osiguranje za svoje djelatnike.

U GRAWE-u postoji poseban program osiguranja na-mijenjen malim tvrtkama i obrtima bez proizvodnje i obrade - GRAWE BIZ EKSPRES. Namijenjen je za dje-latnosti kao što su uredi, dječji vrtić, igraonica, frizerski salon, fitness centar, kozmetički salon, salon za pedikuru ili manikuru, liječnička, zubarska ili veterinarska ordina-cija, mesnica, ribarnica, trgovina mješovite robe, pekar-nica (prodaja), prodaja voća i povrća, trgovina odjećom i obućom, cvjećarnica ili kafić i restoran.

Profesionalno savjetovanje sa stručnim prodajnim savjetni-cima osiguravajuće kuće GRAWE i detaljna procjena rizika pomoći će poduzetnicima da, prema vlastitim potrebama i mogućnostima, odaberu idealnu kombinaciju zaštite po-slovnog prostora i sadržaja unutar istog te svoje poslovanje zaštite od mogućih nepredvidivih događaja. Iz navedenih opisa proizvoda vidljive su prednosti za poslodavce i njihove djelatnike, a pojedinačne prijavljene i isplaćene štete dokazu-ju korisnost pravovremenog ugovaranja osiguranja.

Šteta nastala kao posljedica bilo kojeg od navedenih rizika može značajno usporiti ili naštetiti poslovanju ako nemate ugovoreno adekvatno osiguranje koje može umanjiti štetu.

Osiguranje


Osiguran život i sigurne investicije - MULTI INVESTMULTI INVEST investicijsko je osiguranje života s jednokratnom uplatom premije i dodatnim osiguranjem za slučaj smrti. U suradnji s partnerom Croatia osiguranjem, OTP banka kreirala je jedinstvenu ponudu koja Vam pruža sigurno ulaganje i zaštitu Vas i Vaše obitelji.

Životno osiguranje je jedna od najboljih odluka koje možete donijeti. Njime osiguravate isplatu novčanih sredstava po isteku osiguranja, a ujedno osiguravate fi-nancijsku budućnost korisnika Vaše police u slučaju da se Vama nešto dogodi. U suradnji s partnerom Croatia osi-guranjem, OTP banka kreirala je jedinstvenu ponudu koja Vam pruža sigurno ulaganje i zaštitu Vas i Vaše obitelji uz sljedeće pogodnosti:• već s minimalnim ulaganjem od 1.000 eura, na rok

od 5 godina, dobivate financijsku sigurnost u slučaju nepredviđenih životnih okolnosti,

• zaštićenu glavnicu s isplatom na kraju ugovorenog razdoblja,• dodatne pogodnosti usluga zdravstvenog osiguranja

(Drugo liječničko mišljenje i Best Doctors) - ovisno o vi-sini uloga,

• mogućnost ostvarenja dodatnog povrata na uložena sredstva u OTP Multi fondu.

Osigurati se mogu osobe od 18 do 65 godina starosti. Osi-guranje se ugovara na razdoblje od 5 godina, a minimalna uplata je 1.000 eura. Razdoblje ugovaranja osiguranja/uplate premije traje od 19. listopada do 15. prosinca 2015. godine. Premija se plaća jednokratno kod sklapanja osigu-ranja. Kao klijent OTP banke imat ćete također koristi od sljedeće dvije usluge dodatnog zdravstvenog osiguranja, što će Vam olakšati da zaštitite Vaše zdravlje i izaberete najbolje moguće liječenje i lijekove u slučaju potrebe. Navedene poli-ce osiguranja nudi Croatia Zdravstveno Osiguranje besplat-no tijekom 5-godišnjeg investicijskog razdoblja:

Ponuda vrijedi do 15.12.2015. a više informacija

možete pronaći na Internet stranici

www.otpbanka.hr ili pozivom na broj

072 201 555.

Osiguranje

Sigurnost s policom CROATIA ŽIVOTNOG OSIGURANJAOTP banka nudi policu osiguranja s povlaštenim sustavom isplate, koja Vam omogućuje moćno pokriće u slučaju potrebe, naročito u najtežem slučaju – smrti, kad Vaša obitelj i Vaši voljeni trebaju neposrednu pomoć. Na kraju ugovorenog razdoblja korisniku se isplaćuje vrijednost osobnog štednog računa potencijalno uvećana za kapitalnu dobit ostvarenu kroz kupovinu call opcije napisane na 5 otvorenih investicijskih fondova. U slučaju smrti osiguranika korisniku osiguranja se isplaćuje osigurana svota i vrijednost osobnog štednog računa.

• Poklon polica Drugo liječničko mišljenje se ugovara za ugovaratelje polica investicijskog osiguranja života koji uplate premiju u iznosu od 5.000 – 35.000 eura, pružajući mogućnost korištenja kontakt centra Croatia zdravstvenog osiguranja.

• Poklon polica Best Doctors se ugovara za ugovaratelje poli-ca investicijskog osiguranja života koji uplate premiju veću od 35.000 eura, osigurava usluge na svjetskoj razini i pokriva troškove kupnje lijekova iz inozemstva ili cak operacije.

OTP MULTI fondSklapajući ugovor o osiguranju života Vi ujedno ulažete u in-vesticijski fond OTP MULTI fond čiji je cilj ostvariti što veći kapitalni prinos na glavnicu uz istovremenu zaštitu glavnice.

Karakteristike i ciljevi Fonda:• OTP MULTI fond je u osnovi i prema svojoj naravi nisko

rizičan fond• Fond se osniva na rok od 5 godina računajući od dana osni-

vanjaCilj je OTP MULTI fonda ulagateljima ponuditi:• Isplatu uloženih novčanih sredstava bez gubitka na kraju

razdoblja ulaganja• Isplatu kapitalne dobiti koju Fond može ostvariti• Unaprijed određeni rok trajanja ulaganja• Očuvanje vrijednosti uloženih sredstava u eurima

OTP MULTI fond namijenjen je ulagateljima s niskom sklonosti riziku, ulagateljima koji su spremni ulaga-ti na rok od pet godina, ulagateljima koji žele osiguranje mogućnosti povrata glavnice bez umanjenja prilikom prestanka rada Fonda, ali koji istovremeno žele investira-ti u segment tržišta kapitala u svrhu ostvarenja dodatnih prinosa, te ulagateljima koji žele očuvati vrijednost svog uloga u eurima.

Strategija ulaganja i ulagateljski ciljevi fonda:• Fond provodi konzervativnu investicijsku strategiju pri-

marno u nisko rizične instrumente kao što su dužnički vrijednosni papiri koje je izdala Republika Hrvatska, de-pozite i obveznice financijskih institucija.

• OTC call opciju (napisanu od strane NATIXIS S.A., Francuska investicijska banka) koja nudi izloženost na otvorene investicijske fondove s „multi asset“ strategi-jom. Ova posebna opcija ulaganja omogućuje ostvari-vanje kapitalne dobiti temeljem rezultata investicijskih fondova na kraju razdoblja ulaganja Fonda.

Uplata: 10.000 EUR

Trajanje osiguranja: 5 godina

Pristupna dob: 30 godina 40 godina 50 godina 60 godina

27.891 EUR 17.079 EUR 7.155 EUR 3.345 EUR

55.782 EUR 34.158 EUR 14.310 EUR 6.690 EUR

83.673 EUR 51.237 EUR 21.465 EUR 10.035 EUR

Osigurana svota zaslučaj smrti - bolest

Osigurana svota za slučaj smrti - nesretni slučaj

Osigurana svota za slučaj smrti - prometna nezgoda

* Primjer

Poslovni pokloni

Tradicionalno i domaće - novi trend u poslovnom darivanjuBliži se doba godine kada se trebamo s više pažnje prisjetiti zajedničkih poslovnih trenutaka i nagraditi vjernost svojih klijenata i podršku poslovnih partnera prigodnim poslovnim poklonima. Sve više do izražaja dolaze novi trendovi u poslovnom darivanju - daruju se mahom tradicionalni domaći proizvodi, a naglasak je na poklonima u kojima će osoba doista uživati.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Darivanje poslovnih partnera postoji od davnina i kroz povijest je doživjelo brojne promjene - od toga što je primjereno pokloniti, koje vrijednosti treba biti po-slovni poklon pa do trendova koji obilježavaju kakva se vrsta poklona daruje. U posljednjih nekoliko godi-na, u trendu su poslovni pokloni u kojima će osoba uživati, a manje praktične stvari za uredske potrebe. Takav poklon ostavlja i drugačiji dojam na osobu koja ga je primila, u prvom je redu osobniji, pa automatski kazuje da više cijenimo svog poslovnog partnera.

Kako nam je ispričao Ilija Imbrišić, direktor tvrt-ke Divlja Baranja, koncept poslovnog darivanja po-sljednjih se godina promijenio. Naime, poslovno dari-vanje oduvijek je bilo neizostavan dio poslovne kulture svakog ozbiljnog poduzeća s ciljem učvršćivanja odno-sa s klijentima i zahvale suradnicima i partnerima na lojalnosti, kazao je.

Poslovnim darovima iskazujemo poštovanje prema darovanoj osobi, a budući da doprinose kreiranju po-zitivnog imidža, bitno je da su kvalitetni i primjerene vrijednosti. Iako su običaji i svrha darivanja ostali isti, promjena je vidljiva u tome što se ljudi sve više okreću tradicionalnim i domaćim proizvodima.

Vrlo važna stavka prilikom izbora autohtonih vi-sokokvalitetnih hrvatskih proizvoda jest i direktno pomaganje malim i srednjim proizvođačima diljem

Hrvatske, naglasio je Goran Leskovac iz tvrtke Ter-ra Croatica. Tvrtke koje poklanjaju takve proizvode svakako odašilju drugačiju poruku koja pridonosi poboljšanju i izgradnji njihovog imidža.

IN i OUT u poslovnom darivanju Proteklih godina i u Hrvatskoj i u svijetu darivanje tradicionalnim gastronomskim proizvodima je u pora-stu. Do takvog trenda u Hrvatskoj vjerojatno je došlo zbog povećanja svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda i poticanja na kupovinu hrvatskih proizvoda, podijelio je s nama Ilija Imbrišić. Neovisno o porijeklu poslovnog partnera, autohtoni i tradicionalni proizvodi uvijek su dobar izbor jer promoviraju kulturu vaše sredi-ne i imaju osobnu narav, što darivanje čini ljepšom i značajnijom gestom.

Prije dolaska ovakvog trenda bilo je uobičajeno da se daruju uredske sitnice koje su često bile posve neosob-ne, nisu imale nikakve praktične koristi i zapravo ste poslovnom partneru poručili da ste mu nešto darovali jer je red, ali niste obratili pozornost na to da bi ta ge-sta trebala značiti nešto više. Naime, olovke, rokovnike, kalendare i slično svaka tvrtka može naručiti i sama.

S ovim se slaže i Goran Leskovac, koji kaže kako tradicio-nalni gastronomski proizvodi svakako preuzimaju primat u poslovnom darivanju. Tvrtke koje su do nedavno pok-lanjale jeftine uvozne proizvode (većinom iz Kine) postaju

Autohtoni i tradicionalni proizvodi uvijek su dobar izbor poslovnog poklona jer promoviraju kulturu vaše sredine i imaju osobnu narav, što darivanje čini ljepšom i značajnijom gestom.

7776 BIZdirekt � studeni 2015. www.mirakul.hrBIZdirekt � rujan 2014.

svjesne da generički plastični pokloni ne ostavljaju dobar dojam kod poslovnih partnera i suradnika.

'Zeleni trend' u poslovnom darivanjuOsim rastuće tendencije da se poklanjaju autohtoni i tradicionalni proizvodi, vrlo često gastronomski i enološki proizvodi, otišlo se i korak dalje, pa je poželjno da isti ti proizvodi budu i ekološki uzgojeni. Takav poklon ostavlja dojam da ste vodili računa o tome što ćete pokloniti. Osim promocije vlastite zemlje ili kra-ja, ekološki proizvodi zbog svog jedinstvenog načina proizvodnje imaju i do dva, tri puta višu cijenu od proizvoda koji nisu iz ekološkog uzgoja. O ovoj smo tematici razgovarali s Goranom Leskovcem.-Zeleni trend u poslovnom darivanju svakako sve više dolazi do izražaja. Kako se mijenja svijest odgovornih ljudi u tvrtkama, tako su i njihove odluke da koriste ekološke proizvode sve češće. Tom trendu svakako pridonose i sami proizvođači, koji se sve više okreću toj vrsti proizvodnje. Globalni ekotrend postaje main-stream te se situacija preslikava i na poslovno dari-vanje - zaključuje Leskovac.Hrvatska se kao malo i vrlo raznoliko tržište na svoj osobiti način prilagodila globalnom 'zelenom razmišljanju' te smo u segmentu poslovnog dari-vanja uglavnom iskoristili svoje znanje i umijeće u spravljanju ukusnih delicija koje će uvijek biti poželjan i cijenjen poslovni poklon. Europa i svijet su korak ispred, ili iza… Ovisi kako na to gledate. Naime, osim gastronomske ponude, i dalje su u trendu promo-tivni proizvodi, ali sada od recikliranih materijala, od ekološki prihvatljivih materijala i tome slično. Često su ovakvi proizvodi i skuplji od njihovih prethodnika od loše plastike, ali budući da emocija prodaje svaki proizvod, tako je i s poslovnim poklonima. Koristeći ili poklonivši npr. USB stick od bambusovog drveta ili platnenu vrećicu s oznakom da je napravljena od re-cikliranog materijala, imamo osjećaj da smo napravili nešto korisno za sebe i za društvo.

Domaći proizvod s mašnicomŽelite li osigurati jedinstveni poklon za svoje međunarodne partnere, sigurno nećete pogriješiti poklonite li nešto tradicionalno hrvatsko. Naravno, ovakav poklon ne mora biti ograničen za strane part-nere, dapače, hrvatska je kultura toliko raznolika da svaki kraj nosi dio drugačijeg povijesnog nasljeđa i tradicije. Ovdje bi svakako valjalo spomenuti licitarske poklone koji su dio hrvatske tradicije stoljećima i nisu podložni promjenama trendova. Za priobalno područje, karakteristični su, primjerice, proizvodi od čipke, razni kozmetički pripravci od lavande, domaćeg divljeg smilja poput ulja, aromatiziranih soli, sapuna i sl. Ideje i načini korištenja hrvatske bogate povijesne tradi-cije praktički su beskrajni u segmentu osmišljavanja poslovnih poklona, a ono najljepše u cijeloj priči jest da se radi o domaćim proizvodima te da na taj način

promoviramo svoju kulturu i pomažemo svojim proizvođačima, a time i gospodarstvu vlastite zemlje.

Enološki i gastronomski poslovni pokloni za sva osjetilaAko se odlučimo za gastronomske ili enološke po-slovne poklone, jednostavno ne možemo pogriješiti. Naravno, i opet je važan detalj da ti proizvodi budu domaćeg porijekla. Ova vrsta poslovnih poklona doista je nešto posebno i svake je godine ponuda sve bogati-ja. Proizvodi poput čvaraka, za koje se ranije mislilo da nemaju vrijednosti i da su tek nusprodukt niske kvalitete, danas su zaista u trendu i takav će poklon biti i više nego dobrodošao. Leskovac kaže da njihovi najtraženiji proizvodi dolaze upravo iz ove katego-rije - to su vrhunska vina, kvalitetne rakije i likeri, maslinova ulja, med i proizvodi na bazi meda, mors-ke soli, proizvodi na bazi tartufa i sl., koji dominiraju prilikom izbora sadržaja paketa. Kvalitetni i kvalitetno dizajnirani (vrlo bitno) proizvodi uvijek će naći put do krajnjeg kupca.

Iz Divlje Baranje doznajemo kako su im također najtraženiji baš ovakvi proizvodi - vrhunski baranjski specijaliteti koji su zaslužili da se nađu na platama najboljih delicija Hrvatske - domaće proizvedeni i po tradicionalnim recepturama dobiveni čvarci, sirevi, sla-nina, kulen, kulenova seka, najbolja vina baranjskih vi-

Poslovni pokloni

Tražite idealan poslovni poklon?Promotivni proizvodi izvrstan su marketinški alat jer ih isti korisnici vide u više na-vrata, a uvijek dolaze u dodir s proizvodima i novim korisnicima:

- od 2.000 ispitanika, 90% je potvrdilo da posjeduju promotivne proizvode; - u prosjeku 50% korisnika reklamnog proizvoda kontaktira oglašivača u jednom

danu, a više od 50% može se sjetiti branda ili tvrtke koja im je dala promotivni poklon;

- promotivni proizvodi imaju fleksibilnost uklopiti se u bilo koji budžet i to im daje prednost pred ostalim medijima.

Tvrtka Komplet Plus d.o.o. iz Zagreba niz godina nudi raznovrsnu ponudu reklamnih proizvoda i eno-gastro poslovnih poklona. U ponudi ima više od 20.000 artikala: promotivnih materijala, poslovnih poklona i tekstilnih proizvoda.

Od 2006. godine zadovoljavaju potrebe najzahtjevnijih kupaca iz zemlje i regije, a specijalizirani su za veleprodaju promotivnih i uredskih materijala, poslovnih eno-gastro poklona te vrše tisak na sve vrste artikala. Darovani poslovni poklon opisuje naš stav i govori o poštovanju koje ukazujemo darovanoj osobi. Poslovni poklon možemo tumačiti kao marketinški alat ili način komuniciranja i promocije, izrazom brige za partnere ili zaposlenike i, naravno, gestom kojom podižemo rejting same tvrtke.Poslovni pokloni za 2015./2016. godinu kombinacija su pomno probranih izvornih hrvatskih delicija, koje ne samo da odišu osobnošću i kvalitetom, već su ujedno najcjenjeniji hrvatski gastro doživljaji.

Više informacija potražite na www.kompletplus.hr i na www.poslovni-pokloni.biz.


nograda te domaća rakija vrhunske kvalitete bez koje ne može proći niti jedan važniji događaj ili proslava u Baranji. Najtraženiji poslovni pokloni su Baranjska dama, paket koji uz vrhunske kulinarske proizvode uključuje proizvode od baranjske lavande, Baranjski domaćin, kombinacija slavonsko-baranjskih specija-liteta kojim bi se ponosio svaki baranjski domaćin i Baranjski gazda, najraskošniji paket u njihovoj ponudi.

Pokloni za opuštanjeOsim gastronomskih i enoloških delicija, kao po-slovni poklon uvijek se može darovati, primjeri-ce, dobra knjiga, ulaznica za koncert ili predstavu, ali svakako i masaža. Ovakvom vrstom poklona želimo svom poslovnom partneru priuštiti vrijeme u kojem će samostalno uživati. Upravo je vrijeme za sebe u užurbanom poslovnom tempu, ali i u pri-vatnom životu, nešto što si vrlo rijetko priuštimo, razmišljajući najčešće da ćemo učiniti nešto za sebe kad odradimo ovu ili onu obavezu… No, dobijemo li nešto takvo na poklon, sigurno ćemo se potruditi da ga dobro iskoristimo i sjetiti se poslovnog partnera koji nam je darovao nešto tako dragocjeno.O masažama nam je nešto više ispričala direktori-ca Salona za opuštanje Aurea vita, Ana Lacković. Za nadolazeće zimsko hladno razdoblje pripremi-li su nekoliko ciljanih vrsta masaža koje će svaka-

ko pomoći u otpuštanju nagomilanog stresa. Jedna od takvih je After work Relax - 120 minuta čiste uživancije. Ova opuštajuća kombinacija obuhvaća masažu eteričnim uljima i kozmetički tretman lica. Koriste se hladnoprešana biljna ulja koja hrane kožu i kombinacija eteričnih ulja za smanjenje napetosti i bolova, poticanje cirkulacije, hidrataciju i opuštanje. Lice se tretira radiofrekvencijom koja potiče stanice kože na proizvodnju kolagena, a rezultat je sjajna i osvježena koža. Svatko bi bio vrlo zahvalan na ovakvom poklonu.

Vrhunski poslovni pokloniI dalje se traže poslovni pokloni poput vrhunskih proizvoda od kože, vrhunske dekorativne i prepara-tivne kozmetike, ženski nakit, muški satovi, parfemi i tome slično, međutim, među ovakve se proizvode ugurala i ponuda autohtonih proizvoda.

O bogatoj hrvatskoj kulturi svakako govori i količina autohtonih proizvoda koji su zaštićeni oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog porijekla, poput Krčkog maslinovog ulja, Neretvanske mandarine, Dalmatinskog pršuta, Poljičkog soparnika i mnogih drugih, a odnedavno i Istarskog pršuta. Ovakvi su proizvodi doista vrhunac gastronomske ponude u Hrvatskoj i bit će odličan poklon za poslovne part-

Poslovni pokloni

Vrlo važna stavka prilikom

izbora autohtonih visokokvalitetnih

hrvatskih proizvoda jest i direktno

pomaganje malim i srednjim

proizvođačima diljem Hrvatske.

nere, a ne može se pogriješiti ni odlučite li darovati neko od hrvatskih vina. Mnoga od njih proizvode se od autohtonih hrvatskih sorti loze. Izbor vina je bo-gat i raznolik, a cijene prihvatljive.

Na tragu toga, iz Divlje Baranje kažu kako kod njih svi pokloni sadrže autohtone baranjske proizvo-de malih OPG-ova koje nije moguće naći u indu-strijskoj proizvodnji i dolaze u bogato dekoriranim drvenim pakiranjima. Spoj baranjskog podneblja, malih obiteljskih imanja i sortnih posebitosti tajna su kvalitete ovih proizvoda koje su prepoznali njiho-vi klijenti. Upravo takva mala razlika ono je što po-slovni poklon može učiniti drugačijim i vrhunskim.

Adrenalinski pokloni Može i drugačije! Poklon za poslovnog partnera bira se prema njegovoj ili njezinoj osobnosti. Vje-rojatno će svatko uživati u vrhunskoj hrani i piću, u domaćim specijalitetima ili noseći svilenu Croata maramu ili kravatu. Međutim, pojedini ljudi vole sport, adrenalin, kretanje… Poklonite li, primjerice, ulaznice za off raod show ili skok padobranom, bit će to stvarno nezaboravan poklon. Neke od dobrih ideja su i rafting, climbing, paragliding, planinarenje ili ronjenje. Povežete li poklon sa svojom poslovnom pričom, ovo mora biti win-win situacija.

Poslovni pokloni

Neoporezivo ulaganje: zlato privlači investitoreDukati, zlatnici, zlatne polu-ge i pločice te drugi proizvo-di od investicijskog zlata po-stali su 'tražena roba' među upućenijim ulagačima u Hr-vatskoj. Činjenica da se radi o proizvodima koji zadržavaju svoju vrijednost, te ju dodat-no i povećavaju u situacijama gospodarskih kriza i političkih te ekonomskih neizvjesnosti, privukla je već više od 2.500 građana koji su odlučili investi-rati svoje prihode u zlato putem tvrtke Auro Domus Bullion Market. Radi se o najvećoj hrvatskoj kompaniji specijalizi-ranoj za proizvodnju i prodaju investicijskog zlata, koja posluje u sklopu Auro Domus grupe. -Većinu klijenata privukla je činjenica da je zlato sigurna investicija, ali i da mu je vrijednost u posljednjih deset godina porasla 300 posto. Također, investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a i poreza, što mu daje značajnu prednost nad ostalim oblicima imovine poput novca ili nekretnina - ističe direktor marketinga Davor Žic, dodavši da je više informacija dostupno putem besplatnog telefona 0800 510 510 ili weba www.zlatna-stednja.hr.

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb

T: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512

M: [email protected]

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, pored činjenice da se radi o sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet Sauvignon.

Mediterra Natura d.o.o.je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Ðakovacke nadbiskupije za RH.

Obratite nam se s povjerenjem!


Poslovni kalendar

Sajmovi

06. - 07.11.2015.5. Međunarodni sajam školovanja u inozemstvu, karijere i profesionalne orijentacijeMjesto: Zagreb, Hotel SheratonInformacije: www.bhv.hr

10. - 15.11.2015.InterliberInovaSajam glazbe i multimedijeMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

26. - 28.11.2015.1. Hrvatski kongres sportskog turizmaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

27. - 28.11.2015.Međunarodni festival vina i kulinarstvaMjesto: Zagreb, Hotel EsplanadeInformacije: www.vino.com.hr

Konferencije

03. - 04.11.2015.RSVP - event festivalMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.rsvp.hr

05.11.2015.3. Međunarodna konferencija o kontrolinguMjesto: Zagreb, Hotel WestinInformacije: www.kognosko.hr

05.11.2015.Human 2 Human konferencija o razvoju ljudskih potencijalaMjesto: Zagreb, Dvorana HGKInformacije: www.hgk.hr

11. - 13.11.2015.PMI Forum 2015Mjesto: Zagreb, Hotel AntunovićInformacije: www.pmi-croatia.hr

12.11.2015.10. Konferencija o nabaviMjesto: Zagreb, FORUM ZagrebInformacije: www.liderpress.hr/konferencije

12.11.2015.7. Dan kreativnog biznisa - zabavna poslovna konferencijaMjesto: Zagreb

Organizator: HGK i marketing agencija Kreativna Vjeverica d.o.o.Informacije: www.kreativni-biznis.com

18. - 20.11.2015.7. godišnji susret gradonačelnika i poduzetnikaMjesto: Terme TuheljInformacije: www.liderpress.hr/konferencije

23. - 24.11.2015.KOM 2015- Konferencija o elektroničkim komunika-cijskim tehnologijama i normama u informaticiMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.case.hr

25.11.2015.PRIVATNOST 2015 - Konferencija o privatnosti osobnih podataka, upravljanju identitetima i pravu na pristup informacijamaMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.case.hr

Seminari

06.11.2015. Coaching vještineMjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 98 358 588, e-mail: [email protected]

06.11.2015. Teški razgovoriMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavačica: Željka Pavlović, prof.Informacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

09.11.2015.Vještine uspješnog javnog nastupaMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM-Poslovna akademija d.o.o.Predavači: doc.dr.sc. Elenmari Pletikos Olof i mag.phon. Jagode Poropat DarrerInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

10.11.2015. Stručnjak za EU fondoveMjesto: Online / Cognita, Zvonigradska 27, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: CognitaInformacije: + 385 1 655 8440, e-mail: [email protected]

Jedna od dobrih ideja na ovom tragu bit će i tzv. Sky dinner, lunch, cocktail, ili što god vam se čini prikladnim. Naime, ako poslovnom partneru želite priuštiti nešto originalno, počastite ga večerom na visini od 50 metara. Treba samo pobijediti strah od visine i prepustiti se uživanju u najspektakularnijem pogledu koji bilo koji grad može pružiti te vrhunskim gastronomskim delicijama.

Hrana je zacijelo i ukusnija kada imate na umu da vam je to možda posljednji obrok… Ovakve su šale vrlo česte kada govorimo o večerama na 50 metara, međutim, platforma podignuta dizalicom osigurana je na sve moguće načine. Ovaj koncept pokrenula je belgijska tvrtka Dinner in the Sky, a u posljednjih nekoliko godina večerati na nebu može se u preko 45 gradova, među kojima je i Zagreb!

5 odličnih ideja za poslovno darivanjeKada razmišljate što biste trebali pokloniti poslovnim partnerima, treba se voditi idejom o tome što tu oso-bu najviše dira i pokreće. Kada to otkrijete, bit će jednostavnije odlučiti se za dobar poslovni poklon.

Govorimo li o hrani, možemo kao traženu i željenu slanu deliciju izdvojiti npr. čvarke, ali ništa manje važna nije ni čokolada za sve sladokusce. Dola-zi u raznim oblicima, luksuznim pakiranjima, vole ju i muškarci i žene, možete na njoj napisati poru-ku, može sadržavati papar, chili, lavandu, mentu… Mogućnosti kreativnog izražavanja pomoću čokolade su beskrajne.

Ako se odlučite za piće, odaberite nešto domaće i kvalitetno - ponuda hrvatskih vina doista je velika i raznolika, a ljubitelje vina mogli biste oduševiti bira-nim izborom poput Postupa - Donja Banda od crnih vina, ili Graševinom - Goldberg od bijelih vina.

Za one poslovne partnere kojima je prijeko potrebno opuštanje, odaberite neku mirisnu masažu ili dobru knjigu, a iz te domene svakako treba istaknuti Elec-tronic Dictionary Bookmark - gadget koji će biti od velike pomoći prilikom čitanja knjiga na engle-skom jeziku. Radi se o napravici veličine bookmarka koja sadrži više od 38.000 riječi i izraza preuzetih iz rječnika Collins English Dictionary.

Karta za dobar film, poput Zvizdana ili Marsovca, razveselit će partnere filmofile, a naravno, uvijek se možete odlučiti i za neku od spektakularnih predsta-va ili remek-djelo klasičnog baleta.

Zdravlje je u moderno vrijeme sve više ugroženo načinom života, pa na kraju, ali ne manje važno, tre-ba reći i to da će se neki poslovni partneri razveseliti poklonu poput članarine za teretanu ili plesnu školu.

Poslovni pokloni

Vinska priča Mediterre NatureTvrtka Mediterra Natura d.o.o. specijalizirana je za izvoz hr-vatskih i regionalnih vina te ostalih srodnih delikatesnih prehrambenih proizvoda u zemlje EU, Japan, Kinu i SAD. Do-magoj Nobilo, direktor i vlasnik tvrtke, također predstavlja i međunarodnu Udrugu Mediterra, koja je najveća u regiji i broji preko 70 najznačajnijih vinara regije i proizvođača srodnih prehrambenih proizvoda.U Gdansku, Poljska, osnovana je i prva joint venture kom-panija Mediterra Polska Sp.zo.o. (www.mediterra.pl), gdje su direktno prisutni na lokalnom tržištu od 40 milijuna stanovnika i nude proizvode kroz sve vrste prodajnih ka-nala. U planu je daljnje osnivanje joint venture poduzeća u Japanu, Brazilu i Rumunjskoj s njihovim dugogodišnjim partnerima. Na domaćem tržištu rade na bazi ekskluzive s nekoliko domaćih vinarija od kojih se izdvajaju Misna Vina Đakovačke nadbiskupije.

Mediterra kao grupa povezanih društava jedinstvena je i originalna komercijalna organi-zacija u široj regiji, pa i na Balkanu. Osnovna ideja oko koje je Mediterra okupljena je da bude one stop shop za balkanske proizvode (primarno vina i delikatese) te da kupac na jednom mjestu može dobiti proizvode optimalnog omjera cijene i kvalitete u različitim cjenovnim rangovima, sortama, lokalitetima, uz istovremeno riješena pitanja logistike i transporta te analitike, dokumentacije i izvoznih procedura. Mediterra o svojim kupcima vodi brigu u svim segmentima komercijalnog procesa i potrebama kupaca s osnovnim ciljem postizanja vrhunskog zadovoljstva kupca i njegove buduće lojalnosti. Kupce pra-te od predlaganja i sugeriranja proizvoda, do dostave proizvode pred vrata kupca diljem svijeta. Također, simbioza djelovanja tvrtke i udruge jedinstveni je model u široj regiji koji počiva na principu da udruga realizira marketinško-promotivne evente u inozemstvu koji-ma se pobuđuje interes kupaca za nove proizvode.

- U pogledu tržišne strategije inzistiramo na tome da smanjujemo udio agentske djelatnosti, a da povećavamo udio čiste trgovine iz razloga jer svoj brand želimo vezati uz percepciju proizvodnje i vlasništva nad proizvodima, a ne na posredovanju u trgovini robom. Isto tako inzistiramo na prisutnosti na međunarodnom tržištu prioritetno kroz joint venture poduzeća, budući da se na taj način izbjegavaju trgovačke posredničke provizije uključenih osoba, pa su zarade sigurnije, a smanjene su mogućnosti prevare u poslovanju, gubitka kupca ili dobavljača - ističe Domagoj Nobilo, direktor tvrtke Mediterra Natura.Osim navedene prezentacijsko-prodajne djelatnosti, Mediterra realizira i: - vinske promotivne evente i sajmove komercijalnog tipa, - VIP event 'Okupljanje Vinara Hrvatske' i regije kao interno druženje vinara nekomercijal-nog tipa,

- ciljane degustacijske i prezentacijske evente za pojedinog proizvođača, npr. kod izgradnje brand awernessa za uvođenje na tržište novih brandova,

- vinske filmske produkcije (Croatian Wine story), - International Wine and Film Festival Požega, - marketinške kampanje, - turističke vinske ture po regiji u suradnji s agencijom Globtour Event, - joint venturing, - usluge logistike, izvoza i pripreme izvozne vinske dokumentacije, - suradnju s vodećim vinskim časopisima u Hrvatskoj uz pogodnosti oglašavanja za vinare članove Udruge.

A budući da se bliži vrijeme poslovnih darivanja, vino je tradicionalno izvrstan izbor s kojim se ne može pogriješiti. Sve informacije vezane uz narudžbu možete potražiti na njihovoj web stranici www.mediterranatura.hr, putem e-maila: [email protected] ili telefonom na broj 01/ 6681 512.

Domagoj Nobilo, direktor Mediterra Natura d.o.o.


Poslovni kalendar

11.11.2015. Besplatno porezno savjetovanje: Specifičnosti oporezivanja usluga putničkih/turističkih agencija porezom na dodanu vrijednostMjesto: Visoka poslovna škola PAR, Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Udruga za promicanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja PARPredavač: Mario VeršićInformacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

12. i 13.11.2015. Balanced Scorecard (BSC) – managerski alat za provedbu strateških namjera i strategijaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

13.11.2015. Model praćenja radne uspješnosti - Performance AppraisalMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Gorana Sandrić, mag.oec.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

13.11.2015. Managerski izvještaji iz kontrolingaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

16.11.2015. Pripremni seminar za turističke vodiče i voditelje poslovnicaMjesto: Visoka poslovna škola PAR, Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Visoka poslovna škola PAR

Predavači: Vesna Pritchard, Željko Benić, Gordana Nikolić, Zoran Jeremić i dr. Informacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

18.11.2015. Vještine prodajne komunikacijeMjesto: P.A.R. d.o.o., Trg Riječke rezolucije 4, RijekaOrganizator: Poslovna akademija Rijeka (P.A.R. d.o.o.)Predavač: Dunja Pavešić, Emira Brkić Informacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

03.12.2015. Porezni kontroling i pripreme za završni računMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Ksenija KramarInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

04.12.2015. Poslovna komunikacija i bontonMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc.oec. Marija Novak -IštokInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

04.12.2015. Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: FORUM, Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. oec. Marija Novak-IštokInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09.12.2015. Primjena emocionalne inteligencije u praksiMjesto: Kongresni centar FORUM, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: Artis Rei d.o.o.Predavačica: Barbara RužićInformacije: + 385 91 532 6990, e-mail: [email protected]

84 BIZdirekt � studeni 2015.

Zagreb: KMAG d.o.o., 01 670 07 00 | Autocentar Baotić d.o.o., 01 29 000 29 | Moto-Ris, 01 38 21 570 | Split: Damor Auto, 021 260 991

NOVI XC90 – Jednostavno, najsigurniji SUV na svijetu

Prosječna potrošnja goriva 2,1 – 8 l/100 km. Emisije CO2: 49 – 186 g/km. Na Euro NCAP testu XC90 osvojio je 97% bodova za sigurnost odraslih putnika, 87% bodova za sigurnost djece, 72% bodova za sigurnost pjesaka i 100% bodova za djelovanje asistencijskih sigurnosnih sustava. Više informacija potražite na volvocars.hr ili kod ovlaštebog Volvo partnera. Slika vozila je simbolična.

Volvo XC90 vjesnik je novog doba automobilske sigurnosti i utjelovljenje švedske vizije budućnosti. Novi XC90 dokaz je

čvrste predanosti Volvovih inženjera njihovoj sigurnosnoj viziji. Viziji koja teži k tome da će do 2020. godine svi

Volvo automobili biti toliko sigurni da u njima nitko neće izgubiti život ili ozbiljno nastradati.

XC90 dizajniran je u skladu s načelima InteliSafe sustava koji spaja sve aspekte aktivne i pasivne sigurnosti putnika.

U isto vrijeme, on predstavlja inteligentan i inovativan pogled postavljajući nove sigurnosne standarde. U novi model

premijerno je ugrađen Run-Off Road Protection sustav koji ublažava posljedice proklizavanja vozila s ceste i kontinuirano štiti putnike sve do potpunog zaustavljanja vozila. Dodatno je

poboljšan i City Safety sustav, koji gotovo svaki djelić sekunde skenira vozila oko Vašeg automobila te pazi na putnike

u automobilu, ali i na ostale sudionike prometa. XC90 je najsigurniji automobil prema kriterijima i europskih i američkih

organizacija za provjeru automobilske sigurnosti. U oba slučaja XC90 je zaradio najvišu moguću ocjenu. Na testu Euro NCAP dodijeljeno mu je pet zvjezdica s najvišim brojem bodova, dok

mu je američka IIHS dodijelila oznaku Top Safety Pick +.

POSJETITE OVLAŠTENI VOLVO SALON I UPOZNAJTE NAŠU IDEJU LUKSUZA

BIZ DIREKT varnostXC90 210x280.indd 1 23.10.2015 12:28:03

Documents

Poduzetničke zone Inovacije Transport i logistika Event ... · niste, stručnjak za fotografiju i povijest, odličan kuhar i plesač, izvrstan poznavatelj vina, naučite španjolski,