1. Manevarske posebnosti broda Svaki brod ima svoju "ud", tj. njemu karakteristina svojstva. Ovismanevarska svojstva broda se znatno razlikuju. ak i kod brodova iOsim toga, jedan te isti brod e se razliito ponaati u pojedinim slumanevriranja drugaije ponaati po mirnom moru nego po vjetrovitoplovidbi u struji, drugaije pri plovidbi u plitkoj vodi, u ogranienomutjeu slijedei imbenici: 1. kormilo broda, njegove karakteristike i djelovanje te okretljivost 2. vijak, njegove karakteristike i djelovanje, 3. zaustavljanje i zalet broda, 4. vrijeme prebacivanja stroja iz vonje naprijed u vonju krmom, 5. djelovanje veznih konopa i ostaih sredstava za vez broda, 6. koritenje i djelovanje sidara pri manevriranju, 7 .utjecaj trima i nagiba na brzinu i okretljivost broda, 8. poznavanje i koritenje ostalih sredstava i ureaja potrebnih prilik

1.1. Kormilo broda Kormilom se zbog djelovanja tlaka struje vonje i /ili struje vijka brtaj nain upravljati u vonji naprijed, odnosno krmom. Da bi kormilodredenu povrinu i mogunost otklanjanja iz uzdunice broda prekO do 45 stupnjeva udesno ili ulijevo. Povrina lista kormila izraun

KTLF =

gdje je: L= duina broda, T = gaz broda, K= koeficijent koji se kod trgovakih brodova kree izmeau

1.1.1. Optereenje na listu kormila, na rudi i na kormSila tlaka koju stvaraju struje vode (struja kretanja broda i strujavijk

aKvAF sin2 =

U formu1i: A = povrina plohe konnila, v = brzina struje estica vode na plohi kormila , K = koeficijent koji ovisi o podvodnom obliku broda = kut otklona kormila.

1.1.2. Krug okreta broda Pod krugom okreta podrazumijeva se krug koji brod uini pri konstantnoj brzini uz isti kut otklona kormila. Razliiti brodovi imaju razliit krug okreta. Osim to veliina kruga okreta ovisi o kutu otklona kormila, brzini i gazu, on je uvijek i u funkciji duine broda. Toka oko koje se brod okree po krunici se zove toka okreta. im se kormilo pone otklanjati, u naem sluaju udesno, krma broda vri izboj ulijevo zbog jake sile P koja djeluje na samoj krmi.

no o vrsti, tipu i veliini broda, stoga tipa se njihove osobine razlikuju. ajevima. Tako e se isti brod kod m i valovitom vremenu, drugaije pri akvatoriju, itd. Na ponaanje broda

broda,

om manevriranja brodom. od moe skretati udesno ili ulijevo i na o uspjeno djelovalo, mora imati o sustava prijenosa za odredeni kut od ava se za odredeni brod po formuli:

50 i 65.

ilarskom ureaju a) na plohi kormila je data izrazom :

a,

Kurs

1

2 3

3 - 4

L

2 - 3

L

Krug okreta broda

1.2. Sile Sila poriva je jedina korisna sila koju stvara vijak. Ona je po snazi najjaa i ini vie od 95% energije koju proizvodi vijak. Djeluje u smjeru osi vijka (uzdunice broda) i omoguuje vonju broda. Dok se vijak okree na prednjoj plohi lista dolazi do snanog pada tlaka, a na stranjoj plohi dolazi do poveanja tlaka. Pad tlaka na usisnoj strani je vei od poveanja tlaka na tlanoj strani, radi ega vei dio poriva ostvaruje usisna strana vijka. Osim ove najjae i jedine korisne sile, okretanjern vijka na brod djeluju i ostale ranije spomenute sile. Da bi se brodom moglo uspjeno manevrirati, potrebno je znati i njihovo djelovanje (smjer i jainu), kako pri vonji naprijed, tako i pri vonji krmom.

1.2.1. Poprene (bone) sile pri vonji naprijed a) Sila zapljuskivanja kormila Svojim okretanjem vijak uzrokuje kruno, odnosno spiralno gibanje estica vode koje snano izbaene udaraju i na gomju i na donju plohu kormila. estice vode koje udaraju u donju plohu kormila djeluju jae jer je na veoj dubini vei tlak. Osirn toga, u gornjem poloaju voda se lako izdie i odbacuje u obliku pjene. Posljedica djelovanja ove sile je da kod desnookretnog vijka krma izbija ulijevo, a pramac udesno. Kod lijevookretnog vijka je situacija obratna.

Utjecaj sile zapljuskivanja kormila na izboj krme

Sila zapljuskivanja kormila

b) Sila otpora ili boni poriv Sila otpora ili boni poriv nastaje zbog toga to pojedina krila vijka rade istovremeno na razliitim dubinama, pa se kao posljedica toga javljaju i razliiti otpori na svakom pojedinom krilu. Donje krilo je najdublje uronjeno i ono mora savladati najveu silu otpora jer radi u podruju najgue vode (najveeg tlaka). Gornje krilo moe vodu lako izdizati i odbaciti prema povrini. Osim toga, kod donjeg krila se potisnuta voda lako i brzo nadomijeta jer tu zbog ueg podvodnog oblika broda lake pritjee voda, dok na gornjoj strani na kojoj je krma iroka voda sporije pritjee. Posljedica toga je vei otpor na krilu 3 od otpora na krilu l, pa e kod desnookretnog vijka zbog sile otpora (bonog poriva) krma izbijati desno, a pramac lijevo (slika 22 i 23). Kod lijevookretnog vijka situacija je obrnuta.

Djelovanje sila otpora na izboj krme u vonji naprijed

Sile otpora na listovima vijka u vonji naprijed

Brod s desnokretnim vijkom pri vonji naprijed (ukoliko brodograditelj tehniki ne izvede neutralan, nulti poloaj kormila) krmom izbija UDESNO, a pramcem ULIJEVO.

1.2.2.Poprene (bone) sile pri vonji krmom a) Sila zapljuskivanja krmenog dijela broda

Sile zapljuskivanja krme u vonji krmom

b) Sila otpora ili boni poriv

Sile otpora na listovima vijka u vonji krmom

Budui da se pri vonji krmom vijak okree u suprotnom smjeru od onoga pri vonji naprijed, logino je zbog toga zakljuiti da e sila otpora (sila koja se suprotstavlja okretanju vijka) na krilima biti suprotnog smjera od smjera pri vonji naprijed, tj. kod desnookretnog vijka otpor na krilu 3 je vei nego na krilu 1. Radi toga krilo 3 "vue" jae krmu nego krilo 1, zbog ega krma izbija ulijevo. Iz izloenog moemo zakljuiti da u vonji krmom obje sile (sila zapljuskivanja i sila otpora, tj .boni poriv) stvaraju izboj krme u lijevu stranu, pa kao zakljuak slijedi: Brod s desnookretnim vijkom pri vonji krmom ima vrlo jako izbijanje krme u lijevu stranu. Kod lijevookretnog vijka situacija je suprotna.

1.2.3. Okret broda s jednim vijkom na mjestu (koenje)

Okret broda s jednim vijkom

Brodovi s jednim vijkom nisu u stanju izvesti okret na mjestu. Ipak, taj se prostor moe smanjiti vonjom naprijed krmom, tzv. koenjem. Okret broda lake se izvodi i potreban prostor za okret broda je manji sa strane smjera okretanja vijka (s desne strane za brod s desnookretnim vijkom). Brod najprije zaveze svom snagom naprijed s kormilom sasvirn udesno, zatim svom snagom krmom s kormilom sasvirn ulijevo, ponovno svom snagom naprijed (sasvim udesno), itd. Vonja strojem mora biti kratka da brod ne dobije zalet, ve samo zakretni moment.

1.2.4. Manevarske osobine broda s dva vijka

Smjer okretanja vijaka kod brodova s dva vijka

Kod brodova s dva vijka su ti vijci postavljeni simetrino s obje strane uzdunice broda tako da se na desnoj strani nalazi desnookretni vijak, a na lijevoj strani lijevookretni. Pri vonji naprijed se vijci okreu prema vani, tj. na desnoj strani udesno (u smjeru kazaljke na satu) a na lijevoj ulijevo, a rijetko kada prema unutra. Ovakvim nainom se postie bolji zakretni moment jer sve bone sile na obje strane (i sila zapljuskivanja krme i sila otpora) pomau okretanju.

Okret broda s dva vijka na

mjestu

Koritenje dva vijka na brodovima danas je vrlo est sluaj, pogotovo na onim brodovima koji esto pristaju u lukama (putniki, trajekti, ro-ro brodovi). To je zbog toga to brodovi s dva vijka imaju mnogo bolje manevarske sposobnosti od brodova s jednim vijkom. Kad jedan stroj vozi naprijed a drugi krmom, stvara se spreg sila koji brod okree gotovo na mjestu bez upotrebe kormila. Okretljivost je bolja to je vea snaga strojeva P i to je vei razmak izmeu vijaka l. To proizlazi iz izraza o momentu okreta:

lPM =

21 PPP +=

Kad brod s dva vijka vozi naprijed ili krmom s jednakim brojem okretaja na oba stroja, konani uinci na jednoj i na drugoj strani su jednaki, ali suprotnog smjera, pa se ponitavaju i nema neeljenog izboja. S kormilom u sredini i s istom snagom na oba vijka brod e ii po pravcu ako nema drugih utjecaja: vjetra, struje, nagiba, i sl.

1.3. Zaustavljanje i zalet broda Zalet broda je put koji brod prijee od toke (pozicije broda) na kojoj je stroju data naredba "stoj" do toke (pozicije broda ) na kojoj se brod zaustavio vozei svom snagom krmom. Zalet broda je razliit za razliite stupnjeve brzina. Slobodan zalet je put koji brod prijee od toke (pozicije broda) na kojoj je stroju data naredba "stoj" do toke (pozicije broda) zaustavljanja bez vonje krmom. Budui da je za uspjeno manevriranje brodom potrebno znati koliki je zalet broda, potrebno ga je odrediti, zasebno za razliite stupnjeve brzina broda. Zalet broda se najee odreuje na progresivnim vonjama. Prilikom odreivanja zaleta se preporuuje i mjerenje vremena trajanja zaleta. Podaci o zaletu broda se unose u tablicu koja izgleda ovako:

Stupanj vonje naprijed Zalet u metrima Vrijeme trajanja zaleta

Sasvim polagano

Polagano

Pola snage Svom snagom

Razliiti brodovi irnaju razliitu duljinu zaleta. Sposobnost zaustavljanja, odnosno zalet broda ovisi o nekoliko imbenika, od kojih najvie utjeu sljedei: veliina broda snaga strojeva i ukupna povrina krila vijka brzina broda u trenutku poetka zaustavljanja koliina tereta, tj .prazan ili nakrcan brod

1.4. Sredstva za vez i djelovanje veznih konopa

1.4.1. Sredstva za vez Brodovi se privezuju uz obalu pomou konopa, elik -ela, a ponekad i lanaca. Vrlo esto se upotrebljavaju i tzv. kombinirani konopi koji su u jednom dijelu svoje duine elik-elo, a u drugom dijelu konopi. Takvi se kombinirani konopi najee koriste kod veza kao tzv. spring ili kao tegalj kod lukog tegljenja. Taj konop ispunjava oba uvjeta koje jedan konop treba ispunjavati, a to su vrstoa i elastinost. Danas se za izradu konopa koriste vlakna sintetikog porijekla (najlon, polipropilen, itd.), dok su se ranije koristili biljni konopi. Da bismo konope mogli pritezati, postoje pritezna vitla. Nakon to se konop dovoljno pritegne, zapori ga se, a nakon toga ga se skida sa vitla i namee na bitve. Suvremeni brodovi se danas najee koriste s vie automatskih priteznih vitala na koja su konopi, odnosno elik-ela stalno namotani i odakle ih se ne skida (s bubnjeva vitla). Veina tih vitala imaju mogunost da sami automatski reguliraju napon konopa, tj. da prikupljaju olabavljene konope kod nastupa oseke ili kod ukrcaja tereta, odnosno da ih poputaju kod nastupa plime ili kod iskrcaja tereta. S obzirom na to kako "rade" s broda prema obali, konopi se nazivaju: prednji pramani konop (1), pramani boni konop (2), prarnani spring (3), krmeni spring (4), krmeni boni konop (5) i stranji krmeni konop (6). Brodovi koriste konope za vez da zbog privezivanja uz obalu, privlaenja k obali uvitlavanjem ili zbog okretanja vonjom na konopu koji "radi" kao spring.

Brodski vez

1.4.2. Djelovanje veznih konopa Da bi se bolje razumjelo djelovanje veznih konopa, potrebno je zamisliti brod kao polugu na koju djeluje konop koji se povlai silom S u odreenom smjeru. Smjer ovisi o tome gdje je konop privezan. S obzirom na to da konop predstavlja silu odreenog smjera, tu silu moemo rastaviti na dvije komponente.

Djelovanje veznih konopa: povlaenje pramanog konopa

Djelovanje veznih konopa povlaenje iz teita

Djelovanje veznih konopa istovremeno povlaenje

1.5 ranja brPril aju sidra zbo ila, ili u slu

slua zaustavljanja broda u sluaju otkazivanja stroja i spaavanja od nasukanja, sudara s drugim brodom

ili obalom na taj nain smanjivanja izboja pri vonji krmom S oborenim sidrom i jednom uzom isputenog lanca, brod e lS oborenim sidrom i s dvije uze isputenog lanca, brodom e szakaiti za dno te popustiti. S oborenim sidrom i s tri uze isputenog lanca, sidro e dobro postoji opasnost da doe do tete na vitlu ili da pukne lanac. Oslinim situacijama, pa o tome treba voditi rauna i drati se o

agano skretati i vui sidro za sobom. e bolje skretati jer e sidro povremeno

zakaiti, a ukoliko je brzina broda velika, va praktina uputstva mogu dobro posluiti u vih naela. Djelovanje veznih konopa povlaenje springa

. Koritenje sidara kod manevriikom manevriranja brodom esto se upotrebljav

okretanja broda na malom prostoru skretanja broda u sluaju otkazivanja kormpramanog i krmenog konopa

odom g:

aju neposredne opasnosti ako kormilo ne

2. Vanjski faktori

2.1. Utjecaj vjetra na brod u vonji Brod u vonji naprijed moe ploviti s vjetrom u pramac, s bonim vjetrom ili s vjetrom u krmu. Osim iz ovih osnovnih pravaca, brodu vjetar moe dolaziti i iz nekog meupravca. Zbog jednostavnijeg pojanjenja analizirat e se uinak vjetra samo iz navedena tri pravca. Ako brod plovi s vjetrom u pravac ili krmu, nee biti zanoen, ve e vjetar djelovati samo na brzinu, na zalet i na zaustavni put. Kada vjetar u vonji naprijed dolazi s pramca, brzina broda e se smanjiti, a zaustavni put i zalet broda e biti krai. Ako brod u vonji naprijed plovi s vjetrom u krmu, brzina e mu se eventualno poveati, ali e njegov zaustavni put i zalet biti dosta vei. Koliko e oni biti vei ovisi opet o veliini nadvodnog dijela broda izloenog vjetru i o gazu broda. Ako brod u vonji naprijed plovi s bonim vjetrom, bit e izloen zanoenju udesno ili ulijevo, ovisno o tome s koje strane pue vjetar. Zanos broda opet e ovisiti o veliini i rasporedu nadgraa i o gazu broda. Da li e brod s bonirn vjetrom imati tendenciju "prihvaanja", tj. da li e ii s pramcem u vjetar ili e imati tendenciju "padanja", tj. ii s pramcem niz vjetar, ovisi o brzini broda, rasporedu nadgraa i o trimu .

Oblik kruga okreta broda pod utjecajem vjetra

Openito, kad se kree u vonji naprijed veom brzinom, veina brodova ima tendenciju prihvaanja ("orcanja"), ali kod brodova u balastu sa slabom snagom stroja moe se dogoditi da se brod radije zadrava u bonom poloaju. Pramac takvog broda e se tee okretati iz bonog poloaja, pogotovo ako pramac malo gazi, to je est sluaj za prazan brod s nadgraem na krmi. Taklav e se brod teko okrenuti niz vjetar. Tada treba zaustaviti stroj te snano zavoziti krmom, pa e brod iz ve poznatih razloga ii krmom u vjetar. Ovu injenicu treba znati vjeto iskoristiti. Krug okreta broda u vonji po vjetru sa spomenutim karakteristikama bit e "deformiran" i izgledat e kao na slici. Pri vonji krmom brod uvijek ide krmom u vjetar bez obzira na izboj.

Izboj u vonji krmom pod utjecajem

vjetra

Zbog jakog uinka vjetra na brod svaki manevar se mora vriti energino, sa snanom vonjom stroja i velikim otklonom kormila. to polaganije izvodimo manevar, due smo izloeni vjetru. Ovo treba biti jedno od osnovnih pravila pri manevriranju brodom po vjetrovitom vremenu.

2.2. Utjecaj struje na brod Kadgod je to mogue, treba pristati sa strujom u pramac jer je brzina pribliavanja relativno mala. Takva brzina, zajedno s velikom brzinom kroz vodu omoguava bolje djelovanje kormila i lake zaustavljanje broda (krai zalet). Ako to nije mogue, prilazni kurs se odreuje kao kurs preko dna koji je rezultanta kursa kroz vodu i smjera struje.

Krug okreta pri plovidbi brodom pod

utjecajem struje

Kod manevriranja brodom u struji treba voditi rauna o veliini i obliku kruga okreta. Krug okreta u mirnoj vodi je slian krugu, a u struji je deformiran, tj. izduen niz struju i poprima oblik krivulje, kao to prikazuje slika 59. taj se krug moe lako konstruirati ako poznajemo smjer i jainu struje tako da svaku toku kruga okreta u mirnoj vodi pomaknemo niz struju za prevaljeni put struje u proteklom vremenu. Iz slike se vidi da je toka 1-1' najmanje pomaknuta, a toka 8 -8' najvie jer je proteklo najvie vremena. Ukoliko se okret izvodi manjom brzinom, razvuenost e biti vea. Uinak struje, osim o jaini struje ovisi i o poprenom presjeku kanala u odnosu na popreni presjek broda. Otpor podvodog dijela broda struji je razmjeran kvadratu brzme struje i presjeku podvodnog oblika broda suprotstavljenog struji. Prema tome, uinak struje na brod e biti vei u uskom kanalu i plitkoj vodi zbog toga to e ispod i oko broda struja biti pojaana, a to se dogaa zato to e ista koliina vode sada morati proi u istom vremenu kroz manji popreni presjek kanala.

3. Sidrenje Za boravka broda na sidru treba voditi rauna i o eventualnirn iznenadnim promjenama vremenskih prilika. U tom sluaju je pored ovako ve odreene duine radi sigurnosti broda potrebno ispustiti jo neto vie lanca. Usidreni brod se pod utjecajem vjetra i struje postavlja pramcem prema vjetru ili struji, odnosno u rezultantu njihovog zajednikog djelovanja. Struja obino ima jai uinak zbog gueg medija. Promjenom djelovanja struje i vjetra brod e se kretati u prostoru kruga povrine koju nazivamo lazni prostor. Polumjer tog kruga je zbroj duine ispusta lanca i duine broda.

Lazni prostor broda usidrenog s jednim

sidrom

21 ddR +=

lazni prostor broda usidrenog s dva vijka

Ako je brod usidren s dva sidra, lazni prostor se smanjuje, a oblik rnu je eliptian.

Kod sidrenja o laznom prostoru treba voditi rauna da se brod pri promjeni smjera vjetra ne priblii navigacijskim zaprekama (pliinama, itd.) ili drugim brodovima. Na usidreni brod djeluju tri sile:

-horizontalni vlak H

Optereenja na sidrenom lancu

-teina lanca T -vlak na prvoj karici sidra na dnu V

3.1.1. Sidrite Sidrite je podruje (obino izvan luke) na kojem sidre brodovi. Dobro sidrite mora zadovoljiti sljedee zahtjeve:

da je zatieno od vjetrova da su dubine i morsko dno povoljni za sidrenje da je u navigacijskom smislu sigurno

Pod pojmom zatienog sidrita se podrazumijeva sidrite u uvalama ili ono koje je zaklonjeno otocima od vjetra i valova. Dubine i dno trebaju biti pogodni za sidrenje. Takvo je sidrite redovito oznaeno na pomorskim kartama. Na tako dobro zatienim sidritima brod se moe zakloniti od nevremena. Nezatiena sidrita se mogu koristiti samo po lijepom vremenu ili po vjetru s kopna koji ne razvija valove ako su dno i dubine povoljni za sidrenje. Takva sidrita su privremena i brodovi ih koriste dok ekaju "slobodan saobraaj" s kopnom, dok ekaju peljara ili dozvolu za uplovljenje u luku. Sidrita mogu sluiti za ukrcaj i iskrcaj tereta s teglenica ili ukrcaj tekuih tereta iz podvodnih naftovoda. Takva se sidrita smatraju dijelom luke. Nanos morskog dna je jedan od najvanijih inilaca u pogledu sigurnosti broda na sidru. Prema kvaliteti morskog dna moemo razlikovati:

muljevito dno najbolje kvalitete pjeskovito i glinasto dno dobre kvalitete ljunkasto i kamenito dno slabe kvalitete

U muljevito dno sidro se lako, brzo i duboko ukopava i zbog toga vrlo dobro dri. Glina je tvrda i gusta tvar pa se sidro teko i plitko ukopava! U pjeskovitom, a pogotovo koljkastom dnu zbog njihovog nekompaktnog sastava sidro ne dri vrsto. Jo je gore ljunkovito dno. Kamenito dno zna biti veoma opasno jer sidro moe tako zakaiti da ga se vie ne moe isupati. U sluaju da vjetar ili struja promjene smjer, sidro se moe lako otkaiti, orati i time brod dovesti u opasnost od nasukanja, sudara s drugim brodom na sidru, i sl. Dubine prikladne za sidrenje dijele se na:

male dubine, do 20 metara 1:4 srednje dubine, od 20 do 50 metara 1:3 velike dubine, preko 50 metara 1:2 1:2,5

O dubini na kojoj brod sidri redovito ovisi i duljina ispusta sidrenog lanca. Iz prakse je poznato da se na malim dubinama isputa etiri puta vie lanca od dubine mora, na srednjim dubinama tri puta vie lanca od dubine mora, a na velikim dubinama dva do dva i pol puta vie lanca od dubine mora. Osim o dubini, ispust sidrenog lanca ovisit e i o vrsti morskog dna, jaini vjetra i stanju mora (valova) te o jaini struje. Prije sidrenja je potrebno: -pripremiti sidreno vitlo; ako je elektrino, provjeriti je li pod naponom, a ako je parno, potrebno je odreeno vrijeme zagrijavati stroj sidrenog vitla putanjem pare te isputanjem vode (kondenzirane pare) kroz posebni ventil -obavijestiti stroj kako bi se u strojarnici izvrile potrebne radnje -skinuti poklopce sa sidrenog i lananog drijela -osloboditi sidrene zapore -pregledati lananik -provjeriti vezu sa zapovjednikim mostom -provjeriti sidreno svjetlo nou i pripremiti signalnu kuglu danju -pripremiti sidreni plovak Svirn pripremama oko obaranja sidra rukovodi prvi asnik palube.

3.1.2. Izbor toke sidrenja Tokom sidrenja se naziva ona pozicija koju je zapovjednik broda odredio kao mjesto na kojem e se brod usidriti. Za toku sidrenja se odabire ona pozicija koja ispunjava sve navigacijske i hidrometeoroloke uvjete, a o tome se odluuje nakom to su proueni prirunici (peljari, itd.) i pomorske karte. Brod prilazi toki sidrenja laganom brzinom, po mogunosti pramcem prema vjetru, odnosno prema struji ili u rezultanti njihova zajednikog djelovanja. Ovakav nain prilaenja sidritu ponekad nije mogu zbog prisutnosti drugih brodova ili navigacijskih prepreka (pliina, podrtina, i sl.). Najvanije je da prilazni kurs toki sidrenja bude odabran tako da brod prolazi mimo svih opasnosti, a k tome po mogunosti prema nekom markantnom objektu na obali (svjetioniku) ili, jo bolje, prema pokritom smjeru (slika 78).

Prilaz toki sidrenja

3.1.3. Boravak na sidru Nakon to se sidro obori i ispusti predviena koliina sidrenog lanca, postavi se lanani zapor. asnik palube odreuje poziciju broda i oznaava je na karti. Za sve vrijeme boravka broda na sidru se dri morska straa. To znai da je na zapovjednikom mostu stalno u slubi deurni asnik palube, a u stroju asnik stroja. asniku palube je dunost da stalno provjerava poziciju sidrenja te da vodi rauna o vremenskim prilikama. Za vrijeme boravka broda na sidru stroj mora biti "parospreman " da bi se u sluaju potrebe moglo voziti, a ako zatreba i napustiti sidrite na vrijeme. Na sidritu e brod leati s vie-manje zategnutim lancem i s pramcem okrenutim prema vjetru ili struji, odnosno u rezultanti njihovog djelovanja. Kako vjetar i struja rnijenjaju smjer, brod e se okretati. Brod-usidren s jednim sidrom pod utjecajem vjetra i/ili struje "zauija", lj. skree naizmjenino lijevo-desno. Ovo se dogaa zbog toga to su sidrena drijela postavljena izvan uzdunice broda, kao i zbog naizmjenine promjene smjera i jaine vjetra.

3.1.4. Obaranje sidra Na pramcu sidrenjem neposredno rukovodi prvi asnik palube, a radove oko pripreme sidrenog ureaja izvrava voa palube. Ve je reeno koje pripreme je potrebno izvriti. Samo obaranje sidra se vri otputanjem konice na zapovijed "obori". Sidro se moe obarati na dva naina: 1. izravno iz oka to se ini rjee (samo u sluaju neposredne opasnosti ili hitnosti na malim dubinama) 2. prethodnim sputanjem sidra do dubine od oko 10 do 15 metara ispod razine mora pomou vitla, a zatim obaranjem slobodnim padom kontrolirajui brzinu istjecanja lanca uz pomo konice. Ovakvim nainom obaranja sidra se ne oteuje sidreni ureaj. Obaranje sidra izravno iz oka na veim dubinama treba izbjegavati jer bi zbog velike brzine istjecanja i koenja radi zaustavljanja lanac mogao puknuti ili se isupati iz uglava u lananiku. Osim toga, koenjem pri velikoj brzini istjecanja lanca se oteuje konica (troe se bez potrebe ferode) i sidreno vitlo. Za sve vrijeme otputanja lanca na most se javlja koliko je uza lanca isteklo udaranjem u zvono - za svaku uzu lanca po jedan udarac u zvono. Pored toga je potrebno povremeno pokazivati ispruenom rukom u smjeru lanca da se oznai smjer "kako sidro radi". Kad se sidro obori, nou se pale sidrena svjetla, a gase navigacijska, a po danu se die signalno tijelo u obliku kugle crne boje.

Sidrenje s dva sidra s prilaznim kursom protiv

vjetra

Sidrenje s dva sidra s prilaznim kursom okomito na

vjetar

3.2. Manevar uplovljavanja u luku i pristajanje -voditi rauna o brodovima koji isplovljavaju iz luke jer oni imaju prednost -drati se meunarodnih pravila o izbjegavanju sudara, a ako postoje lokalna pravila za dotino podruje, drati se tih pravila -kod uplovljenja se drati vie desne strane -u luku uplovljavati laganom brzinom, uvijek vodei rauna da se radi o ogranienom prostoru na kojem moe doi do nepredvidenih okolnosti, kako bi se u sluaju potrebe brod mogao zaustaviti na mjestu -za vrijeme uplovljavanja oba sidra moraju biti spremna za obaranje -posada palube mora biti rasporeena na svoja mjesta prema rasporedu za vez broda -priprerniti sredstva za vez broda; na pramcu i na krmi pripremiti pritezna vitla, konope i elik-ela te nekoliko bacala

3.2.1. Manevar pristajanja uz obalu 3.2.1.1.Pristajanje broda s jednirn vijkom po lijepom vremenu i manevar isplovljavanja

1

2

3

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu na stranu izboja

Brod s desnookretnim vijkom lake pristaje lijevim bokom, tj. na stranu izboja. Manevar pristajanja na stranu izboja izvodi se na sljedei nain: brod se pribliava obali pod neto veim kutem i smanjenom brzinom. Na vrijeme se zaustavi stroj te nakon toga snano zaveze krmom. Manevar pristajanja na stranu suprotnu izboju treba izvoditi opreznije i uvijek najmanjom brzinom. Brodom se prilazi, ako je mogue, to paralelnije s obalom i veoma smanjenom brzinom. Neposredno prije nego e se zavesti krmom, kormilo se okrene od obale, to e udaljiti pramac.

32

1

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu

1

32

4

Pristajanje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu na stranu suprotnu izboju pomou springa

Manevar okretana i priljubljivanja obali na springu se izvodi tako da se nametne spring na obalnu bitu i da se vozi lagano prema naprijed s kormilom okrenutim od obale. im se krma dovoljno priblii obali, priveu se krmeni konopi. Na mjestu prvog dodira pramca s obalom je potrebno postaviti bokobran.

Manevar isplovljavanja Ako je brod uz obalu privezan sa stranom suprotnom izboju (desnom stranom za brod s desnookretnim vijkom), manevar je vrlo jednostavan.

1

2

Manevar isplovljavanja broda sjednim vijkom (izboj od obaleaa)

Odrijee se konopi i brod zaveze krmom. Brod e se poeti kretati krmom koja e se zbog izboja ulijevo udaljavati od obale. Da bi se sprijeilo struganje prednjeg djela broda o obalu, potrebno je postaviti bokobrane. Struganje o obalu moe se prethodno sprijeiti laganom vonjom naprijed na springu s kormilom postavljenim ka obali, to se i preporuuje. Kad je brod privezan uz obalu sa stranom izboja, potrebno je krmu broda zbog izboja ka obali dovoljno udaljiti vonjom naprijed na springu s kormilom prema obali.

1

2

3

Manevar isplovljavanja broda s jednim

vijkom (izboj k obali)

Prije nego se zaveze naprijed, preporuuje se nategnuti spring povlaenjem prednjeg pramanog konopa da se ublae trzaji i sprijei pucanje springa. Nakon to se je krma dovoljno udaljila, brod zaveze krmom i isplovi. Manevar isplovljavanja katkad se moe izvesti i vonjom krmom na krmenom springu. Ovaj manevar se moe primijeniti samo ukoliko ne prijeti opasnost oteenja vijka ili kormila. To je mogue kad je brod privezan lamom na kraju gata ili kad je brod nakrcan pa je krmeni dio broda "irok" na vodenoj liniji.

12

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

(izboj k obali)

Nekad je zbog ogranienog prostora u luci potrebno izvriti okret na springu za 180.

1

2

3

Okret broda s jednim vijkom za 180 vonjom na springu

Kod ovog manevra treba u trenutku kad brod doe u poloaj okomit na obalu prebaciti spring na drugu stranu. Za cijelo vrijeme vonje na springu je nuno postavljati bokobrane da ne doe do oteenja pramca broda i obale.

3.2.l.2. Pristajanje broda sjednim vijkom po vjetrovitom vremenu i manevar isplovljavanja Po vjetrovitom vremenu su mogua sljedea etiri osnovna sluaja: vjetar pue du obale ili gata u pramac, vjetar pue du obale ili gata u krmu, vjetar pue ka obali, vjetar pue od obale. Ako vjetar pue du obale ili gata, manevar se ne razlikuje mnogo od manevra po lijepom vremenu, ali ipak treba znati da je manevar pristajanja s vjetrom u pramac laki nego s vjetrom u krmuu zbog kraeg zaleta. Zbog toga, kadgod je mogue treba pristajati s pramcem na vjetar. Ukoliko se mora pristati s vjetrom u krmu, treba prilaziti opreznije i vrlo smanjenom brzinom da bi se brod lake zaustavio. Manevar isplovljavanja kad vjetar pue du obale ili gata u pramac moe se izvesti na dva naina, slino kao i po mirnom vremenu: brod se okree na pramanom springu ili na krmnom springu.

1 2

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad vjetar pue uzdu obale u pramac pomou krmenog

springa

1 2

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

kad vjetar pue uzdu obale u pramac

1 2

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad

vjetar pue uzdu obale u krmu

Ipak, treba napomenuti da je kod isplovljavanja i okreta na pramanom springu za udaljavanje krme od obale zbog vjetra potrebna jaa vonja na pramanom springu, zbog ega ga je potrebno "pojaati". Ako se isplovljava okretom na krmenom springu, manevar je laki nego po mirnom vremenu jer vjetar pomae okretu pa esto nije ni potrebno voziti krmom, osim malo u poetku. Kad vjetar pue uzdu obale u krmu, manevar isplovljenjaje jo jednostavniji. U ovom sluaju je potrebno odrijeiti sve konope na krmi. Uvitlavanjem prednjeg pramanog konopa, "drei" pramani spring, brod e se poeti okretati uz pomo vjetra bez vonje naprijed. Uinak se moe dodatno poboljati laganom vonjom naprijed na springu. Kad se krma dovoljno udalji, brod zaveze krmom i isplovi.

Kad vjetar pue ka obali, treba do mjesta pristajanja doi laganom brzinom drei se podalje od obale. Brodom treba doi tako da se pri vonji krmom radi zaustavljanja (a vodei rauna o izboju) brod postavi paralelno s obalom. Kad je brod tako zaustavljen, vjetar e ga postepeno pribliiti obali.

a b c Manevar pristajanja broda s jednim vijkom i s vjetrom prema obali pomou sidra

to je mogue prije treba "dati" pramani i krmeni konop s kojima e se regulirati da brod paralelno "pada " ka obali. Ni u kojem sluaju se krma ne smije prije prisloniti zbog mogueg oteenja kormila ili vijka: Ako je vjetar ka obali i suvie jak, najbolje je manevar pristajanja izvesti pomou sidra.

231

Manevar pristajanja broda s jednim vijkom i s vjetrom prema obali pomou

sidra

U ovom sluaju se obali prilazi okomitije i na odreenoj udaljenosti (1 do 2 uze) se obori vanjsko sidro. Okret i zaustavljanje broda se regulira konicom vitla. Oboreno sidro omoguuje brodu lake isplovljavanje, pogotovo ako i dalje pue jak vjetar ka obali.

Kad vjetar pue ka obali, manevar isplovljenja se izvodi tako da se vonjom naprijed na pramanom springu i s kormilom prema obali krmu broda to vie okrene u vjetar.

21

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad vjetar

pue prema obali

2

13

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom pomou sidra

kad vjetar pue prema obali

2

1

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom kad vjetar

pue od obale

4

32

1

Manevar isplovljavanja broda s jednim vijkom

na stranu izboja kad vjetar pue od obale

3.3.Pristajanje broda s dva vijka i manevar isplovljavanja Manevar pristajanja brodom s dva vijka je mnogo jednostavniji jer nema negativnog izboja. Osim toga, kod broda s dva vijka eljeni izboj krme k obali se postie vonjom krmom s vanjskim strojem.

3

2

1

Manevar pristajanja uz obalu broda s dva vijka

Obali se prilazi pod odreenim kutem i u povoljnom trenutku zaveze krmom sa strojem na vanjskoj strani, a zatim lagano i na unutarnjoj. Ovo e uzrokovati izboj krme ka obali.

2

1

3

Manevar isplovljavanja broda s dva vijka

Kod isplovljenja se najprije laganom volljom prema naprijed na springu krmu udaljiod obale (slika 99). Uinak okretanja i manjeg optereenja na springq se moe poboljati vonjom s vanjskim strojem naprijed, a unutarnjim lagano krmom. Kad se krma udalji, zaveze se krmom i isplovi. Kojom snagom i kojim strojem e se jae voziti krmom, ovisi o okretu i putanji koje krmom elimo postii s obzirom na izlaz iz luke. Manevar pristajanja i isplovljavanja pri vjetrovitom vremenu brodovima s dva vijka slianje ve opisanom, s tim to vonja naprijed i krmom treba biti jaa nego po mirnom vremenu. Po mogunosti treba izvoditi manevar pramcem prema vjetru. Ako se ipak mora pristati s vjetrom u krmu, brzina treba biti manja jer je zaustavljanje broda tee. Kad vjetar pue od obale, treba prilaziti veem brzinom i pod veim kutem, a ako vjetar pue ka obali, treba prii pod manjim kutom (paralelnije s obalom) i vie u vjetar. Ako je potrebno, po jakom vjetru ka obali moe se upotrijebiti sidro. U tom sluaju je manevar slian onom kod brodova s jednim vijkom.

3.4. Manevar pristajanja brodom u etverovez etverovez predstavlja vez broda s jednim ili dva oborena sidra na pramcu i krmom vezanom konopima za obalu. Umjesto oborenih sidara, pramac se kod etveroveza moe privezati i za plutau. Prednosti ovakvog vezivanja broda su sljedee:

-brod zauzima vrlo malo prostora na obali -manevar isplovljavanja iz etveroveza je jednostavan i brz za bilo kakvog vremena Najvei nedostatak ovakvog veza je taj to je krma broda kao najosjetljiviji dio (kormilo i vijak) izloena oteenju zbog blizine obale. Radi toga, prilikom izvoenja ovog manevra treba biti posebno oprezan. S obzirom na to da se manevar izvodi vonjom krmom, a upravljanje brodom u vonji krmom je posebno teko, ovakav manevar zahtijeva dodatnu strunost i izvjebanost. Klasian primjer etveroveza predstavlja etverovez s dva oborena sidra. Taj se manevar izvodi na sljedei nain: brod s jednim vijkom vozi u kursu paralelno s obalom prilazei joj po mogunosti s one strane koja je povoljnija s obzirom na izboj u vonji krmom.

3

12

Manevar pristajanja broda u etverovez s dva sidra

Vozei lagano prema naprijed, najprije se obara vanjsko sidro (1). Nakon toga se nastavlja laganom vonjom prema naprijed do mjesta obaranja unutarnjeg sidra uz stalno isputanje lanca ve oborenog sidra. Neposredno prije obaranja unutarnjeg sidra se zakoi istjecanje lanca toliko da se brod okrene i zauzme povoljni poloaj za vonju krmom s obzirom na izboj (2). Nakon toga se obara unutarnje sidro i zaveze krmom. Kad se krma priblii obali, daju se konopi na obalu. Nakon to se krmu vee sa dovoljnim brojem konopa, uvitlavaju se sidreni lanci onoliko koliko je potrebno. Konope treba pritegnuti tako da vez bude elastian.

3

21

Manevar pristajanja broda u etverovez s jednim sidrom

etverovez s jednim oborenim sidrom se izvodi tako da se na odabranom mjestu obori sidro, a zatim izvede okret na oborenom sidru da krma doe u najpovoljniji poloaj prema obali s obzirom na izboj u vonji krmom. Slian e se okret izvriti ako se brod vezuje u etverovez s pramcem na plutau umjesto sa sidrima.

3

1

Manevar pristajanja broda u etverovez s pramcem vezanim na

plutau

Kad vei brodovi pristaju u etverovez, redovito se pri ovom manevru koriste tegljai.

4. Manevar ovjek u moru

1 Praksa je pokazala da se trebaju primijeniti razliiti manevri "ovjek u moru " ovisno o situaciji koja vlada i o vrsti broda.

2 Efikasnost opisanih manevara je provjerena u mnogo "ovjek u moru" sluajeva, ukljuujui slijedee situacije:

.1 Situacija "Trenutno djelovanje" Nezgoda je uoena s mosta i akcija je odmah zapoeta; .2 Situacija "Odgoeno djelovanje" Nezgodu je na most prijavio oevidac i akcija je zapoeta s izvjesnim zakanjenjem; .3 Situacija "nestala osoba" Na most je javljeno da je osoba "nestala". 3 Kad brod ide punom snagom naprijed primjenjuju se slijedea tri standardna manevra:

.1 Jednostruki okret (270 manevar)

.1.1 Kormilo u krajnji poloaj (u situaciji "trenutno djelovanje", samo na stranu nezgode). .1.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 250, kormilo u srednji poloaj i zapoeti manevar zaustavljanja.

.2 Williamsonov okret .2.1 Kormilo u krajnji poloaj (u situaciji "trenutno djelovanje", samo na stranu nezgode). .2.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 60, kormilo u krajnji poloaj na suprotnoj strani. .2.3 Nakon dolaska 20 do suprotnog kursa, kormilo u srednji poloaj i brod e se okrenuti u suprotan kurs.

.3 Scharnowov okret (ne primjenjuje se u situaciji

"trenutno djelovanje".) .3.1 Kormilo u krajnji poloaj. .3.2 Nakon otklona od poetnog kursa za 240, kormilo u krajnji poloaj na suprotnoj strani. .3.3 Nakon dolaska 20 do suprotnog kursa, kormilo u srednji poloaj i brod e se okrenuti u suprotan kurs. 4 Provjera manevara opisanih pod (3) u ovisnosti od vrste situacje opisane pod (2): .1 Situacija "Trenutno djelovanje" .1.1 JEDNOSTRUKI OKRET e najbre vratiti brod na mjesto nezgode.

.1.2 WILLIAMSONOV OKRET treba vie vremena i privremeno e odvesti brod podalje od mjesta nezgode. .1.3 SCHARNOWOV OKRET nije prikladan. .2 Situacija "Odgoeno djelovanje" .2.1 WILLIAMSON OKRET e najvjerojatnije odvesti brod na mjesto nezgode. (Kad se brod priblii poetnoj toki manevra brzina broda se mora smanjiti da se omogui brzo zaustavljane). .2.2 SCHARNOWOV OKRET ne moe se efikasno izvesti ako nije poznato proteklo vrijeme od trenutka nezgode do poetka manevra.

.3 Situacija "nestala osoba"

Oba WILLIAMSONOV OKRET i SCHARNOWOV OKRET e vratiti brod u njegovu brazdu. Manja udaljenost se prijee i time utedi vie vremena izvodei SCHARNOWOV OKRET. Kada je brod u suprotnom kursu nakon SCHARNOWOVOG OKRETA, poetna toka manevra biti e nekoliko brodskih duina iza krme broda. Ovisno o tipu broda moe se utediti nekoliko nautikih milja. (Slika). 5 Kako standardni "ovjek u moru" manevri ne garantiraju povratak broda u njegovu brazdu ovi okreti se redovno ozimaju u obzir ovisno o konkretnom brodu, uvjetima okoline i osobi u vodi.

Pokus nagiba broda

1. Manevarske posebnosti broda1.1. Kormilo broda1.1.1. Optereenje na listu kormila, na rudi i n1.1.2. Krug okreta broda

1.2. Sile1.2.1. Poprene \(bone\) sile pri vonji nap1.2.2.Poprene \(bone\) sile pri vonji krmo1.2.3. Okret broda s jednim vijkom na mjestu \(k1.2.4. Manevarske osobine broda s dva vijka

1.3. Zaustavljanje i zalet broda1.4. Sredstva za vez i djelovanje veznih konopa1.4.1. Sredstva za vez1.4.2. Djelovanje veznih konopa

1.5. Koritenje sidara kod manevriranja brodom

2. Vanjski faktori2.1. Utjecaj vjetra na brod u vonji2.2. Utjecaj struje na brod

3. Sidrenje3.1.1. Sidrite3.1.2. Izbor toke sidrenja3.1.3. Boravak na sidru3.1.4. Obaranje sidra

3.2. Manevar uplovljavanja u luku i pristajanje3.2.1. Manevar pristajanja uz obalu

3.3.Pristajanje broda s dva vijka i manevar isplovljavanja3.4. Manevar pristajanja brodom u etverovez

4. Manevar ovjek u moru