Pojmovi povijesti arhitekture

8/13/2019 Pojmovi povijesti arhitekture

1/13

1. AGORA (gr.= trg, skuptina)U ant. Grkoj gradski trg, trnica, mjesto na kojem se odvijao drutveno-politiki i trgovaki ivot. Nalazi seobino u sreditu grada, u primorskim gradovima blizu pristanita. U starije je doba nepravilna oblika, okruenahramovima i javnim zgradama, kasnije kvadratna oblika i izgraena kao arhitektonska cjelina, okruenatrijemovima. Uzor je rimskom !orumu. "gora je i prvotan naziv za narodnu skuptinu, koja se kasnije zoveeklezija #$ ovu rije preuzima kr%anstvo, prvotno za crkvu kao zajednicu vjernika, a u romanskim jezicima i zacrkvenu zgradu& tal. chiesa, !ranc. eglise, starodalm. hesia, jesia, itd.'

2. AKROTERIJ (gr. akroterion= r!, g"ai#a)U grkoj umjetnosti samostalan plastian ukras na vrhu i krajevima zabata hrama ili sarko!aga. (rvobitnosimboliki ukras #npr. lira', zatim palmeta, akantusov list, a kasnije i sloenije tvorevine #s!inga, gri!on, Gorgona,

Nike, ovjeji lik'. )avlja se i u etru%anskoj i rimskoj umjetnosti, te u srednjovjekovnoj #npr. na vrhu ciborija'.

$. A%&O' (gr.= pupak i"i krga na titu ono to se istie)(ovieno mjesto #govornica' smjeteno na spoju svetita i broda crkve, namijenjeno itanju biblijskih tekstova uliturgiji. *astoji se od ovalne, kvadratne ili poligonalne ograde, s jedne strane otvorene, zatim noge ili postolja nakojem poiva i malog stubita kojim mu se prilazi. U bazilikama se nalaze dva takva mjesta. U ranokr%anskim

bazilikama amboni se nalaze na bonim stranama scholae cantorum, a u romanikim crkvama na dnu scholaecantorum prema glavnom brodu crkve. *a sjevernog se ita evanelje a s junoga poslanica i starozavjetni

tekstovi. +amo gdje je bio samo jedan ambon #npr. *. lemente u imu', reovito je bio trostepen& s najviegmjesta akon ita evanelje, sa srednjega subakon poslanicu, a s najniega lektor ita tekstove *tarog zavijeta iostale poruke. U pravoslavnoj crkvi se nalazi kao povieno mjesto ispred ikonostasa, a naziva se amvon. "mboneu . st. polako istiskuje pojava propovjedaonice. (ropovjedaonica je govornica koja je od poda crkve odignuta od do / m #i vie', s koje sve%enik propovijeda vjernicima #*plit$ romanika esterostrana, 0.st.'. U doba barokadoivljava vrhunac likovne ekspresije& u relje!u se izrauju itave poune biblijske prie. 1znad se esto postavlja

baldahin koji ima akustiku, simboliku i dekorativnu !unkciju. U 2. i 0. st. katkad nailazimo na dvijepropovjedaonice, svaka na svojoj strani broda.

. A*+IA (gr. !apsis= spo-, so, prigran-a)(olukruni zavretak antike bazilike gdje je sjedio predsjednik suda sa svojim pomo%nicima. 3d /.st. taj

arhitektonski oblik preuzima i kr%anska bazilika i u tom dijelu smjetena je biskupova katedra, a njoj sa svakestrane subselia za zbor sve%enika. U kasnijim razdobljima poprima razliite oblike #poligon, kvadrat, segment', a idrukije !unkcije #od .st. u njoj se smjeta oltar i sarko!ag s mo%ima'. 3bino je nadsvoena polukalotom."psidiola 4 mala apsida, u romanikoj i gotikoj arhitekturi esto po vie njih prati glavnu apsidu.

/. ARKAA (o "at. ar#us= "uk)Niz stupova koji poivaju na lukovima. U starokr%anskim bazilikama i srednjovjekovnim crkvama dijele glavnibrod od bonih.Graditelji srednjeg vijeka, a jo vie renesanse upotrebljavaju arkade u konstrukciji otvorenihtrijemova u prizemlju pro!anih objekata. imsko graditeljstvo je poznavalo tzv. slijepe arkade koje su sluile kaoukras zidnih ploha #arkatura'. 3ne se osobito esto pojavljuju u arhitekturi romanike ispod krovnog vijenca, anazivaju se i patuljastim arkadama #ili vise%im'.

0. &A+TIO' (ta". astione, o "at. astire= graiti, utriati)1staknuti dio viestranog tvravnog bedema, kojemu dvije stranice izbijaju prema vani poput klina, a druge sedvije veu s glavnim zidom tvrave, to omogu%uje da bude dran pod paljbom ne samo prostor ispred utvrdenego i svaki od njenih djelova #vanjski zidovi i susjedni bastioni'. )avili su se sa razvitkom artiljerije. 5omet irazorna snaga topovskih zrna uinili su neprikladnim obrambeni sistem visokih tvravnih kula. +vravni se

prostor poeo izravnavati i zati%ivati predtvravnim nasipima i zidovima te pojaavati, osobito na uglovima,bastionima. (rve tvrave s bastionima javljaju se po.6.st. #utvrde 7erone, 892.'. :astionski se sistem sve vieusavravao, a de!initivne su mu oblike dali !ranc. arhitekti (agan i 7auban #9.st.'. :astioni su esto dobivalivlastita imena prema svecima ili vladarima. U nas je najljepi primjerak ;arlovaka tvrava, graena u obliku

pravilnog esterokuta, kojemu je svaki kut branjen bastionom.

3. &A4A (gr. a5is= osnoa, te6e"-, po"oga)(odnoje stupa izrazita oblika. (rvotna joj je !unkcija da teret to ga nosi stup ravnomjerno prenese na podlogu. Uegip. i mezopot. arhitekturi baza je okrugla ploa slina disku. U gr. graditeljstvu dorski stup nema bazu. :azu

jonskog stupa ine dvije okruglaste ploe #trochilus i torus' ispod kojih se nalazi etvrtasta ploa #plinta'. "tika je


2/13

baza slina jonskoj, ali nema plinte. ;orintska je sloenija, sastoji se od dva torusa, dva astragala i dvauljebljenja. 3vi se elementi razliito variraju, da bi se dobilo to bogatije dekorativno djelovanje. +oskanska aza

je vrsta jonske, javlja se u etru%anskom graditeljstvu. U rimskoj arhitekturi ovi elementi dobivaju razliite pro!ile.U :izantu& pojednostavljena atika baza. U romanici& baza postaje via, a uglovi plinte su ukraeni stiliziranimklesanim listovima. U gotici& visoka, sloena i esto poligonalna. U renesansi, baroku i klasicizmu primjenjuju seoblici baza iz antike arhitekture.

7. &E%A (gr.= poignuto 6-esto, goorni#a)U antikoj grkoj tribina na kojoj su se odravali javni govori. U teatrima, nizak kameni podij u sredini kruneorkestre na kojem je stajao rtvenik. U ranokr%anskim bazilikama podignuto i ograeno mjesto u kojem jesmjeten oltar, a na stranicama prema bonim brodovima nalaze mu se amboni. ;asnije se produuje premaglavnom brodu i u sebe prima scholu cantorum. U kasnom srednjem i novom vijeku iz nje %e se razviti svetite. Usinagogama bema je mjesto s kojeg se ita +ora.

8. &I9ORA ("at. i:oris= okri"an, oratan)(rozor razdijeljen kamenim stupi%em na dva dijela tako da svako prozorsko krilo odozgo zavrava posebnimlukom. A ("at. #e""a= soi#a, ?e"i-a)*vetite u antikom hramu. Unutranja prostorija bez prozora s kipom boanstva ili rtvenikom, u koju ima pristupsamo sve%enik. ;od Grka se naziva naos #gr.$ brod'. *vjetlo je primala kroz ulaz koji ju je spajao s predvorjem#pronaos'.

1$. @A*TER @Oavro, /.st.'.

2. *vetohranite na menzi oltara za uvanje euharistije i obrednog posua #ciborium sacramentaleA tabernakul'0. ;ale s poklopcem za posve%ene hostije #piksidaA estinjak'


3/13

1/. EA%&ATORIJ (ea6u"atoriu6, pre6a ea6u"are= i?i u op!ou, etati se)3phodni prolaz koji krui oko svetita ili apside, a slui za liturgijske procesije. 5ijeli povieni i ograeni kor odapside i ima polukruan ili poligonalan oblik. Uz deambulatorij, esto su radijalno nanizane apsidalne kapele.

Najstariji je deambulatorij imala bazilika sv. 1vana Bateranskog u imu. ilanu, san 7italle u avenni', kao i u romanikim crkvama, a redovna je pojava u kasnogotikimkatedralama.

10. IAKO'IKO' (gr. iakonikos= ko-i se onosi na akone, pos"uBite"-e))una od dviju prigraenih prostorija uz apsidu bazilika. U toj su se prostoriji uvale liturgijske knjige i spisi,crkveno posue i odijelo, tako da je to bila svojevrsna riznica, arhiv i biblioteka istodobno, a bila je povjerena briziakona, odakle joj i ime. Na =apadu se zove sacrarium, custodia i sakristija.

13. IE'+T (n-e6.= s"uBa)Graevni element u gotikoj konstrukciji. (ogodan termin u naem jeziku ne postoji #neki upotrebljavaju nazivsluavnik'. 5ienst je tanak, obli polustup #presjek mu je etvrtina, polovina ili tri etvrtine kruga', jedan odsastavnih dijelova stupa, koji ima oblik svenja #njem. :Cndelp!eiler, !ranc. pilier !ascicule'. (roduuju%i se prekokapitela stupa, dienst je sljubljen uza zid i dopire do svoda gdje postaje savijeno rebro, koje ima !unkciju nosaasvoda.

17. O'JO' (:ran#.ConBonD= ku"a, g"ana ku"a, sta6ena i"i raniku"a...)*tambena kula #brani kula', u Dngleskoj zvana ;DD(, nalazila se unutar utvrenih gradova #burgova',nastanjenih obrambenih objekata okruenih bedemima, koje je obino okruivao jarak s vodom. 5onjon je sluiokao posljednje pribjeite u sluaju napada na burg, odvojen u dvoritu unutar utvrde, osposobljen za obranu. 1mao

je i prostorije za stanovanje. +o je bio stalno naseljeni glavni obrambeni toranj grada, masivan s krunitem iugaonim tornji%ima.;rajem E.st. prelazi se iz drvene u kamenu gradnju, pa dimenzije etvrtastog donjona postaju ve%e. Nakon 2.st.,

prije svega u Francuskoj, nastaju razliiti prijelazni oblici izmeu pravokutne i krune kule #kruni donjon,hateau Gaillard, Franc. debljina zidova& / m'.U novovjekovnoj se gradnji stambena arhitektura odvaja od obrambene. Na novonastalu tipologiju gradnje#dvorci, rezidencije' utjee i srednovjekovna gradnja, pa tako i tip stambene kule 4 donjona. (rimjer& dvorac

hambord #8?.' sadrava i etverostranu stambenu kulu.

18. E%*ORA (n-e6. E6pore)(rostor iznad pobonih brodova u crkvama, ugraen u zidu ili poduprt stupovima, odvojen parapetom ili

balustradom #galerija, tribuna, balkon'. U bizantskoj i ranoromanikoj crkvi to je mjesto za redovnice i ene, aposlije za dvor i odlinike. U gotikim i baroknim crkvama na empori nad ulazom ili predvorjem nalaze se orguljei pjevalite.

2;. E*I+KO*I


4/13

Fijala ima dva dijela& etverouglast ili osmerouglast prizmatian trup, na koji se nastavlja izdanak u oblikuizduene piramide. Na vrhu piramide redovno se nalazi kameni ukras, tzv. krini cvijet, a na bridovima ukrasi uobliku savijenih listova, zvani rakovice ili puzavice.

2. GA>ERIJA1. Nadsvoen, s jedne strane otvoren hodnik na ku%i ili tvravi. 2.Nadsvoeni dio puta ili ceste s prostranimotvorimaA nadsvoeni spoj dviju ulica, u kojemu su du%ani. $.3dvojen i povien dio gledalita u kazalitima ikoncertnim dvoranama. . 5ugaak balkon, balustrada ili niz kipova na proelju graevine. /.U palaama idvorcima 9.st. galerijom se naziva duga, hodniku slina prostorija s velikim prozorima, koja spaja dva trakta. Unjoj se odravaju primanja i sveanosti #Galerija ogledala, 7ersailles, 7elika galerija, Bouvre', a redovno je

bogato ukraena. 3d .st. to je naziv za ve%e zbirke slika i kipova #Bouvre, U!!izi, Drmita.....'. 0.:alkon u crkvinasuprot oltara i iznad bonih brodova.

2/. GARGO>E (:ran#.Cgargu-D= o"uk, ist-e#ite oe, oona #i-e, ooriga)(ostoje dva rjeenja odvoenja kinice s krova& . *+D@" 4 najjednostavnije je rjeenje u to ve%em krovnomnagibu s kojeg voda slobodno otjee. 2. 3BU; #sima' 4 nalazi se iznad zavrnog vijenca na antikimgraevinama, skuplja vodu s krova i odvodi je na predvienim mjestima preko ispusta, tj. vodoriga ili garguja.;od graevina s olukom koji obilazi sve strane, sima postaje nosiocem bogatog ukrasa. ;od arhajskih hramova jedekorirana u peenoj glini, a kasnije je od kamena. Na hramovima, posebno u )oniji i 7elikoj Grkoj rub krova

povien je oluk koji je oboga%en nizom plastiki ili ornamentalno izraenih vodoriga. (lastini& esto u oblikulavljih glavaA ornamentalni& npr. rozete, dijelom oslikane, dijelom oblikovane kao eone ploice za cjevastevodorige. *ima s vodorigama pored tehnike ima i estetsku !unkciju. U srednjem vijeku, posebno u gotici, gargujise izrauju u obliku ivotinja, demona, !antastinih bi%a, koji popunjavaju krovne zone mnogih velikih crkava.Garguji su znatno odmaknuti od zida kako bi se voda izlijevala to dalje #zbog velike visine crkvi'.

20. GE+I%+ (i-ena#, korniB) (eng. enta"ure, :ran#. #orni#!e, n-e6. Gesi6s)7odoravna ukrasna istaka u obliku glatkog ili pro!iliranog pojasa koja jae ili slabije konzolno stri izvan zida. U

prvotnom znaenji vijenac je zavretak zgrade ispod krovne strehe i slui za zatitu od kie. (ostepeno se taj nazivproiruje i na sline istake koje dijele kat od kata ili se nalaze iznad podnoja zgrade, prozora i vrata.U egipatskoj arhitekturi ima oblik naglaene uljebine ispod koje je podmetak. :io je prekriven nizom vertikalnih

dekorativnih lijebova koji se zavravaju listom.U gr. klasinim redovima vijenac je najvii od triju horizontalnih dijelova trabeacije i stoji neposredno iznad!riza. moe se podijeliti na donji ili podloni vijenac, gornji vijenac i u sredini lijeb za odvod kinice. Grci ukasnijoj !azi upotrebljavaju i vjenac koji lei direktno na arhitravu. Dtrurski su vijenci slini dorskima, ali

jednostavniji i grublji.imljani prihva%aju grke uzore i prilagoavaju ih. 7ijenac im je snaan i manje elegantan. Najvanija jeinovacija primjena malih konzola. )avljaju se i vijenci od opeke.U bizantskoj arhitekturi raznolikost& vijenci od opeke ili malih tesanih kamenova, ponekad sloenih u obliku ribljekosti, vijenci na konzolama i lezenama.U srednjovj. arh. nastaju reminiscencije na klasini vijenac. Fasade romanikih crkava zavravaju se nizom malihlukova na koji se nadovezuje krov, a !asade pro!anih zgrada nazubljenim vijencem. U gotici& izrada vijenaca s

ra!iniranom pro!ilacijom. U renesansi se vra%a na klasine uzore. ;od rustikih je !asada vijenac snaan. Uvisokoj renesansi pove%anje visine trabeacije, te otvaranje prozora na !rizu ukraenom barelje!ima 4 ovaj tipvijenca se javlja u 6. i 9.st. U baroku su vijenci razliito pro!ilirani, u klasicizmu imitacija grkog graditeljstva,dok se u romantizmu i dalje imitiraju !orme stilova raznih vremena.>odernaje arh. reducirala vijenac na malu, jednostavnu istaku ili ga uop%e ne primjenjuje.

23. I'+A(ostepeno nakon grke kolonizacije razvija se novi nain pravilnog urbanizma. +o rezultira hipodamskimsustavom, kojem je temeljna jedinica inzula, pravilni graevinski blok okruen s etiri ulice #iako postoje inepravilne inzule, s proizvoljnim oblikom parcela 4 po uzoru na staroegejske komplekse ku%a'. Nain gradnje jegust, s potpunom izgradnjom parcela i zajednikim graninim zidovima. ;u%e su zatvorene prema van, ve%inom s

unutarnjim dvoritem. 3snivaju se iste stambene etvrti bez zajednikih kompleksa, trnica, javnih graevina izemljoposjeda. U rimu se stvaraju novi tipovi& gradske najamne ku%e. (rve su nastale pregradnjom i spajanjemku%a s atrijem. Nadograuju se katovi, do kojih se dolazi odvojenim stubama, a podijeljeni su u najamne stanove#cenacula'. U dijelu prizemlja nalaze se prodavaonice i radionice. "trij postaje dvorite za svjetlo. (relagane


5/13

konstrukcije esto su uzrok uruavanjima i poarima s katastro!alnim posljedicama. *tandard stanovanja i sanitarniuvjeti vrlo su oskudni. arskim se graevinskim zakonima nastoji uvesti red.

27. KA>OTA(ta". #a"otta= kapi#a ko-a prekria t-e6e, rak kug"e, "uan-e, po"ukug"a)azvila se na grko-rimskom 1stoku, novom koncepcijom centralnog prostora& povezivanjem kocke i polukugle.(rijelaz s kvadratne osnove rijeen je pomo%u s!ernih trokuta- pandantiva. ;alota je veliku primjenu nala u

bizantskoj umjetnosti #sv. *o!ija, 1stanbul'.

28. KA%*A'I>E (4FO'IK)=vonici se vjerojatno grade tek od .st. U 1taliji, odakle i potjee uporaba zvona, razvija se tip kampanila,ogranien na junu Duropu. Uglavnom pravokutan toranj, stoji slobodno ispred ili pored crkve. jei su onikrunog tlocrta. azvoj prema sve viim i sve vitkijim tornjevima. ;atovi se prema gore sve vie rastvaraju,izmjenjuju%i se u ritmu arkada i vjenaca, koji optiki razdvajaju kat od kata. ;ampanil je nadaleko vidljiv simbolcrkve.

$;. KA'E>I ("at. #an#e""i = reetka, pregraa)U kr%anskoj arhitekturi kamena ogradica, kojom je ograen kor #schola cantorum', a koji se nalazi izmeusvetita #sakrarija' i broda

$1. KA*E>A (sren-o-ek. "at. #ape""a)(rvotno naziv prostorije za molitvu u kraljevskoj palai u (arizu gdje se uvao plat #cappa' sv. >artina. =atim iza "hensku kapelu. ;asnije naziv za manje bogomolje u dvorcima, palaama, samostanima, bolnicama ili nagrobljima. >ogu biti samostalne zgrade #manje se crkve esto zovu kapele' ili se nalaze u sklopu neke drugegraevine. >noge ve%e crkve obuhva%aju vie ugraenih ili prigraenih kapela. (rema namjeni& baptisterij,oratorij, !uneralna kapela, konsignatorij.

$2. KA*IT (KA*ITAR'A FORA'A)=grada s ove%om prostorijom uz katedralu ili dvorana u sklopu srednjovjekovnog samostana koja slui za sastankesve%enika i redovnika. arija', 5ubrovniku #>ala bra%a' i dr.

$$. KA+ETO'E (:ran#. #assette);utija, sandui%, npr. za dragocjenosti i novac. U arhitekturi, udubina geometrijske !orme koja plohu stropa dijelena djelove #tzv. kasetirani svod', a te su udubine esto meusobno odvojene niskim i pro!iliranim istacima.

$. KATE> ("at. #aste""u6)U ant. doba kod rimljana, tvrava ili manji vojniki utvreni logor, osobito na liniji limesa. U srednjem vijekusamostalna utvrda ili pojedini objekt #npr. obrambena kula' u nekom utvenom kompleksu.


6/13

atrija i peristilne gradnje uop%e, a u kr%anskoj %e se arhitekturi poeti javljati u 8.st. (ostaje redovit, sastavni diosamostana u 0.st., osobito u gradovima, te u to doba poprima u neku ruku !unkciju intelektualnog trga. 3blik mu

je kvadratan u doba romanike, gotike i renesanse, a u doba baroka poprima oblik pravokutnika. ;arakteristini suprimjerci klaustra kod nas& u 5ubrovniku gotiki u !ranjevakom samostanu #09.' i kasnogotiki, s renesansnimelementima u dominikanskom samostanu #druga pol. 8st.', u (tuju gotiki i u ;ostanjevici barokni klaustar.I e!ektorij& velika zajednika blagovaonica u samostanima i sjemenitima. ilanu'.

$3. KO'9E+IJA ("at. #on:essio= pri5naan-e, ispoi-ean-e)U ranokr%. i ranosrednjovjekovnim crkvama grob muenika ili sveca ispod oltara. 1sprva je to zatvoreni sarko!agzazidan u oltaru ili ispod njega. ;asnije #6.st. i dalje' u zidu oltara pravi se prozori% ili jednostavna rupa kroz kojuse moe vidjeti sarko!ag #!enestella con!essionis$ prozori% ispovijedanja'. 1z toga se vremenom razvija komoraza sarko!ag ispod oltara koja postaje pristupana ljudima, a zatim u romanici i ove%i oblikovani prostor sasvodovima i stupovima #kripta'.

$7. KO'TRA9OR (:ran#. #ontre:ort)"rhitektonski konstruktivni element koji pojaava zid i neutralizira boni pritisak svoda, luka, kupole ili krova.;ao masivna zidna istaka pojavljuje se u unutranjosti ili na vanjtini graevine. U arhitekturi romanike ima oblikizduenog pilastra. U gotici se u zavrnom dijelu vee s potpornim stupovima i esto je ukraen klesanim

dekorativnim motivima ili !igurama. U renesansi i baroku predstavlja vanjski dio arhitektonske plastike.

$8. KO'4O>A (:ran#. #onso"e). ;onstruktivni element od drva, kamena, elika ili armiranog betona, uklijeten na jednom kraju u zid, a nadrugom slobodan. *lui za noenje istaknutih dijelova zgrade, kao to su vijenci, balkoni ili !igure. Niz konzolaima esto dekorativnu !unkciju, a pojedina moe biti i plastino ukraena.2. ;onzola je i mali stoli% paetvorinasta oblika uvr%en ili prislonjen na zid. (oznat je od 8.st., a est je unamjetaju baroka i rokokoa, gdje uz praktinu ima i ukrasnu !unkciju.

;. KOR (gr. !oros= igra"ite, 6-esto 5a p"esan-e, p"es, ko"o). U helensko doba, prvotno prostor oko oltara na kojem su se izvodili obredni plesovi i pjesme. ;orsko pjevanje u

ditirambima razvilo se osobito u kultu 5ioniza. 3datle je potekao kor u tragediji sa svoja tri reda po pet igraa,koreuta #u komediji ih je bilo 2/'. +aj je kor pjevao korske pjesme uz ples. U klasinoj gr. tragediji kor podvodstvom kori!eja tumai i komentira dramsku radnju. +roak za opremu kora i uvjebavanje snosio je u "tenikoreg.2. U kr%anskoj crkvi kor je prvotno prostor u istonom dijelu graevine koji zavrava apsidom, odreen za

pjevae i sve%enstvo. 3bino je povien i ogradom odijeljen od vjernika. U sredini kora je oltar, a postrance i izaoltara nalaze se u katedralnim i samostanskim crkvama korska sjedala za sve%enike, koja su u gotici i renesansi

bogato izrezbarena #kod nas u abu, =adru, *plitu, +rogiru, itd.'. U kasnijem razdoblju #barok', uvoenjemvelikih orgulja i laikih pjevakih zborova gradi se iznad ulaza u crkvu, nasuprot oltaru, povien prostor#pjevalite' koji se takoer zove kor. U bizantskim crkvama !unkciju kora imaju katkada polukruno isturene

bone prostorije 4 pijevnice.

1. KOR'IH=avrni vijenac trabeacije, izboena greda u odnosu na arhitrav. U svjetovnoj arhitekturi ima namjenu vizualnogodvajanja katova na !asadi graevine.

2. KRE%>J (rus.= graska traa)Utvreni dio starih ruskih gradova, u kojem su obino okupljeni kneev dvor, saborna crkva, zgrada dravneuprave i druge sporedne zgrade. Utvrde su u poetku zemljane i drvene, a kasnije kamene i od opeke. Najpoznatiji

je ;remlj moskovski, jezgra kasnije >oskve.*vojom ivom i slikovitom siluetom, u kojoj se ocrtavaju lukovici kupola i vertikale zvonika, kula i tornjeva,

zatvorena arhitektonska cjelina ;remlja ide u red najljepih urbanistikih sklopova.


7/13


8/13

/1. %ATRO'EJ ("at. 6atrona= gospoa. I"i Bue, e6pora, ga"eri-a)U ranokr%. bazilikama unutranja galerija iznad bonih brodova, otvorena prema srednjem brodu, odreena zaene. (ostoji u crkvama kroz cijeli srednji vijek. edovito ima uzduni tlocrt #kakav je i tlocrt bonih brodova'.;od centralne graevine tlocrt je prstenast #sv. 5onat'.

/2. %AEJ ("at. 6auso"eu6). U uem znaenju, monumentalna grobnica karijskoga vladara >auzola u @alikarnasu, jedno od sedam udastaroga vijeka #/.st.'. *pomenik je djelo graditelja *atira i (iteja, a skulpturalnu dekoraciju izveli su Beohar,*kopas, :rijaksid i +imotej. (retpostavlja se da se grobna komora, okruena jonskim stupovima, dizala iznadvisokog etverokutnog podnoja. *tupovi su nosili krov u obliku etverostrane stepeniaste piramide s kvadrigomi !igurama >auzola i njegove ene "rtemizije na vrhu. 3staci dekoracije #!igure i !rizovi' nalaze se u :ritish>useumu u Bondonu.2. U irem znaenju, mauzolej je svaka grobnica monumentalnog karaktera #mauzoleji Gale (lacidije iz 8.st. i+eodorika iz 6.st. u avenni, cara 5ioklecijana u *plitu, obitelji ai% u avtatu, djelo >etrovi%a, kao i m.obitelji >etrovi% u 3tavicama, Benjinov u >oskvi...'.

/$. %E4A'I' (ta". 6e55anino);at nie visine umetnut izmeu prizemlja i prvog kata #polukat'. U kazalitu to je niz loa u polukatu.

/. %I'+TER7elika ili vana katedrala #crkva', obino povezana sa samostanom.

//. %REHITE (:ran#. re6p"age, n-e6. %assMerk)U graevinama gotikog stila, splet od kamenih pruti%a u gornjem dijelu iljasta prozora ili u velikom okruglom

prozoru #prozorska rua'. U ranoj su gotici uobiajeni oblici trolista i etverolista, a u kasnoj tzv. riblji mjehur.*lui kao ukras i kao armatura, u koju su umetnuta prozorska stakla #vitraj'. (rvi put se pojavljuje na prozorimakorskih kapela katedrale u eimsu po. 2.st. ;ao dekorativni element primjenjuje se kod ralanjivanja zidnih

ploha, na balustradama i drvenom crkvenom namjetaju. Naziva se i kruite.

/0. 'ART (eng". raMing, n-e6. EnMur:)

. ijeli elaborat s opisima, tlocrtima i mjerama neke graevine.2. *kica, prijedlog neke graevine0. Nacrt proelja, !asadeGra!iki prikaz graevinskog objekta, dijela objekta ili graevinskog elementa. >oe biti u tlocrtu, u presjecima#uzduni i popreni', u pogledu i sl., to su pojedinani prilozi sloenog projekta.

/3. 'AO+ (gr. naos= ro)U antikoj arhitekturi glavni dio hrama, svetite s kipom boanstva kome je hram posve%en.


9/13

0;. O*ATIJA (eng. ae);ompleks zgrada u kojima ive redovnici. Glavni je dio samostanska crkva. U sredini je klaustarsko dvorite.

Naziv JopatijaK se najvie odnosi na benediktinske samostane jer se na njihovu elu nalazi opat #ili opatica'.

01. *A>E+TRA (gr. pa"aistra, "at. pa"estra= !ra"ite);od starih Grka mjesto gdje su se mladi%i vjebali u hrvanju. 3sim kupalita, uz palestru su bile i dvorane zasvlaenje, mazanje uljem i dr. ;asnije je palestra sastavni dio gimnazija. ;od imljana se palestra obino nalazilauz terme. (alestra je oznaavala i hrvalite duha, nauku, u njoj su se esto okupljali !ilozo!i.

02. *A'A'TIFI*!erni trokuti kojima se rjeava prijelaz s kvadratne ili poligonalne na krunu osnovu kupole.

0$. *ARA*ET (ta". parapetto)(una pregrada, ograda, naslon #balkona, terase, prozora, puta'. nema konstrukcijske !unkcije pa je u starijojarhitekturi esto tretiran dekorativno #balustrada'. U suvremenim je graevinama obino od stakla, aluminija ilisalonita. ;od !orti!ikacija, nasip za zatitu strijelaca i oruja, prsobran, zaklon izraen od nabijene zemlje, zida ilikamena.

0. *ERGO>A (ta".)

. 3ltarna pregrada sastavljena od niza stupi%a ili pilastara izmeu kojih su uklopljeni pluteji.2. 3tvorena sjenica, kojoj horizontalni grednici obino poivaju na kamenim stupovima. 3brasla je biljkamapenjaicama, esto s jedne strane prislonjena na zgradu. Uobiajen je element vrtne arhitekture od renesanse nadalje u zemljama *redozemlja, napose u 1taliji. U !unkcionalistikoj arhitekturi pergola je est element krovneterase.

0/. *ERI+TI> (gr. peristi"on)Unutranje dvorite otmjene grke i rimske ku%e, okrueno trijemom sa stupovima, s bazenom u sredini, estoukraeno statuama. (eristil je i trg okruen trijemom sa stupovima #npr. u *plitu'.

00. *I>A+TAR (ta". pi"astro)

7ertikalni pravokutni stup priljubljen uza zid, koji ima uglavnom dekorativnu !unkciju, jer ralanjuje zidnuplohu. *astoji se od baze, trupa i kapitela. (ilastarima su esto uokvireni prozori i vrata. 1z antike ih preuzimagraditeljstvo renesanse, baroka i klasicizma. azlikuje se od polustupa, koji ima polukruan ili ovalan presjek.

03. *I>O' (gr. pi"on= rata, kapi-a)U starom egipatskom graditeljstvu, masivni toranj u obliku krnje etverostrane piramide. (o dva pilona redovito!lankiraju glavni ulaz u arhitektonski kompleks hrama. (ilonom nazivamo i velik stup, snani potporanj u praviluetverouglast, na kojem poiva konstrukcija, kupole, svoda, mosta i dr.

07. *I+I'A ("at. rin-ak, uuina 5a kupan-e). Udubljenje na sredini baptisterija. 5ubina mu je oko m, a nisu rijetki sluajevi da dosegne dubinu i do ,8m.

(romjer mu je takoer oko m. +locrt mu je u obliku kvadrata, kruga ili kria, a na jednoj mu se strani nalazestube #obino tri, radi trostrukog uronjavanja i simbolike +rojstva'. U njemu se nalazila po mogu%nosti teku%avoda, a u nedostatku nje i staja%a.2. Udubljenje u zidu ili podu crkve, negdje u blizini oltara, u koje se izlijeva voda kojom su prani predmeti to suupotrebljeni pri dijeljenju sakramenata. 3d 2.st. 4 dvije piscine& u prvu se baca voda od pranja ruku, a u druguvoda u kojoj se prao kale nakon priesti. U 8.st. %e se od toga razviti lavaboI u sakristiji.I lavabo #lat. lavare$prati'& kameni bazen, pravokutan ili polukruan, uzidan u zid, a iznad njega kamena ili metalna posuda s vodomkoja kroz slavinu curi u bazen. Naje%e su obje posude povezane arhitektonskim okvirom u jedinstvenu cjelinu. 3bino se nalazi usakristiji i u samostanskim re!ektorijima.

08. *O>OTA


10/13


11/13

38. +>AFO>I'


12/13

77. TRA&EAIJA ("at. tras= grea)U antikoj arhitekturi, skup horizontalnih konstruktivnih elemenata koji svladavaju raspon od stupa do stupa. Udorskom, jonskom i korinskom stilu trabeacija se sastoji od arhitrava, !riza i kornia. U irem znaenju& sviarhitektonski strukturalni elementi koji imaju sline !unkcije povezivanja vertikalnih konstruktivnih elemenata.

78. TRA'+E*T ("at. transeptu6)U crkvenom graditeljstvu, popreni brod. *ijee glavni uzduni brod #u viebrodnim crkvama i pobone brodove',tako da tlocrt dobiva oblik latinskog kria.(ojava transepta oznaava novi stupanj u razvoju starokr%anske bazilike, koja je prvotno imala jedinstven

paetvorinasti korpus.

8;. TRAFEJ (:ran#. traQe, o "at. tras= grea)(rostorna arhitektonska jedinica, odvojena od ostalog niza jedinica potpornjima #npr. travej mosta izmeu dva

pilona'. U crkvenoj arhitekturi, dio prostora broda omeen po duini i irini sa / stupa ili stupca. +ravej je takoeri dio svoda #svodno polje' koji prekriva odnosni prostor broda.

81. TRI9ORIJ ("at. tri:oriu6)U srednjovjekovnom crkvenom graditeljstvu uzduna galerija u gornjem dijelu zida koja se nizom otvora#naje%e tri!ora' otvara prema unutranjosti graevine. Funkcija joj je dekorativna ili slui kao odijeljeni prostor

#za odlinike, redovnice,...'. +o je ujedno i naziv za svaki niz lunih otvora #arkada' u gornjem dijelu zida crkve.82. TRI%O. =id izmeu dva prozora #dva otvora'.2. 7isoko ogledalo izmeu dva prozora ili nad kaminom.0. *tup koji stoji po sredini ulaza u graevinu. 1ma !unkciju da pridrava arhitrav koji bi mogao puknuti zbogvelike teine i raspona otvora.


13/13

87. H

Documents

Pojmovi povijesti arhitekture