Poreska praksa za februar 2012.godine

Pitanja i odgovori iz PDV-a ……………………………….. od strane 2 – 8

Pitanja i odgovori iz poreza na dohodak fizičkih lica……od strane 9 – 15

Pitanja i odgovori iz poreza na dobit pravnih lica………. od strane 16 – 18

Pitanja i odgovori - razno ………………………………… od strane 18 – 27

1

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

1. Da li je moguće u PDV prijavi iskazati iznos ulaznog PDV kao kredit, naknadno po dobijanju originalne dokumentacije?

Poreski obveznik, saglasno članu 31. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/06 i “Sl. list Crne Gore”, broj 16/07, 40/11) je dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Račun se izdaje u dva primjerka, od kojih original zadržava kupac, a kopiju zadržava isporučilac proizvoda, odnosno usluga. Račun mora sadržati podatke navedene u članu 32 Zakona.

Porez na dodatu vrijednost, kako je propisano čl.18 Zakona, se obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge. Smatra se da je proizvod isporučen, odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa (fakture).Ako račun iz stava 2 ovog člana nije izdat, PDV se obračunava osam dana od dana isporuke proizvoda, odnosno izvršenja usluge.Ako je plaćanje djelimično ili u cjelini izvršeno prije izdavanja računa ili prije obavljenog prometa proizvoda ili usluge, PDV se obračunava na dan prijema naknade na plaćeni iznos naknade.Prilikom prometa proizvoda, osim proizvoda iz člana 4 stav 2 tačka 3 ovog zakona, odnosno prilikom prometa usluga u slučaju kada se izdaju uzastopni (kontinuirani) računi i izvršavaju uzastopna plaćanja, PDV se obračunava poslednjeg dana perioda na koji se odnosi račun, odnosno plaćanje naknade. Prilikom prometa proizvoda, odnosno usluga iz čl. 5, 6 i 9 ovog zakona, PDV se obračunava u poreskom periodu u kome je taj promet izvršen. Poreski računi su važni i zbog ostvraivanja prava na povraćaj poreza koji su vama obračunali dobavljači. U članu 37 stav 7 Zakona o PDV-u propisano je da poreski obveznik može odbiti ulazni PDV u poreskom periodu u kojem je primio račun za njemu izvršen promet proizvoda i usluga, odnosno carinske deklaracije za uvezene proizvode.U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, br. 65/02...79/0 “Sl. list CG” br. 64/08), u članu 94 stav 3 određeno je da poreski obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u onom poreskom periodu u kojem su ispunjena oba uslova, u slučaju da su proizvodi, odnosno usluge primljene u jednom, a račun u drugom poreskom periodu.

2

Dakle, u vašem slučaju pravo na odbitak pretporeza – ulaznog PDV-a ostvarićete u poreskom periodu kada vam je ispostavljen račun za izvršene usluge.U Poglavlju XI Zakona o PDV, odredbama člana 33-36 propisan je poreski period, postupak obračunavanja PDV-a, podnošenje prijave za obračun PDV-a i plaćanje poreske obaveze. U suštini poreski obveznik je dužan da sam obračuna poresku obavezu u poreskom periodu (poreski period je kalendarski mjesec). Porez na dodatu vrijednost se obračunava na sve iznose zaračunate za oporezive isporuke proizvoda, odnosno usluga u toku poreskog perioda. 2. Poreski tretman prometa teretnih motornih vozila?

Vezano za poreski tretman ovakvih transakcija dajemo sljedeći odgovor :Iz vašeg dopisa i priložene dokumentacije može se utvrditi da se radi o prometovanju upotrebljavanog teretnog vozila koje je nabavljeno u inostranstvu od strane pravnog lica ,,Auto,,DOO u cilju dalje prodaje, te da je prilikom prodaje kupcu na fakturi obračunat i iskazan PDV. Isto vozilo pravno lice DOO,,YYY ,, ne registruje na svoje ime, već ga dalje prometuje i faktaruše uz iskazan i obračunat PDV društvu ,,XXX ,, koje se javlja kao podnosilac zahtjeva za registraciju vozila i isto na osnovu ugovora o finansijskom lizingu daje DOO,,YYY ,, kao korisniku lizinga.Odredbama člana 4 stava 1 Zakona o PDV, kao i odredbama člana 3 Pravilnika o primjeni zakona o PDV, propisano je da promet (isporuka) proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim stavarima, odnosno nepokretnim stavarima na kupca.Pod prometom proizvoda, shodno odredbama člana 4 stav 2 tačka 3 citiranog zakona smatra se i prodaja proizvoda na osnovu ugovora o zakupu proizvoda na određeno vrijeme, odnosno na osnovu kupoprodajnog ugovora sa odloženim plaćanjem kojim se određuje da se prenos svojine vrši najkasnije prilikom plaćanja zadnje rate. Obveznik PDV, shodno odredbama člana 37 stav 1 citiranog zakona ima pravo da prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze , odbije PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom uvoza proizvoda, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.Obveznik PDV, shodno odredbama člana 37 stav 5 citiranog zakona ne smije odbiti ulazni PDV od plovnih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju, putničkih automobila i motocikala, goriva i maziva i rezervnih djelova i usluga usko povezanih sa njima, osim za plovne objekte, odnosno vozila koja su namijenjena za :dalju prodaju, iznajmljivanje, prevoz lica i dobara i obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.

3

Prema tome, u predmetnom slučaju radi se prometovanju teretnog motornog vozila gdje je prilikom uvoza obračunat i plaćen PDV, isto je nabavljeno od strane pravnog lica koje je registrovano za promet motornih vozila koje je prilikom daljeg prometa ispravno obračunalo i iskazalo PDV na fakturi. Takođe i pravno lice DOO,,YYY ,, je u skladu sa zakonom o PDV-u prilikom prodaje teretnog vozila ispravno na fakturi obračunalo i iskazalo PDV.

3. Pojašnjenje člana 2 stav 5 i 6 Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po nižoj stopi PDV-a. Kako je u Službenom listu od 30.decembra 2011.godine br.85 ražano brašno svrstano pod tarifom 1102 90 70, a nije došlo do izmjene Pravilnika, u odnosu kada je (brašno od pšenice,raži i kukuruza bilo razvrstano pod tarifnom oznakom 1101,110210 i 110220) da li ražano brašno ostaje u grupi proizvoda koji se oporezuju po sniženoj stopi od 7%. S obzirom da je članom 2 stav5 Pravilnika navedeno da se pod šećerom koji se oporezuje po sniženoj stopi od 7 % smatra rafinisani šećer dobijen iz šećerne repe i šećerne trske, kako se tretira šećer koji na ambalaži nema navedene karakteristike?

Članom 24a. stav 1. tačka 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …04/06) i (“Sl. list Crne Gore”, broj 16/07,40/11) je propisano da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda i to osnovnih proizvoda za ljudsku ishranu i to hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer. Takođe Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po nižoj stopi PDV-a su utvrđeni proizvodi iz člana 24a stav1. tačka 1. Zakona te je članom 2. stav 6. istog propisano da se brašno u smislu člana 24a Zakona, smatra brašno od pšenice, raži i kukuruza.Izmjenama carinske tarife obljavljenim u Službenom listu od 30.decembra 2011.godine br.85 ražano brašno je svrstano pod tarifom 1102 90 70, što može uticati na visinu carinske stope, dok oporezivanje ovog proizvoda bez obzira na izmjenu carinske tarife vrši se po sniženoj stopi od 7%, u skladu sa Zakonom o PDV i Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po nižoj stopi PDV-a.Kada je u pitanju šećer u smislu člana 24a stav1. tačka 1. Zakona, smatra se rafinisani šećer iz šećerne repe i šećerne trske.U slučaju kada na ambalaži nije naznačeno da li je u pitanju rafinisani ili nerafinisani proizvod, mišljenja smo da u takvim slučajevima prilikom uvoza ili puštanja u promet, prethodno treba u svrhe oporezivanja pribaviti nalaz nadležnih službi o porijeklu i satavu proizvoda.Ukoliko i dalje imate dileme vezano za ovu problematiku , predlažemo da se za tumačenje obratite Ministrstvu finansija.

4

4. Da li postoji obaveza po osnovu carine ukoliko je u pitanju međunarodna trgovina gdje roba ne ulazi u carinsko područje Crne Gore i kakve su obaveze po osnovu PDV?

Kako u dopisu navodite da se radi o međunarodnoj trgovini, kada se roba kupuje u Rumuniji prevozi i prodaje u Mađarskoj , vezano za pitanje da li imate obavezu po osnovu carine prema državi Crnoj Gori, ukazujemo da je Uprava carina nadležna po ovom pitanju, međutim očigledno je s obzirom da roba ne ulazi u carinsko područje Crne Gore, ne postoji ni obaveza po osnovu carine. Shodno članu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG»,br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07, 40/11), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru. S obzirom da se radi o međunarodnom tranzitu robe, odnosno da roba ne ulazi u Crnu Goru, prilikom fakturisanja na izlaznim fakturama ne može se zaračunati PDV po stopi od 0% jer u skladu sa odredbama člana 25 Zakona o porezu na dodatu vrijednost PDV se plaća po stopi od 0% na proizvode koje iz Crne Gore izvozi prodavac odnosno za proizvode koje za njegov račun izvozi drugo lice.

5. Da li je carinska deklaracija ovjerena od strane polazne carinske ispostave dovoljan dokaz za oslobadjanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednos?

Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost članom 54 stav 4 je propisano da poreski obveznik dokazuje da je izvršio izvoz proizvoda dokazom iz kojeg se vidi da je sam ili drugo lice za njegov račun iznijelo proizvode sa carinskog područja Crne Gore. Dokaz je izvozna carinska deklaracija (ICD) koja pored ostalih potpisanih podataka sadrži i potvrdu granične carinske ispostave o izvozu kojim se dokazuje da je proizvod napustio carinsko područje.

Stavom 6 istog člana je propisano da se kao dokaz može koristiti i carinska deklaracija za unošenje u carinsko skladište, ako se radi o proizvodima koji su u skladu sa čl 25 stav 3 Zakona namijenjeni izvozu. U tom slučaju poreski obveznik mora taj dokument čuvati zajedno sa izvoznom carisnkom deklaracijom sa kojom je proizvod stvarno napustio carisnko područje Crne Gore.

5

S obzirom da se radi o akciznim proizvodima, članom 2 Pravilnika o primjeni zakona o akcizama, je propisano da se kod izvoza akciznih proizvoda sačinjanva i akcizni document, a sačinjava ga pošiljalac u četiri primjerka i primjerak 1 i 2 prate akcizne proizvode do nadležnog carisnkog organa u mjestu izvoza koji ih potvrdjuje. Potvrdjeni primjerak broj 2 carinski organ vraća pošiljaocu akciznih proizvoda, a potvrdjeni primjerak broj 1 dostavlja poreskom organu pošiljaoca.

Dakle, u poslovnoj dokumentaciji poreskog obveznika mora postojati dokaz da je roba napustila carisnko područje Crne Gore, u smislu naprijed navedenih dokumenata.

6. Da li se plaća PDV, u slučaju kada je firma u Crnoj Gori čiji je osnivač ino firma, prilikom uplate sredstava od strane osnivača ili njegove partnerske firme, na ime usluga istraživanja tržišta na dobijenu naknadu. Sredstva koja bi se uplaćivala iz inostranstva služila bi dijelom i za tekuće poslovanje firme u Podgorici?

Zakonom o privrednim društvima (Sl list RCG br.06/02...36/11), u članu 80, propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore, s tim što je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih Zakona u Crnoj Gori.Zakon o poreskoj administraciji (Sl list RCG br.65/01…20/11), definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.U smislu poreskih zakona Crne Gore vaše preduzeće kao dio stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori.U konkretnom slučaju kako navodite u dopisu, primanja naknade po osnovu istraživanja tržišta za potrebe strane firme, mišljenja smo da se kod utvrđivanja poreske osnovice primjenjuju odredbe iz člana 20 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br. 65/01...04/06 i Sl.list Crne Gore», br. 16/07), kojima je propisano da je osnovica PDV sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

6

Sa aspekta poreskih zakona ovakve uplate mogu imati samo karakter prihoda koje ulaze u ukupan prihod i podliježu oporezivanju shodno propisima kojima se uređuje porez na dobit i porez na dodatu vrijednost.

7. Pojašenjenje čl. 17 stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost vezano za oporezivanje usluga prenosa ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine?

Odredbama čl. 17 st. 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( »Sl. List RCG« br.65/01, «Sl.List CG« br. 16/07 ...40/11) definisano je deset vrsta usluga (usluge prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, usluge telekomunikacija, advokata, notara, osiguranja, elektronske obrade podataka i pružanja informacija, tumača, prevodilaca i drugih sličnih usluga savjetovanja i dr.) za koje je mjesto oporezivanja odredjeno prema mjestu njihovog primaoca – pravnog lica ili preduzetnika.

Ako strano lice pruži uslugu domaćem pravnom licu, odnosno preduzetniku (obvezniku poreza na dodatu vrijdnost) i nema poreskog zastupnika u našoj zemlji, obavezu po osnovu poreza na dodatu vrijednost obračunava primalac usluge (domaće lice – obveznik PDV-a). Domaće lice ima pravo da obračunati PDV iskaže kao ulazni PDV i račun o obračunatom PDV prikaže u knjizi primljenih računa. Domaće lice je dužno da spoji račun koji mu je poslao pružilac usluge (ino partner) sa svojim računom o obračunatoj usluzi sa PDV-om. Na računu domaće lice obavzno stavlja napomenu da se radi o uslugama iz čl. 17 st.3 Zakona koje je pružilo strano lice.

8. Da li xxx ambasadu koja je kupila ljekove sa namjerom da ih isporuči Hitnoj pomoći kao donaciju, treba osloboditi plaćanja poreza na dodatu vrijednost ?

Shodno članu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 40/11), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru.

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne

7

organizacije("Sl. list CG", br. 34/10) propisuje način ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za proizvode i usluge koje nosioci prava, utvrđeni ovim pravilnikom, nabavljaju za službene i lične potrebe za vrijeme svog djelovanja, odnosno boravka u Crnoj Gori. Oslobađanje od poreza, kako je propisano čl 4, može se ostvarivati za sve vrste proizvoda, odnosno usluga, bez obzira da li su nabavljeni na domaćem tržištu ili su uvezeni iz inostranstva na područje Crne Gore, ako su ispunjeni uslovi u pogledu nosilaca prava i ako je priložena zahtijevana dokumenta.Članom 6 je precizirano da ukoliko nosioci prava proizvode, odnosno usluge daju na raspolaganje drugim licima (preprodaja, poklon i dr.) prije isteka roka od tri godine, odnosno isteka roka o uzajamnosti od dana nabavke tih proizvoda, odnosno usluga, nosilac prava uplaćuje poreze koji nijesu naplaćeni prilikom nabavke tih proizvoda, odnosno usluga.Drugim licima, iz stava 1 ovog člana, ne smatraju se članovi porodica nosilaca prava koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu.Raspolaganjem, iz stava 1 ovog člana, ne smatra se davanje poklona u vrijednosti do 50 €, koje nosioci prava daju drugim licima, u skladu sa njihovim funkcijama.Članom 25 stav 1 tačka 12 Zakona propisano je da se PDV plaća po stopi 0 % na isporuku proizvoda, odnosno usluga kada je međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom o donaciji predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza.Uputstvom o načinu sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u slučajevima kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom ( «Sl.list RCG», br. 34/03 ), uređuje se način sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost prilikom uvoza proizvoda i isporuke proizvoda, odnosno usluga u zemlji u slučajevima kada je međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom predviđeno da se sredstva inostranih donatorskih pomoći ne mogu koristiti za plaćanje poreza u Republici Crnoj Gori.Prilikom uvoza proizvoda kao i kod isporuke proizvoda i obavljanja usluga u zemlji ne plaća se porez na dodatu vrijednost u slučaju kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom koji obavezuje Republiku Crnu Goru.Pravo na poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (međunarodna organizacija ili domaće lice).Oslobađenje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost se ostvaruje na osnovu poreske potvrde koju izdaje ministarstvo nadležno za oblast iz koje se realizuje projekat.Dakle, mišljenja smo da se nabavka ljekova, koju ambasada xxx ima namjeru donirati hitnoj pomoći, ne može podvesti pod odredbe koje omogućavaju oslobadjanje od plaćanja poreza na dodtu vrijendost. Prilikom fakturisanja u

8

obvezi ste da obračunate porez na dodatu vrijdnost po stopi od 7 % u skladu sa čl. 24a Zakona o PDV.

POREZ NA DOHODAK FIZIČKIH LICA

1. Da li se isplaćuju dnevnice i u kom iznosu za zaposlenog koji je bio na službenom putu u inostranstvo, a nema račune ni za smještaj ni za hranu i da li je ograničeno vrijeme trajanja službenog puta?

Shodno članu 14 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, 65/01 … 04/07 i “Sl. list Crne Gore”, broj 86/09), primanja po osnovu dnevnica za službeno putovanje u zemlji i u inostranstvu imaju karakter ličnih primanja po osnovu zaposlenja.Navedenim zakonom u članu 5a stav 1 tačka 3 propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primanja ostvarena po osnovu dnevnica za službeno putovanje u zemlji do iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom. U stavu 2 tačka 2 istog člana određeno je da se porez na dohodak ne plaća na primanja ostvarena po osnovu dnevnica za službena putovanja u inostranstvu do iznosa propisanog za korisnike državnog budžeta. Ove zakonske odredbe se odnose na naknade koje se isplaćuju licu koje je u stalnom radnom odnosu i ima svojstvo osiguranika.Prema članu 26 stav 1 tačka 2 Opšteg kolektivnog ugovora («Sl.list RCG»,br.01/04...»Sl.list CG» br.24/06...65/10) poslodavac zaposlenom nadoknađuje povećane troškove koji su u funkciji izvršenja poslova, ako to na drugi način nije obezbijeđeno, dnevnicu za službeno putovanje u inostranstvo u iznosu i na način propisan od nadležnog državnog organa. Propis u Crnoj Gori koji reguliše ovo pitanje je Uredba o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima («Sl.list CG» br.57/11), a odnosi se na sva lica kada je u pitanju službeno putovanje u inostranstvo. Shodno članu 4 Uredbe pod službenim putovanjem u zemlji, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se putovanje na koje se službenik upućuje da, po nalogu starješine državnog organa ili lica koje on ovlasti, izvrši određeni službeni posao u mjestu koje je udaljeno više od 30 km od mjesta rada službenika, ako takvo putovanje povlači troškove. Službenim putovanjem smatra se i upućivanje službenika na obuku i stručno usavršavanje u trajanju do 15 dana. Troškovi obuke i stručnog usavršavanja u trajanju dužem od 15 dana, nadoknadiće se u skladu sa zakonom.Nalog za službeno putovanje u inostranstvo, sadrži: ime i prezime lica koje putuje, poslove koje obavlja, cilj putovanja, naziv države i mjesto u koje putuje, dan polaska i povratka, odnosno trajanje službenog putovanja, kategoriju hotela

9

koji će se koristiti, vrstu prevoza koji će se koristiti, način obračuna troškova putovanja, kao i drugi potrebni podaci.

Troškovi za službeno putovanje u inostranstvo obuhvataju troškove za smještaj, ishranu (dnevnice), prevoz i lični prevoz u inostranstvu (gradski prevoz). Troškovi za smještaj priznaju se u visini plaćenog hotelskog računa, koji sadrži troškove za noćenje i doručak. Pod smještajem, se ne podrazumijeva smještaj radi dnevnog odmora.Troškovi za ishranu i lični prevoz u inostranstvo (gradski prevoz) priznaju se u iznosu od 50% od iznosa dnevnice utvrđene navedenom uredbom. Ako su na službenom putovanju u inostranstvo obezbijeđeni besplatan smještaj i hrana, dnevnica se umanjuje za 80%, ako je obezbijeđen samo besplatan smještaj za 50%, a ako je obezbijeđena samo besplatna ishrana - za 30%.Za obračun dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo, svaka 24 časa provedena na službenom putovanju, kao i ostatak vremena duži od 12 časova računaju se kao jedna dnevnica, a ostatak vremena od osam do 12 časova - kao pola dnevnice.Dnevnice određene za stranu državu, u koju se službeno putuje, obračunavaju se od časa prelaska granice zemlje, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi -do časa prelaska granice zemlje. Troškovi za prevoz na službenom putovanju u inostranstvo obračunavaju se u visini cijene iz putničke tarife za prevoz sredstvom one vrste i razreda koji se, prema nalogu za službeno putovanje, mogu koristiti.Članom 36 Uredbe je propisano da se troškovi za službeno putovanje u inostranstvo priznaju na osnovu obračuna putnih troškova koji se u roku od sedam dana od dana kad je službeno putovanje završeno podnose u skladu s odredbama ove uredbe. Uz obračun putnih troškova prilažu se: nalog za službeno putovanje i dokaz o iznosu plaćenom za korišćenje kola za spavanje ili brodske kabine, odnosno avionska ili brodska karta -ako je korišćen avion ili brod, pismeni dokaz o kursu nacionalne valute, hotelski račun i drugi dokazi o troškovima koji se pravdaju, uz obavezno dostvljanje izvještaja sa službenog putovanja.

Shodno navedenom, službeni put u inostranstvo, mora biti opravdan pored navedene i drugom dokumentacijom (pozivno pismo, izvještaj sa službenog puta, pasoš).

2. S bozirom da je izmjenama i dopunama Zakona o radu ( Sl.list CG br. 59/11) brisan čl.165 koji je propisivao zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, da li se sad može zaposliti na osnovu takvog ugovora?

10

Kada je u pitanju tumačenje Zakona o radu, upućujemo vas da se za pojašnjenje obratite resornom organu a to je u ovom slučaju Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a mi vam ukazujemo na primjnu poreskih propisa u tom dijelu.

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl. list RCG, broj 65/01 ... 04/07 i Sl. list Crne Gore, broj 86/09), u članu 14 stav 1 propisuje da se ličnim primanjima smatra prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U stavu 2 istog člana navodi se da se ličnim primanjima smatraju i prihodi ostvareni i po drugom osnovu, koji su u skladu sa ovim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Stavom 3 tačka 7 istog člana, propisano je da se ličnim primanjima smatraju i sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su upodobljena sa radnim odnosima (privremeni i povremeni poslovi).

Ugovorom o djelu ne zasniva se radni odnos, već je to obligacioni odnos u kome poslenik (izvršilac) svojim sredstvima rada odrađuje za naručioca neki posao koji ne spada u djelokrug njegove osnovne djelatnosti.

Članom 5 stav 1 tačka 13 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (Sl. list Crne Gore, broj 13/07 ... 86/09), propisano je da su obveznici

doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6 stav 1 tačka 13 istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Za angažovanje lica koja su osigurana po drugom osnovu, na osnovicu 70% ugovorene bruto naknade, obračunava se porez po odbitku po stopi od 9% i prirez po stopama koje su utvrđene odlukama jedinica lokalne samouprave, kao i uplatni račun za svaku jedinicu ( npr. uplatni račun za Opštinu Podgorica je 550-3028009-09).

Navedeno oporezivanje se vrši akontativno, a plaćene akontacije predstavljaju i konačno utvrđenu obavezu. Kod akontativnog oporezivanja utvrđuje se porez po odbitku, tj. isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na odgovarajući uplatni račun, a izvršiocu - poreskom obvezniku isplaćuje razliku ugovorene bruto naknade.

3. Poreski tretman izdavanja poslovnog prostora u zakup od strane fizičkog lica nerezidenta domaćem pravnom licu?

11

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl. list RCG br. 65/01,… 78/06 i «Sl. list Crne Gore», broj 86/09) u članu 2 propisuje da je poreski obveznik poreza na dohodak rezidentno i nerezidentno fizičko lice koje ostvaruje dohodak iz izvora utvrdjenih ovim zakonom.

Članom 4 navedenog zakona propisano je da je predmet oporezivanja rezidenta dohodak koji rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica je dohodak koji nerezident ostvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori. Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalno mjesto poslovanja u Crnoj Gori je i dohodak koji ostvari po osnovu autorskih naknada, kamata i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori.U članu 12 Zakona, propisano je da se porez na dohodak plaća na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti ovim zakonom. Izvore prihoda iz stava 1 ovog člana čine i prihodi ostvareni po osnovu imovine i imovinskih prava, a obveznik tog poreza je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak po tom osnovu.Prihodima od imovine i imovinskih prava u skladu sa čl. 34 smatraju se i prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine.

U slučaju zakupa poslovnog prostora, gdje se kao zakupodavac javlja fizičko lice, a zakupac pravno lice, prilikom svake isplate zakupnine isplatilac je dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku, shodno odredbama člana 49a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Osnovica za obračun poreza je 70% ugovorene bruto zakupnine (bez PDV-a), dok se porez akontativno obračunava po stopi od 9%. Na obračunati porez obračunava se prirez, po stopama utvrđenim odlukama lokalne samouprave.Obaveza zakupodavca je da po isteku godine preda poresku prijavu poreza na dohodak koji će se konačno obračunati po važećoj stopi, a uplate poreza koje je izvršio isplatilac se smatraju uplaćenim akontacijama. Zakupac (pravno lice), nakon izvršene isplate i obustave poreza, dužan je da sačinjava i dostavlja poreskom organu i zakupodavcu (fizičkom licu) izvještaje: IPPO-1(do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec) i IPPO-2 (do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu).

Dakle, fizičko lice nerezident pored obaveza plaćanja poreza na imovinu na godišnjem nivou koji obračunava i uplaćije jedinica lokalne samouprave, nadležna prema mjestu u kom se nepokretnost nalazi, ima obvezu i po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica ostvarenu po osnou izdavanja u zakup navedene nepokretnosti tj. poslovnog prostora.

4. Da li se oporezuje pomoć zaposlenom za operaciju u inostranstvu?

12

Članom 5a stav 2 tačka 6 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, br.65/01 …04/07 i “Službeni list CG”, br.86/09) propisano je da porez na dohodak ne plaća se na naknade po osnovu ličnih primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom, i to za solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice do 1.000 €.Dakle, samo do iznosa od 1.000 € isplaćenog za solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice ne vrši se oporezivanje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, dok preko navedenog iznosa vrši se oporezivanje u skladu sa zakonom.

5. Oporezivanje isplata po osnovu zaključenog ugovora sa fizičkim licem o prodaji turističkih kapaciteta u Madjarskoj. Fizičko lice je državljanin Madjarske.

Kako u dopisu navodite radi se o pružanju usluga prodaje turističkih kapaciteta od strane fizičkog lica koje isključivo radi kao nezavisni posrednik i strani je državljanin. Takodje, mjesto pružanja usluge je inostranstvo što je opredeljujuće za poreski tretman kod pružanja usluga.

Članom 2 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/07 i «Sl. list Crne Gore», broj 86/09), propisano je da je poreski obveznik poreza na dohodak rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrdjenih ovim zakonom.Predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica je dohodak koji nerezident ostvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori.

S obzirom da se radi o pružanju usluga stranog državljanina i da se usluge pružaju u inostranstvu u tom slučaju ne postoji obaveza obračuna poreza jer je pretpostavka da će strano fizičko lice biti oporezovano u svojoj zemlji.Obaveza obračuna poreza prilikom isplate postojala bi u slučaju zaključenja ugovora sa fizičkim licem o pružanju usluga na teritoriji Crne Gore.

6. Oporezivanje pozajmice zaposlenom radniku radi rješavanja stambenog pitanja?

13

Vezano za pitanje odobravanja sredstava zaposlenima radi rešavanja stambenog pitanja, odredbama člana 12. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl. list RCG», broj 65/01 ... 04/07 i Sl. list Crne Gore", br. 86/09, 40/11), propisane su vrste prihoda koji čine dohodak fizičkih lica u koje spadaju prihodi od: ličnih primanja, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i kapitalnih dobitaka. Shodno odredbama člana 14. navedenog Zakona, ličnim primanjem smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U skladu sa stavom 4. istog člana, ličnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanje rashoda obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem. U smislu stava 5. navedenog člana, iznos ličnih primanja iz stava 4. predstavlja nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija, cijena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu, naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku, novčani iznosi pokrivenih rashoda. Imajući u vidu citirane odredbe, ukoliko se zaposlenom vrši isplata sredstava za rješavanje stambenog pitanja ili mu se dodjeljuje stan, takvo davanje se smatra ličnim primanjem na koje se plaća porez na dohodak fizičkih lica i ujedno predstavlja osnovicu za obračun poreza. Obračun poreza na lična primanja vrši se primjenom stope iz člana 46. stav 4. navedenog Zakona. Na teret poslodavca obračunava se i prirez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez. Posebno naglašavamo da uslovi za dodjelu stana, odnosno sredstava ili dijela sredstava za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, moraju biti u skladu sa Odlukom organa upravljanja u kojoj će biti precizirani izvori navedenih sredstava, uslovi za njihovo korišćenje uz adekvatnu propratnu knjigovodstvenu dokumentaciju (ugovor sa zaposlenima, odluka o dodjeli stana ili drugog vida sredstava i druga dokumenta uz poštovanje načela zakonitosti).Kada je u pitanju oporezivanje ovakvih davanja koja se smatraju ličnim primanjem nema razlike da li se daju zaposlenom ili je taj zaposleni ujedno i vlasnik privrednog društva.

7. Kakav je poreski status pojedinačnih novčanih davanja u iznosima od po 300,00€, koja vrši JU” XXX” u vidu sponzorstva za nabavku materijala za učesnike Karnevala, ukazujemo na sljedeće: S’ aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br. 65/01 ... 86/09), oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 ovog Zakona.

14

Članom 46. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac prema propisima koji važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak je 9%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave.

U članu 5a. stav 2. Navedenog zakona, propisani su osnovi ostvarenih prihoda na koje se ne plaća porez na dohodak. Navedenim članom nijesu obuhvaćene naknade izvršene u vidu sponzorstva učesnicima kulturno umjetničkih manifestacija, u vašem slučaju učesnicima Karnevala, te ste samim tim u obavezi da na isplaćene iznose obračunate i uplatite porez na dohadak fizičkih lica kako je propisano članom 46 ovog zakona.

Kako je predmetna Ustanove kulture neprofitna organizacija koja je osnovana za obavljanje djelatnosti kulture, to se na zaposlene u ustanovi primjenjuju opšti propisi o radu i kolektivni ugovori.

Ukoliko, kako stoji u vašem dopisu, vršite sponzorstva fizičkim licima koja nijesu zaposlena u vašoj Ustanovi, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit pravnih lica («Sl. list RCG» br. 65/01, 12/02, 80/04, «Sl.list Crne Gore», br. 40/08 ... 86/09), a koje vas ne obavezuju da nadležnom organu podnosite godišnje finansijske iskaze ukoliko obavljate samo nedobitnu djelatnost.

15

POREZ NA DOBIT PRAVNIH LICA

1. Poreski tretman otpisa duga?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01...Sl list CG br.40/11) članom 17 je propisano da se izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti ) sumnjivih potraživanja priznaje na teret rashoda, pod uslovom da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika, da je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo i da poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja. Dakle na osnovu gore navedenog, uz ispunjenje uslova iz člana 17 Zakona sumnjiva potraživanja se mogu priznati na teret rashoda u svrhe oporezivanja. Međutim, sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu naplate. Poreski obveznik, u skladu sa čl.20 a Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG» br.65/01,...»Sl.list CG» br.40/11) može, zbog nemogućnosti naplate, ispraviti (smanjiti) iznos PDV, ako na osnovu pravosnažne sudske odluke o završenom stečajnom postupku ili o uspješno završenom postupku prinudnog poravnanja ne bude isplaćen, odnosno ne bude isplaćen u cjelini. Na isti način može postupiti poreski obveznik ako dobije pravosnažnu odluku suda o obustavljanju izvršnog postupka, odnosno drugi dokument iz koga se vidi da po završenom postupku nije bio isplaćen, odnosno nije bio isplaćen u cjelini jer je dužnik bio izbrisan iz sudskog registra, odnosno drugih odgovarajućih registara ili evidencija. Ako poreski obveznik naknadno primi uplatu ili djelimičnu uplatu za obavljeni promet proizvoda, odnosno usluga u vezi sa kojim je ostvario ispravku poreske osnovice, dužan je da od primljenog iznosa obračuna PDV.

Umanjenje poreske osnovice, kako je propisano čl. 49 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV (“Sl.list RCG” br:65/02… Sl.list CG” br 64/08), zbog nemogućnosti plaćanja, vrši se samo ako je nad primaocem otvoren stečajni

16

postupak i ako postupak prinudne naplate potraživanja nije uspio, zbog čega je od strane nadležnog organa obustavljen postupak.

Članom 102 Pravilnika je definisano da ako se poreska osnovica naknadno promijeni (u smislu odredaba člana 20 stav 9 Zakona), poreski obveznik koji je isporučio proizvode ili izvršio usluge može ispraviti iznos PDV tek onda kada poreski obveznik kome je bio isporučen proizvod ili mu je bila izvršena usluga ispravi odbitak pretporeza i o tome pismeno obavijesti isporučioca.Ispravke iz stava 1 ovog člana moraju se izvršiti u poreskom periodu u kojem je primljeno pismeno obavještenje, odnosno kada je izmijenjena poreska osnovica.Ako na osnovu rješenja carinskog organa treba ispraviti odbitak pretporeza, takva ispravka se vrši kod obračuna PDV za poreski period u kome je rješenje carinskog organa postalo izvršno.

Članom 94 Pravilnika propisani su uslovi za ostvarivanje prava na odbitak PDV-a, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, i to za poreske obveznike koji obavljaju oporezive isporuke proizvoda i usluga i isporuke za koje je Zakonom priznato pravo na odbitak pretporeza. Poreski obveznik može odbiti ulazni PDV u poreskom periodu u kojem je primio račun za njemu izvršen promet proizvoda i usluga, odnosno carinske dekleracije za uvezene proizvode.

2. Plaćanje i obračun poreza po odbitku na naknade za autorska prava i druga prava intelektualne svojine isplaćene nerezidentnom pravnom licu iz Češke Republike?

Članom 29 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ( Sl.List RCG br.65/01,…Sl. List CG br.40/08, 40/11) je propisano da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, dividendi i udjela u dobiti, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 9% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.Porez po odbitku obračunava se i plaća u momentu isplate prihoda.

Medjutim, članom 29a istog Zakona je predvidjeno da kod obračuna poreza po odbitku koji se isplaćuje nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovima da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora

17

zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Napominjemo da status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.

Obveznik poreza po odbitku dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku, a koji se podnosi do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu. Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.U primjni je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je ratifikovan 2005. godine od strane Vlade Srbije i Crne Gore i Vlade Češke Republike. Predmetni ugovor se može pronaći na sajtu Ministarstva finansija u dijelu – porezi i carine.Članom 12 navedenog Ugovora je propisano da se autorske naknade mogu oporezivati i u državi ugovornici u kojoj nastaju u skladu sa zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik autorskih naknada rezident druge države ugovornice razrezani porez ne može biti veći od 10% bruto iznosa autorskih naknada kada su u pitanju patenti, tajne formule ili postupci kao i kompjuterski softver.

3. Kakav je poreski status u slučaju otpisa datih a nerealizovanih avansa dobavljačima u inostranstvu?

U članu 17 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 86/09), propisano je da se izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti ) sumnjivih potraživanja priznaje na teret rashoda, pod uslovom:-da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika; -da je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo;-da poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.Iz vašeg dopisa može se zaključiti da predmetna potraživanja iz poslovnih odnosa sa dobavljačima iz inostranstva, ne ispunjavaju uslove za ispravljanje sumnjivih potraživanja koja se saglasno čl. 17. Zakona o porezu na dobit pravnih lica priznaju na teret rashoda (nijesu prethodno uključena u prihode

18

poreskog obveznika, kao i nema potrebnih dokaza o neuspjeloj naplati tih potraživanja.

Pretpostavljamo da poslovne transakcije koje navodite nijesu uticale na utvrđivanje prihoda u poslovnoj godini u kojoj ste dali avans dobavljaču, te i eventualna naplata takvih potraživanja, bez razlike u kom periodu se desi ne može imati uticaja na prihode preduzeća.

RAZNO

1. S obzirom da softver na koji je povezana poreska registar kasa nema programsku mogućnost registrovanja depozita kroz istu, da li se može sačiniti Zapisnik u kom bi se konstatovala ova tehnička nemogućnost i isti uz Odluku o fiksnom iznosu depozia, priložili uz dokumentaciju koja se čuva u maloprodajnom objektu?

Iznos depozita nije limitiran, već on zavisi od potrebe poreskog obveznika da obezbijedili nesmetani promet i rad maloprodajnog objekta, stim što iznos depozita mora biti utvrđen Odlukom poslodavca o postojanju depozita u registar kasi.Takođe, iznos depozita utvrđen na osnovu Odluke poslodavca mora biti svakodnevno evidentiran kroz registar kasu da bi se mogao tačno utvrditi dnevni promet u maloprodajnom objektu, kako od strane poslodavca tako i od strane kontrole Poreske uprave.

2. Da li je državljanin druge države koji je osiguran u drugoj državi u obavezi da plaća socijalne doprinose u Crnoj Gori jer su nerezidenti zaposleni na jahti koja je usidrena u crnogorskoj luci i većinu vremena plovi po Mediteranu, čiji je vlasnik nerezident. Koji uslov treba da ispune zaposleni da bi bili poreski obveznici Crne Gore?

U članu 5 tačka 9 i 10 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje je propisano da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje strani državljani i lica bez državljanstva koja su na teritoriji Crne Gore zaposlena kod međunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i konzularnih prestavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom, strani državljani i lica bez državljanstva koja su na teritoriji Crne Gore zaposlena kod domaćih pravnih, odnosno fizičkih lica, na osnovu posebnih ugovora i sporazuma o međunarodno-tehničkoj saradnji, ako međunarodnim ugovorom

19

nije drukčije određeno, odnosno ako nijesu osigurana po propisima druge države.Kako navodite u dopisu da su nerezidenti koji su zaposleni na jahti koja je vlasništvo stranog dražavljanina, osigurani u drugoj državi, samim tim nijesu poreski obveznici doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u Crnoj Gori shodno Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.Članom 2 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je da je poreski obveznik poreza na dohodak rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom.Član 4 zakona propisuje da je predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica je dohodak koji nerezident ostvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori. Stalnim mjestom poslovanja iz stava 2 ovog člana smatra se mjesto preko kojeg nerezident obavlja svoje aktivnosti u Crnoj Gori, u cjelini ili djelimično, sam ili preko ovlašćenog predstavnika. S obzirom da u dopisu navodite da članovi posade većinu vremena provode na Mediteranu, te da su zaposleni kod fizičkog lica koje je švajcarski poreski rezident i da se njihove zarade isplaćuju sa odgovarajućim porezima i doprinosima isplaćuju u Švajcarskoj, takva lica se ne smatraju nerezidentima u smislu poreskih zakona Crne Gore.

3. Da li je nevladina organizacija dužna da predaje finansijske izvještaje i kome?

Zakonom o računovodstvu i reviziji (“Službeni list RCG”, br.69/05 i “Službeni list CG”, br.80/08,32/11) u članu 1 stav 1 i 2 uređuju se uslovi i način vođenja poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentacija finansijskih iskaza kao i uslovi i način provođenja postupka i vršenja revizije finansijskih iskaza i druga pitanja od značaja za računovodstvo i reviziju i da se ove odredbe primjenjuju na pravna lica.Nevladina udruženja i organizacije samom registracijom stiču svojstvo pravnog lica.

Shodno članu 4 navedenog zakona pravna lica vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva i sastavljaju finansijske izvještaje, dok je članom 6 propisano da su pravna lica dužna da dostavljaju finansijske izvještaje u papirnoj i elektronskoj formi Poreskoj upravi, najkasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.Članom 37 Zakona o NVO je propisano da NVO koja tokom klalendarske godine po svim osnovama ostvari prihod veći od 10.000 € dužna je da godišnji finansijski izvještaj, usvojen od nadležnog organa te organizacije, objavi na svojoj internet stranici u roku od deset dana od dana usvajanja izvještaja.

20

4. Tumačenje u vezi obračuna razlike akcize na lož ulje koje je poreski obveznik YYY stavio u promet preko maloprodajnog objekta (evitentiran promet preko poreske kase) gdje se ne može utvrditi koja su lica kupci i za koje namjene upotrijebio. Dalje, navodite da je prema izjavi odgovornog lica promet izvršen mimo instalacija na benzinskoj pumpi već se prodaja vršila direkno iz cistijerne koja se nalazila u neposrednoj blizini benzinske pumpe. Kako u postupku nadzora inspektoru nije pružena na uvid dokumentacija (izlazna dokumentacija), nema dokaza o namjeni za koje je izvršena prodaja, niti dokaz po kojoj cijeni je izvršena prodaja kupcima po litru, te na osnovu navedenog da bi bi izvršili obračun razlike akcize na lož ulje u skladu sa zakonom tažite tumačenje.

Nepravilnosti prilikom uvoza robe sastoje se u tome da je uvoznik i podnosilac deklaracije pogrešnim svrstavanjem «ekstra lakog lož ulja» po carinskoj tarifi u tarifni stav 2710.1963 obračunao akcizu u iznosu od 19,5€ na 1000 kilograma. Na osnovu priloženih sertifikata koji su pratili robu i u skladu sa dodatnim napomenama uz glavu 27 Carinske tarife je utvrđeno da se radi o robi koja se svrstava zavisno od sadržaja sumpora u tarifi pobroj od 2710.1941 do 2710.1941 gdje je iznos akcize 117€ na 1000 litara kada se koristi za grijanje. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja Uprava carina je pokrenula postupak naknadne naplate manje obračunatog duga od uvoznika koji su preko ovlašćenih podnosioca deklaracija svrstali robu u tarifni satav 2710.1963.Nepravilnost je uočena i prilikom naknadnih provjera koje su se odnosile na promet «ekstra lakog lož ulja». Utvrđeno je da uvoznici odnosno podnosioci deklaracija pravilno svrstavaju ovu robu za grijanje uz propisno markiranje što dokazuje sertifikatom koji prati robu i plaćaju akcizu u iznosu od 117€ na 1000 litara, a što je u skladu sa članom 52 Zakona o akcizama ( «Sl. RCG» broj 65/01...i «SL.CG» 76/08...50/09...40/11). Daljom kontrolom je utvrđeno da krajnja upotreba ove robe nije za grijanje već se koristi kao motorno gorivo ili gorivo za industrijske i komercijalne svrhe gdje se važeća akciza za period koji navodite u dopisu naplaćivala u iznosu 370 € na 1000 litara kao motorno gorivo, odnosno 169 € na 1000 litara kada se koristi za industrijske i komercijalne svrhe. Ukazujemo da je članom 56. stav 1.Zakona o akcizama, propisano da se mineralna ulja koja se koriste za grijanje ne smiju upotrebljavati u druge namjene i ne smiju se koristiti za pogon motornih vozila, odnosno plovnih objekata ili drugih motora, odnosno koristiti za standardni rezervoar motornih vozila, odnosno plovnih objekata ili drugih motora, dok je stavom 2 istog člana propisano da se mineralna ulja koja se upotrebljavaju za grijanje ne smiju stavljati u promet na benziskim pumpama ili drugim maloprodajnim mjestima određenim za prodaju naftnih derivata. Takođe, shodno članu 16 Zakona o akcizama je propisano da obaveza plaćanja akcize nastaje i kada su akcizni proizvodi uvezeni, proizvedeni , prevoženi i na drugi način stavljeni u promet

21

suprotno odredbama ovog zakona, a članom 17 stav 3 tačka 6 istog je propisano da je obveznik akcize lice koje proizvodi, uvozi, prevozi ili na drugi način stavi u promet akcizne proizvode suprotno odredbama ovog zakona, dok je članom 70.stav 1. tačka 17 ovog Zakona propisana i kazna za nenemjensku upotrebu lož ulja. Dakle, u skladu sa odredbama Zakona o akcizama mineralna ulja koja se upotrebljavaju kao gorivo za grijanje, moraju biti označena propisanom bojom i indikatorom, i ne smiju se stavljati u promet na benzinskim pumpama ili drugim maloprodajnim mjestima određenim za prodaju naftnih derivata , a s obzirom da je akcizni obveznik YYY lož ulje stavio u promet preko maloprodajnog objekta što je u suprotnosti sa odredbama člana 56 Zakona o akcizama dužan je obračunati i platiti razlike akcize na prodato lož ulje po litru u iznosu od 0,253 € po litru, kao razliku između 0,370 € akcize koja se plaća po litru kada se gasna ulja koriste kao motorno gorivo i 0,117 € akcize koja se plaća po litru gasnog ulja koje se upotrebljava za grijanje.

5. Mišljenje vezano za primjenu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama, odnosno instrukcije kako u praksi primijeniti zakonska rješenja propisana odredbama člana 80c?.

Shodno odredbama člana 80c  Zakona o akcizama  ”Sl. list RCG”, br. 65/01, 76/05 i ”Sl. list CG”, br.76/08 , 50/09 i, 78/10, 40/11 i 61/11), proizvođači odnosno uvoznici duvanskih proizvoda u obavezi su da izvrše obračun i uplate razliku akcize samo na one količine akciznih markica koje su iznad količina preuzetih za period od 1. oktobra 2010. godine do 30. septembra 2011. godine, i na navedenu razliku plate akcizu po novim akciznim stopama. Navedena razlika se plaća shodno članu 80d citiranog Zakona, odnosno data je mogućnost plaćanja razlike akcize na cigarete po novim akciznim stopama nakon realizacije (prodaje istih) količina koje su iznad propisanog limita.   Odredbama člana 80c, stav 1, 2 i 3 Zakona o akcizama, definisana su osnovna rješenja vezana za obračun i plaćanje razlike akcize na cigarete . Navedenim odredbama je propisano da je akcizni obveznik dužan da utvrdi iznos akcizne obaveze koju  treba da plati na količine preuzetih akciznih markica a koje se nalaze na zalihama, odnosno koje su neiskorišćene na dan 31. 12. 2011. godine. Navedeni iznos se obračunava kao razlika između akcize po starim i novim stopama.Pored navedenog, obveznik akcize takođe je dužan da utvrdi i plati razliku akcize na isporučene količine duvanskih proizvoda kupcima (veleprodaja i maloprodaja), shodno članu 80c st. 4 i 5 Zakona o akcizama. Dakle, obaveza za obračunavanje i plaćanje razlike akcize se utvrđuje i na zalihe neiskorišćenih akciznih markica i na prodate količine cigareta u 2011. godini.

22

Pretpostavimo da je obveznik akcize, za period 1. oktobar 2010. godine- 30. septembar 2011. godine, preuzeo 120.000 komada akciznih markica, a za period januar-decembar 2011. godine, 150.000 akciznih markica, od čega za  prvih 9 mjesec 2011.godine, 90.000 komada akciznih markica.Obveznik je uvezao 140.000 paklica cigareta na kojima su  nalijepljene akcizne markice, od čega je prodao 130.000 paklica cigareta. Dakle, u navedenom slučaju obveznik ima na zalihama 10.000 paklica sa nalijepljenim akciznim markicama i 10.000 neiskorišćenih akciznih markica. Prema tome, shodno odredbama člana 80c st. 1, 2 i 3 citiranog zakona obveznik akcize obračunava razliku akcize na 20.000 neiskorišćenih akciznih markica.U drugom slučaju, obveznik akcize obračunava razliku akcize na prodate količine cigarereta. Ponavljamo da je akcizni obveznik u 2011. godini prodao 130.000 paklica cigareta od čega za 9 mjeseci 90.000 paklica cigareta, tako da je mjesečni prosjek za 9 mjeseci 10.000 paklica cigareta.Godišnja količina na koju se ne obračunava razlika akcize propisana je odredbama člana 80c stav 5  citiranog  zakona, tako da u konkretnom slučaju iznosi 10.000 x12,5=125.000 paklica cigareta. Imajući u vidu da je obveznik akcize prodao 130.000 paklica cigareta, isti je dužan da obračuna i plati razliku akcize na 5.000 paklica cigareta.Ukoliko su proizvođači odnosno uvoznici duvanskih proizvoda u prvih 9 mjeseci 2011. godine isporučili prema veleprodaji i maloprodaji 9.000.000 paklica cigareta (mjesečno 1.000.000), znači da je prema novom zakonskom rješenju godišnja limitirana količina 12,5 miliona paklica cigareta na koje se ne vrši obračun akcize po novim stopama. Međutim, ukoliko je akcizni obveznik u 2011. godini isporučio veleprodaji i maloprodaji npr. 13 mil.paklica cigareta, isti je u obavezi da na 500.000 obračuna akcizu po novim akciznim stopama i na iste plati razliku akcize.Shodno članu 59 Zakona o akcizama, akcizni obveznik u svom knjigovodstvu dužan je da obezbijedi podatke koji su potrebni za obračunavanje i plaćanje akcize, a naročito o proizvedenim količinama akciznih proizvoda, količinama akciznih proizvoda na zalihama, u proizvodnji, u skladištima ili u drugim poslovnim prostorijama, prodatim količinama akciznih proizvoda za koje je plaćena akciza po propisanim stopama, kao  i prodatim količinama akciznih proizvoda za koje nije plaćena akciza po propisanim stopama.Na osnovu predhodno navedenog, akcizni obveznik je dužan da izvrši popis zaliha cigareta na dan 31. decembar 2011. godine. i da na osnovu tih podataka i podataka iz svog knjigovodstva, koji su potrebni za obračunavanje i plaćanja razlike akcize na cigarete, utvrdi količine prodatih cigareta po markama cigareta i plati razliku akcize na količine iznad utvrđenih u skladu sa članom 80c, stav 4 i 5 Zakona o akcizama (po brendovima).

23

6. Koji je postupak uplate dnevnih pazara i načina čuvanja do njegove predaje uplate na žiro račun?

Zakonom o platnom prometu u zemlji ("Sl. list Crne Gore", br. 61/08 ), uređjeno je obavljanje platnog prometa u zemlji, i to: transferi sredstava, poravnanja međubankarskih transfera, instrumenti elektronskog plaćanja, platni sistemi i vansudsko rješavanje sporova u platnom prometu.U članu 20 stav 4 Zakona o privrednim društvima ("Sl. list RCG", br. 06/02, "Sl. list CG", br. 17/07, 80/08), određeno je da nakon potpisivanja ugovora o osnivanju, osnivači će otvoriti račun na svoje ime kod banke registrovane u Crnoj Gori.Dakle, zakonski propisi obavezuju pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu djelatnost da imaju otvoren račun u banci i da preko računa vrše plaćanja i naplatu prihoda. U vezi sa navedenim ukazujemo da je nadležnost poreskog organa da vrši poslove utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i drugih dažbina, a što predstavlja kontrolu tačnosti iskazivanja prihoda kroz poslovnu evidenciju, odnosno vođenja poslovnih knjiga i evidencije na propisan način, a samim tim i tačnosti obračuna i izmirivanja poreskih obaveza i podnošenja poreskih prijava poreskom organu u roku i na način utvrđen poreskim propisima i drugo. Sam način čuvanja dnevnih pazara do njegove predaje uplate na žiro račun,kao i lica koja su odgovorna za poslovanje blagajne uređuju se internim aktima u okviru firme u skladu sa važećim zakonskom regulativom koja reguliše ovu oblast.

7. Na koji način da izvršite prepakovanje alkoholnog pića koje se nalazi u akciznom skladištu vaše firme. Dalje, navodite da u cilju obogaćivanja proizvodnog asortimana izvršili ste proizvodnju i pakovanje licencnih viskija u originalna pakovanja od 0,1 litar, a s obzirom na probleme plasmana na tržištu i limitirane pozicije na policama u maloprodaji vaših poslovnih partnera poslovodstvo je odlučilo da izvrši prepakovanje navedenih proizvoda u originalna pakovanja od 0,7 litara da bi poboljšali realizaciju. Kako se artikli nalaze u akciznom skladištu sa nalijepljenim akciznim markicama, interesuje vas na koji bi način izvršili prepakovanje alkoholnog pića uz poštovanje zakonskih propisa uz razduženje oštećenih akciznih markica.

Obračunavanje i plaćanje akcize je propisano u poglavlju XI Zakona o akcizama (Sl list RCG br.65/01 i Sl list CG br.78/10,40/11) , članovima 33-36.

24

Dok je Uredbom o obilježavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pića kontrolnim akciznim markicama (Sl list RCG br.82/05 i Sl list CG br.89/09) je regulisan način obilježavanja duvanskih proizvoda i alkoholnih pića akciznim markicama, štampanje, odobravanje i izdavanje akciznih markica kao i način vraćanja Poreskoj upravi oštećenih i neiskorišćenih akciznih markica. Članom 19 iste Uredbe je propisano da oštećene odnosno neiskorišćene akcizne markice za alkoholna pića, proizvođač, odnosno uvoznik vraća Poreskoj upravi, zalijepljene na jednom ili više posebnih tabaka papira, s tim što moraju imati vidljivu oznaku serije i serijski broj akcizne markice.Akcizne markice iz stava 1 ovog člana, vraćaju se kvartalno, u roku od 15 dana po isteku kvartala.Mogućnost prepakivanja akciznih proizvoda nije predviđena zakonom, a s obzirom da se akcizni proizvodi nalaze u akciznom skladištu i da su obilježeni akciznim markicama, eventualno prepakivanje je moguće izvršiti u prisustvu komisije u kojoj bi bio zastupljen i predstavnik Poreske uprave.O izvršenom prepakivanju treba sačiniti zapisnik koji će biti potpisan od starane komisije I ovjer od strane akciznog obveznika, koji bi ujedno služio kao osnov za razduženje oštećenih akciznih markica.Takođe neophodno je sprovesti i ostale promjene u knjigovodstvu poreskog obveznika koje su uslovljene novim činjeničnim stanjem nakon prepakivanja.

8. Po kojoj stopi se plaća porez po odbitku na autorska prava na osnovu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom i da li se potraživanja po osnovu distribucije filmova iz 2011.godine firmama iz Srbije, koja će biti uplaćena u 2012.godini oporezuju po novom zakonu ili po starom?

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na poreze na dohodak primjenjuje se u odnosu na poreze propisane Zakono na dobit pravnih lica i Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.Što se tiče vašeg pitanja članom 12 Zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Srbije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na poreze na dohodak je propisan način oporezivanja autorskih naknada.Autorske naknade koje nastaju u državi ugovornici a isplaćuju se rezidentu druge države ugovornice , mogu se oporezovati u toj drugoj državi.Autorske naknade mogu se oporezovati i u državi ugovornici u kojoj nastaju , u skladu sa zakonom te države , ali ako je stvarni vlasnik autorskih naknada rezident druge države ugovornice , razrezan porez ne može biti veći od 5% bruto

25

iznosa autorskih naknada.Izraz ,,autorske naknade,, u ovom članu označava plaćanja bilo koje vrste koja su primljena kao naknada za korišćenje ili pravo korišćenja autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući bioskopske filmove i filmove ili trake za televiziju ili radio.

Na vaše drugo pitanje da li se potraživanja po osnovu distribucije filmova iz 2011.godine firmama iz Srbije, koja će biti uplaćena u 2012.godini oporezuju po novom zakonu(5%) ili po starom(9%), ukazujemo na odredbe člana 44 i 45 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i člana 29 Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, kojim je propisano da se porez po odbitku obračunava i plaća po propisima koji važe u momentu isplate prihoda.

9. Da li je Institut za standardizaciju Crne Gore, koji posluje kao samostalna neptofitna organizacija u obavezi, da Poreskoj upravi Crne Gore dostavlja Godišnji obračun?

Zakonom o računovodstvu i reviziji (“Službeni list RCG”, br.69/05 i “Službeni list CG”, br.80/08) uređuju se uslovi i način vođenja poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentacija finansijskih iskaza kao i uslovi i način provođenja postupka i vršenja revizije finansijskih iskaza i druga pitanja od značaja za računovodstvo i reviziju. Ovaj zakon primjenjuje se na pravna lica registrovana za obavljanje privredne i društvene djelatnosti i dio stranog društva. Institut za standardizaciju Crne Gore samom registracijom je stekao svojstvo pravnog lica.

Pravna lica u skladu sa članom 4 navedenog zakona vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva i sastavljaju finansijske izvještaje sa stanjem na dan 31. decembar poslovne godine, odnosno na dan registracije statusnih promjena.

Sporazumom o saradnji u oblasti finansijskog izvještavanja izmedju Ministarstva finansija Crne Gore, Centralnog registra Privrednog suda i Poreske uprave, predvidjeno je da Poreska uprava i njene područne jdinice preuzmu finansijske izvještaje privrednih društava u ime Centralnog registra Privrednog suda.

Zakon o standardizaciji (“Sl.list Crne Gore”, broj 13/08) članom 5 propisuje da se za ostvarivanje ciljeva iz ovog Zakona i donošenje crnogorskoh standarda i srodnih dokumenata, kao pravno lice, osnuje Institut za standardizaciju Crne Gore kao samostalna neprofitna organizacija. Djelatnost Instituta je definisana članom 6 Zakona o standardizaciji.

26

Članom 6 Zakona o porezu na dobit pravnih lica “Službeni list RCG”, br.65/01 …80/04 i “Službeni list CG”, br.40/08 i 86/09), propisano je da porez na dobit ne plaćaju: državni organi, organi državne uprave, organi lokalne uprave, javni fondovi, javne ustanove, turističke organizacije, sportski klubovi, sportska društva i savezi, vjerske zajednice, umjetnička udruženja, političke stranke, komore, sindikati i nevladine organizacije, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.

Institut za standardizaciju Crne Gore između ostalih djelatnosti obavlja i druge poslove iz oblasti standardizacije u skladu sa Zakonom, tako da sredstva za finansiranje rada stiče i naplatom svojih usluga obavljanjem dobitne djelatnosti, te je u tom slučaju i obveznik poreza na dobit i dužan je da poreskom organu podnese poresku prijavu poreza na dobit pravnih lica do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

U ovom slučaju dakle, Institut za standardizaciju Crne Gore u svojstvu pravnog lica je dužan da podnese poresku prijavu poreza na dobit, kao i da registruje sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u poslovnim knjigama, a računovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnoj računovodstvenoj dokumentaciji u skladu sa pravilima urednog knjigovodstva i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i rezultate poslovanja.

10. Obratili ovom organu sa prijedlogom za reprogram dugova prema Poreskoj upravi, a kao razlog navodite da je vaš poslovni račun u blokadi više od dvije godine, što vas je onemogućilo da redovno izmirujete poreske obaveze.

U vezi sa navedenim zahtjevom vas obavještavamo da Poreska uprava Zakonom o poreskoj administraciji, niti drugim propisom nije ovlašćena da vrši odlaganje dospjelih poreskih obaveza.Prema tome, kada ne postoji zakonski osnov nema mogućnosti ni za donošenje Rješenja kojim bi se odložilo plaćanje poreskih obaveza.Napominjemo da ni jednim propisom nije ovlašćen bilo koji državni organ ili tijelo, da vrši odlaganje plaćanja poreskih obaveza usled ekonomskih teškoća, nelikvidnosti i drugih problema u poslovanju poreskih obveznika.Poznato je da veliki broj poreskih obveznika ima probleme sa likvidnošću, te bi prihvatanjem takvih razloga za odlaganjem i neplaćanjem poreskih obaveza došlo do otvaranja velikog broja postupaka, a koji bi sigurno doveli do zastoja u ostvarivanju budžetskih prihoda. Zakonom o budžetu (“Sl. list RCG”, broj 40/01 … “Sl. list Crne Gore”, broj 49/10) u čl. 14 propisano je da Ministarstvo finansija može odložiti naplatu

27

poreskih i drugih neporeskih potraživanja koje pripadaju budžetu države, odobriti plaćanje u ratama i kapitalizovati poreska i neporeska potraživanja za namjene regionalnog razvoja, restruktuiranje privrednih subjekata, kao i za druge namjene, u skladu sa propisom koji donisi Vlada.

28