Pouke iz Biblije TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ 2016. …adventisti.hr/wordpress/wp-content/uploads/2016/03/BPouka2.2016.pdf · UVOD Otac koji nas ljubi ... mu je omoguÊila da zapoËne novi

1

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeTRAVANJSVIBANJLIPANJ2016. Evanelje

po Mateju

2

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 2/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 2/2016Andy Nash, The Book of Matthew

Andy Nash

Evanelje po Mateju

Pouke iz Biblije

Travanj, svibanj i lipanj 2016.

3

Nadahnuti izvjeπtajo Isusovom æivotumzabiljeæen uEvanelju poMateju, predmet jeprouËavanja u ovomtromjeseËju. Matej,Æidov, jedan odprvih IsusovihuËenika, pripovijedaizvjeπtaj o Isusu izNjegove Duhomnadahnuteperspektive.

Nadahnuti izvjeπtajo Isusovom æivotumzabiljeæen uEvanelju poMateju, predmet jeprouËavanja u ovomtromjeseËju. Matej,Æidov, jedan odprvih IsusovihuËenika, pripovijedaizvjeπtaj o Isusu izNjegove Duhomnadahnuteperspektive.

UVOD

Otac koji nas ljubiDok je dolazio na ovaj svijet, Richu Hoytu se pupËana vrpca obmo-

tala oko vrata, πto je dovelo do oπteÊenja mozga i onesposobilo ga daupravlja svojim udovima. LijeËnici su nakon nekoliko mjeseci rekli Ri-chovoj obitelji da Êe ostatak æivota æivjeti kao biljka i da bi ga trebalismjestiti u odgovarajuÊu ustanovu.

“Meutim, obitelj Hoyt nije pristala na to”, napisao je Rick Reilly usportskom ilustriranom Ëasopisu (20. lipnja 2005). “Zapazili su kako ihRick prati pogledom po sobi. Kada je imao jedanaest godina, odveli suga na posebni odjel na SveuËiliπtuTufts i pitali mogu li djeËaku pomo-Êi da s njima uspostavi komunikaci-ju.

‘Dobili smo nijeËan odgovor’, re-kao je Dick Hoyt. ‘Njegov mozak nina πto ne reagira.’

‘IspriËajte mu neku πalu’, bio jeuporan Dick. Tako su uËinili i Rickse nasmijao. Ispostavilo se da nje-gov mozak ipak reagira na vanjskepodraæaje.”

Povezali su ga zatim s raËuna-lom. Kursorom je mogao upravljatitako πto je pritiskao prekidaË gla-vom. Rick je konaËno mogao komu-nicirati s drugima. Ova tehnologijamu je omoguÊila da zapoËne novi æi-vot. Izmeu ostalog, otac ga je jed-nom prigodom gurao u invalidskimkolicima na dobrotvornom marato-nu. Nakon utrke, Rick je napisao:“Tata, dok smo trËali, osjeÊao sam se kao da viπe nisam hendikepiran.”

Dick je odluËio Ricku pruæiti taj osjeÊaj kad god moæe. »etiri godi-ne poslije sudjelovali su na Bostonskom maratonu. Onda im je netkopredloæio da se prijave na triatlon, i otada su sudjelovali na stotinamasportskih dogaaja na kojima je otac gurao sina u kolicima.

“Nema sumnje,” napisao je Rick, “moj tata je otac stoljeÊa.”Mi imamo dosta zajedniËkog s Rickom Hoytom zato πto imamo Oca

koji nas ljubi viπe nego πto Dick Hoyt voli Ricka, koji se brine o namai bio se spreman ærtvovati za nas.

4

Poput Ricka, i mi smo hendikepirani zbog straπnog i razornog utje-caja grijeha. Ako se oslanjamo samo na svoju snagu, æivot kojim æivimoneÊe ni izbliza biti sliËan æivotu kojim bismo trebali æivjeti. Koliko godse trudili, nikada neÊemo postati dovoljno dobri da bismo bili spaπeni.“Naπe stanje kao posljedica grijeha je neprirodno; te tako sila koja nastreba vratiti u prijaπnje stanje mora biti nadnaravna, jer Êe u suprotnombiti bezvrijedna.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 269) BuduÊi dane moæemo spasiti same sebe, spasenje moramo primiti izvana.

Zbog toga ljudi katkad uzdiæu pogled u noÊno nebo i traæe pomoÊkoja dolazi izvan njih: od Izbavitelja. Naπi duhovni preci, Izraelci, nazvalisu ovog Izbavitelja kojem se nadamo, kojega poznajemo kao Isusa izNazareta, Sinom Davidovim.

Nadahnuti izvjeπtaj o Isusovom æivotu zabiljeæen je u Evanelju poMateju, koje je predmet prouËavanja u ovom tromjeseËju. Matej, Æidov,jedan od prvih Isusovih uËenika, pripovijeda izvjeπtaj o Isusu iz NjegoveDuhom nadahnute perspektive. Osim zajedniËkih tema koje obrauju iMarko i Luka i Ivan, kao πto su Isusovo utjelovljenje, æivot, smrt, us-krsnuÊe i uznesenje, Matej se usredotoËuje na Ëinjenicu da je IsusobeÊani Mesija. Æelio je da njegovi Ëitatelji shvate da je otkupljenjeIzraela u Isusovim rukama, Onoga o kome su proroci govorili i na kogaukazuju svi simboli Staroga zavjeta.

Iako su njegovi sluπatelji prvenstveno bili Æidovi, njegova porukanade i otkupljenja odnosi se i na nas, ljude kojima je, poput RickaHoyta, potreban Netko da za nas uËini ono πto sami ne moæemo.

Matej biljeæi izvjeπtaj o Isusu koji Ëini upravo to.

Dr. sc. Andy Nash radi kao profesor i pastor na Southern Adven-tist University u Collegedaleu u SAD-u. Autor je nekoliko knjiga, meukojima su Crkva kao plast sijena i Evanelje po Mateju: Spasi nas sada,Sine Davidov.

5

Pouka 1 26. oæujka—2. travnja 2016.

Sin Davidov“Rodit Êe sina, i nadjeni mu ime Isus, jer Êe on izbaviti svoj

narod od grijeha njegovih.” (Matej 1,21)

Biblijski tekstovi: Matej 1; Marko 12,35-37; Izaija 9,6.7; Rim-ljanima 5,8; Ivan 2,25; Jeremija 29,13; Matej 2,1-14.

Evanelist Matej, nadahnut Duhom Svetim, zapoËeo je svoje evan-elje rodoslovljem; ali ne bilo kakvim, veÊ rodoslovljem Isusa Krista,navodeÊi odreene pretke koje veÊina ljudi ne bi æeljela nazvati svojima.

Moæda se Matej, koji je i sam na neki naËin bio odbaËen, mogaopoistovjetiti s ovim precima. Uostalom, bio je æidovski carinik koji seprodao neprijatelju i koji je zapravo platio Rimu za priliku da naplaÊujeporez od svojeg naroda. On sigurno nije bio omiljen meu Æidovima.

Meutim, ljudi gledaju na vanjski izgled, a Bog gleda na srce. Bogje, bez sumnje, gledajuÊi u Matejevo srce, izabrao njega, prezrenog cari-nika, za jednog od svojih uËenika. Kad mu je poziv bio upuÊen, Matejga je prihvatio odriËuÊi se svojeg prijaπnjeg æivota zbog novog æivota uIsusu.

Matej je slijedio svojega Gospodina, biljeæio dogaaje i jednoga da-na mogao je vratiti svojem narodu i svijetu neπto vrijedno. U pitanju nijebila priznanica za porez, veÊ dragocjeni izvjeπtaj o Isusovom æivotu.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 17.

6

NEDJELJA 27. oæujka

KNJIGA POSTANKA

“Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova...” (Matej 1,1)Matej se na samom poËetku koristi rijeËju “rodoslovlje”. GrËka

rijeË prevedena kao “rodoslovlje” ili “naraπtaj” potjeËe od rijeËi koja semoæe prevesti rijeËju “postanak”. Otuda moæemo reÊi da je Matej zapo-Ëeo evanelje “Knjigom postanka”.

Kao πto Stari zavjet poËinje knjigom koja govori o stvaranju svijeta,Matej zapoËinje evanelje (samim tim i Novi zavjet) izvjeπtajem o Stvo-ritelju i djelu otkupljenja koje jedino Stvoritelj moæe izvrπiti.

©to sljedeÊi tekstovi govore o Isusu? Ivan 1,1-3; Hebrejima1,1-3; Mihej 5,2; Marko 12,35-37.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Gospodin Isus Krist bio je jedno s Ocem od vjeËnih vremena; Onje bio ‘otisak njegove bîti’, otisak Njegove veliËine i veliËanstva, ‘odsjevnjegova sjaja’. ... Doπavπi prebivati meu nama, Isus je trebao otkritiBoga i ljudima i anelima. On je bio RijeË Boæja — Boæja misao koja semogla Ëuti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 7)

Kristovu boæansku narav, meutim, Matej nije isticao u prvi plan,za razliku od apostola Ivana (vidi Ivan 1,1-4), koji je pisao o Kristovojboæanskoj naravi na samom poËetku svojeg evanelja, prije nego πto seosvrnuo na Isusovu ljudsku stranu (vidi Ivan 1,14). Matej se u velikojmjeri usredotoËuje na Kristovu ljudsku narav, na Krista kao “sina Da-vidova”. On zatim prati lozu Isusovih predaka od Abrahama do Isusovogroenja u æelji da Ëitateljima pokaæe kako je Isus iz Nazareta onaj Me-sija koji je proreËen u starozavjetnim proroËanstvima.

Naravno, obitelj i podrijetlo su vaæni. Meutim, prema evane-lju, naπi roditelji, bake, djedovi ili drugi preci nisu najvaæniji. ©toje zapravo vaæno i zaπto? Vidi GalaÊanima 3,29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 28. oæujka

KRALJEVSKA LOZA

Bez obzira na razliËita glediπta koja su Æidovi zastupali u vezi sMesijinim dolaskom, jedno je bilo sigurno: da Êe Mesija doÊi iz Davido-vog doma. (»ak i danas mnogi poboæni Æidovi koji Ëekaju Mesiju vjerujuda Êe On doÊi iz Davidovog doma.) Zato je i Matej zapoËeo svoje evane-lje na takav naËin: æelio je utvrditi Isusov identitet kao Mesije. BuduÊida je Mesija trebao biti Abrahamov potomak (Postanak 22,18; GalaÊani-ma 3,16), potomak oca izraelskog naroda i iz Davidove loze, Matej je bezodgaanja htio prikazati Isusovu lozu i kako je On neposredno povezanne samo s Abrahamom (s kojim je veÊina Izraelaca bila povezana), veÊi s kraljem Davidom. Mnogi komentatori smatraju da je Matej na umuimao prvenstveno Hebreje dok je pisao evanelje i da zbog toga snaænonaglaπava i dokazuje mesijansku ulogu Isusa iz Nazareta.

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Kako nam pomaæu da shvatimo bîtna koju je Matej æelio ukazati?

2. Samuelova 7,16.17. ................................................................................

..................................................................................................................................

Izaija 9,6.7. .......................................................................................................

..................................................................................................................................

Izaija 11,1.2. ....................................................................................................

..................................................................................................................................

Djela 2,29.30. ..................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi tekstovi pomaæu nam da shvatimo zaπto Evanelje po MatejupoËinje sljedeÊim rijeËima: “Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova.”(Matej 1,1) Isus Krist je prvenstveno prikazan kao “Sin Davidov”. Novizavjet ne samo da poËinje ovakvim opisom Isusa, veÊ On pred krajNovog zavjeta izgovara ove rijeËi: “Ja, Isus, poslah svoga anela da vamposvjedoËi ovo u crkvama. Ja sam ‘Izdanak’ i potomak Davidov, sjajnazvijezda Danica!” (Otkrivenje 22,16) Osim svega onoga πto Isus jest, Onostaje “Izdanak i Potomak Davidov”.

Ovo je snaæno svjedoËanstvo o Isusovoj ljudskoj naravi; naπ Stvori-telj povezao je sebe s nama na naËin koji jedva moæemo zamisliti.

8

UTORAK 29. oæujka

ISUSOVO RANO OBITELJSKO STABLO

Koga joπ osim Davida nalazimo u Isusovom obiteljskom stablu?Matej 1,2.3.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æene obiËno nisu spominjane u rodoslovljima; pa zaπto je ondaovdje navedena æena po imenu Tamara? Tko je bila ona da bi se poËelood nje?

Tamara je bila Kanaanka koja je dvaput stupila u brak s Judinimsinovima. Obojica su umrla, a Tamara nije imala djece. Njezin svekarJuda obeÊao je Tamari da Êe je udati za svojeg treÊeg sina kada odraste.Meutim, ovo se nikada nije dogodilo.

Pa πto je Tamara uËinila? Preruπila se u prostitutku i spavala sJudom, koji nije znao da je ona zapravo Tamara. Nekoliko mjeseci po-slije, kada je njezina trudnoÊa postala oËita, Juda je namjeravao ubitiovu nemoralnu æenu sve dok nije otkrila Judi da je on otac njezinogdjeteta. Koliko god ovo podsjeÊalo na neukusnu filmsku sapunicu, ipakje dio Isusovog ljudskog podrijetla.

ProËitajte Matej 1,4.5. »ija nas navedena imena na neki naËiniznenauju?

..................................................................................................................................

Rahaba, kanaanska prostitutka? Da, tako je. Nakon πto je pomoglaizraelskim uhodama u Kanaanu, pridruæila se Boæjem narodu i stupivπiu brak, postala dio Isusove loze.

Tko joπ pripada ovoj lozi? Matej 1,5.6.

..................................................................................................................................

Ruta je bila æena puna vrlina. Ne njezinom krivnjom, potjecala je izomraæenog moapskog naroda — koji je bio plod incestnog odnosa iz-meu pijanog Lota i jedne od njegovih kÊeri. Urijina æena Bat-©eba bilaje, naravno, æena koju je kralj David sebiËno uzeo za sebe dok je njezinmuæ Urija bio na bojnom polju. I David je bio greπnik kojem je biopotreban Spasitelj. David je imao mnogo izuzetnih osobina, ali nije biouzor obiteljskog Ëovjeka, to je sigurno.

Ako nas Bog prihvaÊa usprkos naπim pogreπkama i nedosta-cima, kako se mi na isti naËin trebamo odnositi prema drugimausprkos njihovim pogreπkama i nedostacima?

9

SRIJEDA 30. oæujka

DOK SMO JO© BILI GRE©NICI

©to sljedeÊi tekstovi govore o ljudskoj naravi? Koje snaænedokaze imamo u prilog ovim istinama? Rimljanima 3,9.10; 5,8;Ivan 2,25; Hebrejima 17,9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se Ëesto napominje, vrijedno je ponoviti da Biblija ne prikazujeljudsku narav ruæiËastim bojama. Od pada u Edenskom vrtu (Postanak3) do pada Babilona u posljednjim danima (Otkrivenje 18), æalosno sta-nje ljudskog roda lako je uoËljivo. Iako smo skloni idealizirati, primje-rice, Crkvu u ranim danima prije velikog “otpada” (2. Solunjanima 2,3),to je pogreπno (vidi 1. KorinÊanima 5,1). Svi smo pala, nesavrπena biÊa,a upravo takve ljude obuhvaÊa loza iz koje je Isus potekao.

“Istinitost i nevjerojatne Ëinjenice u ovom rodoslovlju”, piπe Micha-el Wilkins, “sigurno je zapanjila Matejeve Ëitatelje. Isusovi preci imali susve slabosti i potencijale obiËnih ljudi. Bog je djelovao preko njih dadonese spasenje. Isusova loza nije primjer pravednosti. Nju Ëine pre-ljubnici, bludnice, junaci i neznaboπci. Zli Roboam bio je otac zlogAbijama, koji je bio otac dobrog kralja Ase. Asa je bio otac dobrog kraljaJoπafata ... koji je bio otac zlog kralja Jorama. Bog je djelovao prekobrojnih naraπtaja, i dobrih i zlih, da izvrπi svoje namjere. Matej pokazujeda Bog moæe upotrijebiti svakog — koliko god bio odbaËen ili prezren— za izvrπenje svojih namjera. Upravo je takve ljude Isus doπao spasiti.”(Zondervan Illustrated Bible Backgrounds Commentary: Matthew, Zon-dervan, 2002., str. 9)

Ovo je bît koju trebamo upamtiti ne samo kada promatramo druge,veÊ i sebe. Koji se krπÊanin u nekom trenutku nije obeshrabrio, doveou pitanje svoju vjeru, zapitao se je li se iskreno obratio? Razlog naπegobeshrabrenja Ëesto je naπa pala narav, naπi grijesi, naπi nedostaci.Usred oËaja moæemo i trebamo se dræati nade da Bog zna sve ovo i daje Krist doπao na ovaj svijet zbog ljudi kao πto smo mi.

Kojih se biblijski obeÊanja moæete dræati u trenucima obeshra-brenja i duhovnog oËaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 31. oæujka

RO–ENJE DAVIDOVOG BOÆANSKOG SINA

Jedne noÊi izmeu dogaaja opisanih u 1. i 2. poglavlju Evaneljapo Mateju, rodio se Isus. To se nije dogodilo 25. prosinca. Na osnovivremena kada je sveÊenik Zaharija vrπio sluæbu u Hramu, bibliËari sma-traju da je Isus roen vjerojatno u jesen, moæda krajem rujna ili ulistopadu, kada su ovce joπ uvijek bile na poljima.

IroniËno je to πto su ovi ljudi koji su traæili æidovskog Mesiju ipoklonili Mu se bili neznaboπci. Iako je velik dio Isusovog naroda (ipretjerano sumnjiËav poluæidov, kralj Herod) smatrao da zna kakvogMesiju oËekuju, ovi putnici s Istoka bili su otvorenog uma i srca. Ovimudraci bili su cijenjeni filozofi iz Perzije koji su posvetili æivot traæenjuistine bez obzira na njezino podrijetlo. Ne Ëudi zato πto su se naπli uprigodi da se poklone pred Onim koji je doista bio “Istina”. Iako je okvirdrugaËiji, u ovom dogaaju vidimo primjer istinitih rijeËi izgovorenihprije viπe stoljeÊa: “Traæit Êete me i naÊi me jer Êete me traæiti svimsrcem svojim.” (Jeremija 29,13)

ProËitajte Matej 2,1-14. Po Ëemu se razlikuje stav ovih mudrihljudi od stava kralja Heroda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi su se neznaboπci poklonili i proslavili Isusa, za razliku odkralja æidovskog naroda koji Ga je htio ubiti.

Ovaj izvjeπtaj treba nam posluæiti kao snaæan podsjetnik da pri-padnost Crkvi nije potvrda da smo u pravoj zajednici s Bogom. To tako-er treba biti podsjetnik da je ispravno razumijevanje istine vrlo vaæno.Da su Herod i sveÊenici bolje razumjeli proroËanstva o Mesiji, Herod biznao da Isus nije bio prijetnja koje se on plaπio. Shvatio bi da se netreba brinuti zbog “kralja æidovskoga”, niti od Njega πtititi svoju poli-tiËku moÊ.

Kako se mi kao adventistiËki krπÊani, ljudi blagoslovljeni veli-kim svjetlom, moæemo saËuvati od pogreπnog miπljenja da imatisvjetlo znaËi imati pravu zajednicu s Bogom? Kako nam u istovrijeme svjetlo moæe pomoÊi da imamo bolju zajednicu s Bogom jermoæemo cijeniti Njegov karakter koji nam istina otkriva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 1. travnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Na taj naËin svaki greπnik moæe doÊi Kristu. ‘Tada nas — ne zbogpravednih djela koja smo mi uËinili, veÊ po svom milosru — spasi.’(Titu 3,5) Kad ti Sotona govori da si greπnik i da se ne smijeπ nadatiBoæjem blagoslovu, reci mu da je Krist doπao na svijet da spasi greπni-ke. Mi nemamo niπta πto bi nas preporuËilo Bogu; ali razlog koji moæe-mo uvijek iznositi jest naπe krajnje bespomoÊno stanje, koje NjegovuotkupljujuÊu silu Ëini nuænom.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.251,252) Kakva snaæna misao: naπe “krajnje bespomoÊno stanje” ËiniKrista, naπeg Otkupitelja, nuænim. Ova se istina ne mijenja kada prviput doemo k Isusu ili ako hodamo s Njim cijeli svoj æivot. Poput ljudiu Isusovom ovozemaljskom rodoslovlju, mi smo greπnici kojima je po-trebna milost. Naπa posluπnost Zakonu, naπa pobjeda nad grijehom ikuπnjama i naπ rast u Kristu, koliko god da je sve to dio krπÊanskogæivota, posljedica su spasenja, a ne njegov uzrok. Bez obzira na to je liu pitanju razbojnik na kriæu ili sveta osoba koja Êe biti uznesena pri-godom Isusovog drugog dolaska, svi smo mi u “krajnje bespomoÊnomstanju, koje Njegovu otkupljujuÊu silu Ëini nuænom”. Vrlo je vaæno danikada ne zaboravimo ovu osnovnu istinu.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto smo vidjeli ovaj tjedan, Herod je pogreπno razumioproroËanstvo koje ga je potaknulo da uËini zastraπujuÊe stvari.Razmislite o nekim pogreπnim razumijevanjima proroËanstava da-nas. Na primjer, mnogi vjeruju da Êe vjerni krπÊani tajno i neprimje-tno biti uzneseni na Nebo, dok Êe Ëlanovi obitelji i prijatelji biti“ostavljeni” pitajuÊi se zaπto su ovi ljudi iznenada nestali. Koje suopasnosti takvog pogreπnog razumijevanja proroËanstava? Ili, πtomislite o ideji da hram u Jeruzalemu mora biti ponovno sagraeni da ponovno mora biti uspostavljeno prinoπenje ærtava u posljednjevrijeme ovozemaljske povijesti? Koja nam druga pogreπna tuma-Ëenja proroËanstava trebaju pokazati koliko je vaæno shvatiti proro-Ëanstva na ispravan naËin?

2. U mnogim kulturama i druπtvima Ëesto se pridaje velikoznaËenje Ëinjenici tko su vam roditelji i u kojem ste druπtvenomstaleæu roeni. Ovakav se stav moæe naÊi u Ëitavoj povijesti i dubo-ko je ukorijenjen na mnogim mjestima Ëak i danas. Zaπto je ovajsveopÊi stav suprotan svemu πto nauËava Evanelje? Kako pojam“roenja odozgo” utjeËe na naËin na koji promatramo cjelokupnopitanje klasa ili druπtvene strukture u kojoj smo roeni?

12

Vaenje zuba (1)

Netom vjenËani Colin i Melva Winch krenuli su davne 1956. godine nasvoj prvi misionarski zadatak na Salomonske otoke. On kao medicinskitehniËar, a ona kao medicinska sestra.

Dok je bio na godiπnjem odmoru u Australiji 1962. godine, Colin jepoloæio za profesionalnog pilota. RadeÊi s kolegom pionirom pilotom LenomBarnardom, letio je na prvim adventistiËkim misijskim avionima i dosegnuoudaljena podruËja Papue Nove Gvineje i mnoge otoke Juænog Pacifika.SljedeÊe πto je trebalo bio je jedan od Colinovih prvih izazova — rad umalenoj ambulanti.

Jednog jutra zapoËeli su raditi u ambulanti u Amyes Memorial Hospi-talu. Colin i Melva su tek nedavno stigli u Kukudu, i to je bio jedan odColinovih prvih radnih dana u ambulanti.

Prvih deset pacijenata imalo je samo manja oboljenja, ali sve se ubrzopromijenilo kad je na red doπao Jacob — krupan i dobro graen otoËaninkovrËave kose s bolnim izrazom lica. Doπao je dræeÊi se za vilicu. Pret-postavljajuÊi da Ëovjek ima problem sa zubom, Colin je pacijenta posjeo nasklopivi zubarski stolac koji je donirala vojska Sjedinjenih AmeriËkih Dræa-va.

Pregledom je otkrio da pacijent ima sjajne bijele zube, ali kruna navelikom kutnjaku je pukla i stvarala bolnu nelagodu.

Colin je doznao kako je Jacob veÊ traæio lijeËenje zuba kod nekoglijeËnika koji nije uspio ukloniti bol koju je osjeÊao u kutnjaku, nego muje u tom zahvatu slomio krunu.

To je trebalo biti Colinovo prvo pravo vaenje zuba, jer je jedini takavzahvat prije toga izveo u bolnici u Sydneyju dok se pripremao za misiju, kadje zub gotovo ispao bez ikakvih poteπkoÊa. Znao je da Êe ovo vaenje bitipravi izazov, tim viπe πto su neki od seoskih ljudi bili u blizini i promatralivjeπtinu novog “zubara”.

Nakon πto je pribiljeæio ime pacijenta u svoj blok, Colin je priπaoJacobu sa spremnom sjajnom iglom. Jacob je znao πto znaËi ta igla, izabacio je glavu unatrag kako bi Colin injekcijom ubrizgao anestetik. Asi-stent u klinici, Lukana, shvatio je πto treba raditi, stao je iza pacijenta isvojim snaænim rukama Ëvrsto zgrabio Jacoba za kosu.

Da bi bio siguran da je cijelo podruËje oko zuba umrtvljeno, Colin jeubrizgao anestetik i s desne strane zuba. Dok je Ëekao da anestetik poËnedjelovati, primijetio je promatraËe na prozoru i Ëuo primjedbe koje sudobacivali s vrata. BuduÊi pacijenti su bili znatiæeljni mogu li imati povjere-nja u tog novog zubnog lijeËnika.

(Nastavak slijedi)

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 18 i 19.

POUKA 2 2.—9. travnja 2016.

PoËetak sluæbe“Pa im reËe: ‘Poite za mnom i uËinit Êu vas ribarima lju-

di!’” (Matej 4,19)

Biblijski tekstovi: Matej 3,1-12; 2. Petrova 1,19; Filipljanima2,5-8; Matej 4,1-12; Izaija 9,1.2; Matej 4,17-22.

Jedna od najveÊih borbi s kojom se ljudski rod suoËava jest razu-mijevanje smisla i svrhe æivota i kako æivjeti u skladu s tim. Uostalom,prigodom roenja ne dobivamo pisane upute o tome kako trebamo æivjeti,zar ne? “Nisam razumio koji je smisao æivota”, rekao je sedamnaesto-godiπnji djeËak iz imuÊne obitelji koji je postao ovisnik o drogi. “Ja joπuvijek ne razumijem, ali sam mislio da svi ostali razumiju, mislio samda postoji velika tajna koju su svi otkrili osim mene. Mislio sam da sviznaju zaπto smo ovdje i da su svi sretni na nekom tajnom mjestu bezmene.”

Paul Feyerabend, njemaËki pisac, priznao je u autobiografiji: “Takodani prolaze jedan za drugim i nije mi jasno zaπto Ëovjek treba æivjeti.”

Zato imamo Bibliju, Evanelje i izvjeπtaj o Isusu i onome πto jeuËinio za nas. U Isusu — Njegovom prapostojanju, roenju, æivotu, smr-ti, sluæbi na Nebu i drugom dolasku moæemo pronaÊi odgovore na naj-vaænija æivotna pitanja. Ovaj Êemo se tjedan osvrnuti na poËetak Kristo-vog æivota i rada ovdje na Zemlji, æivota i rada koji jedini moæe dati punismisao naπem æivotu.

14

NEDJELJA 3. travnja

IVAN KRSTITELJ I “ISTINA ZA SADA©NJE VRIJEME”

TreÊe poglavlje Evanelja po Mateju poËinje izvjeπtajem o IvanuKrstitelju, Ëije se prve zabiljeæene rijeËi nalaze u zapovjednom naËinu— “pokajte se” (Matej 3,2 — ©ariÊ). Ovo je na neki naËin bila saæetaporuka koju je Bog upuÊivao ljudskom rodu joπ od pada: Pokajte se,prihvatite moj oprost, odbacite grijehe i naÊi Êete otkupljenje i odmorduπi. Ipak, koliko god ova poruka bila sveopÊa, Ivan uz nju iznosi iposebnu “istinu za sadaπnje vrijeme” (2. Petrova 1,12), poruku za ljudeonog vremena.

ProËitajte Matej 3,2.3. Koju je istinu za sadaπnje vrijeme Ivanpropovijedao, zajedno s pozivom na pokajanje, krπtenje i priznanje?Vidi Matej 3,6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ivan Ëini neπto πto je prisutno u cijelom Novom zavjetu. On navodiretke iz Starog zavjeta. Starozavjetno proroËanstvo oæivljava u Novomzavjetu: bio to Isus, Pavao, Petar ili Ivan, svi navode tekstove iz Starogzavjeta da bi potvrdili, dokazali ili objasnili smisao svega πto se doga-alo u Novom zavjetu. Zato nas ne treba Ëuditi πto Petar, Ëak i kada suu pitanju Ëuda kojima je osobno prisustvovao, ipak naglaπava “vrlo si-gurnim sve proroπtvo” (2. Petrova 1,19) kada govori o Isusovoj sluæbi.

ProËitajte Matej 3,7-12. Koju poruku Ivan upuÊuje voama?Usprkos oπtrim rijeËima, kakvu im nadu nudi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da je Isus u srediπtu Ivanovog propovijedanja. Sve je Ëaki tada bilo vezano za Isusa, za pitanje tko je On i πto Êe uËiniti. Iako jeEvanelje bilo predstavljeno, Ivan je istaknuo da Êe doÊi do konaËnograzdvajanja pπenice i kukolja i da Êe Onaj koji je proreËen izvrπiti torazdvajanje. Ovo je joπ jedan pokazatelj koliko je Evanelje neodvojivood suda. Ovo je takoer primjer kako se u Bibliji prvi i drugi Isusovdolazak prikazuju kao jedan dogaaj, kao πto vidimo u Ivanovom primje-ru koji u neposrednom okviru Kristovog prvog dolaska govori i o dru-gom.

15

PONEDJELJAK 4. travnja

SUKOB U PUSTINJI

“Tada Duh odvede Isusa u pustinju da ga napastuje avao.”(Matej 4,1)

Zamislite ovaj dogaaj sa Sotoninog glediπta. Boæansko, uzviπenoBiÊe, koje on poznaje kao Boæjeg Sina, sada se ponizilo uzevπi ljudskotijelo da bi spasilo ljudski rod. Ovo je bio isti Isus protiv kojega jezaratio na Nebu i koji je zbacio njega i njegove anele (vidi Otkrivenje12,7-9). Meutim, sada je ovaj Isus bio — πto? Slabo ljudsko biÊe, uokrutnoj pustinji bez ikakve vidljive pomoÊi! »inilo se da je Isus sadalaka meta za Sotonine prijevare.

“Kad su se Sotona i Boæji Sin po prvi put sreli u borbi, Krist je biozapovjednik nebeske vojske, a Sotona voa pobune na Nebu, odakle jeprognan. Sada je njihovo stanje oËito obratno i Sotona koristi najviπe odsvoje prividne prednosti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 82,83)

Kakva suprotnost: Lucifer je nekada teæio za izjednaËenjem s “Viπ-njim” (Izaija 14,14), a Isus je sada napustio slavu Neba. Ovdje, u ovomdogaaju moæemo uoËiti veliku razliku izmeu sebiËnosti i nesebiËno-sti, svetosti i grijeha.

Usporedite Izaija 14,12-14 i Filipljanima 2,5-8. ©to ovi tekstovigovore o razlici izmeu Isusovog i Sotoninog karaktera?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zamislite kako su aneli, koji su poznavali Isusa u Njegovoj nebes-koj slavi, pratili susret ova dva neprijatelja koji su stajali licem k licuu meusobnoj borbi kakvu nikada prije nisu doæivjeli. Iako imamo po-sebnu prednost da znamo kako se sve zavrπilo, aneli — zapravo cijeloNebo — to tada nisu znali; sigurno su promatrali ovaj sukob s velikompozornoπÊu.

Sotona je uzvisio sebe. Isus se ponizio do same smrti. ©tomoæemo nauËiti iz ovog snaænog kontrasta i kako moæemo primije-niti ovu vaænu istinu u svojem æivotu? Kako bi ona trebala utjecatina naËin na koji donosimo odreene odluke, posebno kada je upitanju naπe “ja”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

16

UTORAK 5. travnja

KU©NJA

ProËitajte Matej 4,1-12. O kojim je kuπnjama rijeË? Zaπto jeIsus morao doæivjeti ovo iskustvo? Kako je ovaj izvjeπtaj povezansa spasenjem? Kako je Isus izdræao tako snaæne kuπnje u takoteπkim uvjetima, i πto nam to govori o odolijevanju kuπnjama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst u Mateju 4 zapoËinje neobiËnom miπlju: Duh je odveo Isusau pustinju da Ga avao kuπa. Mi bismo se trebali moliti da nas avaone uvede u kuπnju. “I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla!”(Matej 6,13) Zaπto bi onda Duh Sveti poveo Isusa ovim putem?

Odgovor nalazimo u prethodnom poglavlju, kad Isus dolazi k Ivanuda Ga krsti. Vidjevπi Ivanov otpor, Isus kaæe: “Pusti sada, jer tako namdolikuje da sve ispunimo πto je u skladu s voljom Boæjom.” (Matej 3,15)Da bi ispunio sve πto je u skladu s Boæjom voljom — da bi uËinio svepotrebno kako bi bio savrπen primjer i savrπen predstavnik ljudskogroda — Isus je morao biti krπten iako je bio bezgreπan.

U kuπnjama u pustinji Isus je morao proÊi istim putem kao i Adam.Morao je izvojevati pobjedu nad kuπnjama koju mi, od Adama nadalje,nismo uspjeli postiÊi. Kako bi to uËinio, “Krist je morao otkupiti Adamovprijestup” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 80), samo πto je On touËinio u uvjetima koji nisu bili u potpunosti istovjetni onima s kojimase Adam suoËio.

Svojom pobjedom Isus je pokazao da nemamo izgovor za grijeh, danemamo opravdanje za njega i da ne moramo pasti u kuπnji, veÊ damoæemo pobijediti vjerom i posluπnoπÊu. Kao πto nam je reËeno: “Pre-ma tome, pokorite se Bogu! Oduprite se avlu, pa Êe pobjeÊi od vas!Pribliæite se k Bogu pa Êe se i on pribliæiti k vama.” (Jakov 4,7.8)

Kako nam ovaj izvjeπtaj, koji na tako dojmljiv naËin pokazujeda nema izgovora za grijeh, pokazuje koliko je velika naπa potrebaza Kristovom pravednoπÊu? Zamislite da moramo stajati u svojojpravednosti ne primajuÊi opravdanje za svoje grijehe! Kakvu bismonadu imali?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

17

SRIJEDA 6. travnja

ZEMLJA ZEBULUNOVA I NAFTALIJEVA

U tekstu u Mateju 4,12 govori se o Ivanovom utamniËenju i krajunjegove sluæbe. U ovom trenutku poËinje Isusova javna sluæba. U tekstuse ne kaæe zaπto je Isus, kada je Ëuo vijest o Ivanu, otiπao u Galileju,veÊ samo da je tako uËinio (vidi Marko 1,14-16; Luka 4,14). Moæda seIsus nije æelio previπe isticati dok je Ivan propovijedao, da ne bi doπlodo suparniπtva? GrËki glagol u Mateju 4,12 koji se Ëesto prevodi kao“povuËe”, ima znaËenje “sklanjanja” u smislu izbjegavanja opasnosti.Tako je Isus, oprezan kao i uvijek, æelio izbjeÊi nevolju.

ProËitajte Matej 4,13-16 (vidi Izaija 9,1.2) o Isusovom boravkuu podruËju Zebulunovu i Naftalijevu. ©to ovi tekstovi govore o Isu-sovoj sluæbi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zebulun i Naftali bili su dva Jakovljeva sina (vidi Postanak 35,23-26). Njihovi potomci pripadali su plemenima koja su se nastanila uprekrasnom sjevernom podruËju.

Naæalost, ova dva plemena bila su meu deset plemena koja su seodrekla vjere u Boga i okrenula ovome svijetu. Mnogi starozavjetni pro-roci ukazivali su na greπnost, svjetovnost i zlo ovih sjevernih plemenakoja su na kraju pala pod vlast Asiraca i bila rasijana πirom tadaπnjegpoznatog svijeta. Umjesto njih, u Izraelu su se naselili neznaboπci, aGalileja je postala mraËno i nesreeno mjesto, nastanjeno mjeπovitimstanovniπtvom. Najpoznatiji galilejski prorok bio je Jona, πto bi trebaloneπto govoriti o stupnju njihove posveÊenosti. Bez obzira na problemekoji su vladali u Galileji, u Izaiji se nalazi ovo divno proroËanstvo — daËak i u tamnoj zemlji Zebulunovoj i Naftalijevoj “onima koji prebivahuu tamnom predjelu smrti zasja svjetlo” (Matej 4,16). Drugim rijeËima,Isus je doπao, æivio i sluæio ovdje gdje je potreba bila velika, gdje suljudi smatrani prostima, neljubaznima i grubima. Koliko god Isus biouzviπen, vidimo Njegovu spremnost da se ponizi radi drugih. Takoervidimo joπ jedan primjer koliko je Stari zavjet bio vaæan u Isusovojsluæbi.

Kako moæemo izbjeÊi opasnost da odreene ljude smatramonedostojnima naπih napora da im sluæimo i svjedoËimo? ©to jepogreπno u takvom stavu?

..................................................................................................................................

18

»ETVRTAK 7. travnja

POZIV UPU∆EN RIBARIMA

“Pokajte se, jer je blizu kraljevstvo nebesko.” (Matej 4,17 — ©ariÊ)Poput Ivana, Isus je zapoËeo sluæbu pozivom na pokajanje. On je poputIvana poznavao palu narav ljudskog roda i potrebu da se svi ljudi pokajui upoznaju Boga. Zato nas ne iznenauje πto je u svojem prvom javnomobraÊanju, kako je zabiljeæeno u Mateju, pozvao narod na pokajanje.

ProËitajte Matej 4,17-22. ©to ovi tekstovi govore o sveobuhvat-nosti poziva koji nam Isus upuÊuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovdje, u zaboravljenoj galilejskoj zemlji, Ëetiri mlada muπkarca, dvai dva brata, udruæila su se u ribarskom poslu. Srce su oËito okrenuliBogu, jer su neki od njih odreeno vrijeme slijedili Ivana Krstitelja.Meutim, na njihovo iznenaenje, Ivan Krstitelj ih je uputio na drugogmladog Ëovjeka iz njihove okoline.

Ovi ljudi priπli su Isusu iz Nazareta i zamolili Ga da provedu odreenovrijeme s Njim (vidi Ivan 1). Prema tamoπnjem obiËaju, ljudi bi priπliuËitelju i upitali ga smiju li ga slijediti. UËitelj je donosio konaËnuodluku o tome tko Êe biti njegov uËenik. Kada bi uËitelj pozvao nekogada bude njegov uËenik, bio je to vrlo uzbudljiv trenutak.

Mnogi smatraju da su uËenici prvi put sreli Isusa kada im je uputiopoziv kraj jezera. Ali iz Ivana 1—5 znamo da su ovi ljudi veÊ proveligodinu dana s Isusom — oËito s prekidima.

“Isus je izabrao neobrazovane ribare zato πto nisu bili πkolovanipredajama i pogreπnim obiËajima svoga vremena. Oni su bili ljudi priro-dno obdareni, ponizni i pouËljivi, ljudi koje je On mogao odgajati za svojrad. U svakodnevnom æivotu ima mnogo ljudi koji strpljivo obavljajujednoliËne i mukotrpne poslove, nesvjesni da posjeduju takve moÊi kojebi ih, kada bi ih razvili, izjednaËile s najcjenjenijim ljudima u svijetu.Potreban je dodir vjeπte ruke koji bi probudio te uspavane sposobnosti.Takve je ljude Isus pozvao da budu Njegovi suradnici i dao im prednostda se druæe s Njim.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 190)

19

PETAK 8. travnja


Jedan evanelist najavio je svoje predavanje na sljedeÊi naËin: “Do-ite vidjeti govornika koji Êe istrgnuti stranicu iz Biblije!” Ovakav jepoziv bez sumnje privukao mnoπtvo ljudi. On je stao pred njih, otvoriosvoju Bibliju i na njihovo zaprepaπtenje pokidao jednu stranicu. “Ovastranica”, rekao je, “nikada nije trebala biti ovdje. To je stranica kojarazdvaja Stari i Novi zavjet.” ©to god mislili o njegovoj teatralnosti,govornik je ukazao na bît. Ove dvije knjige su doista jedno. Stari zavjetse navodi u cijelom Novom zavjetu. Dogaaje u Novom zavjetu Isusosobno ili novozavjetni pisci objaπnjavaju tekstovima iz Starog zavjeta.Isus je Ëesto, na ovaj ili onaj naËin, izjavljivao da Êe se Pismo sigurnoispuniti. Isus, koji je neprestano ukazivao na starozavjetne spise (vidiIvan 5,39; Luka 24,27; Matej 22,29; Ivan 13,18), Pavao, koji je uvijeknavodio tekstove iz Starog zavjeta (Rimljanima 4,3; 11,8; GalaÊanima4,27), Otkrivenje, koje 550 puta ukazuje na Stari zavjet, neprestanopovezuju Novi zavjet sa Starim. Stari i Novi zavjet Boæja su pisana ot-krivenja o planu spasenja upuÊena ljudima. Iako, bez sumnje, nekepojedinosti iz Staroga zavjeta, kao πto je ærtveni sustav, viπe nisu obve-zujuÊe za krπÊane, ne smijemo uËiniti pogreπku da Stari zavjet smatra-mo manje vaænim u odnosu na Novi. Biblija se sastoji iz obaju Zavjeta,i iz obaju uËimo kljuËne istine o Bogu i planu spasenja.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zapaæamo razliËite naËine na koje je Sotona kuπao Isusa ikako Isus nijednom nije podlegao kuπnji i prijevari koja se krila izate kuπnje. Zapazite, takoer, koliko je znaËenje u tim prigodamabilo pridavano Boæjoj rijeËi. Isus, iako je bio Bog osobno, sada u“obliËju greπnog tijela” (Rimljanima 8,3), koristio se Pismom kaosredstvom obrane protiv Sotoninih kuπnji. Ako je Isus osobno tomorao Ëiniti, πto to govori koliko Biblija mora biti kljuËna i vaænau naπem æivotu, osobito ako se borimo s kuπnjom? Iako moædanaËelno znamo da se trebamo koristiti Biblijom u borbi s kuπnjom,kako to Ëinimo u praktiËnom æivotu? Na koje nam naËine Biblijamoæe pomoÊi da se odupremo napadima s kojima se suoËavamo?

2. Zaπto je poniznost toliko vaæna osobina krπÊana? Kako mo-æemo postati i ostati ponizni? Koju ulogu treba imati kriæ u ovomvaænom podruËju?

20

Vaenje zuba (2)

Dogaaj o kojem govorimo zapoËeo je ovako: Mladenci Colin i MelvaWinch bili su na svojem prvom radnom zadatku u misiji na Salomonskimotocima kao zdravstveni misionari — medicinski tehniËar i medicinska se-stra. Tijekom jednog od Colinovih prvih zahvata u ambulanti, trebalo jepacijentu izvaditi zub. Dok je asistent u klinici, Lukana, Ëvrsto i nepomiËnodræao pacijentu glavu, Colin mu je dao injekciju.

Odabravπi odgovarajuÊa klijeπta, Colin je pristupio prestraπenom pa-cijentu. Zauzeo je stabilan stav, Ëvrsto klijeπtima uhvatio kutnjak i poËeovuÊi lijevo-desno pa gore. Ali zub se nije niti pomaknuo! Neuspjeh da us-pjeπno izvrπi zadatak kao novi zubar postao je vrlo izgledan.

Dan je bio vruÊ i sparan. Ono malo svjeæeg zraka πto bi moglo doÊikroz vrata zaustavili su znatiæeljni promatraËi. Oni koji su vidjeli πto sedogaa, nastavili bi prepriËavati cijeli postupak drugima koji su bili vani, akoji nisu mogli niπta vidjeti. Kapljice znoja izbile su Colinu, jednako kao iJacobu, svakome iz drugog razloga.

Colin je uzeo druga klijeπta i uhvatio bolni zub joπ snaænije. Jacob jepotonuo dublje u stolac, dok ga je Lukana i dalje Ëvrsto dræao. Vuci! Guraj!Vuci!

»inilo se da je proπlo veÊ sat vremena kako je Colin radio bez uspjeha.Neki od promatraËa su poËeli sumnjati u njega. Drugi su zakljuËili kakonovi “zubar” nije dobar.

Onda je Jacob rekao: “Doktore, vi ste neπto zaboravili!”“Ne, ja ne mislim tako, Jacobe”, odgovorio je Colin te provjerio ladicu

sa sterilnim priborom. Sve je bilo u redu.“Doktore, zaboravili ste se pomoliti.”Ne vjerujuÊi sam sebi da je mogao zaboraviti neπto tako vaæno, Colin

i Lukana su pomogli Jacobu siÊi sa zubarskog stolca, i sva trojica su klek-nula na molitvu. S vrata se Ëuo πapat promatraËa: “Oni se mole!”

OËekivanja su se opet pojavila. Neki koji su veÊ htjeli otiÊi sad suËekali odgovor na molitvu. Povratkom na stolac Jacob je dobio joπ jaËuinjekciju. UzimajuÊi ista klijeπta Colin je uputio joπ jednu tihu molitvu.»vrsto je stao, uhvatio kutnjak klijeπtima i povukao.

»etiri velika savijena korijena izaπla su tako jednostavno kao πto seizvlaËi Ëavao iz mekog drveta.

“Vani je!” — odjeknuo je povik kad je Colin podigao izvaeni zub.Lukana je u uzbuenju zaboravio popustiti stisak Jacobove glave.

S velikim osmijehom Jacob je slavio Boga za Ëudo. To je Ëinio i Colin.Njegov ugled bio je opravdan, a njegova ordinacija je uskoro poËela cvjetati.

Iz knjige Iskustva iz misije Colina i Melve Winch od S. Ross Goldstonea,uz dopuπtenje Signs Publishing, Warburton, Victoria, Australija. Viπe isku-stava iz njihovog misijskog rada pronaite u knjizi koju moæete naruËiti nawww.AdventistBookCenter.com.

21


POUKA 3 9.—16. travnja 2016.

Govor na Gori“Kad Isus dovrπi svoj govor, veliko je mnoπtvo naroda bilo

zaneseno njegovom naukom, jer ih je uËio kao onaj koji imavlast, a ne kao njihovi knjiæevnici.” (Matej 7,28.29)

Biblijski tekstovi: Matej 5—7; Rimljanima 7,7; Postanak 15,6;Mihej 6,6-8; Luka 6,36; Matej 13,44-52; Rimljanima 8,5-10.

U Izlasku je zabiljeæeno da je Bog izveo djecu Izraelovu iz Egipta,“krstio” ih u Crvenom moru, vodio kroz pustinju Ëetrdeset godina, Ëinioznakove i Ëudesa i osobno se susreo s narodom na Gori kada mu je daosvoj Zakon. U Mateju zapaæamo da Isus izlazi iz Egipta, krπtava se urijeci Jordan, provodi u pustinji Ëetrdeset dana, Ëini znakove i Ëudesa,osobno se susreÊe s Izraelom na Gori i proπiruje isti Zakon. Isus jestupio u povijest izraelskog naroda, postao Izrael, i u Njemu su seispunila sva obeÊanja Saveza.

Govor na Gori najsnaænija je propovijed koja je ikada izgovorena.Njegove rijeËi duboko su utjecale ne samo na najbliæe sluπatelje, veÊ ina sve koji su u kasnijim stoljeÊima, sve do naπeg vremena, sluπaliNjegove poruke koje mijenjaju æivot. Ipak, ovu propovijed ne trebamosamo sluπati; moramo je i primijeniti u æivotu. Osim πto Êemo ovogatjedna prouËavati Isusov Govor na Gori (Matej 5—7), prouËavat Êemo io tome πto je Isus rekao u Mateju 13 o primjeni Njegovih rijeËi u naπemæivotu.

22

NEDJELJA 10. travnja

NA»ELA I MJERILA

ProËitajte Govor na Gori koji je zabiljeæen u Mateju 5—7. Naprazne crte napiπite πto je na vas ostavilo najsnaæniji dojam.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Moæda nijedan vjerski govor u povijesti ËovjeËanstva nije privukaotoliku pozornost kao Govor na Gori. Filozofi i aktivisti koji zastupajurazliËita nekrπÊanska glediπta i odbacuju Isusa, ipak se dive Njegovojetici. Mohandas Gandhi bio je najpoznatiji nekrπÊanski pobornik ovepropovijedi.” (Craig L. Blomberg, The New American Commentary: Mat-thew, B&H Publishing Group, 1992., sv. 22, str. 93,94)

Ovu propovijed ljudi shvaÊaju na razliËite naËine. Neki je proma-traju kao izuzetno visoko moralno mjerilo koje nas vodi na koljena ipotiËe da traæimo Isusovu pravednost kao jedinu nadu u spasenje zatoπto smo svi daleko od boæanskog mjerila na koje nas Bog poziva, kaoπto je otkriveno u Govoru na Gori. Drugi je smatraju raspravom o gra-anskoj etici i pozivom na oËuvanje mira. Neki u njoj vide druπtvenoevanelje, poziv da ljudskim naporima uspostavimo Boæje kraljevstvo naZemlji.

Vjerojatno svatko od nas na odreeni naËin prepoznaje sebe u Govoruzato πto snaæno dotiËe kljuËna podruËja u naπem æivotu; svi reagiramona njega na drugaËiji naËin.

“U Govoru na Gori pokuπao je raskopati djelo stvoreno pogreπnimodgojem i svojim sluπateljima dati pravi dojam o svom kraljevstvu isvom vlastitom karakteru. ... Istine πto ih je uËio nisu manje znaËajneza nas no πto su bile za mnoπtvo koje Ga je slijedilo. Niπta manje nijepotrebno nama no πto je bilo njima da nauËimo osnovna naËela Boæjegakraljevstva.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 236)

U Govoru na Gori upoznajemo osnovna naËela Boæjeg kraljevstva. Unjemu saznajemo kakav je Bog kao Vladar i kakvi mi trebamo biti kaopodanici Njegovog kraljevstva. To je radikalan poziv da napustimo na-Ëela i mjerila kraljevstva ovoga svijeta i prihvatimo naËela i mjerila kra-ljevstva koje Êe trajati zauvijek (vidi Daniel 7,27).

23


Govor na Gori nasuprot Zakonu

Neki krπÊani smatraju Govor na Gori novim “Kristovim zakonom”,koji je zamijenio “Boæji zakon”. Smatraju da je sustav legalizma sadazamijenjen sustavom milosti, i da se Isusov zakon razlikuje od Boæjegzakona. Ovakva glediπta rezultat su pogreπnog razumijevanja Govora naGori.

©to sljedeÊi tekstovi govore o Zakonu i posredno o tvrdnji daje Govor na Gori zamijenio Zakon Deset zapovijedi? Matej 5,17-19.21.22.27.28 (vidi Jakov 2,10.11; Rimljanima 7,7).

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Craig S. Keener zapisao je sljedeÊe: “VeÊina Æidova razumijevala jezapovijedi u okviru milosti. ... S obzirom na Isusove zahtjeve da narodu veÊoj mjeri pokaæe milost u svakidaπnjem æivotu (Matej 9,13; 12,7;18,21-35), On je nesumnjivo naznaËio zahtjeve kraljevstva u svjetlu mi-losti (usporedi Matej 6,12; Luka 11,4; Marko 11,25; Matej 6,14.15; Marko10,15). Prema izvjeπtajima iz evanelja, Isus prihvaÊa one koji se ponizei priznaju Boæje pravo da vlada, Ëak ako u praksi ne doseæu cilj moral-nog savrπenstva (Matej 5,48). Kraljevstvo milosti koje je Isus objavionije prikazivalo nedjelotvornu milost kakva je velikim dijelom u zapad-nom krπÊanstvu; u evaneljima vijest o ovom kraljevstvu mijenja onekoji ga ponizno prihvaÊaju i slama ohole i one koji su zadovoljni uvjerskom i druπtvenom smislu.” (The Gospel of Matthew: A Socio-Rhe-torical Commentary, William B. Eerdmans Publishing Company, 2009.,str. 161,162)

ProËitajte Postanak 15,6. Kako nam ovaj tekst pomaæe da shva-timo da se spasenje uvijek dobivalo vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vjera Isusa Krista nije bila nova; bila je to ista vjera joπ od vremenapada. Govor na Gori nije uveo spasenje miloπÊu koje bi zamijenilospasenje djelima. Spasenje miloπÊu oduvijek je postojalo. Izraelci su bilispaπeni miloπÊu na Crvenom moru prije nego πto je od njih zatraæenoda pokaæu posluπnost na Sinaju (vidi Izlazak 20,2).

Kako bi vas vaπe iskustvo s Gospodinom i Njegovim Zakonomtrebalo nauËiti da se spasenje uvijek dobiva vjerom, a ne putemZakona?

24

UTORAK 12. travnja

PRAVEDNOST KNJIÆEVNIKA I FARIZEJA

ProËitajte Matej 5,20. ©to Isus misli kada kaæe da neÊemo uÊiu Boæje kraljevstvo ako naπa pravednost ne bude veÊa nego knjiæev-nika i farizeja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako se spasenje uvijek primalo vjerom i iako je judaizam, onakokako je trebao biti proveden u æivot, uvijek poznavao sustav milosti,legalizam se ipak uvukao, kao πto se uvlaËi u svaku religiju koja ozbiljnoshvaÊa posluπnost, i u Crkvu adventista sedmoga dana. U Kristovo suvrijeme mnogi (ali ne svi) vjerski voe zastupali “strogu i krutu pravo-vjernost farizeja, bez skruπenosti, njeænosti i ljubavi”, πto ih je ostavilobez “sile koja bi saËuvala svijet od pokvarenosti” (Ellen G. White, Mislis Gore blaæenstava, str. 50).

Izvanjska forma, posebno ona koju je stvorio Ëovjek, nema silu dapromijeni æivot ili preobrazi karakter. Jedina prava vjera je ona koja “jedjelotvorna ljubavlju” (GalaÊanima 5,6); jedino ona vanjska djela Ëiniprihvatljivim u Boæjim oËima.

ProËitajte Mihej 6,6-8. U kojem je smislu ovo kratak pregledGovora na Gori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ak i u starozavjetno vrijeme prinoπenje ærtava nije bilo krajnji cilj,veÊ sredstvo da se doe do krajnjeg cilja, a taj krajnji cilj bio je æivotu kojem Boæji sljedbenici odraæavaju Boæju ljubav i karakter, koji semoæe postiÊi samo potpunom predajom Bogu i potpunim oslanjanjemna Njegovu spasonosnu milost. Usprkos vanjskoj poboænosti i vjeri,mnogi knjiæevnici i farizeji nisu bili uzor na koji bi se Gospodnji sljed-benici trebali ugledati u svojem æivotu.

»ak i ako vjerujete u spasenje vjerom i da vas samo Isusovapravednost moæe spasiti, kako moæete biti sigurni da niste prihva-tili blaæe oblike legalizma?

25

SRIJEDA 13. travnja

NA»ELA KRALJEVSTVA

Vjerojatno najradikalniji Isusov nauk nalazimo u Mateju 5,48.ProËitajte tekst. Kako bismo mi greπnici to trebali postiÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od svih uËenja u Govoru na Gori, ovo je sigurno najsnaænije. Bitisavrπen kao “Otac koji je na nebesima”? ©to to znaËi?

KljuËna je rijeË u razumijevanju ovog teksta “dakle”. Ona ukazujena zakljuËak koji proizlazi iz onoga πto je reËeno prije. ©to je to reËenoprije?

ProËitajte Matej 5,43-47. Kako nam ovi redci, koji su povezanis 48. retkom, pomaæu da bolje shvatimo πto je Isus rekao u Mateju5,48? Vidi Luka 6,36.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovakva se misao ne javlja prvi put u Bibliji. U Levitskom zakoniku19,2 Jahve kaæe svojem narodu: “Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve,Bog vaπ!” U Luki 6,36 Isus je rekao: “Budite milosrdni kao πto je milosr-dan Otac vaπ!”

Tekst u Mateju 5,43-48 ne govori o vanjskom skladu s pravilima imjerilima, koliko god to bilo vaæno. Ovaj odlomak usredotoËen je naljubav ne samo prema ljudima koje svatko moæe voljeti, veÊ onima kojeprema ovozemaljskim mjerilima ne bismo voljeli (radi se o mjerilimaBoæjeg kraljevstva, a ne ljudskog).

Ovdje je vaæno zapamtiti da Bog ne traæi od nas ono πto ne moæepostiÊi u nama. Da smo prepuπteni sebi, da nama vlada greπno sebiËnosrce, tko bi pokazao ljubav prema neprijateljima? Svijet ne djeluje natakav naËin, ali zar mi nismo sada stanovnici drugog kraljevstva? Ima-mo obeÊanje da Êe “onaj koji je poËeo dobro djelo meu vama dovrπitiga do dana Krista Isusa” (Filipljanima 1,6) ako se predamo Bogu. Postojili uzviπenije djelo koje Bog moæe uËiniti u nama nego da nas potakneda u svojem okruæenju volimo kao πto On voli nas?

Koliko bi se vaπ æivot sada razlikovao da volite svoje neprijatelje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

26


PRIHVA∆ANJE RIJE»I KRALJEVSTVA

Gora nije bila jedino mjesto na kojem je Isus propovijedao. Istuporuku o kraljevstvu propovijedao je πirom Palestine. U Mateju 13 zabi-ljeæeno je da je pouËavao narod iz lae, “a sve ono mnoπtvo stajaπe naobali” (Matej 13,2). IznoseÊi usporedbe mnoπtvu, Isus je æelio naglasitikoliko je vaæno primijeniti Njegovu rijeË, a ne samo sluπati.

ProËitajte Matej 13,44-52. ©to je u ovim usporedbama posebnovaæno za nas da bismo shvatili kako istine otkrivene u Govoru naGori trebamo primijeniti u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U prve dvije usporedbe istiËu se dvije pojedinosti. U obje se javljamisao o odvajanju, oslobaanju od neËega πto osoba posjeduje da bistekla neπto novo, bilo da je blago u polju ili biser. Druga je kljuËnapojedinost velika vrijednost koju su obje osobe pripisale onome πto supronaπle. U oba sluËaja otiπle su i prodale sve πto su imale da bi dobiletaj predmet. Iako se spasenje ne moæe kupiti (Izaija 55,1.2), bît uspored-bi je jasna: niπta πto imamo u ovom kraljevstvu, ovom svijetu, nije tolikovrijedno da bismo izgubili ono πto smo pronaπli.

Dakle, da bismo u æivotu primijenili ono πto Bog traæi od nas,trebamo donijeti odluku da se odvojimo od svih stvari ovoga svijeta,svega tjelesnog, i dopustimo Boæjem Duhu da nas ispuni (vidi Rimlja-nima 8,5-10). Ovo moæda neÊe biti lako jer zahtijeva smrt naπeg “ja” iuzimanje kriæa. Meutim, ako pred sobom uvijek imamo vrijednost ono-ga πto nam je obeÊano, to bi trebalo biti dovoljan poticaj da donesemopotrebne odluke.

ProËitajte sljedeÊu usporedbu (Matej 13,47-50). I ona govori orazdvajanju. Na koji naËin odvajanje iz prve dvije usporedbe poma-æe da shvatimo πto se dogaa u treÊoj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

27

PETAK 15. travnja


U usporedbama u Mateju 13,44-46 dva Ëovjeka pronaπla su dragocjenipredmet. UzimajuÊi u obzir kontekst, osobito nakon πto je Isus ispriËaotreÊu usporedbu (Matej 13,47-50), oni su zapravo pronaπli istinu, istinukoja vodi u vjeËni æivot, nasuprot vjeËnom uniπtenju u “peÊi ognjenoj”.Ovo je vaæno zato πto æivimo u vrijeme kada se pojam “istine” smatrazastarjelim u najboljem sluËaju, i opasnim u najgorem. Naæalost, nekikrπÊani su prihvatili ovu laænu ideju. Ipak, poruka je ovih usporedbi daistina ne samo da postoji, veÊ u svaËijem æivotu unosi promjenu zavjeËnost. Ovo nas ne treba iznenaditi. Biblija se temelji na pojmu ap-solutne istine. Uostalom, Isus je rekao: “Ja sam put, istina i æivot. ...Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) Ako ovo nije objavljivanjeapsolutne istine, πto onda jest? Naravno, kada je netko s tolikimpoznavanjem istine, kao πto je Pavao, rekao da je “nesavrπeno naπeznanje” (1. KorinÊanima 13,9), oËito je da mnogo toga ne znamo. Meu-tim, njegova izjava da “nesavrπeno” znamo, pokazuje da ne poznajemoistinu u potpunosti, istinu koja nam u doslovnom smislu pomaæe da seodluËimo za vjeËni æivot ili vjeËnu smrt. VjeËni æivot ili vjeËna smrt? Nepostoji jasnija podjela od ove.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kakav bi bio æivot u svijetu u kojem bi se svi pridræavalinaËela koja nalazimo u Govoru na Gori?

2. GledajuÊi na obalu Galilejskog jezera, Isus je ispriËao uspo-redbu o mudrim i nerazumnim graditeljima (vidi Matej 7,24-27). Uvrijeme suπe razlika izmeu stijena i pijeska na obali bila je tolikoneprimjetna da je graditelj mogao sagraditi kuÊu na pijesku misleÊida gradi na stijeni. Kada bi pale kiπe, temelj na pijesku bi popustioi kuÊa bi se sruπila. Isus usporeuje one koji sluπaju Njegovu rijeËali je ne primjenjuju, s onima koji grade na pijesku. Kako oluje unaπem æivotu otkrivaju je li naπ temelj sagraen na stijeni ili napijesku? Kako moæemo imati temelj koji Êe nas usred najgorihkuπnji dræati uspravnima i Ëvrstima?

28

Iskustva iz misije (1)

Napomena: Iskustva koja slijede iznosi nam iz prve ruke Carol Boehm,supruga nekadaπnjeg predsjednika Misije Salomonski otoci Waynea Boeh-ma. On trenutno djeluje kao voditelj Televizije Hope Channel u Sydneyju, uAustraliji.

Ono πto sam nauËila na Salomonskim otocima jest da trebamo pravitivelike planove za Boga, bez obzira koliko mali bili izvori kojima raspola-æemo. Tijekom posljednje dvije godine postignuti su nevjerojatni ciljevi:veliko misijsko dosezanje, osnivanje radijske postaje, rad zdravstvenogprograma koji opsluæuje viπe od stotinu ljudi i Ëija omiljenost sve viπe raste,manje misije na svakom otoku i velika obnova AdventistiËkog koledæa Be-tikama.

Kako je to sve postignuto bez novca? Bog je dodirnuo srca mnogih kojisu velikoduπno darivali, i sve se umnoæio. Prikupljeni darovi su omoguÊiliviπe nego πto smo ikada mogli sanjati. Joπ jedna pouka koju sam nauËilajest da se nikada ne treba stidjeti Boga. Stanovnici Salomonskih otokaotvoreno govore o svojem ljubljenom Ocu. Oni se nikada ne ustruËavajuzahvaliti Bogu u javnosti, izreÊi molitvu u mnoπtvu u zraËnim lukama ili uËekaonicama, ili pozvati potpune strance na bogosluæje i druæenje. Njihovaodvaænost bila je nijemi svjedok za mene.

Na najbliæem od susjednih otoka imenom Savo, bilo je vrlo uzbudljivo.U viπe navrata smo na tom podruËju uzalud pokuπavali svjedoËiti u nekolikosela. Posljednji put kad je naπ pastor pokuπao svjedoËiti na tom podruËju,bio je protjeran. Ali tada se na otoku Savo odræalo godiπnje zasjedanjeHumanitarne organizacije AdventistiËke crkve, i sve se poËelo mijenjatinabolje.

Svake godine deseci adventista posjeÊuju udaljena podruËja kao hu-manitarni djelatnici, zadovoljavajuÊi mnoge velike potrebe. Oni ulaze u selapjevajuÊi, tako da svi postanu svjesni njihovog dolaska. Prireuju radioniceo kuhanju, πivanju, bojenju tkanina, popravcima odjeÊe πivaÊim strojem, inude prouËavanja biblijskih istina. Oni izdvajaju jedan dan za akciju kojuzovu “Autoceste i preËaci”. Tada dijele pakete odjeÊe i hrane i druæe se smjeπtanima. Æene podignu cijelu regiju na noge! Dok æene djeluju kao Isu-sove ruke i noge, muπkarci za njih kuhaju, πto im omoguÊava da se upotpunosti posvete svjedoËenju. Æene ostvaruju prijateljstva, a muπkarciodræavaju bogosluæja i krπtenja. Tako zajedno Ëine vrlo uspjeπan tim!

(Nastavak slijedi)

29


Pouka 4 16.—23. travnja 2016.

“Ustani i hodi”“Pa πto je lakπe, reÊi: ‘Oproπteni su ti grijesi’ ili reÊi: ‘Ustani

i hodi!’” (Matej 9,5)

Biblijski tekstovi: Matej 8; Levitski zakonik 13,44-50; Daniel7,7.8; Ivan 10,10; Matej 9,1-8; 1. Ivanova 1,9.

Kad biste zapisali sve Ëega se najviπe plaπite, kako bi ta lista iz-gledala? Mnogi bi od nas u tu listu ukljuËili smrt Ëlana obitelji ili vlastitusmrt. Iako je takav strah sasvim razumljiv, razmislite koliko je usmjerenna ovozemaljski æivot. Trebamo li se doista najviπe bojati gubitka æivotana Zemlji, osobito kada znamo da ne traje dugo?

Kada bi Bog trebao navesti Ëega se najviπe plaπi, to bi sigurno bionaπ gubitak vjeËnog æivota.

Naravno, Bog se brine o tjelesnoj bolesti i smrti, ali se u najveÊojmjeri brine o duhovnoj bolesti i vjeËnoj smrti. Iako je Isus izlijeËiomnoge ljude i mrtve vraÊao u æivot, bilo je to samo privremeno. Svi suumrli tjelesnom smrÊu, osim svetih koje je Isus uskrisio prigodom svojeguskrsnuÊa. (Vidi SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 550 i Ellen G. White,Isusov æivot, str. 650,561.)

Bez obzira na sve ono πto je Isus uËinio za nas, plan spasenja nijenas poπtedio tjelesne bolesti i smrti. ImajuÊi ovo na umu, razmotrimonekoliko izvjeπtaja o izljeËenju, tjelesnom i duhovnom, i pogledajmokoje vaæne pouke o vjeri moæemo iz njih izvuÊi.

30


DODIR

Nakon Govora na Gori, u kojem je opisao naËela Boæjeg kraljevstva,Isus se ponovno suoËio sa Sotoninim kraljevstvom, hladnim, mraËnimmjestom, Ëija su naËela Ëesto suprotna svemu onome πto On zastupa.U to vrijeme jedan od najdojmljivijih primjera koliko je Sotonino kra-ljevstvo palo i pokvareno bio je guba. Iako je nekoliko puta bila upo-trijebljena kao oblik boæanske kazne, kao u sluËaju Marije (vidi Brojevi12,9-12), u πirem biblijskom okviru to je snaæan i straπan primjer πtoznaËi æivjeti u palom i uniπtenom svijetu.

ProËitajte Matej 8,1-4. ©to je znaËajno u tome πto je Isus do-taknuo bolesnika kojeg je izlijeËio od gube (vidi Levitski zakonik13,44-50)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Oboljeli od gube kleknuo je pred Isusa i rekao: “Gospodine, akohoÊeπ, moæeπ me ozdraviti!” GrËka rijeË prevedena kao “moæeπ”, du-namai, poput rijeËi “dinamit”, znaËi “pun sile”. “Ako hoÊeπ, moæeπpromijeniti moj æivot jer si pun sile.” Isus odgovara gubavcu da ga jespreman izlijeËiti i odmah to Ëini.

Mnoπtvo koje je promatralo Isusa kako dodiruje bolesnog Ëovjekasigurno je zadrhtalo. Naravno, Isus je mogao, kao πto je Ëinio u drugimprigodama (sljedeÊe zabiljeæeno izljeËenje), samo izgovoriti rijeË i Ëo-vjek bi bio izlijeËen. Zaπto ga je ipak dotaknuo?

“Kristovo je djelo oËiπÊenja ovog gubavca od straπne bolesti slikaNjegova djela oËiπÊenja duπe od grijeha. »ovjek koji je doπao Isusu bioje ‘sav gubav’. Njezin smrtonosni otrov proæeo je cijelo njegovo tijelo.UËenici su htjeli sprijeËiti svog UËitelja da ga dodirne, jer onaj koji sedotakne gubavca i sâm postaje neËist. Meutim, polaganjem svoje rukena gubavca, Isus se nije oskvrnuo. Njegov dodir prenio je æivotodavnusilu. Gubavac se oËistio. Tako je i s gubom grijeha — duboko ukorije-njenom, smrtonosnom, koju je nemoguÊe izlijeËiti ljudskom silom.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 205)

DodirujuÊi gubavca, Isus je pokazao da Êe se pribliæiti onima kojiæele primiti oprost, biti izlijeËeni i oËiπÊeni koliko god njihov grijeh biostraπan.

Poznajete li ljude koji u ovom trenutku pate od onoga πto danassmatramo “gubom” — od Ëega ljudi obiËno ustuknu s uæasom iosudom? Kako nam Isusov primjer moæe pomoÊi da shvatimo kakose trebamo odnositi prema tim osobama?

31


RIMLJANIN I MESIJA

Postoji dobar razlog zaπto je u Danielu mnogo prostora posveÊenopitanju Rima (vidi Daniel 7,7.8.19-21; 8,9-12.23-25). To je zbog njegovevelike sile koja je trajala i u Kristovo vrijeme. Ipak, rimski stotnik, kojije ne samo simbol rimske sile, veÊ i izraz njegove moÊi, dolazi Isusu.Bio je bespomoÊan pred svakidaπnjim kuπnjama i nesreÊama koje po-gaaju svakoga od nas. To je velika pouka da ovozemaljska sila i moÊimaju granice. NajveÊi i najutjecajniji voe, najbogatiji ljudi, bespomoÊ-ni su pred mnogim uobiËajenim æivotnim borbama. Iskreno, kakvu naduimamo bez boæanske pomoÊi?

ProËitajte Matej 8,5-13. Koje su vaæne istine o vjeri i o tomeπto znaËi imati vjeru otkrivene u ovom izvjeπtaju? Kako se ovajtekst odnosi na nas adventistiËke krπÊane s obzirom na prednostikoje su nam dane?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stotnik je bio rimski vojni zapovjednik koji je obiËno nadgledao 80do 100 vojnika. BuduÊi da je sluæio u vojsci dvadesetak godina, nijesmio imati obitelj. Prema tome, sluga je moæda bio njegova jedina pravaobitelj.

U tadaπnjoj kulturi jedina osoba prezrenija od poganina bio je gu-bavac; stoga je ovaj stotnik vjerojatno mislio da Isus neÊe htjeti uÊi unjegov dom, iako je Isus rekao da hoÊe. MoleÊi Isusa da samo izgovoririjeË, ne traæeÊi Njegovu tjelesnu prisutnost, stotnik je pokazao velikuvjeru koja i nama danas govori da je Isusova rijeË silna kao i Njegovdodir. Stotnik je smatrao da Isusu nije teπko nekoga izlijeËiti. To je bilokao da Ëasnik izda zapovijed vojniku, πto je bilo uobiËajeno.

Takoer, pogledajmo πto Isus kaæe u Mateju 8,11.12. Ovo je strogaopomena onima kojima su dane velike prednosti. Nama kao adventis-tiËkim krπÊanima takoer su dane velike prednosti i trebamo obratitipozornost na ove rijeËi.

Kakve odluke donosite svakoga dana? Kako one utjeËu na vaπuvjeru? Kako vaπe odluke mogu potaknuti rast vaπe vjere?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

32

UTORAK 19. travnja

DEMONI I SVINJE

ProËitajte Matej 8,25-34. »emu nas ova dva izvjeπtaja uËe oBoæjoj sili? Kakvu utjehu primamo promatrajuÊi Njegovu silu, oso-bito kada se borimo s onim πto je mnogo veÊe od nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U hebrejskoj misli samo Bog ima pravo vladati nad prirodom i de-monima. Nakon πto je umirio snaænu oluju jednostavnom rijeËju (Matej8,23-27), Isus stupa na istoËnu obalu Galilejskog jezera, ne samo napogansko podruËje, veÊ i u mjesto gdje su æivjela dva opsjednuta Ëovjeka.

Tekstovi u Marku 5,1-20 i Luki 8,26-39 dodaju odreene pojedinostiizvjeπtaju o opsjednutima. Prva je pojedinost da su demoni sebe nazvali“Legija”. Legija se sastojala od 6000 vojnika. Druga je pojedinost da sudemoni poslani u 2000 svinja.

Mnogi se pitaju zaπto su demoni traæili da ih Isus poπalje u svinje.Prema jednoj predaji demoni se najviπe gnuπaju besciljnog lutanja; viπevole neku vrstu doma, Ëak ako je u pitanju neËista svinja. Prema drugojpredaji demoni se plaπe vode, a Isus je osobno rekao da demoni traæe“pusta mjesta” (Matej 12,43).

Ipak, najvaænija je Ëinjenica da je destruktivno stanje ova dva Ëovje-ka u ovom izvjeπtaju razorno stanje u kakvom Sotona æeli da se Boæjadjeca nau. Meutim, Isus je potpuno promijenio njihov æivot. Sve πtoSotona æeli uËiniti u naπem æivotu Isus moæe poniπtiti i poniπtit Êe uæivotu onih koji se predaju Kristu. U suprotnom smo bespomoÊni uborbi protiv Sotone.

Mi smo na jednoj ili na drugoj strani u velikoj borbi. Koliko godoπtro i nepopustljivo zvuËalo, Isus ovu istinu nije mogao jasnije izrazitinego kada je rekao: “Tko nije sa mnom, taj je protiv mene! Tko samnom ne sabire, taj prosipa.” (Luka 11,23) O nama ovisi na kojoj Êemostrani biti.

ProËitajte Ivan 10,10: “Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zako-lje i uniπti. — Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju uizobilju.” Kako ovaj redak moæemo primijeniti ne samo na demone,veÊ i na nas i naπ æivot? Na koje naËine moæemo doæivjeti obeÊanjakoja su nam ovdje dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

33

SRIJEDA 20. travnja

“USTANI I HODI!”

U odsjeku od ponedjeljka zapazili smo da je Isus rekao kako nijenaπao nikoga u Izraelu s tako velikom vjerom. Meutim, u to vrijeme uIzraelu se naπao Ëovjek Ëija je æelja za izljeËenjem srca bila veÊa od æeljeza izljeËenjem tijela.

ProËitajte Matej 9,1-8. Koju nam veliku nadu pruæa ovaj tekstu vezi s obeÊanjem o oprostu grijeha? Vidi Rimljanima 4,7; 1. Iva-nova 1,9; 2,12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZadivljujuÊe je πto se Isus, kada su pred Njega donijeli uzetoga,prvo posvetio njegovom duhovnom stanju. Isus je oËito dobro znao kojije njegov stvarni problem. Usprkos Ëovjekovom jadnom tjelesnom sta-nju, Krist je znao da je njegov dublji problem krivnja zbog greπnognaËina æivota. ZnajuÊi Ëovjekovu æelju za oprostom, Isus izgovara naj-uzviπenije i najutjeπnije rijeËi za one koji razumiju stvarnu cijenu grije-ha: “Oproπteni su ti grijesi.“

Ellen G. White dodaje: “Ipak, nije toliko æelio tjelesno ozdravljenjekoliko osloboenje od tereta grijeha. Ako bi mogao vidjeti Isusa i dobitiËvrsto obeÊanje o oprostu i pomirenju s Neba, bio bi zadovoljan da æiviili umre, u skladu s Boæjom voljom.” (Isusov æivot, str. 206)

Jedan adventistiËki propovjednik Ëesto je propovijedao o tome datrebamo imati dovoljno vjere u trenucima bolesti. NajveÊu vjeru poka-zujemo kada pogled usmjerimo dalje od tjelesnih okolnosti i usredoto-Ëimo se na vjeËne vrijednosti. Naπe se molitve najËeπÊe odnose na naπetjelesne potrebe iako se Bog brine o tome. Meutim, u Govoru na GoriIsus je rekao: “Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu praved-nost.” Prema tome, bez obzira na tjelesne potrebe, vrlo je vaæno da usvijetu u kojem je sve privremeno i prolazno uvijek pred sobom imamovjeËne stvarnosti.

Bez obzira na tjelesne borbe koje vodimo, Ëak i u najgoremmoguÊem sluËaju, one Êe uvijek biti samo privremene. Zaπto jevaæno da nikada ne zaboravimo ovu istinu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

34


“PUSTI NEKA MRTVI POKAPAJU SVOJE MRTVACE”

ProËitajte Matej 8,18-22. ©to prema Isusovim rijeËima znaËislijediti Ga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Mateju 8,18-22 vidimo dva Ëovjeka kako prilaze Isusu u æelji dapostanu Njegovi uËenici. Obojica su iskreni; pa ipak se Ëini da oklijevajuzbog neËega. Isus, koji poznaje naπe misli, odmah ukazuje na bît. On sepita je li se prvi Ëovjek uistinu spreman odreÊi svega — Ëak i svojeudobne postelje! — da bi Ga slijedio. To ne mora znaËiti da Êe netkoizgubiti sva ovozemaljska dobra ako bude slijedio Isusa, veÊ jednostav-no da treba biti spreman to uËiniti.

Isus zatim pita drugog Ëovjeka je li doista spreman Njega stavitiispred svoje obitelji. Na prvi pogled, Njegove rijeËi upuÊene drugomËovjeku izgledaju vrlo grube. Sve πto je ovaj æelio uËiniti bilo je dapokopa svojega oca. Zaπto nije mogao prvo to uËiniti, a zatim poÊi zaIsusom, osobito stoga πto je u hebrejskoj vjeri briga oko dostojnogpokopa roditelja smatrana poπtovanjem pete zapovijedi?

Meutim, neki tvrde da je Ëovjekov otac joπ bio æiv, ili na samrti; onje zapravo govorio Isusu: “Dopusti mi da prvo sve sredim u svojoj obite-lji, a onda Êu Te slijediti.”

Zato mu Isus tako odgovara.Joπ jedan poziv na uËeniπtvo nalazimo u Mateju 9,9-13. Poziv je

upuÊen Mateju, prezrenom cariniku. Isus je poznavao njegovo srce kojeje bilo otvoreno za istinu, πto je pokazao njegov odgovor na poziv. Isusje sigurno znao da Êe pozivanje nekoga poput Mateja izazvati odreenureakciju, πto se, kako saznajemo iz teksta, i dogodilo. Nama je danasteπko vidjeti koliko je poziv upuÊen nekome kao πto je bio Matej uzne-mirio ondaπnje ljude. Ovdje vidimo joπ jedan primjer koliko je evaneo-ski poziv sveobuhvatan.

ProËitajte Matej 9,13. Iako je kontekst drugaËiji, kako ovanaËela moæemo primijeniti Ëak i danas, Ëak i kada zamijenimoprinoπenje æivotinjskih ærtava s Isusovom ærtvom? ©to moæemouËiniti da ne dopustimo vjerovanjima ili vjerskoj praksi, bez obzirana to koliko su ispravni, da nam stanu na put i onemoguÊe daËinimo ono πto je Bogu doista vaæno?

..................................................................................................................................

35

PETAK 22. travnja


Nijemci imaju izreku koja glasi: “Einmal ist keinmal.” U doslovnomprijevodu ona glasi: “Jednom kao nijednom.” To je idiomatski izraz kojiizraæava misao da ako se neπto jednom dogodi, to nema veliku vrijed-nost, nije vaæno. Ako se neπto jednom dogodilo, moguÊe je da se viπenikada neÊe ponoviti. Slagali se vi s ovim ili ne, razmiπljajte o ovoj misliu okviru odsjeka od Ëetvrtka, kada je Isus rekao Ëovjeku koji je prvoæelio pokopati svojeg oca, a zatim i uËenicima: “Hajde za mnom — reËemu Isus — a pusti mrtve nek’ ukopavaju svoje mrtvace!” (Matej 8,22) ©toje Isus mislio kad je rekao da je Ëovjek, æivi Ëovjek, mrtav? Pa, ako je“einmal keinmal”, “jednom kao nijednom”, ako se ovdje na Zemlji æivisamo jednom, bez vjeËnosti koja bi uslijedila, moæda onda ni vi nikadaniste bili roeni. Moæda ste veÊ mrtvi (Ivan 3,18). Svjetovni ljudi, koji nevjeruju u vjeËni æivot, æale se zbog besmislenosti æivota koji traje prili-Ëno kratko prije nego πto nestane za svu vjeËnost. Pitaju se u Ëemu jesmisao ako nakon ovog kratkog razdoblja zauvijek nestanemo i budemozauvijek zaboravljeni? Nije Ëudno, onda, πto je Isus izgovorio upravoone rijeËi. Ljudima je æelio ukazati na uzviπeniju stvarnost od one kojunudi ovaj svijet.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. RazmiπljajuÊi o prethodnoj misli, proËitajte ponovno izvje-πtaj iz Mateja u kojem Isus govori Ëovjeku πto treba uËiniti u vezis ukopom svojeg oca. ©to nam dogaaj govori o tome koliko jevaæno da u svemu πto radimo na umu uvijek imamo veliku sliku?Kako nam teologija pomaæe da shvatimo koliko je slika doista velika?

2. Ne znamo uvijek koja je Boæja volja u vezi s tjelesnim iz-ljeËenjem, ali uvijek znamo koja je Njegova volja za duhovno izljeËe-nje. Na koji bi naËin ovo trebalo utjecati na vaπ molitveni æivot?

3. ©to je vama najvaænije? Napravite listu i donesite je u subot-njoπkolski razred. ©to moæete nauËiti iz odgovora drugih uËenikau razredu? ©to naπi odgovori govore o nama i naπem promatranjusvijeta, Boga i drugih ljudi? Koliko bi se lista razlikovala kad bije sastavili ateisti?

36


Napomena: Nastavljamo s iskustvima Carol Boehm sa Salomonskihotoka.

Jedna od velikih potreba na obliænjem otoku Savo bio je spremnik zavodu. Adventisti sedmog dana darovali su takav spremnik crkvi druge deno-minacije, zadivivπi njihovog sveÊenika i sve vjernike. »udili su se zaπto jeadventistima stalo do toga imaju li oni pitke vode ili ne. Ova gesta omekπalaje njihova srca.

Nedavno su mladi iz adventistiËke mjesne crkve Mbekona kampirali naotoku Savo, svjedoËeÊi mjeπtanima svojim nenametljivim naËinom æivota.Kad su stigli, bili su oduπevljeni toplom dobrodoπlicom. Pozvani su da Ëakodræe svoje subotnje bogosluæje u njihovoj otoËkoj crkvi, πto je privuklomnoge mjeπtane. Zauzvrat su naπi mladi prisustvovali njihovom bogosluæjuu nedjelju. »ak su zamolili naπeg pastora da im propovijeda. Pogodite kojuje temu odabrao? O suboti! Kako hrabro!

Naπi mladi sprijateljili su se s mnogim mladima iz njihove zajednice,od kojih su neki izjavili kako æele postati adventisti, jer su upravo adven-tisti ljudi RijeËi i djela. Pozvali su naπe mlade da ponovno dou i odræe noveevangelizacije, πto je rezultiralo joπ veÊim zanimanjem mjeπtana okolnihsela.

Joπ jedno iskustvo dolazi nam s predivnog otoka Choiseul. Direktorokruga i njegovi ljudi odræavali su tamo evangelizaciju, kad su saznali zaæenu koja æivi u πumi sama gotovo trideset godina. Æivjela je s Ëoporom oddeset pasa. Trebalo im je nekoliko dana da je pronau, i kad se to dogodilo,bili su iznenaeni ugledavπi æenu divljeg pogleda, potpuno zapuπtene kosei noktiju. Pristupili su joj, sprijateljili se s njom i zamolili je da se vrati snjima u selo, πto je ona i uËinila. Uskoro ju je zajednica prihvatila i ona jepoËela pohaati neka od evaneoskih predavanja.

Nedavno je do nas doprla vijest da je odgovorila na evaneoski poziv ipredala svoje srce Isusu.

(Nastavak slijedi)

37


Pouka 5 23.—30. travnja 2016.

Vidljivi i nevidljivi rat“Od vremena Ivana Krstitelja do sada navala je na kraljev-

stvo nebesko, i siloviti ga prisvajaju.” (Matej 11,12)

Biblijski tekstovi: Matej 11,11.12; Otkrivenje 5,5; Matej 12,25-29; Izaija 27,1; Matej 11,1-12; Hebrejima 2,14.

Svakog dana donosimo vaæne odluke o naËinu æivota, odnosima,karijeri, najviπim vrijednostima, vrsti zabave i prijateljima. Da bismoshvatili znaËenje ovih odluka, moramo razumjeti svijet u kojem æivimo.Trebamo povuÊi zavjesu i usmjeriti pogled na ono πto se ne vidi, zato πtoBiblija nauËava da postoji nevidljiva stvarnost koja u velikoj mjeri utjeËena stvarnost koju moæemo vidjeti.

S obzirom na to da æivimo u doba znanosti, ne bi nam trebalo bititeπko povjerovati u nevidljivu stvarnost. BuduÊi da znamo za rendgenskezrake, radiovalove i beæiËnu komunikaciju, lako bismo trebali povjero-vati da postoji neπto πto ne moæemo vidjeti. Kad god se sluæimo mobil-nim telefonom, bilo da nekom upuÊujemo poziv ili ga primamo, ili komu-niciramo putem satelita, oslanjamo se na nevidljivu stvarnost koja naπaiskustva Ëini stvarnima time πto nekoga moæemo Ëuti ili vidjeti.

Velika borba izmeu Krista i Sotone nevidljiva je pozadina vidljivogsvijeta u kojem stjeËemo svakidaπnja iskustva. Ovaj Êemo tjedan prou-Ëavati tekstove iz Mateja (i drugih biblijskih knjiga) koji Êe nam pomoÊida otkrijemo ove nevidljive sile i naËin na koji utjeËu na naπ æivot iodluke.

38


MATEJ 11,11.12

Sveto pismo, u kojem je jasno prikazan plan spasenja, Boæja jerijeË. Ipak, neke tekstove je teπko razumjeti. Ovo nas ne bi trebaloiznenaditi. Uostalom, u svakom podruËju ovozemaljskog æivota susreÊe-mo se s pojedinostima koje ne razumijemo. Tako je i s Boæjom rijeËjukoja nam otkriva duhovne i natprirodne istine i stvarnosti.

Ellen G. White je jasno izrazila ovu misao: “I najskromniji obliciæivota tajna su koju ni najmudriji filozofi ne mogu objasniti. Na svestrane nailazimo na Ëuda koja nadmaπuju moÊ naπega shvaÊanja. Smi-jemo li onda biti iznenaeni πto i u duhovnom svijetu ima tajni koje nemoæemo dokuËiti? PoteπkoÊa je zapravo u slabosti i ograniËenosti ljud-skog uma. Bog nam je u Svetom pismu pruæio dovoljno dokaza o bo-æanskoj naravi Svetih spisa i ne smijemo sumnjati u Njegovu RijeË samozato πto ne moæemo razumjeti sve tajne Njegove providnosti.” (Put Kri-stu, str. 114)

Na primjer, jedan od teπko razumljivih tekstova nalazi se u Mateju11,11.12: “Zaista, kaæem vam, izmeu roenih od æene nije ustao veÊiod Ivana Krstitelja. Ali najmanji u kraljevstvu nebeskom veÊi je od nje-ga. Od vremena Ivana Krstitelja do sada navala je na kraljevstvo nebe-sko, i siloviti ga prisvajaju.”

ProËitajte joπ jednom navedeni tekst. ©to razumijete, a πto nerazumijete u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Drugi prijevodi 12. retka glase: “Od dana Ivana Krstitelja do sadatrpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe.” (©ariÊ) “Aod vremena Ivana Krstitelja do sad kraljevstvo nebesko na silu se uzima,i siledæije dobijaju ga.” (KaradæiÊ) “A od dana Ivana Krstitelja do sadakraljevstvo nebesko trpi nasilje i siloviti ga grabe.” (Varaædinska Biblija)“A od dana Ivana Krstitelja do sada kraljevstvo nebesko silom se probijai siloviti ga grabe.” (Jeruzalemska Biblija)

©to Isus govori u ovom tekstu?©to nam je, Ëak i u svjetovnom æivotu, tajna? Jesmo li prestali,

primjerice, vjerovati u postojanje Sunca samo zato πto ne znamosve o njemu? Kako je, onda, s pitanjem vjere i Boæje rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

39


GRANICE TAME

Oni koji se bave prouËavanjem Biblije, stoljeÊima se bore s razu-mijevanjem teksta u Mateju 11,12 zato πto rijeËi koje oznaËavaju kra-ljevstvo i ljude mogu biti upotrijebljene u pozitivnom i u negativnomsmislu. Glagol basmati na grËkom jeziku moæe znaËiti “napredovatipunom snagom” ili “trpjeti nasilje”, a grËka rijeË biastes moæe znaËiti“snaæan Ëovjek koji neπto æeli uËiniti” ili “nasilnik, siledæija”.

ZnaËi li ovaj redak da krotko i blago nebesko kraljevstvo trpi na-silje, da ga napadaju nasilni ljudi? Ili nebesko kraljevstvo snaæno na-preduje u pozitivnom smislu, a silni ljudi koji ga osvajaju zapravo suKristovi sljedbenici?

Je li moguÊe da su Kristovi sljedbenici tako neprijateljski raspolo-æeni, Ëak i nasilni, u potrazi za Boæjim kraljevstvom?

ProËitajte sljedeÊe tekstove. O Ëemu govore? Na koji naËin mo-gu rasvijetliti posljednje postavljeno pitanje?

Matej 10,34. ........................................................................................................

..................................................................................................................................

Otkrivenje 5,5. ...................................................................................................

..................................................................................................................................

Mihej 2,13. ..........................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki smatraju da tekst u Mateju 11,12, imajuÊi u vidu najËeπÊuupotrebu rijeËi biazomai (obiËno ima pozitivno znaËenje) i biastes (obi-Ëno ima negativno znaËenje), treba tumaËiti ovako: Kraljevstvo nebeskosnaæno napreduje sa “svetom silom i izvanrednom energijom koja potis-kuje granice tame”; za to vrijeme “nasilni i lakomi ljudi pokuπavaju gaugrabiti.” (D. A. Carson, The Expositor’s Bible Commentary With theNew International Version: Matthew, Zondervan, 1995., str. 266,267)

»ini se da ovakvo tumaËenje odgovara πirem okviru Evanelja poMateju. Ovo tumaËenje obuhvaÊa πiru sliku koja opisuje borbu izmeusvjetla i tame, izmeu Krista i Sotone, temu koja proæima Bibliju, ali jejasno prikazana u Novom zavjetu. Rat doista postoji koji vidimo i kojine vidimo, u koji smo svi ukljuËeni, u kojem se svi opredjeljujemo zaodreenu stranu, koji svakodnevno doæivljavamo bez obzira na to ukojoj mjeri shvaÊamo πto se dogaa.

40

UTORAK 26. travnja

VELIKA BORBA IZME–U DOBRA I ZLA

Kakvo god bilo konaËno znaËenje teksta u Mateju 11,12, kao πtosmo juËer vidjeli, on nam pomaæe da otkrijemo stvarnost velike borbe.On prikazuje sukob, borbu, a — kako saznajemo iz drugih biblijskihtekstova — ova se borba vodi izmeu Krista i Sotone.

O kome govore sljedeÊi tekstovi uzimajuÊi u obzir stvarnostvelike borbe?

Matej 12,25-29. ..................................................................................................

..................................................................................................................................

Izaija 27,1. ...........................................................................................................

..................................................................................................................................

1. Ivanova 5,19. .................................................................................................

..................................................................................................................................

Rimljanima 16,20. .............................................................................................

..................................................................................................................................

Postanak 3,14-19. .............................................................................................

..................................................................................................................................

Efeæanima 2,2; 6,10-13. ..................................................................................

..................................................................................................................................Ovo su samo neki od brojnih tekstova u Starom i Novom zavjetu

koje je jedan suvremeni teolog (neadventist) nazvao “pogled na svijetkao popriπte velike borbe”, Ëija je glavna misao da se izmeu natprirodnihsila u svemiru vodi borba, rat u kojem svi na ovaj ili onaj naËin su-djelujemo. Ova misao, naravno, nije nova adventistiËkim krπÊanima. Onaje sastavni dio teologije od najranijih dana naπe Crkve; pioniri su jezastupali Ëak i prije nego πto je Crkva sluæbeno osnovana.

Na koje je naËine ova borba izraæena u vaπem svakidaπnjemæivotu? Kako se ogleda u odlukama koje donosite i kuπnjama skojima se suoËavate? Kako vam razumijevanje stvarnosti ovog su-koba moæe pomoÊi da donesete prave odluke i oduprete se kuπnji?

41

SRIJEDA 27. travnja

KAD BORBA POSTANE ÆESTOKA

Kao πto smo veÊ vidjeli, Isusove rijeËi u Mateju 11,12, koliko godbile duboke, otkrivaju Ëinjenicu da Boæje kraljevstvo neÊe biti uspostav-ljeno bez sukoba i borbe. Ta velika borba, kako razumijemo, joπ uvijektraje nesmanjenom æestinom. Trajat Êe sve dok grijeh, Sotona i izgubljenine budu konaËno uniπteni. Dotad prilike mogu biti i jesu vrlo teπke.

Stvarnost velike borbe i njezinu strahotu moæemo sagledati u okvi-ru Isusovih rijeËi u Mateju 11,12.

ProËitajte Matej 11,1-12. Kako je velika borba ovdje prikazanana brojnim razinama? Kako nam velika borba pomaæe da shvatimoπto se dogaa u svijetu u kojem æivimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za poËetak, πto mislite tko je nadahnuo voe da zatvore Ivana Kr-stitelja u tamnicu? Ovdje zapaæamo Sotonin pokuπaj ne samo da zausta-vi Ivana, veÊ da obeshrabri vjeru u Isusa. Uostalom, ako je Ivan Krstitelj,Isusov preteËa, doæivio takvu sudbinu, Ëemu se narod mogao nadatikada je Isus bio u pitanju?

Zatim, nema sumnje da je Sotona mogao navesti Isusove i Ivanovesljedbenike da postave sljedeÊe pitanje: Ako Isus iz Nazareta moæe uËi-niti toliko divnih stvari i ima toliku silu, zaπto onda dopuπta da takovjeran i dobar Ëovjek kao πto je Ivan, Njegov roak, trune u zatvoru?

Takoer, πto mislite tko je usadio sumnju u Ivanov um? Zaπto samovdje? Zaπto me ne oslobodi? Zato nije Ëudno πto je upitao: “Jesi li tionaj koji ima doÊi, ili da drugoga Ëekamo?” (Matej 11,3) Ne zaboravite,ovo je isti onaj Ivan koji je krstio Isusa, koji je vidio “Duha Boæjega gdjesilazi kao golub i spuπta se na njega” (Matej 3,16), i koji je Ëuo glas sneba koji kaæe: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao!”(Matej 3,17) Sada, nakon svega πto se dogodilo, sumnje su ispunilenjegovo srce. S obzirom na to da su prilike u kojima se Ivan naπaopostajale sve teæe, to je samo joπ viπe pothranjivalo njegove sumnje(Marko 6,25-28).

Ako neπto u vama izaziva sumnju, na πto se moæete usredotoËi-ti, o Ëemu moæete razmiπljati, za πto se moliti πto Êe odagnatisumnje i pomoÊi vam da uvidite sve divne razloge zbog kojih moæe-te imati povjerenje u Boæju dobrotu?

42


PROPAO PLAN

Ljudi su tijekom cijele povijesti vodili ratove. Neπto u ljudskoj naravipotiËe æelju jedne strane da pljaËka i ubija one koji se nalaze na drugojstrani. U knjizi o svojem ocu, britanskom filozofu Bertrandu Russellu,Katherine Tait pisala je o njegovoj zabrinutosti poËetkom Prvoga svjetskograta zbog radosti koja je vladala na engleskim ulicama pri spomenu narat s NjemaËkom. “Odrastao je s optimistiËnim viktorijanskim uvjere-njem u spontani napredak, s povjerenjem da Êe cijeli svijet u odgovara-juÊem trenutku slijediti mudar smjer kretanja Engleza od drevne bru-talnosti prema uljuenom samoupravljanju. Onda je, odjednom, ugledaosvoje voljene sunarodnjake kako pleπu na ulicama na spomen ubijanjavelikog broja ljudskih biÊa koja govore njemaËkim jezikom.” (My FatherBertrand Russell, Thoemmes Press, 1997., str. 45) U ovoj pojavi koja seponavljala tijekom povijesti, vidimo stvarnost pale ljudske naravi u jed-nom od najtragiËnijih oblika.

U veÊini ratova koje su ljudi meusobno vodili, nitko nije unaprijedznao njihov ishod. Ljudi su odlazili u borbu ne znajuÊi hoÊe li iz njeiziÊi kao pobjednici ili gubitnici.

Kada je rijeË o velikoj borbi koja vlada u svemiru, postoji jednaprednost: znamo koja je strana veÊ pobijedila. Krist je izvojevao presudnupobjedu za nas. Nakon kriæa, viπe nije bilo sumnje u to tko je Pobjedniki tko moæe koristiti plodove te pobjede. Sotonin plan je propao.

©to sljedeÊi tekstovi govore o ishodu velike borbe? Hebrejima2,14; 1. KorinÊanima 15,20-27; Otkrivenje 12,12; 20,10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je izgubio rat na Nebu, Sotona je izgubio rat i na Zemlji.Meutim, ispunjen mrænjom i æeljom za osvetom, on joπ uvijek traæikoga da proædere (vidi 1. Petrova 5,8). Iako je Kristova pobjeda potpuna,borba i dalje traje svom æestinom, i jedini naËin da se zaπtitimo jest dasvoj um i tijelo stavimo na pobjedniËku stranu. To Ëinimo odlukamakoje svakodnevno donosimo. Donosimo li odluke kojima se svrstavamona pobjedniËku stranu, na kojoj je pobjeda osigurana, ili na gubitniËkustranu, na kojoj je poraz neizbjeæan? Naπa vjeËna sudbina ovisi o odgo-voru na ovo pitanje!

43

PETAK 29. travnja


Tko od nas ne zna da velika borba postoji? Znamo za ovaj rat zatoπto osjetimo da se svakodnevno odvija u nama. Æivimo u naruπenomsvijetu, svijetu u kojem vlada prokletstvo brige i boli. U svijetu u kojemkretanje zmije nije ograniËeno na jedno stablo usred vrta, veÊ u kojemje cijeli vrt pun zmija. U svijetu punom kuπnji koje se javljaju u razliËitimoblicima i koje lako hvataju u zamku one koji nisu ustrajni u vjeri imolitvi. Nije Ëudno πto je Isus rekao: “Bdijte i molite se” da ne bisteupali u mnoge zamke koje vrebaju na svakom koraku. Od svih zamkimoæda je najopasnija ona kada krπÊanin povjeruje u sljedeÊu laæ: “Kadapodlegneπ kuπnji, otiπao si predaleko. Ne postoji milosrdni Bog koji Êete ponovno primiti u svoje naruËje.” Tko u odreenom trenutku nije Ëuoglas koji mu πapÊe ove rijeËi? Na neki naËin, taj je osjeÊaj ispravan:kada padnete u kuπnju, makar samo jednom, otiπli ste predaleko dabiste se vratili sami. Upravo zato je Isus doπao, izvojevao pobjedu za nasi svoju pobjedu ponudio nama. O tome govori Evanelje, da Isus uvelikoj borbi Ëini za nas ono πto mi sami nikada ne bismo mogli. U istovrijeme, mi svakoga dana, svakoga sata, svakog trenutka moramo statina Njegovu stranu, a to Ëinimo posluπnoπÊu Njegovoj rijeËi pozivajuÊi sena obeÊanja o pobjedi, oslanjajuÊi se sve vrijeme na Njegove zasluge kaosigurnost svojeg spasenja.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje fiziËke stvarnosti postoje oko nas, a ipak su potpunonepristupaËne naπim osjetilima? Kako nam te stvarnosti mogu po-moÊi da prihvatimo postojanje drugih sila koje ne moæemo vidjeti?Kako nam uvianje stvarnosti koje ne moæemo vidjeti pomaæe dashvatimo postojanje velike borbe?

2. Mnogi krπÊani ne vjeruju u sveopÊu veliku borbu ili nemajupredodæbu o njoj. Zbog kojih je razloga oni moæda ne uviaju? Kojetvrdnje mogu iznijeti protiv te ideje i kako biste im odgovorili? Kadbiste nekoga trebali pouËiti o velikoj borbi, koje biste tekstovenaveli?

3. Kako se suoËavate s pitanjem zaπto smo joπ uvijek ovdjetoliko dugo nakon Isusove pobjede na kriæu? Zaπto se Isus nakonsvoje smrti, uskrsnuÊa i uznesenja jednostavno nije vratio i zauvi-jek uniπtio Sotonu?

44


Napomena: U treÊem dijelu dovrπavamo iskustva Carol Boehm sa Salo-monskih otoka.

Christine je postala adventistica 1986. godine. Njezina obitelj je timebila uæasnuta, posebice njezin brat. Odrekli su je se i rekli joj da napustiselo. Ona je otiπla na studij sestrinstva u AdventistiËku bolnicu Atoifi naotoku Malaita. Nije znala da je njezini roditelji oplakuju i duboko æale zanjom.

Kad se kasnije vratila kuÊi, svi u selu su je doËekali s dobrodoπlicom,osim njezinog brata. Svima je rekao da AdventistiËku crkvu treba baciti u“mangrove”, πto je dio plaæe s drveÊem mangrove, koju su seljani koristilikao javni zahod.

Viπe od dvadeset godina brat je ispitivao Christine o njezinom vjero-vanju i nemilice je tukao. Jednog dana mu je rekla, primijetivπi maËetuprislonjenu uz stolac na kojemu je sjedio: “»ak i ako mi odsijeËeπ glavu,neÊu se odreÊi svojih uvjerenja.” Tad ju je grubo istukao. Christine je bilasva crna i plava od modrica, ali nije osjeÊala nikakvu bol. Nastavila je hvalitiBoga za Njegovu dobrotu. Kad je supruga adventistiËkog pastora upitalaChristine zaπto se i dalje vraÊa u svoje selo. Ona je jednostavno odgovorila:“Odavno sam se prestala bojati smrti ili boli. Ovi ljudi su moja obitelj, a jasam jedina adventistica koju poznaju.”

Kad se Christine udala, dovela je svojeg supruga Garyja, zdravstvenogtehniËara i adventistiËkog propovjednika u svoje selo. Seljanima je bilo vrloneugodno zbog batina koje je Christine pretrpjela. Dopustili su Garyju dau selu osnuje crkvenu misiju te da adventisti izgrade viπe toliko potrebnihseptiËkih jama. Ovo se pokazalo dobrim pogotkom, jer su srca seljanaomekπala. Na kraju je pet osoba iz tog sela krπteno u vodi kraj Ëiste plaæeu podruËju drveÊa mangroe. Moæda je avao htio baciti adventiste u voduoneËiπÊenu organskim otpacima, no Bog je imao potpuno druge namjere!Zbog vjernosti ove drage æene cijelo njezino selo spremno je za poruku oIsusu.

Obitelj Boehm preselila se na Salomonsko otoËje 2011. godine, s na-mjerom da ostane samo pet godina, ali je Gospodin imao joπ veÊe namjere.Tijekom dvije godine njihovog boravka tamo, Wayne je sluæio kao predsjed-nik Misije Salomonsko otoËje, a Carol je πkolovala njihovog najstarijeg sinakod kuÊe i provodila program poboljπanja zdravlja za grad Honiara, nazvanCHIP (Complete Health Improvement Program).

Nakon njihove sluæbe na Salomonskom otoËju, obitelj Boehm je pozvanana Fiji, gdje je Wayne sluæio kao tajnik TranspacifiËke unijske misije. Tre-nutno su u Sydneyju, u Australiji, gdje Wayne sluæi kao voditelj TelevizijeHope Channel.

45


Pouka 6 30. travnja—7. svibnja 2016.

Odmor u Kristu“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas

okrijepiti.” (Matej 11,28)

Biblijski tekstovi: Matej 11,28-30; 12,1.2; Luka 14,1-6; Ivan5,9-16; Matej 12,9-14; Izaija 58,7-14.

“Krist je bio æivi predstavnik Zakona. U Njegovu æivotu nije posto-jao nijedan prekrπaj njegovih svetih pravila. PromatrajuÊi narod i svjedo-ke koji su traæili priliku da Ga osude, On je neizazvan mogao kazati:‘Tko Êe mi od vas dokazati neki grijeh?’” (Ivan 8,46) (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 225,226)

Isusov æivot u potpunosti je odraæavao Boæji zakon Deset zapovije-di. On je bio Boæji zakon ostvaren u ljudskoj naravi, u ljudskom tijelu.ProuËavajuÊi Njegov æivot, saznajemo πto znaËi vrπiti zapovijedi i kakoih moæemo vrπiti a da to ne bude hladan i beæivotan legalizam.

Naravno, meu tim zapovijedima nalazi se i Ëetvrta, koja govori osvetkovanju sedmog dana subote.

U ovotjednom prouËavanju Evanelja po Mateju osvrnut Êemo se nanekoliko spornih pitanja u vezi sa subotom i na temelju Isusovog æivotavidjeti πto znaËi svetkovati subotu. Ako je Zakon odraz Boæjeg karakterai ako je Isus utjelovljenje tog Zakona, onda, prouËavajuÊi kako je Onvrπio Ëetvrtu zapovijed i πto je pouËavao o tome, moæemo nauËiti viπe oBoæjem karakteru i, πto je joπ vaænije, kako taj karakter moæemo odra-æavati u svojem æivotu.

46

NEDJELJA 1. svibnja

KRISTOV LAK JARAM

U Mateju 11,20-27 Isus snaæno ukorava neke gradove u Galileji kojisu odbacili Njegovu sluæbu. Ono πto Njegov ukor i opomenu o osudi Ëinitoliko zastraπujuÊom jest to πto su ovim gradovima pruæene prilike dasaznaju istinu. Onaj koji je Istina (Ivan 14,6), hodao je u tijelu meunjima. I kao da to nije dovoljno, u tim je mjestima Ëinio “mnoga Ëudesa”(Matej 11,20 — ©ariÊ); pa ipak se nisu pokajali. Da su “tolika Ëudesa”(Matej 11,23 — ©ariÊ) koja je Isus uËinio u Kafarnaumu bila uËinjena uSodomi, “ostala bi do danaπnjega dana”. Drugim rijeËima, stanovnicitoga grada bili su gori od stanovnika Sodome.

Odmah zatim, u redcima 25-27, Isus se u molitvi obraÊa Ocu. PrvoMu izraæava zahvalnost, a zatim govori o njihovoj bliskoj zajednici. Onpotvruje da je sve primio od Oca, πto je na neki naËin joπ jasnijepokazalo zaπto je odbacivanje od strane tih gradova bilo toliko tragiËno.

ProËitajte Matej 11,28-30. ©to Isus ovdje govori i zaπto upravou tom trenutku, nakon prethodno izgovorenih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon πto je osudio nevjerovanje i potvrdio svoju blisku zajednicus Ocem, Isus je svakome tko je umoran ponudio odmor. Drugim rijeËi-ma, On govori narodu da ne Ëini istu pogreπku koju su uËinili oni kojisu Ga odbacili. On ima vlast i silu da ispuni ono πto kaæe, a kaæe daÊemo dolaskom k Njemu naÊi odmor duπama svojim. Taj odmor obuhva-Êa mir, sigurnost spasenja i nadu koju oni koji Ga odbacuju nemaju ine mogu imati.

©to joπ Isus misli kada kaæe da Êe nam dati odmor? Misli li nanerad? Naravno da ne. Isus ima vrlo visoka mjerila za nas; to vidimo uGovoru na Gori. Meutim, zajednica s Isusom ne bi nas trebala iscrpiti.UËeÊi o Njemu, ugledajuÊi se na Njega i Njegov karakter, naÊi Êemoodmor od mnogih muka i nevolja u æivotu. Jedan aspekt tog odmora,kao πto Êemo vidjeti, nalazimo u svetkovanju subote.

Kako doæivljavate obeÊanje koje Isus ovdje nudi? Kako su krot-kost i poniznost povezani s noπenjem lakog bremena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

47

PONEDJELJAK 2. svibnja

NEMIR ZBOG DANA ODMORA

Ako je, kako veÊina krπÊana tvrdi, sedmi dan subota ukinuta, zami-jenjena, potisnuta, ispunjena (πto god), zaπto je onda Isus mnogo vreme-na posvetio pitanju svetkovanja subote?

ProËitajte sljedeÊe retke. U vezi s kojim pitanjima se vodi ras-prava u ovim dogaajima? Matej 12,1.2; Luka 14,1-6; Marko 2,23-28; Ivan 5,9-16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZnajuÊi da je izraelski narod otiπao u babilonsko suæanjstvo izme-u ostaloga i zbog toga πto je krπio subotu, farizeji su æeljeli sprijeËitida se to ponovno dogodi. ImajuÊi u vidu Ëuvanje njezine svetosti, donijelisu Ëitav niz pravila i propisa o tome πto je prihvatljivo, a πto se ne smijeËiniti subotom. Koja su to bila pravila?

Ako kokoπ snese jaje u subotu, je li u redu pojesti ga? Ako je upitanju kokoπ nesilica, veÊina farizeja smatrala je da nije u redu pojestijaje sneseno u subotu zato πto je ona taj dan radila. Meutim, ako je upitanju kokoπ koja nije nesilica — veÊ kokoπ koja se uzgajala za jelo —onda je bilo u redu pojesti jaje zato πto noπenje jaja nije njezin primarniposao. (Postojala je i moguÊnost da se jaje koje je kokoπ nesilica snijelau subotu moæe pojesti, ako se ona poslije zakolje zbog krπenja subote.)

Smijemo li se gledati u ogledalo u subotu? Odgovor glasi: Ne, jerako vidite sijede vlasi, doÊi Êete u napast da ih iπËupate, a to bi znaËiloπiπanje i samim tim bilo bi krπenje subote.

Ako vaπu kuÊu u subotu zahvati poæar, smijete li spaπavati svojuodjeÊu? Odgovor glasi: Smijete iznijeti samo jedan par odjeÊe. Meutim,ako jedan par odjeÊe obuËete, onda moæete ponijeti joπ jedan. (Takoer,ako vaπ dom zahvati poæar, ne smijete pozvati neznaboπca da vam pomo-gne u gaπenju, ali ako neznaboæac sam pritekne u pomoÊ, to je u redu.)

Je li dopuπteno pljuvati subotom? Odgovor glasi: Dopuπteno jepljunuti na kamen, ali ne i na zemlju, jer bi u tom sluËaju nastalo blato.

Ovome se moæemo smijati, ali kako da i mi ne Ëinimo isto, nesamo u vezi sa subotom, veÊ u vezi sa svakim aspektom svoje vjere:da ne izgubimo iz vida ono πto je istinski vaæno i da svoju pozornostne usmjeravamo na neπto beznaËajno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

48

UTORAK 3. svibnja

ISUSOV ODGOVOR

Ovakvo ozraËje vladalo je u vrijeme Isusove sluæbe: strogi i neispu-njivi zahtjevi u vezi sa svetkovanjem subote uniπtili su iskonsku svrhusubote. To bi trebao biti dan odmora od svakidaπnjih poslova; dan kadasluæimo Bogu i ostvarujemo zajednicu s drugim vjernicima na naËin nakoji ne moæemo tijekom radnog tjedna; dan kada djeca provode viπevremena nego u ostale dane sa svojim roditeljima; dan kada se posebnoradujemo onome πto je za nas uËinio naπ Stvoritelj i Otkupitelj.

ProËitajte Matej 12,3-8 i zapazite kako Isus odgovara na teπkijaram koji su nametnuli farizeji. Takoer proËitajte 1. Samuelova21,1-6. Koje obrazloæenje Isus daje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus im je govorio ono πto Êe im reÊi poslije na mnogo snaænijinaËin (vidi Matej 23,23.24), kako bi se usredotoËili na ono πto je istinskivaæno. Isus priËa poznati dogaaj o bjeguncu Davidu koji uzima kruh iz©atora sastanka koji su smjeli jesti jedino sveÊenici. U takvim prigoda-ma glad Davida i njegovih pratilaca bila je mnogo vaænija od vjerskihobreda koji su se vrπili u ©atoru sastanka i koji su bili namijenjeni udruge svrhe. Na isti naËin, glad Isusovih sljedbenika bila je mnogo vaæ-nija od smjernica za svetkovanje subote (u vezi sa æetvom) danih udrugu svrhu.

Isus takoer spominje sluæbu koju sveÊenici obavljaju subotom uHramu. Subota je ukljuËivala sveÊeniËku sluæbu. Isto tako je ukljuËivaladjelo Isusovih pratilaca zato πto su Isus i Njegovo djelo bili uzviπeniji odonog u Hramu.

Niπta πto je Isus rekao u ovom ili nekom drugom tekstu u vezi sasvetkovanjem subote ni na koji naËin ne umanjuje boæansku zapovijedo svetkovanju tog dana. On je æelio osloboditi narod ne od svetkovanjasubote, veÊ od besmislenih propisa koji su sakrili pravo znaËenje subote,a to je odmor koji imamo u Kristu kao naπem Stvoritelju i Otkupitelju.

“U Kristovo je vrijeme subota postala tako izopaËena da jenjezino poπtovanje prije odraæavalo karakter sebiËnih i samovoljnihljudi negoli karakter nebeskog Oca punog ljubavi.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 222) Osvrnite se na svoja djela i zapitajte sekako ona odraæavaju karakter naπeg briænog nebeskog Oca, a nesebiËni i samovoljni karakter.

49

SRIJEDA 4. svibnja

LIJE»ENJE SUBOTOM

Vrlo je zanimljivo koliko su puta pisci evanelja zabiljeæili sukobizmeu Isusa i vjerskih voa u vezi sa subotom. Zaπto bi sva Ëetirievanelista pisala brojne izvjeπtaje o sukobima u koje je Isus ulazio svoama oko svetkovanja subote ako je subota trebala biti ukinuta? Ovojoπ viπe dolazi do izraæaja kada uzmemo u obzir da su evanelja napi-sana mnogo godina nakon Isusove sluæbe. Iako uËenjaci imaju podijelje-na miπljenja u vezi s vremenom pisanja evanelja, veÊina smatra da sunastala 20 do 30 godina nakon Isusove smrti. Dakle, da je dotad sedmidan subota bio zamijenjen nedjeljom, ta bi promjena sigurno bilanagovijeπtena u nekom nadahnutom izvjeπtaju o Isusovom æivotu. Takoimamo snaæan dokaz da subota nije bila ukinuta ili promijenjena, oso-bito ne Isusovom zapovijeu ili primjerom koji je dao, kako je i zabi-ljeæeno u Ëetiri evanelja. Naprotiv, ako dobro prouËimo Isusove zapovi-jedi i primjer koji nam je ostavio, evanelja pokazuju da subota nijeukinuta.

ProËitajte Matej 12,9-14. Koje se pitanje ovdje javlja i zaπto jeono joπ jedan povod za raspravu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Jedne druge subote, kada je Isus uπao u sinagogu, vidio je Ëovjekasa suhom rukom. Farizeji su Ga promatrali, æeljni da vide πto Êe uËiniti.Spasitelj je dobro znao da Êe zbog lijeËenja u subotu biti smatran prekr-πiteljem, ali nije oklijevao da poruπi zid obiËajnih zahtjeva kojima jesubota bila okruæena. ... Meu Hebrejima je postojalo pravilo po komene uËiniti dobro, kad Ëovjek ima priliku za to, znaËi Ëiniti zlo; a propu-stiti da se spasi æivot, znaËilo je ubiti. Na ovaj naËin Isus se sreo srabinima na njihovom tlu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 224)

Kao i u prethodnom dogaaju u kojem je subota bila predmet ras-prave, Isus je æelio ukazati ljudima na uzviπeniju svrhu Zakona, nauzviπeniju svrhu æivota vjere. Ovi bi ljudi radije ostavili ovog Ëovjeka unevolji i patnji nego da prekrπe pravila o suboti koja su sami stvorili ikoja su postala toliko izopaËena da — iako bi izvukli vola koji je usubotu upao u jamu — ne bi ublaæili patnju drugog ljudskog biÊa.

Moramo dobro paziti da nas naπa vjera ne ometa da æivimo na naËinna koji nas je Bog pozvao.

50

»ETVRTAK 5. svibnja

SVETKOVANJE SUBOTE

Na osnovi izvjeπtaja iz evanelja jasno je da Isus nije ukinuo subo-tu. On ju je obnovio oslobaajuÊi je od teπkih tereta koje su joj ljudinametnuli. Stotinama godina poslije krπÊani su i dalje svetkovali subotui smatrali je danom odmora. PovjesniËar Sokrat Skolastik u 15. stoljeÊunapisao je sljedeÊe: “Skoro sve crkve πirom svijeta slavile su sveta otaj-stva (Gospodnju veËeru) svake subote, ali krπÊani iz Aleksandrije i Rima,na osnovi nekih starih obiËaja, to odbijaju.” (Ecclesiastical History, sv.5, str. 289) Nema sumnje da, bez obzira na to πto su ovi dogaaji za-biljeæeni u evaneljima, njihov cilj nije bio da ikoga odvrate od subote.

ProËitajte ponovno Matej 12,12 i razmislite o sljedeÊim rijeËi-ma: “Dakle, slobodno je subotom Ëiniti dobro.” ©to ovo znaËi, πtosve svetkovanje subote treba obuhvatiti, ne samo u vrijeme kada seIsus obraÊao svojim sluπateljima, veÊ i u πirem okviru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je hebrejski zakon dopuπtao pruæanje medicinske pomoÊi usubotu osobi Ëiji je æivot u opasnosti, Isus je otiπao korak dalje. IzljeËe-nja, Ëak i ona koja se mogu uËiniti u neke druge dane, dopuπtena susubotom. ImajuÊi sve ovo na umu, pogledajte πto je Isus rekao poslijeu Mateju. “Zato je svaki knjiæevnik koji je postao uËenikom kraljevstvanebeskoga nalik na domaÊina koji iz svoje riznice vadi novo i staro.”(Matej 13,52) Isus je nesumnjivo iznosio nove dragocjenosti.

ProËitajte Izaija 58,7-14. Kako nam ovaj tekst pomaæe da shva-timo πto znaËi iskreno slijediti Gospodina i æivjeti prema naËelimaZakona, ukljuËujuÊi i zapovijed o suboti? Kako razumijemo izraz“koji sazida razvaline”, posebno u okviru poruke trojice anela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

51

PETAK 6. svibnja


“S religijom ili bez nje”, netko je rekao, “uvijek Êe biti dobrih ljudikoji Ëine dobro i zlih ljudi koji Ëine zlo. Ali da bi dobri ljudi Ëinili zlo,potrebna je religija.” Francuski mistik Blaise Pascal izrekao je u 17.stoljeÊu Ëuvenu opomenu da “ljudi nikada ne Ëine zlo tako predano iveselo kao kada to Ëine iz vjerskih uvjerenja”. Iako su ove izjave pre-tjerane, naæalost, istinite su. Ovu istinu moæemo vidjeti u okviru poukeza ovaj tjedan u vezi s odnosom farizeja prema suboti.

“Kada se Isus okrenuo farizejima s pitanjem treba li u subotnjemdanu Ëiniti dobro ili zlo, je li po zakonu spaπavati æivot ili ubijati, suËelioih je s njihovim zlim namjerama. S ogorËenom mrænjom traæili su Nje-gov æivot, dok je On spaπavao æivot i mnoπtvu donosio radost. Je li bilobolje ubijati subotom, kao πto su to namjeravali uËiniti, nego lijeËitibolesne kao πto je On Ëinio? Je li bilo pravednije nositi ubojstvo u srcutijekom Boæjeg svetog dana nego voljeti sve ljude, πto se izrazilo udjelima milosra?” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 225)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to je Isus mislio kada je rekao: “Viπe volim milosre negoærtvu?” (Matej 12,7) Dok razmiπljate o odgovoru, razmotrite i slje-deÊe tekstove: Matej 9,10-13; Hoπea 6,6; Izaija 1,11-17.

2. Zaπto je, s obzirom na snaæne dokaze u Svetom pismu,toliko mnogo krπÊana, Ëak i vrlo vjernih ljudi koji vole Isusa, tolikoËvrsto u odbacivanju subote? ©to bismo mogli uËiniti, osim da sepozivamo na dokaze iz Biblije, πto Êe ovim ljudima rasvijetliti isti-nu o suboti?

3. Kako vi svetkujete subotu? Kako moæete steÊi dublje i boga-tije iskustvo u svetkovanju subote?

4. Isus je rekao: “Jer jaram je moj sladak, a moje breme lako.”Postavite sebi sljedeÊe pitanje: Kako mogu olakπati breme i popus-titi jaram ljudima oko sebe?

52

Nemojte Ëekati

Napomena: Ovo zastraπujuÊe iskustvo koje mu je promijenilo æivotpriËa nam William, mladiÊ s Fidæija.

Otac je platio troπkove za mojeg brata i mene da sudjelujemo na kon-gresu krπÊanske mladeæi. To me baπ nije zanimalo, ali sam otiπao kako bihugodio ocu. Jednog dana sam otiπao od kuÊe ranije, a namjeravao sam sevratiti na kongres kasnije.

Te veËeri mi se uËinilo da neπto nije u redu. OsjeÊao sam se kao da mije u æeludac uπla gruda straha i kao da Êe se dogoditi neπto loπe. Na putuprema stadionu, gdje se odræavao kongres, osjeÊao sam vrtoglavicu. PoËeosam viati Ëudne slike, a kasnije sam se na kongresu osjeÊao bolje. Na putuprema kuÊi srce mi je poËelo jako udarati. Odjednom se preda mnom poja-vio neki Ëovjek. Kosa mu je strπala s glave, a oËi su mu sjale crvenombojom.

“Prijatelju”, rekao je, “trebam novac za...” Promrmljao sam da nemamnovca, a zatim sam poæurio kuÊi. Bio sam siguran da sam vidio demona.

SljedeÊeg jutra bio sam prestravljen miπlju da bi se demon mogaovratiti. IspriËao sam o tome svojim roditeljima. Otac je Ëitao odlomak izBiblije i molio se za mene.

Ipak, negativne misli, strah i krivnja su me i dalje obuzimali. Sve vrije-me osjeÊao sam se preplaπeno. Moja obitelj je oko mene oblikovala krug imolila se. Ja sam se poËeo smijati naglas. Htio sam prestati, ali nisammogao. Nadao sam se da Êe se sve vratiti u uobiËajeno stanje, ali nije. Znaosam da se ljudi mole za mene. Ali kad sam se poËeo moliti za svojeosloboenje, poËeo sam osjeÊati promjenu. Morao sam moliti Boga da mespasi od tog zla. Ponekad je sve πto sam mogao reÊi bilo: “Boæe, pomozi mi!Izvadi zlo iz mene i daj mi snage da to prevladam.”

Znao sam da to ne mogu uËiniti sâm.Nakon molitve poËeo sam se osjeÊati jaËim. PoËeo sam Ëitati Bibliju i

redovito se moliti, uvjeren da je Psalam 56,13 napisan baπ za mene: “Veæume zavjeti koje uËinih tebi, o Boæe: prinijet Êu ti ærtve zahvalne.”

Moj cijeli æivot je sada drukËiji. Znam da je Bog bio prisutan sve vrije-me, ali nisam uzeo Njegovu prisutnost ozbiljno. Sad sam oprezan, dræimpristupe mojoj duπi zatvorene za zlo i otvorene samo za Boga.

Volim iÊi na krπÊanske aktivnosti mladih. Drugi su mi priËali kako suproπli kroz sliËna iskustva.

Æelim da mladi ljudi znaju da je sada vrijeme da Boga shvate ozbiljno.Ovo nije vrijeme za poigravanje s Bogom, ili da prekoraËimo crtu razdva-janja izmeu Boga i Sotone. Moramo zauzeti stav danas. Sutra moæe bitiprekasno. Nemojte odlagati pribliæiti se Bogu.

U doba kad je napisano ovo iskustvo, William Uluilakeba je bio stu-dent na JuænopacifiËkom sveuËiliπtu Suva na Fidæiju.

53


Pouka 7 7.—14. svibnja 2016.

Bog Æidova i pogana“Ja, Jahve, u pravdi te pozvah, Ëvrsto te za ruku uzeh;

oblikovah te i postavih te za Savez narodu i svjetlost pucima.”(Izaija 42,6)

Biblijski tekstovi: Matej 14,1-21; Izlazak 3,14; Matej 14,22-33; Izaija 29,13; Matej 15,1-20; Matej 15,21-28.

U Mateju 15,24 Isus jasno kaæe: “Poslan sam samo k izgubljenimovcama doma Izraelova.” Nema sumnje, Kristova ovozemaljska sluæbabila je usmjerena uglavnom prema izraelskom narodu.

Meutim, kako vidimo u cijeloj Bibliji, Izrael nije bio jedini narodo kojem se Bog brinuo. Razlog zaπto je Bog izabrao Izrael bio je dablagoslovi sve ljude na Zemlji. “Ovako govori Jahve, Bog, koji stvori irazastrije nebesa, koji rasprostrije zemlju i njeno raslinje, koji dade dahnarodima na njoj, i dah biÊima πto njome hode. Ja, Jahve, u pravdi tepozvah, Ëvrsto te za ruku uzeh; oblikovah te i postavih te za Saveznarodu i svjetlost pucima, da otvoriπ oËi slijepima, da izvedeπ suænje izzatvora, iz tamnice one πto æive u tami.” (Izaija 42,5-7)

Preko Izraela ili, toËnije reËeno, preko Mesije koji je doπao iz Izra-ela, Bog je dosegnuo cijeli svijet. Ovaj tjedan prouËavat Êemo o tomekako Gospodin dopire do ljudi kojima je potrebno spasenje.

54

NEDJELJA 8. svibnja

HRANJENJE GLADNIH

Jedno od najpoznatijih Isusovih djela jest hranjenje pet tisuÊa ljudi“osim æena i djece” (Matej 14,21). Kao πto je sluËaj sa svim izvjeπtajimau Novom zavjetu, ni ovaj se ne javlja bez odreenog okvira koji nampomaæe da joπ dublje shvatimo znaËenje onoga πto je Isus uËinio.

ProËitajte Matej 14,1-21. ©to se dogodilo prije nego πto je IsusËudesno nahranio mnoπtvo ljudi i koju je ulogu ovaj dogaaj imaou onome πto je uslijedilo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Stavite se na mjesto uËenika u to vrijeme. Ivanu Krstitelju, BoæjemËovjeku, upravo je odrubljena glava. Njegovi uËenici su to znali jer suupravo oni rekli Isusu πto se dogodilo. Iako u tekstu nije reËeno, sigur-no su bili vrlo obeshrabreni. Nema sumnje da se njihova vjera naπla nakuπnji. Meutim, nakon Ëuda koje je Isus zatim uËinio njihova je vjerabila osnaæena, osobito nakon takvog razoËaranja.

Meutim, ovaj izvjeπtaj ima mnogo dublje znaËenje. U njemu se negovori samo o tome da je vjera uËenika bila osnaæena. »udo u kojem jeIsus nahranio æidovski narod podsjetilo je sve na manu koju je Bogdavao Izraelcima u pustinji. “Prema predaji nastaloj u judaizmu, MesijaÊe doÊi u vrijeme Pashe i tom prigodom ponovo Êe poËeti padati mana.... Ne treba nas iznenaditi πto se mnoπtvo, kada je Isus nahranio pettisuÊa ljudi uoËi blagdana Pashe, poËelo pitati je li On Mesija i hoÊe liuËiniti joπ veÊa Ëuda — hoÊe li trajno hraniti narod novom manom.”(Jon Paulien, John: The Abundant Life Bible Amplifier, Pacific PressPublishing Association, 1995., str. 139,140)

Ovo je bio upravo onakav Mesija kakvog je narod æelio, Mesija kojiÊe se brinuti za njihove ovozemaljske potrebe. U tom trenutku bili suspremni Isusa postaviti za kralja, ali Isus nije doπao da bi postao kralj.Njegovo ih je odbijanje jako razoËaralo. Imali su odreena oËekivanja,ali kada se ona nisu ostvarila, mnogi su se okrenuli od Isusa iako jedoπao uËiniti mnogo viπe od njihovih skuËenih ovozemaljskih oËekivanja.

Kako vaπa oËekivanja u vezi s Bogom mogu biti previπe ogra-niËena?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

55


GOSPODIN SVEGA STVORENOG

Nakon πto je Ëudesno nahranio mnoπtvo ljudi, Isus je naredio svo-jim uËenicima da uu u lau (Matej 14,22). Æelio ih je saËuvati od meteæai pritiska. Dobar uËitelj branit Êe svoje uËenike od onoga s Ëime se joπnisu spremni suoËiti. “Pozvavπi svoje uËenike, Isus im zapovijeda dauzmu Ëamac i da se odmah vrate u Kafarnaum, prepuπtajuÊi Njemu daraspusti narod. ... Oni su se bunili protiv takvog dogovora; ali Isus jesada govorio s takvom vlaπÊu kakvu nikada ranije nije pokazivao premanjima. Znali su da bi daljnje opiranje s njihove strane bilo beskorisnopa su se u tiπini okrenuli prema moru.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 303)

ProËitajte Matej 14,23-33. ©to ovi tekstovi otkrivaju o naravispasenja i o Isusovoj naravi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgovor na ovo pitanje dobivamo u trenutku kada se preplaπeniuËenici pitaju tko hoda po vodi prema njima. Isus im govori: “Odvaænibudite! Ja sam, ne bojte se.” (redak 27) Izraz “Ja sam” ime je za Bogaosobno (vidi Izlazak 3,14).

U Svetom se pismu na viπe mjesta govori da Gospodin upravljaprirodom. Psalam 104, primjerice, jasno pokazuje da Bog nije samoStvoritelj, veÊ i Odræavatelj i da zahvaljujuÊi Njegovoj sili svijet postojii prirodni zakoni djeluju. Niπta ne ukazuje na deistiËkog boga koji stva-ra svijet, a onda ga napuπta. Bili Æidovi ili neznaboπci, svi dugujemosvoje postojanje odræavateljskoj sili istoga Gospodina koji je umiriomore (vidi Hebrejima 1,3).

Petrov vapaj: “Spasavaj, Gospodine!” (Matej 14,30) treba biti i naπ,jer ako nas Gospodin Isus ne spasi, tko Êe? Petrova bespomoÊnost uovoj situaciji odraæava naπu, kada se suoËimo s onim πto ovaj pali svijetstavlja pred nas.

Razmiπljajte o svojoj bespomoÊnosti i o tome da ste u milostimnogo veÊih sila kojima ne moæete upravljati. Kako ova Ëinjenicamoæe pomoÊi da se joπ snaænije oslonite na Isusa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

56

UTORAK 10. svibnja

LICEMJERNO SRCE

“Jahve reËe: ‘Jer mi narod ovaj samo ustima pristupa i samome usnama Ëasti, a srce mu je daleko od mene, i njegovo πtovanjenauËena ljudska uredba.’” (Izaija 29,13) Iako se Gospodin u ovomtekstu obraÊa starom Izraelu, koju poruku za danaπnju Crkvu na-lazimo u ovom retku? Na πto ih Jahve upozorava i kako moæemobiti sigurni da i mi ne Ëinimo isto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nekoliko stoljeÊa nakon πto je Izaija zabiljeæio ove rijeËi, Isus ihcitira u svojem sukobu s vjerskim voama.

ProËitajte Matej 15,1-20. Koji je poseban problem u ovom tek-stu i kako mu Isus pristupa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon povratka iz Kafarnauma, Isus ulazi u raspravu sa æidovskimuËiteljima o tome πto osobu Ëini neËistom. UËitelji su dodali ZakonurazliËite propise o vanjskoj neËistoÊi. Na primjer, ruke su se moraleprati na odreeni naËin. Meutim, Isusovi se uËenici nisu optereÊivaliovim propisima. Kada su knjiæevnici i farizeji iz Jeruzalema ukazali nanjihovo ponaπanje, Isus je odgovorio na naËin kako je zabiljeæeno.

Ukratko, Isus snaæno osuuje zamku na koju smo svi slabi: lice-mjerje. Zar nismo svi u nekom trenutku osjetili krivnju zato πto smoosudili neku osobu za neπto (rijeËima ili u srcu) iako smo uËinili iliËinimo isto ili joπ gore? Svi smo, ako ne pazimo, skloni uoËiti pogreπkedrugih, dok smo slijepi za vlastite. Dakle, svakome se od nas lako moæedogoditi da postane licemjer.

Svi mrzimo licemjerje u drugima. Uvijek je lako vidjeti licemjer-je u drugima. Kako moæemo biti sigurni da naπa sposobnost dauvidimo licemjerje u drugima nije pokazatelj da ono postoji i unama?

57

SRIJEDA 11. svibnja

MRVICE SA STOLA

Nakon Ëuda u kojem je nahranio mnoπtvo, lijeËenja i propovijeda-nja æidovskom narodu, Isus donosi zapanjujuÊu odluku. On napuπtaæidovsko podruËje i odlazi u kraj u kojem su æivjeli tuinci, neznaboπci.

ProËitajte Matej 15,21-28. Kako razumjeti ovaj izvjeπtaj?

..................................................................................................................................

Ovaj izvjeπtaj nije lak za Ëitanje zato πto ne Ëujemo Isusovu bojuglasa i ne vidimo Njegov izraz lica. Isus u poËetku kao da ne obraÊapozornost na æenu, a onda, kada joj se konaËno obratio, Njegove rijeËidjeluju vrlo grubo: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiÊima.”(redak 26) ©to bi se dogodilo kada biste se nekom obratili na ovajnaËin? Kada bi vas netko upitao smije li se posluæiti vaπim pomfritom,a vi mu odgovorite: “Nije pravo da bacam svoj pomfrit psima.” To ne bibio najbolji naËin da steknete prijatelje, zar ne?

Meutim, trebamo razmotriti nekoliko pojedinosti.Prvo, istina je da su se Æidovi u ono vrijeme odnosili prema nezna-

boπcima kao prema psima, otrcanim uliËnim psima. Meutim, Isus upo-trebljava mnogo ljubazniji grËki izraz “psiÊ” (ili “πtene”), misleÊi na psekoje ljudi dræe u kuÊi i hrane ih ostacima hrane sa stola.

Drugo, ova æena Kanaanka naziva Isusa “Sinom Davidovim”, πtopokazuje da je upoznata s Ëinjenicom da je Isus Æidov. Isus stupa urazgovor s njom kao dobar uËitelj i stavlja je na ispit. Craig Keener kaæe:“Moæda On æeli da ona shvati Njegovu pravu misiju i narav, kako seprema Njemu ne bi odnosila kao prema mnogim putujuÊim vraËevimakojima su se neznaboπci katkad obraÊali zbog istjerivanja zlih duhova.On je potiËe da prepozna ulogu izraelskog naroda u boæanskom planu,da zahvaljujuÊi toj spoznaji prizna svoj podreeni poloæaj. ... Mogli bi-smo to usporediti s Elizejevim zahtjevom da se Naaman okupa u rijeciJordanu usprkos tome πto je Naaman viπe volio rijeke Abanu i Parparkoje su se nalazile u Damasku ... πto je konaËno dovelo do Naamanovogpriznanja izraelskog Boga.” (2. o kraljevima 5,17.18) (The Gospel ofMatthew: A Socio-Rhetorical Commentary, str. 417)

Zatim, ova æena vjerojatno je Grkinja iz viπeg sloja koja je bilameu onima koji su “obiËno uzimali kruh koji je pripadao siromaπnimÆidovima iz tirskog kraja. ... Sada ... Isus mijenja odnos snaga, jer ‘kruh’koji Isus nudi prvo pripada Izraelu. ... Ova ‘Grkinja’ mora moliti zapomoÊ putujuÊeg uËitelja Æidova.” (Isto)

Ovaj tekst nije lak za razumijevanje, ali moramo vjerovati Isusu.StupajuÊi u razgovor s ovom æenom, Isus joj ukazuje Ëast — isto kaoi æeni na zdencu. Ona odlazi sa svojom izlijeËenom kÊeri i osnaæenomvjerom u Sina Davidovog.

58


GOSPODIN NEZNABOÆACA

ProËitajte Matej 15,29-39 i usporedite s 14,13-21. Koje sliËnostii razlike postoje izmeu ova dva izvjeπtaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi ljudi ne uviaju da je Isus dvaput nahranio mnoπtvo u evan-eljima: prvi put Æidove, drugi put neznaboπce. U oba sluËaja Isus jepokazao suosjeÊanje prema ljudima.

ZadivljujuÊa je ova slika mladog UËitelja koji pouËava, hrani i po-kazuje ljubav tisuÊama neznaboæaca. Danas, poznajuÊi sveopÊi karakterevanelja (uostalom, veÊina ljudi koja sada Ëita ovaj izvjeπtaj nisu Æido-vi), lako se moæe dogoditi da ne primijetimo koliko se ovakvo Isusovopostupanje Ëinilo Æidovima i neznaboπcima nevjerojatnim i neoËekiva-nim. Nema sumnje, Isus je svakoga izvlaËio iz zone udobnosti.

Boæji plan oduvijek je bio da sve ljude na Zemlji privuËe k sebi.ZapanjujuÊi redak iz Starog zavjeta svjedoËi o ovoj istini: “‘Sinovi Izra-elovi, niste li za me kao i Kuπani’ — rijeË je Jahvina. ‘Ne izvedoh li jaIzraela iz zemlje egipatske, kao Filistejce iz Kaftora i Aramejce iz Kira?’”(Amos 9,7)

©to Bog ovdje govori? Da nije zainteresiran samo za pitanja izra-elskog naroda, veÊ svih ljudi. On je zainteresiran za Filistejce? PozornoËitanje Starog zavjeta stalno iznova otkriva ovu istinu, mada je onatijekom stoljeÊa postala toliko nejasna da je veÊina prvih vjernika, kadaje osnovana novozavjetna Crkva, morala uËiti ove osnovne biblijske isti-ne.

ProËitajte Rimljanima 4,1-12. Na koji je naËin Evanelje i nje-gov sveopÊi karakter obuhvaÊen ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

59

PETAK 13. svibnja


Jedan krπÊanin govorio je studentima na sveuËiliπtu o postojanjuBoga. Nakon πto je iznio sve uobiËajene argumente, pribjegao je drugaËijojtaktici: “Znate, kada sam bio u vaπim godinama, nisam vjerovao u Boga.Kada bi me neπto uvjerilo da Bog doista postoji, uvijek sam odbacivaotu misao iz svojeg uma. Zaπto? Zato πto mi je neπto govorilo da ako Bogpostoji, onda sam, s obzirom na svoj naËin æivota, u velikoj nevolji.”Raspoloæenje se odmah promijenilo. U tom se trenutku probudila sa-vjest mnogih mladih. »inilo se da je temperatura u prostoriji porasla odborbe koja se vodila u njima, skrivena iza snuædenih izraza njihovihlica. Govornik je oËito pogodio bît. Ovi studenti, iako nisu bili krπÊani,i samim tim vjerojatno nisu bili previπe zainteresirani za Deset zapovije-di, ipak su osjeÊali da s njihovim æivotom u moralnom smislu nije sveu redu i da Êe, ako Bog postoji, morati dati odgovor za mnoge postupke.Meutim, kao krπÊani, kao ljudi koji trebaju biti u skladu s Boæjimmjerilima, ne trebamo se osjeÊati neugodno kada se suoËimo sa stvar-noπÊu moralnog Boga, i to samo zahvaljujuÊi obeÊanju Evanelja. Kadase suoËimo sa svojom greπnoπÊu, bilo da smo Æidovi ili neznaboπci,utoËiπte moæemo pronaÊi u Kristovoj pravednosti koju primamo vjerom“bez vrπenja Zakona” (Rimljanima 3,28). Kada u potpunosti postanemosvjesni svojih grijeha, moæemo se pozvati na obeÊanje da “sad dakle,nema viπe nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu” (Rimljanima8,1). Bilo da smo Æidov ili Grk — nije vaæno. “Bez razlike u godinama,druπtvenom poloæaju, narodnosti i vjerskoj pripadnosti, svi su pozvanida dou k Njemu i æive.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 328)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Matej 16,1-12. ©to je Isus æelio reÊi sljedeÊimrijeËima: “Pazite i Ëuvajte se farizejskog i saducejskog kvasca”(redak 6)? UËenici su u prvi trenutak pomislili da Isus misli napravi kvasac. Æidovi su u vrijeme Pashe izbacivali kvasac pa sumislili da ih Isus pouËava da ne kupuju kruh s kvascem. Meutim,On je imao na umu neπto mnogo dublje. ©to je bilo u pitanju?

2. Kristova ljubav prema svim ljudima treba biti prvenstvenaporuka krπÊanstva. Uostalom, i mi smo greπnici koji se bore sgrijehom. Bez Isusa Krista nemamo nikakvu nadu. Naæalost, porukakoju πaljemo moæe katkad izgledati kao osuda, oholost i nadmoÊnost.SlijedeÊi Isusov primjer, kako kao Crkva na bolji naËin moæemopokazati suosjeÊanje prema svim ljudima?

60

Most koji je sagradio Bog (1)

Frank Kalom sluæio je kao pastor u podruËju rijeke Maramuni u PapuiNovoj Gvineji. U tom izdvojenom, divljem i neukrotivom podruËju sluæio jedvadeset jednoj seoskoj crkvi koje su bile rasprπene meu strmim planina-ma i dolinama. Jednog petka je krenuo u posjet selu s druge strane rijeke.

To nije bilo lako putovanje, jer ceste uopÊe ne postoje. Pastor Frank jesamo slijedio usku ugaæenu stazu. Prvo se popeo na brdo iza svoje kuÊe ipreπao stazu na koju slijeÊu misijski zrakoplovi pri dostavi potrebnih do-bara i prijevozu posjetitelja, a ponekad u hitnim sluËajevima pri prijevozupacijenata u bolnicu. Za to je potrebno samo sat vremena voænje zrakoplo-vom, a inaËe traje nekoliko dana pjeπaËenja. Nakon prelaska uzletiπta, poËi-nje strmi spust koji vodi do rijeke Maramuni. Ta rijeka, kao i druge rijekeu Papua Novoj Gvineji, teËe vrlo brzo, osobito tijekom kiπnog razdoblja.Rijeka je tijekom vjekova prosjekla velike klance kroz dijelom meko i stje-novito tlo, te je sada vrlo duboka i πiroka.

Pastor Frank je slijedio usku vijugavu stazu koja je vodila do mostakoji premoπÊuje bujicu. Bila je to jednostavna “graevina” satkana od lozei grmlja. Takav most ne izgleda sigurno, ali pastor je veÊ nauËio koristititakve mostove i preπao je rijeku bez ikakvog zadræavanja.

Vijest da pastor dolazi doπla je do sela, i sretni vjernici su istrËali daga pozdrave. Nisu Ëesto imali priliku da im pastor doe u posjet i sluæi im.Nitko se nije æalio na kiπu koja je padala gotovo bez prestanka.

Pastor Frank je sluæio ljudima, krπtavajuÊi nove vjernike, vjenËavaouzbuene parove i posveÊivao djecu roenu nakon njegovog posljednjegposjeta.

Kad je doπlo vrijeme da se vrati, seljani su dio puta iπli s njim kako bimu izrazili svoju ljubav, a neki bi mu dali darove u hrani da ima za putova-nje kuÊi. Jedan od vjernika je odluËio otiÊi s pastorom Frankom sve domisijske postaje. Dok su hodali stazom koja je vodila do rijeke, sreli suneke ljude koji su im rekli: “Morat Êete se vratiti. Rijeka je odnijela most.NemoguÊe je prijeÊi preko bujice.”

Ali pastor Frank je rekao svojem pratitelju: “Stvarno se moram vratitikuÊi. Radimo Boæje djelo, a On Êe osigurati naËin za nas da prijeemorijeku.”

Njih dvojica su doπla do rijeke i ugledali kako je vodena stihija odnijelamost.

Rijeka je tekla toliko brzo i bila je tako duboka i πiroka, da nije postojaonaËin da se prijee preko nje. Zaustavili su se i molili Boga da im osiguranaËin da prijeu rijeku.

(Nastavak slijedi)

61



Petar i kamen“A vi — reËe im — za koga me dræite?” (Matej 16,15)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 4,4; Hebrejima 7,26; Matej 16,13-20; Efeæanima 2,20; Matej 16,21-27; 17,1-9.

“Otada poËe Isus izlagati svojim uËenicima da mora iÊi u Jeruza-lem, gdje Êe mnogo trpjeti od starjeπina, glavara sveÊeniËkih i knjiæev-nika, da Êe biti ubijen i da Êe uskrsnuti treÊi dan.” (Matej 16,21)

Novi zavjet jasno naglaπava da je Isus morao umrijeti. SuoËen sasjenkom kriæa koja se nadvila nad Njim, Isus se molio: “Sad mi je duπaduboko potresena. I πto da kaæem? OËe, spasi me od ovoga Ëasa? — Alisam radi ovoga i doπao u ovaj Ëas!” (Ivan 12,27) Ovo je bio boæanskiplan, zaËet u Boæjem umu, Ëak i “prije vremena vjeËnih” (Titu 1,2; vidi2. Timoteju 1,9).

Zato Isus nije samo rekao da Êe mnogo trpjeti, da Êe biti ubijen ida Êe uskrsnuti treÊi dan, veÊ da se mora suoËiti sa svim tim. S obziromna Boæju narav, svetost Zakona i postojanje slobodne volje, ËovjeËan-stvo je moglo biti spaπeno od kazne za prijestup jedino Njegovom smr-Êu.

Ovaj Êemo tjedan nastaviti prouËavati izvjeπtaj o Isusovom æivotu,mada Êemo se usmjeriti na Petra i njegov odnos prema Isusovoj sluæbiu vrijeme kada je On koraËao prema smrti koja je bila isplanirana joπ“prije vremena vjeËnih”.

62

NEDJELJA 15. svibnja

“TI SI KRIST”

Zamislite kako je bilo Petru koji je skoro od samog poËetka bio sIsusom. ©to je prolazilo kroz njegov um dok je promatrao nevjerojatnedogaaje koji su se nizali jedan za drugim: izljeËenja, istjerivanje demo-na, hranjenje mnoπtva, zadivljujuÊi nauk, upravljanje prirodom, podizanjemrtvih i zajedniËki hod po vodi? Kakva su se pitanja (opet Êemo spo-menuti ovo: Zaπto je Isus dopustio da Ivan Krstitelj zavrπi tako sram-nom smrÊu?) svakodnevno rojila u njegovoj glavi dok je promatrao onoπto nitko u ljudskoj povijesti nije imao priliku vidjeti? Uostalom, Isusje bio Bog u ljudskom tijelu. Æivio je i sluæio ËovjeËanstvu u tijelu(GalaÊanima 4,4; Hebrejima 7,26; Izaija 9,6; Luka 2,10.11). Tako su onikoji su bili u Njegovoj blizini, koji su æivjeli s Njim i Njegovi uËenicistekli mnogo jedinstvenih iskustava.

ProËitajte Matej 16,13-17. Koje je pitanje Isus postavio uËe-nicima i zaπto je znaËajno to πto je zabiljeæen samo Petrov odgo-vor? Zaπto je njegov odgovor toliko vaæan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petrova izjava: “Ti si Krist, Sin Boga æivoga” (redak 16), jedna je odnajznaËajnijih u Svetom pismu. Petar Ga je nazvao “Krist”, Pomazanik.Ovim rijeËima posvjedoËio je da je Isus Mesija, Onaj koji je trebao doÊikao ispunjenje obeÊanja Saveza danih Abrahamu, a potom i Izraelu (vidiGalaÊanima 3,16).

Petar je nazvao Isusa Kristom i u okolici Cezareje Filipove, u ne-znaboæaËkoj zemlji. U prethodnom razdoblju promatrao je kako se Isusbrine ne samo o Æidovima, veÊ i o neznaboπcima. Djelovanjem DuhaSvetoga uvidio je da je Isus mnogo viπe od æidovskog proroka, kako sudrugi smatrali. Isusova sluæba bila je sveobuhvatnija od sluæbe IvanaKrstitelja, Ilije ili Jeremije. Ona je obuhvaÊala Ëitavo ËovjeËanstvo; otudaIsus sebe naziva “Sinom »ovjeËjim”, poistovjeÊujuÊi se s ljudskim biÊi-ma. Kao πto zapaæamo poslije, Petar je trebao joπ mnogo uËiti o Isusui o punini i sveobuhvatnosti Njegovog djela.

©to je Isus uËinio u vaπem æivotu Ëime moæete svjedoËiti dru-gima? Zaπto je dobro da ovakve pojedinosti uvijek imamo na umui da ih dijelimo s drugima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

63


“NA TOJ STIJENI”

Odmah nakon Petrovog hrabrog priznanja vjere u Isusa kao “Krista,Sina Boga æivoga”, Isus odgovara Petru.

ProËitajte Matej 16,17-20? ©to je Isus rekao Petru i kakotrebamo shvatiti Njegove rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “na toj stijeni” sporno je pitanje u krπÊanskoj crkvi. Katolicismatraju da je “stijena” Petar osobno, tvrdeÊi da je on bio prvi papa.Protestanti, meutim, s dobrim razlozima odbacuju ovakvo tumaËenje.

Teæina biblijskih dokaza jasno ide u prilog tvrdnji da je StijenaKrist, a ne Petar.

Kao prvo, Petar na nekoliko mjesta ukazuje na Isusa, a ne na sebe,koristeÊi se slikom stijene (vidi Djela 4,8-12; 1. Petrova 2,4-8).

Drugo, u cijeloj Bibliji nalazimo da su Bog i Krist prikazani slikomstijene; suprotno tome, ljudi su prikazani kao slabi i nepouzdani. “Jerdobro zna kako smo sazdani, spominje se da smo praπina.” (Psalam103,14) “Ne uzdajte se u knezove, u Ëovjeka od kog nema spasenja!”(Psalam 146,3) Ivan je zabiljeæio sljedeÊe rijeËi o Isusu: “Njemu nijetrebalo da mu tko dadne svjedoËanstvo o Ëovjeku, jer je sam poznavaoËovjekovu nutrinu.” (Ivan 2,25) Isus je znao πto je bilo i u Petru (Matej26,34).

©to sljedeÊi tekstovi govore o tome tko je Stijena na kojoj jeCrkva sagraena? (1. KorinÊanima 10,4; Matej 7,24.25; Efeæanima2,20)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kako je slaba izgledala Crkva kad je Krist izgovorio ove rijeËi!Postojala je samo πaËica vjernika, protiv kojih Êe biti usmjerena sva silazlih duhova i zlih ljudi, ali se ipak Kristovi sljedbenici nisu trebalibojati. Sazidani na Stijeni njihove snage, oni ne mogu biti sruπeni.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 338)

Kakvo je vaπe iskustvo kada je u pitanju Ëovjekova greπnost islabost? Kako vam ova iskustva mogu pomoÊi da se oslonite samona Stijenu?

64

UTORAK 17. svibnja

PETAR KAO SOTONA

ProËitajte Matej 16,21-23. Zaπto se Isus iznenada grubo obra-tio Petru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petrov problem nije se ogledao u tome πto je æelio zaπtititi Isusa.On je pokuπao upravljati Njime. Viπe Ga nije slijedio; pozivao Ga je daOn slijedi njega.

Isus je rekao: “Sotono, idi mi s oËiju!” (redak 23) jer je poputSotone u pustinji, Petar postao prijetnja Isusovoj sluæbi.

U Marku 8,33 zabiljeæeno je da se tijekom ovog razgovora Isusokrenuo i pogledao u uËenike. On ih je doπao spasiti. Niπta Ga nijemoglo odvratiti od te zadaÊe, a posebno ne jedan od Njegovih uËenika,bez obzira na njegove dobre namjere.

Koliko god da je ©imun Petar uzrastao u svojem hodu s Isusom, idalje je æelio svime upravljati, pa i samim Isusom. U tom smislu Petarse nije mnogo razlikovao od drugog uËenika, Jude, koji je pokuπaoupravljati Isusom i izvrπiti svoje osobne planove imajuÊi svoju predodæ-bu Mesije. Meutim, za razliku od Jude, Petar se iskreno pokajao, bioje spreman primiti pouku i oprost.

ProËitajte Matej 16,24-27. ©to je Isus æelio reÊi sljedeÊomizjavom: “Tko hoÊe saËuvati svoj æivot, izgubit Êe ga, a tko izgubiradi mene svoj æivot, naÊi Êe ga.” (redak 25)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivimo u kulturi u kojoj trebamo slijediti svoje snove, sve ærtvovatiradi onoga πto æelimo. Meutim, Isus nas poziva da uËinimo suprotno;poziva nas da odustanemo od svojih snova i povjerimo ih Njemu. Petari uËenici postupno su uËili πto znaËi prava vjera. Prava vjera ne bitrebala biti uzbudljivo iskustvo u kojem Êemo teæiti za onim πto najviπeæelimo. Prava vjera je bolno iskustvo u kojem Êemo ostaviti ono πtonajviπe æelimo. Kada se odreknete svojih snova, vi “gubite svoj æivot”.Istodobno dobivate novi.

©to ste morali izgubiti da biste slijedili Isusa? Moæda vam seto svojevremeno Ëinilo vaænim, ali kad pogledate unatrag, ima liistu vrijednost?

65

SRIJEDA 18. svibnja

OHRABRENJE S NEBA

ProËitajte Matej 17,1-9. ©to se dogodilo u ovom izvjeπtaju izaπto je to bilo toliko vaæno za Isusa i za uËenike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je “prebivao usred ljubavi i prijateljstva na Nebu, ali bio jeosamljen u svijetu koji je sam stvorio. Sad je Nebo poslalo svoje vjesni-ke Isusu; ne anele, veÊ ljude koji su izdræali patnje i æalosti, i koji sumogli suosjeÊati sa Spasiteljem u kuπnji Njegovog zemaljskog æivota.Mojsije i Ilija bili su suradnici s Kristom. Oni su sudjelovali u NjegovojËeænji da spasi ljude. ... Ovi ljudi, izabrani i poËaπÊeni mimo svakoganela oko prijestolja, doπli su razgovarati s Isusom o Njegovom strada-nju i utjeπiti Ga uvjeravanjem u suÊut Neba. Nada svijeta, spasenje sva-kog ljudskog biÊa, bilo je predmet njihova razgovora.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 347)

Nevjerojatno je da je Isus, Boæji Sin, u svojoj ljudskoj naravi imaopotrebu da primi utjehu i ohrabrenje od ovih ljudi koji su i sami iskusilipatnju i obeshrabrenje. Luka biljeæi da su razgovarali s Njim “o njegovojsmrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu” (Luka 9,31). ZapaziterijeË “podnijeti”, koja se moæe prevesti i kao “ispuniti”, πto je joπ jedandokaz da je Isusova smrt bila nuæna za spasenje ljudskog roda. BuduÊida je toliko toga bilo na kocki, nije Ëudno πto je Nebo prepoznalo potre-bu i poslalo ovakvu vrstu ohrabrenja.

Usprkos svemu πto su dotad vidjeli i Ëuli, Petar, Jakov i Ivan imalisu joπ viπe razloga da vjeruju. Glas iz oblaka sigurno im je pruæioohrabrenje kada su prebrodili prvi strah. Vrlo je znaËajno kada Matejkaæe da im se “Isus pribliæi, dotaËe ih se i reËe: ‘Ustanite i nemojte sebojati!’” (Matej 17,7) »ak i usred svega s Ëim se trebao suoËiti, Isus tjeπii hrabri svoje uËenike.

Bez obzira na to tko smo i koliko je snaæna naπa vjera iposveÊenje, svima nam je u odreenom trenutku potrebno ohrabre-nje. To takoer znaËi da netko koga poznajete moæda ima istupotrebu. Kome biste upravo sada mogli pruæiti ohrabrenje?

..................................................................................................................................

66


ISUS I HRAMSKI POREZ

ProËitajte Matej 17,24-27. ©to ovaj dogaaj govori o Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su svi Æidovi imali obvezu da plaÊaju hramski porez, sveÊenici,leviti i uËitelji bili su osloboeni plaÊanja. Stoga je pitanje je li Isusplatio hramski porez bilo izazov Njegovoj sluæbi.

Ellen G. White piπe da je Petar propustio prigodu da u tom trenutkuposvjedoËi o apsolutnom Kristovom autoritetu. “Svojim odgovorom skup-ljaËu da Êe Isus platiti porez, on je zapravo potvrdio pogreπnu predodæ-bu o Njemu, koju su sveÊenici i poglavari pokuπali razglasiti. ... Ako suleviti bili osloboeni zbog svoje povezanosti s Hramom, koliko je to viπetrebao biti On kojemu je Hram bio dom Njegova Oca!” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 355)

Puno moæemo nauËiti iz Isusovog ljubaznog odgovora Petru. On ganije ponizio, veÊ mu je njeæno objasnio u Ëemu je pogrijeπio. ©toviπe,Isus se na kreativan naËin prilagodio putu kojim ih je Petrov odgovorpoveo. Umjesto da samo plati porez — priznajuÊi na taj naËin da je toNjegova obveza — Isus Ëini da se novac za porez nae u ustima ribe.

Ovo Ëudo je neobiËno; to je jedino Ëudo koje je Isus naizgled uËiniou svoju korist. Meutim, Ëudo nije bilo cilj samo po sebi. Bilo je tooËitovanje Isusove vlasti ne samo nad Hramom, veÊ i nad stvorenimbiÊima. S ljudskoga glediπta, kako uopÊe moæemo shvatiti kako je IsusuËinio ovo Ëudo? Od svega Ëemu je Petar bio svjedok, moæete li zami-sliti πto se odvijalo u njegovom umu kada je bacio udicu, uhvatio ribui pronaπao toËnu svotu novca potrebnu za hramski porez? (Vidi Izaija40,13-17.)

Iako nije bilo potrebe da Isus i Njegovi uËenici plaÊaju porez,Isus je to ipak uËinio da bi izbjegao nepotreban sukob. Kako moæe-mo smanjiti napetost u odreenim prigodama, osobito kada u pita-nju nisu apsolutne vrijednosti, da bismo izbjegli nepotreban sukob?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

67

PETAK 20. svibnja


Izvjeπtaj o tome kako je Isus uËinio da Petar izvadi novac, toËnusvotu koja je bila potrebna, iz usta prve ribe koju je ulovio, toliko jenevjerojatan da ga neki uËenjaci pokuπavaju odbaciti kao neistinit. Sma-traju da je to samo zanimljiva narodna priËa s porukom, i niπta viπe.Naravno, to je potpuno neprikladan stav. U usporedbi s drugim Ëudima— primjerice s lijeËenjem bolesnih, vraÊanjem vida slijepima, podiza-njem iz mrtvih, hranjenjem gladnih — ovo Ëudo je svakako drugaËije. UBibliji se nalaze i izvjeπtaji o sjekiri koja je isplivala na povrπinu vode(2. o kraljevima 6,2-7) i mokrom runu na suhoj zemlji i suhom runu navlaænoj zemlji (Suci 6,36-40); tako da Ëuda takve vrste nisu u potpunostinepoznata u Svetom pismu.

Zaπto Isus nije samo pruæio novac Petru i rekao mu da plati porezumjesto πto je uËinio takvo zadivljujuÊe Ëudo da bi rijeπio priliËno maliproblem? Tekst nam to ne otkriva. Meutim, kao πto je reËeno u pouci,pokazuje nam Boæju nevjerojatnu silu koja nas ne treba Ëuditi. Uostalom,svjedoci smo Njegove nevjerojatne sile sve vrijeme. Naπe postojanje, umnogo manjoj mjeri od postojanja vidljivog svemira, izuzetan je pokaza-telj Boæje sile. Ako Bog moæe sve to uËiniti, onda novËiÊ u ustima ribenije niπta u usporedbi s tim. Iako napisana u drugaËijem okviru, Pavlovaizjava se dobro uklapa u ovaj izvjeπtaj: “Dubino bogatstva, i mudrosti,i spoznanja Boæjega! Kako li su nedokuËivi sudovi i neistraæivi putovinjegovi!” (Rimljanima 11,33) Izvjeπtaj u Mateju samo je joπ jedan pokaza-telj ove istine.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Petrova borba da pokori svoju volju Bogu i naπa je borba.Snaænu metaforu ove borbe moæemo pronaÊi u Malahiji 1, gdje Bogtraæi od izraelskog naroda da prinosi samo najbolje æivotinje naærtvu. “Kada dovodite stoku otetu, hromu i bolesnu, te je prinositekao dar ærtveni, zar da to iz vaπe ruke milostivo primim? — govoriJahve nad Vojskama.” (Malahija 1,13) Zaπto je Bogu vaæno kakvuMu ærtvu prinosimo? Zato πto æeli da Mu povjerimo ono Ëega senajviπe dræimo. »ega se vi najviπe dræite u æivotu? Kako to moæeteprepustiti Gospodinu?

2. Razmiπljajte o tome kako je Isus sve sredio u vezi s porezom.Nije pogorπao prilike, veÊ ih je smirio. »emu nas to uËi o svakidaπnjimsukobima s kojima se suoËavamo? Kako znate kada je vrijeme dagovorite, a kada da πutite?

68

Most koji je sagradio Bog (2)

Napomena: Pastor Frank Kalom opsluæivao je dvadeset i jednu seoskucrkvu razasutu meu strmim planinama i dolinama oko podruËja rijekeMaramuni u Papui Novoj Gvineji. Nakon posjeta vjerniπtvu s druge stranerijeke, pastor i njegov suputnik saznali su da je most preko rijeke odnijelabujica. Slijedili su rijeku uzvodno u potrazi za mjestom na kojem bi mogliprijeÊi. No, njihov put je preprijeËila golema stijena.

Dok su stajali na obali kraj pobjeπnjele rijeke i pitali se πto i kakodalje, vidjeli su veliko deblo kako se valja jureÊi niz rijeku, koje je bujicabacala poput neke slamËice. Kad se deblo pribliæilo mjestu na kojem su tiljudi stajali, odjednom je bilo baËeno u zrak i zaustavilo se preprijeËivπirijeku stojeÊi Ëvrsto na obje strane obale, baπ kao most.

Putnici su brzo zgrabili priliku, sigurni da im je Bog dao odgovor.Spustili su se niz blatnjavu obalu i oprezno stali na deblo. Shvativπi dadeblo stoji Ëvrsto, dva Ëovjeka su polako preπla preko njega na drugu stra-nu.

»im su dvojica muπkaraca skoËila s debla na drugu obalu, ono je palonatrag u divlju uskovitlanu vodu i nastavilo juriti nizvodno. Gledali su uËudu i zahvaljivali Bogu πto im je deblo posluæilo kao most. StojeÊi uskliskom blatu, uputili su molitvu Bogu iz zahvalnih srca, a onda je poËeoteæak zadatak puzanja po skliskoj obali i nastavak putovanja prema pa-storovom selu.

Uz stazu su sreli neke ljude koji su znali da je most odnijela bujica.“Odakle dolazite?” upitali su ljudi iznenaeno.“Iz sela na drugoj strani rijeke Maramuni”, odgovorio je pastor Frank.“Ali to je nemoguÊe! Bujica je zbrisala most joπ juËer!”, rekao je jedan

od seljana.Zatim im je pastor Frank ispripovijedio o mostu koji je Bog sagradio

za njih.Oni nisu povjerovali u priËu, pa su slijedili njihove tragove prema mje-

stu na kojem su pastor i njegov suputnik preπli rijeku.Vidjeli su dva para dubokih otisaka u mekom blatu na obali rijeke, i

otiske u blatu gdje je veliko deblo bilo oslonjeno, ali nisu vidjeli deblo. Tadasu shvatili da je Bog doista poslao “most” kako bi se Njegov sluga mogaovratiti kuÊi.

Kad je zabiljeæila ovaj dogaaj, Maye Porter je radila kao pomoÊnicadirektora Odjela za djecu u Misiji na Papua Novoj Gvineji.

69



Idoli duπe“U onaj se Ëas pribliæiπe uËenici k Isusu i zapitaπe ga: ‘Tko je

najveÊi u kraljevstvu nebeskom?’” (Matej 18,1)

Biblijski tekstovi: Propovjednik 9,10; Matej 18,1-4; Matej 18,21-35; 19,16-30; GalaÊanima 3,21.22; Matej 19,27.

Kao ljudska biÊa, rezultat smo okruæenja i kulture u kojoj æivimo.Oni u velikoj mjeri oblikuju naπe vrijednosti, vjerovanja i stavove. Biloda ste odrasli u velikom gradu ili na selu, nema nikakve razlike: kulturai okruæenje u kojem ste odrasli utjecali su da postanete to πto jeste.»ak i ako moæete otiÊi u novu sredinu, ona u kojoj ste odrasli ostavitÊe traga u vama dok god æivite.

Naæalost, do odreene mjere veÊina sredina i kultura nije u skladus naËelima Boæjeg kraljevstva. Svijet je pao u grijeh i njegove vrijednosti,moral i obiËaji Ëesto odraæavaju to palo stanje. ©to bi drugo mogli odra-æavati? Meutim, mi to vrlo teπko primjeÊujemo zato πto smo se poisto-vjetili s kulturom i sredinom u kojoj æivimo.

Boæje je djelo u naπem srcu, izmeu ostalog, da nam ukaæe navrijednosti, moral i naËela Boæjega kraljevstva. Kao πto Êemo vidjeti ovajtjedan, ove vrijednosti, moral i naËela Ëesto se vrlo razlikuju od onih ukojima smo se rodili i odrasli. UËenici su morali nauËiti ove pouke, amoramo i mi.

70


VELI»INA PONIZNOSTI

Tko ne teæi za veliËinom? Tko nije poæelio biti istaknuta osoba iËiniti velike stvari? Ova æelja ne mora uvijek dolaziti od sebiËnosti, egaili oholosti. Moæete jednostavno davati sve od sebe u svemu πto raditenadajuÊi se da Êe to πto Ëinite drugima donijeti blagoslove (vidi Propo-vjednik 9,10).

Meutim, problem se javlja kada pokuπamo odrediti πto znaËi “ve-liËina”. Nama palim ljudskim biÊima nije nimalo lako razumjeti ovajpojam koji se bitno razlikuje od Boæjeg razumijevanja.

ProËitajte Matej 18,1-4. ©to je prema Isusovim rijeËima pravaveliËina i kako tu misao moæemo primijeniti u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da bi odredio πto znaËi prava veliËina, Isus je k sebi pozvao dijete,a zatim je rekao da je “najveÊi u kraljevstvu nebeskom onaj koji seponizi kao ovo malo dijete” (redak 4). Isus nije govorio o tome da trebabiti odliËan govornik, sjajan poslovni Ëovjek, Ëak ni veliki Ëovjekoljubaci dobrotvor. VeliËina, promatrano s Boæjeg glediπta, dolazi iznutra; tonisu naπa djela koja se vide, mada Êe ono πto smo iznutra nesumnjivoutjecati na djela koja Ëinimo.

Zapazite da Isus definira veliËinu na naËin kako to veÊina ljudi uovom svijetu ne Ëini. Uostalom, tko Êe se probuditi jednog dana i poæe-ljeti postiÊi neπto veliko u svojem æivotu time πto Êe biti ponizan kaomalo dijete? »ini nam se neobiËnim da tome teæimo, ali to je samo zatoπto smo ukaljani ovozemaljskim naËelima, idejama i pojmovima.

©to znaËi biti ponizan kao malo dijete? Jedan od pokazatelja po-niznosti jest posluπnost, stavljanje Boæje rijeËi iznad svoje volje. Akoste na pogreπnom æivotnom putu, onda je to zato πto idete svojim pu-tem. Rjeπenje je jednostavno: ponizite se i vratite na Boæji put posluπ-noπÊu Njegovoj RijeËi. Da su Adam i Eva ostali ponizni, ne bi sagrijeπili.Zanimljivo je zapaziti da su se drvo æivota i drvo spoznaje dobra i zlanalazili usred vrta. Æivot i uniπtenje Ëesto nisu daleko jedno od drugog.Razliku Ëini poniznost.

Koje joπ stavove i ideje zastupamo samo zbog naπe povezanostisa svijetom, stavove i ideje koji su u sukobu s Boæjom rijeËju?Iznesite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

..................................................................................................................................

71


VELI»INA PRA©TANJA

Jedna od najgorih posljedica pada ogleda se u meuljudskim od-nosima. Od trenutka kada je Adam okrivio Evu za svoj grijeh (Postanak3,12) do danas, meusobni sukobi su iskvarili i ponizili ljudski rod.Naæalost, sukobi se ne javljaju samo u svijetu, veÊ i u Crkvi.

ProËitajte Matej 18,15-35. ©to Isus ovdje govori? Zaπto Ëestone prihvaÊamo rijeËi koje nam upuÊuje?

..................................................................................................................................

Budimo iskreni: lakπe je æaliti se na nekoga iza njegovih lea negomu priÊi i rijeπiti problem. Zbog toga to i ne Ëinimo, iako nam je Gospodinrekao da bismo trebali. Isus nas uËi da priemo osobi koja nas je po-vrijedila i pokuπamo obnoviti odnos. Ako to osoba odbija, dane su namdodatne upute.

“Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja meunjima.” (Matej 18,20) Obratite pozornost na kontekst; prethodni redcigovore o posluπnosti i obnavljanju odnosa s drugom osobom. (Ovaj re-dak obiËno primjenjujemo mnogo πire.)

Isus kaæe da je prisutan Duh Sveti kada mala skupina pokuπavaponovno uspostaviti odnos s vjernikom. Ovo je divno djelo otkupljenja.Ono poËinje kada ponizno Ëinimo ono πto je ispravno i kada neposrednorazgovaramo s osobom koja nas je povrijedila. Ovo je joπ jedan primjerveliËine onih koji tako Ëine.

ProËitajte ponovno Matej 18,21-35. Koju kljuËnu misao Isusovdje naglaπava?

..................................................................................................................................

Kada Isus kaæe da treba oprostiti “sedamdeset puta sedam”, Onzapravo kaæe da nikada ne smijemo prestati opraπtati nekome. Isusozbiljno govori o potrebi opraπtanja ne samo radi drugih, veÊ i za naπevlastito dobro. Zapazite koliko je usporedba koju je Isus ispriËao da biuputio pouku snaæna. Nama moæe biti oproπteno mnogo puta — upravoo tome govori Evanelje, o opraπtanju (vidi Izlazak 32,32; Djela 5,31;Koloπanima 1,14) — ali ako mi ne opraπtamo drugima onako kako Bogopraπta nama, moæemo se suoËiti sa straπnim posljedicama.

Zaπto je, onda, toliko vaæno da razmiπljamo o kriæu, o opraπta-nju koje nam je omoguÊeno zahvaljujuÊi njemu? Ako je Bog touËinio za vas, ako je to bilo potrebno da bi vam oprostio, kakomoæete nauËiti opraπtati drugima koliko god vam se to Ëinilo nemo-guÊim?

72

UTORAK 24. svibnja

IDOLI DU©E

ProËitajte Matej 19,16-30. Kako bismo se mi kao novozavjetnikrπÊani danas trebali odnositi prema ovom izvjeπtaju? Koje poukemoæemo izvuÊi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako nije mnogo reËeno o ovom Ëovjeku, moæemo zakljuËiti nekolikoznaËajnih pojedinosti. Bio je bogati knez (vidi Luka 18,18), koji je vrlosavjesno vrπio Boæji zakon. Moæemo takoer vidjeti da je osjetio kakomu neπto nedostaje u æivotu. To nas jednim dijelom podsjeÊa na æivotMartina Luthera; iako je, gledano izvana, bio poboæni redovnik, bio jenezadovoljan svojim duhovnim æivotom i borio se s pitanjem sigurnostispasenja. U oba sluËaja, obojica su osjetila da veliki jaz izmeu njih iBoga neÊe biti ispunjen njihovim djelima.

“Ovaj je poglavar imao visoko miπljenje o svojoj pravednosti. Onnije ni pretpostavljao da mu bilo πto nedostaje, pa ipak nije bio sasvimzadovoljan. OsjeÊao je potrebu za neËim πto nije imao. Zar ga Isus nebi mogao blagosloviti kao πto je blagoslovio djecu i ispuniti potrebunjegove duπe?” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 424)

Netko bi mogao tvrditi da Isus u ovom izvjeπtaju nauËava da vjeËniæivot primamo na osnovi svojih dobrih djela. Uostalom, u Mateju 19,17Isus kaæe: “Ako hoÊeπ uÊi u æivot, vrπi zapovijedi!” Da je ovo jedini tekstkoji govori o ovoj temi, mogao bi se upotrijebiti u prilog ovoj tvrdnji.Meutim, mnogo drugih tekstova, osobito u spisima apostola Pavla, uËida nas Zakon ne spaπava, veÊ samo ukazuje na naπu potrebu za spa-senjem (vidi Rimljanima 3,28; GalaÊanima 3,21.22; Rimljanima 7,7). Isusje sigurno usmjeravao ovog Ëovjeka da uvidi da mu je potrebno viπe odvlastitih djela. Uostalom, da je samo dræanje Zakona dovoljno, onda bion veÊ stekao spasenje buduÊi da ga je savjesno vrπio. Srce treba ispu-niti Evanelje, prodrijeti do idola duπe i pomoÊi nam da odbacimo sveza πto smo prionuli, πto stvara prepreku u ostvarivanju zajednice sBogom. U ovom sluËaju bio je to njegov novac. Isus zapaæa kako sebogatom mladom knezu teπko spasiti; pa ipak, ubrzo nakon ovog raz-govora Luka biljeæi divan izvjeπtaj u kojem se upravo to dogodilo (vidiLuka 19,1-10).

Da ste na mjestu bogatog mladiÊa i da postavite Isusu istopitanje, πto bi vam rekao?

..................................................................................................................................

73

SRIJEDA 25. svibnja

©TO TIME DOBIVAMO?

©to se dogaa odmah nakon Isusovog razgovora s bogatim mladi-Êem? “Tada progovori Petar i reËe mu: ‘Evo, mi smo ostavili sve i poπliza tobom. ©to Êemo za to dobiti?’” (Matej 19,27)

Niπta u tekstu ne govori πto je potaknulo Petra da postavi ovopitanje, ali je vjerojatno neposredno povezano s mladiÊevim odlaskomod Isusa. »ini se da Petar ukazuje kako su on i ostali uËenici, za razlikuod ovog mladiÊa i drugih ljudi koji su odbacili Isusa ili su ostali s Njimkratko pa otiπli, ostavili sve radi Njega. Ostali su Mu vjerni, Ëak i pocijenu velike ærtve. Dakle, postavlja se pitanje: “©to Êemo za to dobiti?”

S naπega glediπta danas, ovo pitanje moæemo smatrati joπ jednimpokazateljem koliko su uËenici bili tvrdog srca i duhovno kruti (u od-reenoj mjeri to je istina). S druge strane, zaπto ne bismo postavili istopitanje? Zaπto se ne bismo pitali πto time dobivamo?

Uostalom, æivot na ovome svijetu je teæak, Ëak i æivot onih kojimasve ide dobro. Svi smo podloæni traumama, razoËaranjima i patnji zboggreπnog æivota. Talijanski intelektualac Giacomo Leopardi pisao je opregaæenoj sreÊi ljudskih biÊa govoreÊi da Ëovjek, “dokle god æivi, osjeÊanezadovoljstvo i bol”.

Æivot je Ëesto borba, a dobro u ovom æivotu ne prevlada uvijek onoπto je loπe. Tako Petrovo pitanje ima smisla. BuduÊi da je æivot teæak,kakvu prednost dobivamo time πto slijedimo Isusa? ©to trebamo oËeki-vati od zajednice na kakvu nas Isus poziva?

Kako je Isus odgovorio na Petrovo pitanje? (Vidi Matej 19,28-20,16.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da Isus nije ukorio Petra zbog sebiËnosti ili neËega sliË-nog. Prvo mu je dao jasan odgovor, a zatim je ispriËao usporedbu oradnicima i plaÊama koje su zaradili. Iako se stoljeÊima vodila raspravao znaËenju ove usporedbe, poruka je jasna: od Isusa Êemo primiti onoπto nam je obeÊao.

Ako vas netko upita: “©to dobivam time πto sluæim Isusu?”, πtobiste mu odgovorili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

74


“MOÆEMO”

Da biste u potpunosti shvatili izvjeπtaj o Jakovu i Ivanu (i njihovojmajci) u Mateju 20,20-28, proËitajte prvo tekst u Luki 9,51-56. Ovajdogaaj odigrao se kada su Isus i Njegovi uËenici poπli u Jeruzalem,nekoliko dana prije nego πto su Jakov i Ivan pitali mogu li sjesti Isusus lijeve i desne strane u kraljevstvu.

ProËitajte Matej 20,20-27. ©to tekst u Luki 9,51-56 govori otome koliko su Jakov i Ivan bili spremni sjediti Isusu s lijeve idesne strane u kraljevstvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov i Ivan, sinovi groma, bili su vidno i viπe zabrinuti za svojuvlastitu buduÊnost nego za spasenje drugih ljudi, Ëak i nakon πto su biliposlani na evaneoski rad u okolne krajeve. Ovaj izvjeπtaj na odreeninaËin podsjeÊa na Petrovo pitanje o tome πto Êe dobiti time πto slijedeIsusa.

Pozorno proËitajte Isusov odgovor: “Vi ne znate πto traæite. Moæeteli vi piti Ëaπu koji Êu ja piti i biti krπteni krπtenjem kojim sam jakrπten?” (Matej 20,22 — ©ariÊ) Drugim rijeËima, da bismo se poistovje-tili s Isusovom buduÊom slavom, prvo se moramo poistovjetiti s Njego-vom patnjom i smrÊu, πto oni nisu oËekivali i za πto nisu bili spremni.»injenica da su odmah odgovorili: “Moæemo” (Matej 20,22), pokazuje danisu znali na πto ih upozorava. Poslije su shvatili.

Ovdje je iznesen zanimljiv kontrast o kojem trebamo razmiπljati uokviru svojeg æivota. Kao πto smo vidjeli u juËeraπnjem odsjeku, danasu nam divna obeÊanja, Ëak i “æivot vjeËni” (Matej 19,29), ako slijedimoIsusa. U isto vrijeme Biblija jasno daje do znanja da na ovom svijetumoramo platiti odreenu cijenu da bismo slijedili Isusa, katkad vrlovisoku. Isus je poslije rekao Petru da Êe umrijeti muËeniËkom smrÊu(vidi Ivan 21,18.19). Mnogi vjernici u povijesti, pa Ëak i danas, platili suveliku cijenu zato πto su slijedili Isusa. Bilo bi mudro da se pitamo jeli sve u redu s naπom zajednicom s Bogom ako nismo platili visokucijenu zato πto slijedimo Gospodina. Ali bez obzira na cijenu, njezina jevrijednost ipak mala.

Koliku ste cijenu vi platili zato πto slijedite Krista?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

75

PETAK 27. svibnja


StoljeÊima se vode rasprave o takozvanom “prirodnom zakonu”.Iako se javlja u razliËitim oblicima, bît je da iz prirode moæemo izvuÊimoralna naËela koja Êe usmjeravati naπa djela. U odreenom smislu,kao krπÊani koji vjeruju da je priroda Boæja “druga knjiga”, moæemoprihvatiti da u ovoj tvrdnji ima istine. Na primjer, proËitajte PavloverijeËi u Rimljanima 1,18-32 o tome πto ljudi trebaju nauËiti o Bogu izprirode. Istodobno ne smijemo zaboraviti da æivimo u palom svijetu i daga promatramo palim, iskvarenim umom. Zato nas ne bi trebalo Ëuditiπto stjeËemo pogreπne moralne pouke iz prirode. Na primjer, jedan odnajveÊih smrtnih umova u antiËko doba, grËki filozof Aristotel, govorioje u prilog ropstvu na osnovi svojeg razumijevanja prirode. Smatrao jeda priroda otkriva dvije vrste ljudi, od kojih je jedna “podreena drugoj... kao æivotinja Ëovjeku”. Smatrao je da je “æivot ropskog podjarmljiva-nja” koristan. Ovo je jedan od mnogih primjera da su ovozemaljskanaËela, vrijednosti i ideje u suprotnosti s naËelima, vrijednostima i ide-jama Boæjeg kraljevstva. Zato, bez obzira na to gdje smo roeni i gdjesmo odrasli, trebamo prouËavati Boæju rijeË i iz nje izvoditi moralnanaËela i vrijednosti koje trebaju upravljati naπim æivotom. Niπta drugonije pouzdano.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Isus nas poziva da oprostimo svima koji su nas povrijedili.To obuhvaÊa i naπe obitelji. Sjetite se neke vama bliske osobe kojavas je povrijedila. Iako vaπi oæiljci joπ nisu zacijelili, kako moæetedostiÊi toËku u kojoj Êete moÊi oprostiti?

2. Razgovarajte o pitanju iz odsjeka za nedjelju o sukobu izme-u vrijednosti vaπeg druπtva i biblijskih vrijednosti. Kako se mi kaokrπÊani trebamo suoËiti s ovim razlikama?

3. Razmiπljajte o pojmu veliËine kao o poniznosti djeteta. ©toto znaËi za nas krπÊane?

4. Kao adventistiËki krπÊani, mi vjerujemo da treba poπtovatiBoæji zakon, Deset zapovijedi, i ispravno je πto tako vjerujemo. ©tobi nam izvjeπtaj o bogatom mladom knezu trebao reÊi o tome zaπtoizvanjska posluπnost Boæjem zakonu nije dovoljna, koliko god bilavaæna, i da pravo krπÊanstvo, iako ukljuËuje posluπnost Boæjemzakonu, ukljuËuje i neπto viπe?

76

Povratak kuÊi (1)

Prvi put sam uπao u adventistiËku crkvu kad se moja majka udala zaadventista. Bio sam u ranim tinejdæerskim godinama te sam redovito na-stavio pohaati adventistiËku crkvu. Odræali su me dolasci u subotnju πko-lu, dobri voe izviaËa i veliki dobro pripremani programi. Oni su bili takodobri da mi djeca nikada nismo æeljeli izostati! I znali smo da kad bismopropustili tjedan ili dva, posjetio bi nas cijeli razred subotnje πkole!

U vrijeme kad sam imao petnaest godina, moji roditelji viπe nisu iπli ucrkvu. Ali ja sam redovito iπao, jer sam toliko volio izviaπtvo. IzviaËi suplanirali jdno kampiranje, a ja sam æelio neizostavno prisustvovati. Pastorme vozio kuÊi da sâm pitam mojeg oËuha hoÊe li platiti moje troπkovekampiranja.

No, umjesto da me ohrabri, on mi je rekao da trebam provoditi vrijemeu uËenju, umjesto da idem po kampiranjima. Joπ je rekao i to da akostvarno hoÊu iÊi na to kampiranje, onda mogu samo spakirati svoje stvarii otiÊi.

Skupio sam svoje stvari i otiπao k pastorovoj kuÊi.Mojoj majci je i taj brak propao, a ona je izgubila zanimanje za crkvu.

Ali ja sam pronaπao neπto πto nisam bio spreman napustiti. Preselio samse u dom moje bake. Iako baka nije bila adventistica, poticala me je da idemu crkvu.

Tijekom tih teπkih tinejdæerskih godina, pastor i crkva su bili Ëlanovimoje obitelji. Ali sljedeÊe godine je pastor dobio premjeπtaj, nakon Ëegasam se osjeÊao kao da sam izgubio oca. Nakon toga niπta nije bilo isto, ikako je vrijeme prolazilo, dolazio sam u crkvu sve rjee.

Moja baka je naporno radila na tkanju sagova i izradi rukotvorina kakobi me mogla poslati u dobru πkolu. Mrzio sam gledati kako se muËi, pa samu πkoli zatraæio sluæbenu pomoÊ.

SveÊenik koji je vodio πkolu rekao mi je da bi mi oni mogli novËanopomoÊi, ali samo ako sam spreman nakon zavrπetka πkolovanja i zaposlenjavratiti njihovu stipendiju. OdluËio sam to uËiniti. Otiπao sam kuÊi i rekaobaki da Êu uskoro dobiti stipendiju. Htio sam joj pomoÊi. Odræao sam svojeobeÊanje; kad sam diplomirao i dobio posao, vraÊao sam dug.

Ali ta πkola nije uvijek vrπila dobar utjecaj na mene. Neki od starijihuËenika poticali su sportaπe da piju alkohol. To me je odvuklo u neke loπenavike. Uæivao sam u prednostima mojih atletskih sposobnosti, ali negdjeu kutku uma znao sam πto je ispravno, a πto krivo, i moja savjest me jezbog toga korila.

(Nastavak slijedi)

77


Pouka 10 28. svibnja—4. lipnja 2016.

Isus u Jeruzalemu“Zar niste nigda Ëitali u Pismima: ‘Kamen koji odbaciπe

graditelji postade ugaonim kamenom; to je djelo Gospodnje,ono je divno u naπim oËima.’” (Matej 21,42)

Biblijski tekstovi: Zaharija 9,9; Matej 21,1-46; Rimljanima 4,13-16; Otkrivenje 14,7-12; Djela 6,7; Matej 22,1-15.

U Mateju 20,27.28 Isus je rekao: “A tko æeli biti prvi meu vama,neka bude vaπ sluga po primjeru Sina »ovjeËjega, koji nije doπao da musluæe, nego da on sluæi i da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih!”Ove rijeËi izgovorio je Isus, vjeËni Bog, koji je sve stvorio, koji je æiviokao sluga ovdje na Zemlji sluæeÊi izgubljenima, bolesnima i potrebitima,od kojih su Ga mnogi prezreli. Takvo samoodricanje mi ne moæemoshvatiti.

Meutim, joπ veÊe divljenje izaziva cilj Njegovog dolaska s kojim seOn, vjeËni Bog, suoËava: “da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih”.Ovakvo samoodricanje uskoro Êe dostiÊi vrhunac u tajni u koju i “aneliæele da zagledaju” (1. Petrova 1,12 — ©ariÊ). Ta tajna je kriæ.

U pouci za ovaj tjedan osvrnut Êemo se na neke vaæne dogaaje iIsusovo nauËavanje u trenutku kada je doπao u Jeruzalem: ne da bi biopostavljen za ovozemaljskog kralja, πto su mnogi æeljeli i oËekivali, veÊda bude “uËinjen grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊu Bo-æjom” (2. KorinÊanima 5,21).

78


DOLAZAK PRORE»ENOGA

Nakon sedamdeset godina suæanjstva u Babilonu, Æidovi su se po-Ëeli vraÊati u Jeruzalem. Bili su uzbueni zbog obnove hrama, ali kadaje temelj bio postavljen, oni koji su se sjeÊali Salomonovog veliËanstve-nog hrama, shvatili su da se novi hram po svojoj ljepoti neÊe moÊiusporediti s prethodnim. Oni “plakahu iza glasa” (Ezra 3,12).

Narod je primio neoËekivano ohrabrenje od strane dva Ëovjeka kojasu stajala meu njima: starog proroka Hagaja i mladog proroka Zaharije.Hagaj je podsjetio narod da prava slava Salomonovog hrama nije dolazilaod onoga πto je uËinio Salomon ili netko drugi. To nije bio Salomonov,veÊ Boæji hram. Hagaj je rekao: “Jer ovako veli Jahve nad Vojskama:‘Zamalo, i ja Êu potresti nebesa i zemlju, i more i kopno. Potrest Êu svenarode, da doe blago svih naroda, i slavom Êu napunit ovaj Dom’ —kaæe Jahve nad Vojskama. ‘Slava ovoga drugog Doma bit Êe veÊa negoprvoga’ — rijeË je Jahve nad Vojskama. ‘I na ovom Êu mjestu dati mir’— rijeË je Jahve nad Vojskama.” (Hagaj 2,6-9)

Zaharijine rijeËi pruæile su joπ veÊu nadu: “Klikni iz sveg grla, KÊerisionska! ViËi od radosti, KÊeri jeruzalemska. Tvoj kralj se evo tebi vra-Êa: praviËan je i pobjedonosan, ponizan jaπe na magarcu, na magaretu,mladetu magariËinu.” (Zaharija 9,9)

Kako se ova proroËanstva odnose na tekst u Mateju 21,1-11,na Isusov ulazak u Jeruzalem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Krist se za kraljevski ulazak pridræavao hebrejskog obiËaja. Æivo-tinja na kojoj je jahao bila je æivotinja koju su jahali izraelski kraljevi,i proroËanstvo je najavilo da Êe Mesija tako doÊi u svoje kraljevstvo. »imsu Ga postavili na magare, odjeknuo je glasan pobjedonosni poklik.Mnoπtvo Ga je pozdravljalo kao Mesiju, kao svojega Kralja. Isus je sadaprihvatio odavanje poËasti, πto nikada ranije nije dopuπtao, i uËenici suto primili kao dokaz da Êe se njihove radosne nade uskoro ostvariti utome πto Êe Ga gledati uzdignutog na prijestolju. Mnoπtvo je bilo uvje-reno da je kucnuo Ëas njihovog osloboenja. U maπti su gledali rimskevojske protjerane iz Jeruzalema, a Izrael joπ jednom kao neovisan na-rod.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 467)

Ponovno vidimo kako su se rijeËi zabiljeæene u Svetom pismuispunile, pa ipak ljudi u tom trenutku to nisu shvatili. Koje poukemoæemo izvuÊi o tome koliko unaprijed stvorene predodæbe moguiskriviti istinu?

79


ISUS U HRAMU

Od najranijih dana palog ËovjeËanstva æivotinjske ærtve bile susredstvo kojim je Bog ukazivao svijetu na plan spasenja, na spasenjemiloπÊu po vjeri u Mesiju koji Êe doÊi (vidi Rimljanima 4,13-16). Dojmljivprimjer ove istine moæemo pronaÊi u Postanku 4, u izvjeπtaju o Kajinui Abelu i nesreÊi do koje je, izmeu ostalog, doπlo zbog naËina bogoslu-æja (vidi Otkrivenje 14,7-12). Dakle, kada je Bog nazvao Izrael svojimizabranim narodom, “kraljevstvo sveÊnikâ, narod svet” (Izlazak 19,6),takoer je uspostavio sluæbu u Svetiπtu kao potpunije i cjelovitije obja-πnjenje spasenja. U ©atoru sastanka u pustinji, preko Salomonovog hra-ma i hrama sagraenog nakon povratka iz Babilona, Evanelje je bilootkriveno u simbolima i razliËitim sluæbama u Svetiπtu.

Meutim, usprkos boæanskom podrijetlu, hramom i njegovim obre-dima upravljala su greπna ljudska biÊa i, kao u svemu u πto su ljudiukljuËeni, pojavilo se nepoπtenje, Ëak i u okviru svete sluæbe koju jeBog uspostavio da otkrije svoju ljubav i milost palom svijetu. Do Isuso-vog vremena sve se toliko straπno izopaËilo zbog pohlepe i lakomstvasveÊenika (upravo onih kojima je vrπenje sluæbe bilo povjereno!) da je“u oËima naroda svetost sluæbe prinoπenja ærtava bila u velikoj mjerirazorena” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 483).

ProËitajte Matej 21,12-17. Kao oni koji sluæe Bogu, koje poukeovdje nalazimo za svoj æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao i u mnogim drugim prigodama, Isus je naveo rijeËi iz Pisma dabi opravdao svoje postupke, πto je pokazatelj da mi kao Gospodnji sljed-benici Bibliju moramo uËiniti srediπtem svojeg cjelokupnog pogleda nasvijet i moralnih naËela. Tom prigodom ne samo da je upotrijebio navo-de iz Pisma, veÊ je uËinio Ëuda i iscijelio slijepe i hrome. Sve ovo pruæiloje joπ snaænije i uvjerljivije dokaze o Njegovoj boæanskoj naravi i pozivu.Æalosno je πto su Mu se oni koji su morali biti otvoreniji i osjetljiviji zaove dokaze najæeπÊe protivili. StrahujuÊi za svoja ovozemaljska blaga ipoloæaj koji su imali kao “upravitelji” i “Ëuvari” hrama, mnogi su izgu-bili iz vida na πto je sluæba u hramu ukazivala: na spasenje u Isusu.

©to moæemo uËiniti da u svojoj æelji da neπto postignemo iliodræimo, koliko god to bilo dobro, ne ugrozimo ono πto je istinskivaæno: vjeËni æivot u Isusu?

..................................................................................................................................

80

UTORAK 31. svibnja

BEZ RODA

Isusovo ËiπÊenje hrama bilo je Ëin æalosti. Hram je postao mjestona kojem se kupovalo i prodavalo, a Isusova je namjera bila da Njegovdom bude mjesto molitve i sluæbe Bogu svih naroda.

Meutim, ËiπÊenje hrama ujedno je i Ëin suda. SveÊenici koji suvodili hram upropastili su priliku da blagoslove sve narode; pribliæavaose njihov dan suda. Ako su nakon svega πto je uËinio da bi otkrio svojboæanski poziv ovi ljudi i dalje odbacivali Isusa, πto se drugo moglodogoditi osim da poæanju posljedice svojih æalosnih odluka?

ProËitajte Matej 21,18-22. Kako se Isusovo proklinjanje smo-kve odnosi na ËiπÊenje hrama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusovo proklinjanje smokvinog stabla bilo je æiva pouka o mnogimvoama æidovskog naroda koji su konaËno i nepovratno æeli ono πto suposijali. Ne smijemo zaboraviti, meutim, da se ova pouka nije odnosilana sve vjerske voe. Mnogi su ipak povjerovali u Isusa kao Mesiju.“RijeË se Boæja πirila bez prestanka, a broj je uËenika u Jeruzalemusilno rastao. I mnogi su sveÊenici prihvaÊali vjeru.” (Djela 6,7) Meutim,kao πto smokvino stablo nije donijelo rod, nije ga donijela ni sluæba uhramu, koja Êe uskoro postati uzaludna.

Ovaj Isusov postupak i oπtre rijeËi sigurno su zaprepastili uËenikekoji su joπ uvijek uËili pouke o milosru koje je Isus pokazivao u svojojsluæbi. Ovo je bio isti Isus koji je objavio da nije doπao suditi svijetu,nego ga otkupiti; isti Isus koji je tvrdio da “Sin ËovjeËji nije doπao dauniπti ljudske æivote, nego da ih spasi” (Luka 9,56 — ©ariÊ). Svaka rijeËi djelo u Njegovoj sluæbi bili su posveÊeni obnovi palog ËovjeËanstva,usmjeravanju ljudi prema nadi i obeÊanju o novom æivotu u Njemu. Zatosu uËenici bili iznenaeni Njegovim oπtrim postupanjem i rijeËima kojesu odavale konaËnu odluku, i zato je Matej napisao da se “divljahu”onome πto je uËinio.

Neki ljudi prije ili poslije potpuno odbace Boæju milost i milo-sre (vidi Postanak 6,13; 15,16; 19,24; Otkrivenje 22,11). Zaπtoje toliko vaæno da ovu vrstu suda prepustimo Bogu umjesto da misudimo o tome, bilo da se radi o drugim ljudima ili o nama.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

81

SRIJEDA 1. lipnja

KAMEN

©to biste radili kada bi vam ostalo samo nekoliko dana æivota?Kada se Isus naπao u takvoj situaciji, iznosio je usporedbe koje suostavljale dubok dojam na sluπatelje.

ProËitajte Matej 21,33-46. Koga prikazuju sljedeÊi likovi?

DomaÊin: .............................................................................................................

Vinogradari: ......................................................................................................

Sluge: ...................................................................................................................

Sin: .......................................................................................................................

Zapazite da je Isus naveo rijeËi iz Psalma 118,22.23. “NavodeÊiproroËanstvo o odbaËenom kamenu, Krist se osvrnuo na jedan stvarandogaaj iz povijesti Izraela. Dogaaj je bio u vezi sa zidanjem prvogaHrama. ... Kad se podizao Salomonov hram, golemo kamenje za zidovei temelj bilo je u kamenolomu potpuno pripremljeno. Nakon dopremanjana gradiliπte na njemu se nije smjelo upotrijebiti nijedno orue; radnicisu ga postavljali na odreeno mjesto. Za potrebe temelja dopremljen jejedan kamen neuobiËajene veliËine i naroËitog oblika, ali radnici nisumogli naÊi mjesto za njega, pa ga nisu prihvatili. Bio im je stalna sme-tnja, dok im je neupotrijebljen leæao na putu. Dugo je ostao odbaËenkamen. Meutim, kada su graditelji doπli do postavljanja ugla, dugo sutraæili ne bi li naπli kamen dovoljno velik i jak i odgovarajuÊeg oblikada zauzme to posebno mjesto i ponese veliki teret koji bi poËivao nanjemu. ... Na kraju je pozornost privukao kamen koji je tako dugo bioodbaËen. ... Kamen je prihvaÊen i ugraen na odreeno mjesto, na kojemuse pokazalo da savrπeno odgovara.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.490)

ProËitajte ponovno Matej 21,44. Ovdje su iznesena dva razliËitaodnosa prema kamenu: s jedne strane Ëovjek pada na kamen irazbija se; s druge, kamen pada na Ëovjeka i satire ga. Koja jekljuËna razlika izmeu ova dva odnosa? (Vidi Psalam 51,9; Daniel2,34.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

82

»ETVRTAK 2. lipnja

CIJENA MILOSTI

U Bibliji nalazimo divnu vijest da nas je stvorio Bog pun ljubavi,koji je omoguÊio da iziemo iz meteæa grijeha i smrti zahvaljujuÊi Isuso-voj ærtvi na kriæu. Ova se tema na ovaj ili onaj naËin javlja u cijelojBibliji. Moæemo je takoer zapaziti i u sljedeÊoj Isusovoj usporedbi.

ProËitajte Matej 22,1-15. ©to ova usporedba uËi o spasenjuvjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Koliko god nam se moæda Ëini da je ova usporedba oπtra, vaæno jezapamtiti da se radi o kljuËnim pitanjima: o vjeËnom æivotu ili vjeËnomuniπtenju svakog ljudskog biÊa. ©to moæe biti vaænije u usporedbi sovim?

Kada se osvrnemo na kriæ i kakvu je cijenu Bog morao platiti da biomoguÊio spasenje ljudskom rodu, trebali bismo uvidjeti koliko su πiro-ka, duboka i nedokuËiva ova pitanja. Jedna Osoba vjeËnog Boæanstvapodnijela je teæak udarac Boæjeg gnjeva zbog grijeha. Ne postoji niπtaozbiljnije od ovoga. Ako Êemo ovu temu prouËavati u vjeËnosti, ne trebanas Ëuditi πto je sada ne moæemo razumjeti.

Dakle, Isus je u usporedbi izgovorio snaæne i nepopustljive rijeËi.Bog je izvrπio potpunu pripremu kako bi svaki Ëovjek mogao sudjelovatiu svadbenoj gozbi (Otkrivenje 19,7); sve πto je bilo potrebno bilo jemilostivo dano po toliko visokoj cijeni da je nijedna usporedba nikadanije mogla u potpunosti prikazati. Dovoljno je bilo loπe to πto su ljudikoji su bili pozvani na svadbu omalovaæili poziv i otiπli svojim poslom.Meutim, neki su Ëak i napali one koji su im uputili milostivi poziv.Zato nas ne treba Ëuditi Isusov nepopustljivi odgovor.

©to prikazuje “svadbeno ruho”? Vidi Otkrivenje 19,8.

..................................................................................................................................

Ruho prikazuje Kristovu pravednost koja se otkriva u æivotu i dje-lima svetih ljudi. »ovjek bez ruha prikazuje takozvane krπÊane koji sepozivaju na prednosti milosti i spasenja, ali nisu dopustili da Evaneljepromijeni njihov æivot i karakter. Onima koji su prihvatili poziv sve jebilo pruæeno po visokoj cijeni. Kako ova usporedba zatim otkriva, po-trebno je neπto viπe da bismo uπli u Boæje kraljevstvo, a ne samo da sepojavimo pred vratima.

83

PETAK 3. lipnja


Naslov u jednim londonskim novinama glasio je ovako: “Æena mrtvau stanu tri godine: u krevetu pronaen kostur, televizor i dalje bioukljuËen”. (www.theguardian.com/film/2011/oct/09/joyce-vincent-death-mystery-documentary) Leæala je mrtva tri godine u stanu u Londonu inikome nije nedostajala? Nitko je nije nazvao da je upita kako je? Kakoje to moguÊe, osobito u vrijeme skoro neograniËene komunikacije? Ka-da je ova vijest prvi put iziπla u javnost, munjevito se proπirila po svijetu,mada su stanovnici Londona bili posebno zapanjeni. Kako je mogla bitimrtva toliko dugo a da nitko ne zna? Meutim, bez nade i obeÊanjaEvanelja, obeÊanja o spasenju koje je skupo plaÊeno, svi smo osuenina isti takav zaborav kao ova jadna æena iz Londona. Meutim, ovasituacija je joπ gora jer neÊe biti nikoga da nas pronae i oæali naπusmrt nakon tri godine ili tri milijarde godina. Prema trenutaËnom miπ-ljenju znanstvenika, Ëitav Êe svemir prije ili poslije iπËeznuti i umrijetikad nastupi takozvana “toplinska smrt svemira”. Meutim, prema onomeπto saznajemo iz izvjeπtaja o kriæu, ovo glediπte je pogreπno; umjestovjeËnog zaborava, imamo obeÊanje o vjeËnom æivotu na novom Nebu inovoj Zemlji. ImajuÊi uvijek ovu divnu nadu pred sobom, kako moæemodopustiti nekome i neËemu da nam stane na put i onemoguÊi da primi-mo ono πto nam je ponueno u Isusu?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o tome koliko je smrt konaËna i snaæna i kolikosu svi ljudski napori uzaludni u pokuπaju da je pobijede. Najboljeπto moæemo uËiniti jest da oËuvamo svoje mrtvo tijelo koje ne moæepobijediti smrt viπe nego πto svjeæe lakirani automobil s pokvare-nim motorom moæe ponovno krenuti na put. Nije Ëudno, onda, πtoje potrebno neπto toliko snaæno i dramatiËno kao πto je smrt iuskrsnuÊe Boæjega Sina da bi smrt bila pobijeena. ©to nam togovori o tome koliko kriæ mora biti u srediπtu svih naπih nada isvega u πto vjerujemo?

2. Razmiπljajte o tome πto znaËi biti pokriven Kristovom pra-vednoπÊu. Kako nas odgovarajuÊe i uravnoteæeno razumijevanje ovevaæne istine moæe saËuvati da se ne povedemo za jeftinom miloπÊuili legalizmom, i zaπto je vaæno da izbjegavamo obje krajnosti?

84

Povratak kuÊi (2)

Vratio sam se u crkvu u kojoj sam odrastao, u nadi da Êu tamo pronaÊiæivahnost, kao πto je bilo kad sam bio mlai, ali sam bio razoËaran. OsjeÊaosam se kao stranac. Vjernici koji su nas dolazili posjetiti Ëim bismo propu-stili dvije subote, sad nisu znali ni tko sam!

Otprilike u to vrijeme upoznao sam djevojku koja me je stvarno privu-kla. Sara se razlikovala od ostalih djevojaka. Bila je jednostavna i skromna.Njoj nije bilo uopÊe stalo da budem poznat kao dobar sportaπ. OdluËio samvidjeti kakav je njezin stvarni stav i zanimanje, pa sam je pozvao i odveo dokuÊe moje sestriËne.

KuÊa je bila vrlo jednostavna i bez struje. Htio sam vidjeti πto bi reklana to da je ta kuÊa moj dom. Kasnije mi je rekla: “Nisam doπla vidjeti ukakvoj kuÊi æiviπ. Doπla sam vidjeti tebe.”

Bio sam zadivljen.Sara i ja æivjeli smo na suprotnim stranama otoka Fidæija, ali uspio

sam je posjetiti svakog vikenda. Na kraju sam je pitao je li za to da sevjenËamo. Kad smo razgovarali o obitelji i vjeri, rekao sam joj da Êu sejednog dana vratiti u KrπÊansku adventistiËku crkvu i da bih æelio da mojadjeca odrastaju u adventistiËkoj vjeri.

VjenËali smo se, ali moje svjetovne navike su uπle u naπ novi dom.Neke od njih, kao πto je alkoholizam, Ëak su zaprijetile razbijanju naπegbraka.

Nakon πto sam iskusio gorËinu razvoda kao dijete, gledajuÊi nesreÊusvojih roditelja, bio sam odluËan ne dopustiti da moj brak propadne, pa samodustao od svega πto mi je smetalo da budem dobar suprug. Prestao sampiti i tulumariti. Vratio sam se u crkvu, u istu onu u kojoj sam bio kaotinejdæer. »inilo se da je tamo dosadno, ali ovaj put sam odluËio uËinitineπto u vezi s tim.

Sluæio sam kao akon, a kasnije sam postao pomoÊnik voe mladih.Vrijeme koje sam provodio u sportu sada sam provodio radeÊi za Boga.Naπao sam veliko zadovoljstvo u posjeÊivanju ljudi koji su ostavljali πtetneæivotne navike i vraÊali se Bogu.

Galerija crkve je uvijek bila namijenjena mladeæi. Nakon πto je pastorkojeg sam ja poznavao dobio premjeπtaj, galerija se s vremenom ispraznila.

Moj cilj je bio da ponovno napunimo galeriju mladim vjernicima. Voliosam raditi s mladima. Bio sam blagoslovljen radom pastora koji se brinuoo meni, i sad sam se ja æelio brinuti za druge mlade. Oduπevljen sam kadpogledam kako crkvena galerija opet izgleda danas. Puna je mladih kaonekada!

Michael Sikuri je danas rukopoloæeni propovjednik koji radi u Trans-pacifiËkoj misiji.

85


Pouka 11 4.—11. lipnja 2016.

Dogaaji posljednjih dana“Tko se uzvisi, bit Êe poniæen; a tko se ponizi, bit Êe uzvi-

πen.” (Matej 23,12)

Biblijski tekstovi: Izlazak 19,5.6; Matej 23; Ivan 12,20-26;Matej 24; 1. Solunjanima 4,16.

Isusov drugi dolazak vrhunac je krπÊanske vjere. KljuËni dogaajikoji mu prethode jesu Isusov prvi dolazak i Njegova smrt. Drugi dolazakne bi se mogao dogoditi bez prvog, a prvi je bezvrijedan bez drugog.Neodvojivo su povezani, ako ne vremenski, onda svojom svrhom, otkup-ljenjem ljudskog roda i okonËanjem velike borbe. Prvi dolazak je potpuni zavrπen; sada æeljno i s Ëeænjom Ëekamo drugi.

Ovaj Êemo se tjedan osvrnuti na tekst zabiljeæen u Mateju 23, gdjeIsus upuÊuje posljednji poziv nekim æidovskim voama da se pokaju iprihvate Ga, njihovu jedinu nadu u spasenje. Zatim u 24. poglavlju odgo-vara na pitanja o tome πto Êe se dogoditi prije Njegovog drugog dolaska.Isus ovdje iznosi znaËajnu sliku povezujuÊi uniπtenje Jeruzalema s do-gaajima koji prethode Njegovom povratku.

Pa ipak, bez obzira na to koliko Êe prilike postati teπke, bez obzirana ratove, glad i izdaju, ostavljeno nam je obeÊanje da Êe svatko ugledati“Sina »ovjeËjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moÊi islavom” (Matej 24,30). Drugim rijeËima, usprkos patnji i æalosti, imamorazloga za radost.

86

NEDJELJA 5. lipnja

SLIJEPI VO–E

Isus je osobno poveo djecu Izraelovu u Jeruzalem “rukom krepkomi miπicom podignutom”. Na krilima orla izveo ih je iz Egipta i doveo ksebi. “Vi Êete mi biti predraga svojina mimo sve narode — tà moj je savsvijet! — vi Êete mi biti kraljevstvo sveÊenikâ, narod svet.” (Izlazak19,5.6)

U odreenom smislu Isus je zaprosio Izraela na prelijepoj gori Sina-ju. U Izlasku 24 zapisano je da su voe i starjeπine otiπli gore i “vidjeπeBoga Izraelova: podnoæje njegovim nogama kao da je bilo od dragogakamena safira, sjajem nalik na samo nebo. ... Slobodno su Boga motrilii jeli i pili.” (Izlazak 24,9-11) Krist je ponudio Ëaπu Saveza Izraelu, kaoπto muπkarac nudi Ëaπu æeni kojom se æeli oæeniti i kojoj æeli pruæitilijepu buduÊnost. Izrael je primio Ëaπu i rekao: Da, mi æelimo zauvijekæivjeti s Tobom u ObeÊanoj Zemlji.

ImajuÊi ovu pozadinu na umu, proËitajte Matej 23. ©to Isusgovori izraelskim voama? Koju im je opomenu uputio? ©to je joπvaænije, kakve pouke moæemo izvuÊi za sebe u vezi s onim πto imje posebno zamjerao? Kako moæemo biti sigurni da ne snosimo istukrivnju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Mateju 23 Isus je uputio posljednju oËajniËku molbu u æelji dase pomiri sa svojom voljenom. Meutim, Njegova voljena Ga je napusti-la. On je prihvatio njezinu odluku i iziπao iz njihove kuÊe — hrama.“Evo, vaπa Êe kuÊa biti prepuπtena vama”, rekao je, “pusta!” (Matej23,38). Kad je Isus napustio hram, on je postao pust, prazan, napuπten,kao pustinja iz koje ih je Gospodin izbavio.

U povijesti spasenja trebalo je doÊi do velike promjene, a ovi voei oni koje su poveli pogreπnim putem propustili su je. U meuvremenu,mnogi drugi, Æidovi i uskoro neznaboπci, otvoreni za vodstvo DuhaSvetoga, nastavili su uzviπen posao i prihvatili poziv koji je bio upuÊenIzraelu. Oni su postali Abrahamovo pravo potomstvo i “baπtinici poobeÊanju” (GalaÊanima 3,29). I mi danas pripadamo istom narodu i upu-Êen nam je isti boæanski poziv.

87

PONEDJELJAK 6. lipnja

ZNAKOVI SVR©ETKA VREMENA

Nakon πto je Isus ukorio odreene æidovske voe koji su Ga odbacili,u Ivanu 12,20-26 zabiljeæena je nevjerojatna molba. Kristu je bilo javlje-no da bi neki neznaboπci “htjeli vidjeti Isusa”. Ovi su neznaboπci prvouputili molbu Æidovima koji su bili vjerni Isusu. Nedugo zatim dogodilose neπto sliËno u mnogo veÊem opsegu: dok su s jedne strane nekiÆidovi odbacivali Isusa, drugi su bili glavno orue preko kojeg su mnogineznaboπci upoznali Krista. Zanimljivo je πto je ova molba upuÊenaodmah nakon πto je Isus rekao voama da Êe njihova kuÊa ostati pra-zna. Doista, staro je uskoro ustupilo mjesto novom i onome πto jeoduvijek bilo Boæja namjera: spasenje neznaboæaca kao i Izraelaca.

Koju sliku Isus iznosi u Mateju 24,1-14 za vjernike i za svijetuopÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus izgovara ove rijeËi kao odgovor na pitanje o znacima Njegovogdolaska i svrπetka svijeta. “Isus svojim uËenicima nije odgovorio od-vajajuÊi razorenje Jeruzalema od velikog Dana svog dolaska. Zdruæio jeopise ovih dvaju dogaaja. Da je svojim uËenicima otkrio buduÊe doga-aje onako kao πto ih je sam vidio, oni ne bi mogli podnijeti taj prizor.U svojoj milosti prema njima zdruæio je opise ovih dviju velikih kriza,prepuπtajuÊi uËenicima da sami odrede znaËenje. ... Sve ovo izlaganjeupuÊeno je ne samo uËenicima, veÊ i onima koji Êe æivjeti u posljednjimprizorima povijesti ove Zemlje.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 520)

Jedna pojedinost je potpuno jasna u Isusovom odgovoru: dogaajikoji prethode Njegovom povratku nisu lijepi. Isus ne proriËe ovozemalj-sku utopiju ili tisuÊugodiπnju vladavinu mira na Zemlji, veÊ ratove, izda-ju, elementarne katastrofe, suoËavanje Crkve s progonstvom, laæne me-sije, Ëak i laænu braÊu. Jedino πto se ovdje istiËe u pozitivnom smislujest obeÊanje da Êe se “ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedati posvemu svijetu.” (redak 14)

U Mateju 24,13 Isus kaæe: “Koji pretrpi do kraja, blago njemu.”©to moæete uËiniti da biste ostali duhovno jaki usred kuπnji kojevas mogu iscrpiti i obeshrabriti? Vidimo da se to dogaa drugima;zaπto se ne smijemo zavaravati da se to nama ne moæe dogoditi?

..................................................................................................................................

88

UTORAK 7. lipnja

RAZORENJE JERUZALEMA

ProËitajte Matej 24,15-22. O Ëemu Isus govori u ovim redcima?Koju sliku ponovno iznosi kao odgovor na pitanja koja su Mu po-stavili?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “grozota pustoπi” obiËno se shvaÊa kao neka vrsta oskvrnje-nja i svetogra. Isus oËito govori o razorenju Jeruzalema 70. godine.Kao πto smo vidjeli u juËeraπnjem odsjeku, Isus je pomijeπao opis ovogdogaaja s dogaajima koji Êe se odvijati na svijetu prije Njegovog dru-gog dolaska. “Krist je u Jeruzalemu vidio simbol svijeta, okorjelog unevjerstvu i pobuni, koji æuri ususret odmazdi u Boæjim sudovima.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 17)

Meutim, Ëak i usred uniπtenja Gospodin pruæa spasenje. UEvanelju po Luki Isus zapravo govori uËenicima da bjeæe prije nego πtodoe do opustoπenja: “A kad vidite Jeruzalem opkoljen vojskom, ondaznajte da je blizu njegovo opustoπenje. Koji tada budu u Judeji nekabjeæe u gore! Koji budu u Jeruzalemu, neka iziu van! A koji budu napolju neka se ne vraÊaju u grad! Jer bit Êe to vrijeme kazne, kada Êe seispuniti sve πto je pisano!” (Luka 21,20-22)

Kada su krπÊani u Jeruzalemu vidjeli da se Isusove rijeËi ispunja-vaju, pobjegli su iz grada kao πto im je Isus rekao, dok je veÊina Æidovaostala u gradu i poginula. Procjenjuje se da je æivot izgubilo viπe odmilijun Æidova tijekom opsade Jeruzalema, dok je 97.000 odvedeno uropstvo. “Meutim, u vrijeme kada je opsada bila privremeno prekinuta,svi krπÊani su pobjegli i smatra se da nitko od njih nije izgubio æivot.UtoËiπte su pronaπli u gradu Peli u podnoæju brda istoËno od rijekeJordan, oko 27 kilometara juæno od Galilejskog jezera.” (The SDA BibleCommentary, sv. 5, str. 499)

Sjetite se trenutka kada vas je netko upozorio na neπto, a viga, na vaπu æalost, niste posluπali. Zaπto je vaæno da osim πtoprihvaÊamo divna obeÊanja iz Boæje rijeËi, prihvatimo i njezineopomene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

89

SRIJEDA 8. lipnja

ISUSOV DRUGI DOLAZAK

Isusov odgovor u Mateju 24 odnosio se na “znak tvoga dolaska”(redak 3), odnosno na Kristov dolazak kada Êe preuzeti vlast.

Koje joπ opomene Isus upuÊuje u okviru dogaaja koji prethodeNjegovom povratku i kako ih moæemo sagledati kroz povijest? Ma-tej 24,23-26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pred njima je stajao Isus, s ovozemaljskoga glediπta samo putujuÊigalilejski uËitelj kojega je slijedila mala skupina ljudi, a ipak je prorekaoda Êe mnogi doÊi u Njegovo ime tvrdeÊi da su On! Naravno, to se dogaalostoljeÊima, a dogaa se Ëak i u naπe vrijeme i pruæa nam snaæan dokazu prilog istinitosti Boæje rijeËi.

ProËitajte Matej 24,27-31. Kako Êe prema ovom opisu izgledatidrugi Kristov dolazak? ©to se dogaa tom prigodom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon opomene da Êe se pojaviti mnogi tvrdeÊi da su Krist, Isusopisuje kako Êe stvarno izgledati Njegov dolazak.

Prvo, Isusov drugi dolazak je osoban i doslovan. Isus se osobnovraÊa na Zemlju. RijeËi “jer Êe sam Gospodin ... siÊi s neba” (1. Solunja-nima 4,16) snaæno pobijaju miπljenja onih koji tvrde da je Kristov povra-tak apstraktan ili jednostavno novo razdoblje u ljudskoj povijesti. Nje-gov Êe dolazak biti vidljiv, poput munje na nebu. “I vidjet Êe ga svakooko.” (Otkrivenje 1,7) Slika trube pokazuje da Êe dogaaj biti glasan,dovoljno glasan da probudi mrtve! I πto je najvaænije, ako je o prvomdolasku doæivio poniæenje, o drugom Êe doÊi kao Kralj nad kraljevima(Otkrivenje 19,16), slaveÊi pobjedu nad svim svojim (i naπim) neprijate-ljima (1. KorinÊanima 15,25).

U vrijeme velikih nemira i nesigurnosti u naπem svijetu kada jerijeË o buduÊnosti, kako moæemo primati snagu i nadu iz obeÊanjao drugom dolasku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

90

»ETVRTAK 9. lipnja

BDIJTE

Drugi Kristov dolazak vrhunac je svih krπÊanskih nada; to je ispu-njenje svih obeÊanja. ©to bi bilo da njega nema? Nakon smrti bismo kaoi svi istrunuli u zemlji. Bez drugoga Kristovog dolaska i svega πto onobuhvaÊa, sve u vezi s naπom vjerom bilo bi laæ, farsa, sve ono πto nekikritiËari i protivnici tvrde.

Onda nas ne treba Ëuditi πto neki krπÊani u æeljnom oËekivanjuodreuju datume Njegovog dolaska. Uostalom, toliko toga ovisi o Nje-govom dolasku. Naravno, kao πto znamo, svaki odreeni datum Kristo-vog povratka u proπlosti bio je pogreπan.

Kako tekst u Mateju 24,36.42 objaπnjava zaπto grijeπe oni kojiodreuju datume?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Upravo zato πto ne znamo kada Êe Isus doÊi, reËeno nam je damoramo biti spremni i da moramo “bdjeti”.

ProËitajte Matej 24,42-51. ©to znaËi bdjeti i biti spreman zadrugi Kristov dolazak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus jasno kaæe da ne znamo kada Êe se vratiti. DoÊi Êe kada Ga nebudemo oËekivali. Zato uvijek trebamo biti spremni za Njegov dolazak.Trebamo æivjeti kao da Êe se vratiti svakog Ëasa, iako ne znamo toËnokada. Isus nas upozorava na stav: NeÊe On joπ dugo doÊi; mogu Ëinitiπto mi srce æeli. Mi trebamo biti vjerni zato πto ljubimo Gospodina iæelimo Ëiniti ono πto je ispravno u Njegovim oËima, bez obzira na tokada Êe se vratiti. Pokraj svih tekstova koji upozoravaju na sud koji seodnosi posebno na one koji se loπe ophode prema drugima, odreivanjedrugog dolaska nije vaæno. Prije ili poslije, sud Êe doÊi.

Kako kao adventistiËki krπÊani koji veÊ dugo vjeruju u Kristovdrugi dolazak moæemo biti sigurni da ne Ëinimo pogreπku ovih“zlih slugu” Ëak ni na blaæi naËin?

91

PETAK 10. lipnja


U okviru dogaaja opisanih u Mateju 24, Isus je rekao: “Zaista,kaæem vam, ovaj naraπtaj neÊe proÊi dok se sve to ne zbude.” (redak 34)Ovaj tekst doveo je do zabune zato πto se svi ovi dogaaji nisu ostvarilisamo tijekom jednog naraπtaja. U knjizi The Handbook of Seventh-dayAdventist Theology, dr. Richard Lehmann kaæe da grËka rijeË prevedenakao “naraπtaj” odgovara hebrejskoj rijeËi dôr, koja Ëesto oznaËuje sku-pinu ili sloj ljudi, kao πto je “naraπtaj buntovan, prkosan” (Psalam 78,8).Dakle, Isus tom rijeËju nije oznaËio vremensko razdoblje, veÊ skupinuzlih ljudi. “U skladu s ovom starozavjetnom upotrebom, Isus je izrazom‘ovaj naraπtaj’ ukazao na skupinu ljudi bez vremenske odrednice. Zlinaraπtaj obuhvaÊa sve koji imaju loπe osobine (Matej 12,39; 16,4; Marko8,38).” (Handbook of Seventh-day Adventist Theology, Review and Her-ald Publishing Association, 2000., str. 904) Drugim rijeËima, zlo Êe po-stojati do svrπetka vremena, dok Isus ponovno ne doe.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako se mi kao adventistiËki krπÊani suoËavamo s onim πtonam se Ëini kao kaπnjenje? Zar nisu prethodni naraπtaji adven-tistiËkih krπÊana vjerovali da Êe Isus doÊi u njihovo vrijeme? Zarmnogi od nas ne oËekuju da Êe se to dogoditi za naπeg æivota? Uisto vrijeme, zar oËekivanje Njegovog dolaska u bilo kojem vremen-skom razdoblju nije oblik odreivanja datuma? Kako moæemo po-stiÊi ravnoteæu u naπem odnosu prema drugom dolasku? Kako mo-æemo izbjeÊi stav “zlih slugu”, kao i stav onih koji u svakom naslovuvide znak skorog kraja? Kakav stav trebamo imati mi koji Ëekamodrugi dolazak?

2. Ponovno proËitajte Isusov opis svojega drugog dolaska. Kakose razlikuje od nekih opÊeprihvaÊenih ideja o drugom dolasku? Sobzirom na jasnoÊu biblijskih tekstova, zaπto toliko mnogo ljudivjeruje u ono πto je suprotno Svetome pismu? Koje Ëinjenice iznoseu prilog svojem glediπtu i kakav bismo im odgovor mi trebali dati?

3. Kako se nosimo s odgaanjem? Koje su se biblijske osobesuoËile s odgaanjem i πto moæemo nauËiti od njih, primjerice odJosipa, Abrahama i Sare, Kaleba, Joπue? ©to Otkrivenje 6,9.10govori o kaπnjenju?

92

Pokuπaj s Isusom! (1)

Bilo je vrijeme da moja djeca stignu kuÊi iz πkole, a ja sam ih otiπlapriËekati na terasi naπe kuÊe u Sydneyju. Nasmijana, gledala sam naπusedmogodiπnju kÊi Lauren kako staje na prste da bi dohvatila poπtu izpoπtanskog sanduËiÊa koji se nalazi kod kolnog prilaza, kao πto je to Ëinilasvakog dana. Nekoliko sekundi nakon toga veÊ je jurila prema meni maπuÊimalim komadom papira iznad glave.

“Mama, mama, ova kartica kaæe da mogu dobiti Bibliju besplatno! Mo-gu li to ispuniti, molim te, molim te...”

DoËekala sam djecu pred vratima, a onda smo uπli u kuÊu, kad jeLauren uzbueno proËitala πto je pisalo na kartici.

“Vidi, mama”, rekla je ponosno recitirajuÊi rijeËi. “Na prednjoj stranipiπe: ‘Pokuπaj s Isusom!’, a na straænjoj je mjesto koje treba ispuniti ime-nom i adresom.”

Bila sam sumnjiËava. Naπa obitelj nikada nije pripadala nekoj crkvi, aja nisam baπ bila sigurna æelim li dati naπu adresu strancima. No, kad samvidjela kako je Lauren æeljela imati besplatnu Bibliju, odluËila sam joj do-pustiti poslati karticu.

Æivjeli smo u Sydneyju samo nekoliko tjedana, i jedva da je itko uAustraliji znao za nas. Do prije nekoliko mjeseci naπa obitelj je æivjela uJuænoafriËkoj Republici. No, kad smo u toj zemlji vidjeli zloËine koji suizmakli nadzoru, sloæili smo se da moramo zapoËeti novi æivot negdje dru-gdje.

Pokuπali smo s Engleskom, ali nije iπlo, pa smo okrenuli naπe nadeprema Australiji. Moj muæ Neal se prijavio za rad na nekoliko mjesta. Nakraju je naπao posao u Sydneyju. Spakirali smo naπe stvari, oprostili se srodbinom i prijateljima u JuænoafriËkoj Republici, i poπli na novo putovanjei novi æivot na potpuno novom kontinentu.

Iako nismo bili krπÊani, prisjeÊam se kako su naπe dvije kuÊe i poslov-ni prostor u JuænoafriËkoj Republici prodani vrlo brzo, na inaËe siromaπ-nom træiπtu, te da je Netko ili neka sila usmjeravala naπ æivot.

Naπli smo kuÊu u Sydneyju i upisali djecu u πkolu. Sve se Ëinilo dadolazi na svoje mjesto. No, nakon πto je uzbuenje preseljenja proπlo, kadsu u novom mjestu æivljenja poËeli æivotni pritisci sa svih strana, osjetilismo nostalgiju za starim domom, obuzela nas je tuga i Ëak lagana depresija.To je bilo vrijeme kad je Lauren naπla karticu u poπtanskom sanduËiÊu:“Pokuπaj s Isusom!”

Bila je vrlo uzbuena i æeljela ju je ispuniti te poslati naπu adresu natoj kartici. Kako bih joj mogla osporiti æelju?

Napisala sam naπu adresu na komad papira, a ona ju je paæljivo prepi-sala na za to odreeni prostor na kartici.

(Nastavak slijedi)

93


Pouka 12 11.—18. lipnja 2016.

Isusovi posljednji dani“Svi Êete se vi joπ noÊas zbog mene pokolebati.” (Matej

26,31)

Biblijski tekstovi: Matej 26,1-16; Luka 12,48; Matej 26,17-19; 1. KorinÊanima 5,7; Matej 26,36-46; Matej 26,51-75.

U ovoj Êemo se pouci osvrnuti na posljednje trenutke Isusovogæivota prije kriæa. Svijet, Ëak i svemir, suoËio se s najvaænijim trenutkomu povijesti stvaranja. Iz dogaaja koje Êemo prouËavati ovaj tjedanmoæemo izvuÊi mnogo pouka, ali Êemo se usredotoËiti na jednu koja seodnosi na slobodu i slobodnu volju. Zapazite kako su razliËite osobeiskoristile uzviπen i skupocjen dar slobode. Zapazite snaæne i vjeËneposljedice koje nastaju upotrebom ovog dara na ovaj ili onaj naËin.

Petar, Juda i æena s alabastrenom posudom morali su donijeti od-reene odluke. Meutim, najvaænije od svega je πto je i Isus moraodonijeti odreene odluke, a najuzviπenija od svih bila je da ode na kriæiako je Njegova ljudska narav vapila za tim da to ne Ëini. “OËe moj! Akoje moguÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ! Ali neka ne bude moja, negotvoja volja!” (Matej 26,39)

Ironija je nevjerojatna: dar slobodne volje koji smo zloupotrijebilidoveo je Isusa u ovakav poloæaj u kojem je, koristeÊi se slobodnomvoljom, morao odluËiti hoÊe li nas spasiti od uniπtenja do kojeg bi nasdovela zloupotreba slobodne volje.

94

NEDJELJA 12. lipnja

DOBRO DJELO

Pribliæavamo se posljednjim danima Isusovog æivota na Zemlji. PredNjim je kriæ, uskrsnuÊe i potpuno otkrivanje sebe kao raspetog i uskrs-log Spasitelja svijeta. Koliko god da su Isusa Njegovi sljedbenici ljubilii cijenili, joπ uvijek su morali puno nauËiti o Njemu i πto Êe uËiniti zanjih. ZahvaljujuÊi biblijskim spisima, posebno Pavlovim snaænim tu-maËenjima Isusove pomiriteljske smrti, mi znamo mnogo viπe o tomeπto je Isus uËinio za nas nego πto su tada znali Njegovi sljedbenici.

ImajuÊi ovu pozadinu na umu, proËitajte Matej 26,1-16. UËemu je znaËenje ovog skupocjenog dara i kako nas treba pouËitio naπem odnosu prema Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da je Matej zabiljeæio izvjeπtaj o Isusovom pomazanju gla-ve (dogaaju koji je vjerojatno prethodio pobjedonosnom ulasku) u okvi-ru sve veÊe urote Ëiji je cilj bio Njegovo ubojstvo. Dok su Mu nekipripadnici Njegovog naroda planirali nauditi, ova æena izlila je svojuveliku ljubav i poboænost na Njega “alabastrenom posudom dragocjenepomasti” (redak 7).

Dok su uËenici negodovali zbog uzaludnog rasipanja, Isus je nje-zino djelo nazvao “dobrim”. Ovim Ëinom, naizgled pretjeranim, æena jeotkrila pravu dubinu osjeÊaja u svojem srcu prema Isusu. Iako onasigurno nije znala πto Êe se dogoditi i kakvo Êe znaËenje imati njezinodjelo, dovoljno je bilo πto je shvatila koliko duguje Isusu; i zato Mu jeæeljela istom mjerom uzvratiti. Moæda je Ëula Njegove rijeËi: “Komu jemnogo povjereno, od njega Êe se viπe iskati.” (Luka 12,48) U meuvre-menu uËenici, koji su sigurno bili svjedoci mnogo veÊeg broja Isusovihdjela nego æena, i dalje nisu shvaÊali bît.

“To pomazanje bilo je simbol srca bogatog ljubavlju. Bilo je vanjskipokazatelj ljubavi koja se hranila na nebeskim izvorima sve dok se nijeizlila. Ovaj Marijin Ëin pomazanja, koji su uËenici nazvali rasipanjem,Ëesto se ponavlja u primljivim srcima drugih ljudi.” (Ellen G. White, TheSDA Bible Commentary, sv. 5, str. 1101)

©to ovaj izvjeπtaj govori o tome kako trebamo odgovoriti naono πto nam je dano u Isusu? KoristeÊi se slobodnom voljom, kakva“dobra” djela moæemo uËiniti za Njega kao odgovor na ono πto namje dano u Njemu?

..................................................................................................................................

95


NOVI ZAVJET

ProËitajte Matej 26,17-19. Zaπto je znaËajna Ëinjenica da jebilo vrijeme Pashe? Vidi Izlazak 12,1-17; 1. KorinÊanima 5,7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izvjeπtaj o izlasku je, naravno, izvjeπtaj o otkupljenju, o izbavljenju— djelu koje Bog Ëini za one koji to ne mogu sami. Bio je to odgovarajuÊisimbol za djelo koje Êe Isus uskoro uËiniti za sve nas!

ProËitajte Matej 26,26-29. ©to Isus govori svojim uËenicima?©to Njegove rijeËi znaËe za nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus im je ukazao na dublje znaËenje Pashe. Izbavljenje iz Egiptabilo je veliËanstveno oËitovanje Boæje sile i vlasti, ali na kraju nije bilodovoljno. To nije bilo potpuno izbavljenje Izraelaca, niti bilo koga odnas. Potrebno nam je otkupljenje u Isusu: vjeËni æivot. “Zato je onposrednik jednoga novog Saveza: da, poπto je nastupila smrt za otku-pljenje prekrπaja uËinjenih u vrijeme prvoga Saveza, oni koji su pozvaniprime obeÊanje — vjeËnu baπtinu.” (Hebrejima 9,15) Isus im je pokazaopravo znaËenje vina i kruha, koji su ukazivali na Njegovu smrt na kriæu.

Dakle, za razliku od æivotinjskih ærtava koje su unaprijed ukazivalena Isusovu smrt, uzimanje udjela u Gospodnjoj veËeri vraÊa nas na tajdogaaj. U svakom sluËaju, simboli nas upuÊuju na Isusa na kriæu.

Ipak, kriæ nije kraj. Kad Isus kaæe uËenicima da neÊe piti od ovogroda trsova do dana “kad Êu ga piti s vama novog u kraljevstvu Ocasvojega” (Matej 26,29), On ih usmjerava prema buduÊnosti, na svoj drugidolazak i razdoblje koje slijedi nakon toga.

Razmiπljajte o Isusovim rijeËima da neÊe piti od ovog rodatrsova dok ne budemo s Njim u OËevom kraljevstvu. ©to to govorio bliskoj zajednici koju Êe imati s nama? Kako moæemo doæivjetiblisku zajednicu s Njim veÊ sada?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

96

UTORAK 14. lipnja

GETSEMANI

Tijekom pashalnog tjedna sveÊenici su prinosili na ærtvu tisuÊe itisuÊe jaganjaca u hramu na brdu iznad Cedronske doline. Krv jaganjacabila je izlijevana na ærtvenik, a zatim je tekla niz kanal do potoka Cedro-na. Potok je postajao crven od krvi jaganjaca. Isus i Njegovi uËenicipreπli su preko crvene vode u potoku na putu u Getsemanski vrt.

ProËitajte Matej 26,36-46. Zaπto je iskustvo koje je doæivio uGetsemaniju bilo toliko teπko za Isusa? ©to se tamo zapravo do-godilo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se nije bojao tjelesne smrti kada se molio da Ga mimoiekaleæ. Kaleæ od kojeg je Isus strepio bilo je odvajanje od Oca. Isus jeznao da Êe na sebi ponijeti Boæji gnjev prema grijehu i da Êe se moratiodvojiti od Oca kada uzme na sebe naπe grijehe, kada umre umjestonas. Krπenje Boæjeg svetog Zakona bilo je toliko ozbiljno da je zahtije-valo smrt poËinitelja. Isus je doπao upravo zbog tog razloga — da preuz-me smrt na sebe i nas poπtedi.

“Kristova je duπa bila ispunjena straπnom prijetnjom odvajanja odBoga. Sotona Mu je rekao da Êe odvajanje biti vjeËno ako postane Jamacza greπni svijet. Poistovjetit Êe se sa Sotoninim kraljevstvom i nikadaviπe neÊe biti jedno s Bogom. ... Straπan trenutak je prispio — trenutakodluke o sudbini svijeta. Sudbina ËovjeËanstva podrhtavala je na vagi.Krist je mogao Ëak i sada odbiti Ëaπu dodijeljenu greπnom Ëovjeku. Joπnije bilo prekasno. Mogao je otrti krvavi znoj sa svog Ëela i ostavitiËovjeka da pogine u svom bezakonju. Mogao je kazati: Neka prijestup-nik primi kaznu za svoj grijeh, a ja se vraÊam svom Ocu. HoÊe li BoæjiSin ispiti gorku Ëaπu poniæenja i agonije? HoÊe li Nevini snositi poslje-dice prokletstva grijeha da spasi krivca?” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 569,572)

Kako Isusova spremnost da se ærtvuje za nas treba utjecati nasvaki aspekt naπeg æivota, osobito kada je u pitanju pomaganjedrugima? Kako moæemo bolje odraæavati Isusov karakter u svojemæivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

97

SRIJEDA 15. lipnja

JUDA PRODAJE DU©U

Æalostan je izvjeπtaj o Judinom æivotu. Da je umro prije posljednjegputovanja u Jeruzalem, moæda bi bio meu najpoπtovanijim junacimasvete povijesti. Crkvene graevine moæda bi dobile ime po njemu. Umje-sto toga, njegovo ime zauvijek je povezano s izdajom i prijevarom.

ProËitajte Ivan 6,70; Luka 22,3. Kako nam ovi tekstovi poma-æu da objasnimo Judine postupke?

..................................................................................................................................

Naravno, u redu je okrivljavati Sotonu za ono πto je Juda uËinio, alito pokreÊe odreena pitanja. ©to je omoguÊilo avolu da Judu navede natakvu izdaju? ReËeno je da je Sotona æelio i Petra staviti pod svoj utjecaj(vidi Luka 22,31). Meutim, razlika je u tome πto se Juda nije u potpu-nosti predao Gospodinu; sigurno je njegovao neki grijeh, neku manukaraktera koja je omoguÊila Sotoni da mu se pribliæi i navede ga dauËini to πto je uËinio. U ovom primjeru ponovno vidimo joπ jednu sna-ænu posljedicu slobodne volje.

ProËitajte Matej 26,47-50; 27,1-10. Koje pouke moæemo izvuÊiiz æalosnog izvjeπtaja o Judi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Mateju 26,47-50 vidimo Judu kako predvodi postrojbu vojnika(oko 600), kao i sveÊenike i starjeπine. Bio je to izuzetan trenutak moÊiza Judu! Kada imate neπto πto ljudi æele, posjedujete golemu silu i moÊ,kao Juda u ovom sluËaju. To je dobro, barem dok imate ono πto oniæele. Meutim, ako im je stalo do vas samo zbog onoga πto imate, ondaim na kraju, kada to dobiju, vi viπe neÊete biti potrebni. Za nekoliko satiJuda Êe ostati sam, bez iËega.

Joπ jedna vaæna pouka usredotoËuje se na pitanje zbog Ëega jeJuda izgubio duπu. Zbog trideset srebrnjaka? U danaπnjim uvjetima ovajiznos odgovara jednoj do Ëetiri mjeseËne plaÊe, ovisno o tome koji susrebrnjaci bili u pitanju. »ak i da je iznos bio deset ili tisuÊu puta veÊi,pogledajte koliko ga je to stajalo! Prema izvjeπtaju, izgubio je Ëak i to.Nije uspio iskoristiti niπta od tog novca; umjesto toga, bacio je sve prednoge onima koji su mu taj novac dali. Ovo je drastiËan primjer kako jesve πto nas odvraÊa od Isusa, sve zbog Ëega moæemo izgubiti duπu, nakraju beskorisno, kao πto je Judi bio novac. Juda je bio tako blizuvjeËnog æivota, a ipak je sve odbacio ni zbog Ëega.

98

»ETVRTAK 16. lipnja

PETROVO ODRICANJE

Isus je unaprijed znao za Judinu odluku da Ga izda, koju je doniosvojom slobodnom voljom; to je jedan od mnogih primjera u Bibliji kojipokazuje da to πto Bog unaprijed zna naπe odluke ni na koji naËin neutjeËe na slobodu donoπenja tih odluka. On ne samo da je znao zaJudinu izdaju, veÊ i da Êe Petar, usprkos svojem junaËenju, u kljuËnomtrenutku pobjeÊi i zanijekati Ga.

ProËitajte Matej 26,51-75. Zaπto se Petar odrekao Isusa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»esto mislimo da se Petar odrekao Isusa samo zato πto se uplaπio.Ipak, upravo je Petar (prema Ivanu 18,10) imao hrabrosti da potegne noæna neprijatelje! On je bio spreman poÊi u smrt — ali ga je Isus zaustavio.

Dakle, πto se dogodilo Petru od trenutka kada je zamahnuo noæemdo trenutka kada se samo malo kasnije zaklinjao da ne poznaje Isusa?Zaπto je rekao da nije Isusov uËenik? Zaπto Petar kaæe: “Ne znam togaËovjeka”? (Matej 26,72)

Moæda zato πto je shvatio da ne poznaje »ovjeka, da ne zna razlogNjegovog dolaska i ne zna πto znaËi Njegovo uhiÊenje. Tako, u trenutkuuznemirenosti, tvrdio je da Ga uopÊe ne poznaje. Moæda je Petar zanije-kao Isusa kada je uvidio da ne shvaÊa πto Isus Ëini. Povukao se kada jepomislio da Isus odustaje. Petar se i dalje previπe oslanjao na svojerazumijevanje umjesto da se potpuno osloni na Isusa, usprkos svimnevjerojatnim znacima koje je vidio i usprkos hrabrom priznanju vjereu Isusa kao Krista (Matej 16,16). Petrovo odricanje govori nam da namsva Ëuda i znaci na ovom svijetu neÊe pomoÊi da ostanemo vjerni Bogusve dok Mu potpuno ne predamo srce.

U Lukinom izvjeπtaju, kada je Petar treÊi put zanijekao da jeIsusov uËenik, Isus “se okrenu i pogleda Petra” (Luka 22,61). Uovom se retku javlja rijeË emblepo koja opisuje naËin na koji je Isuspogledao duboko u Petrovu duπu kada su se prvi put sreli (vidi Ivan1,42). Kakvu nam nadu ovaj dogaaj pruæa u vezi s Boæjom ljubav-lju prema nama Ëak i kada padnemo, kao πto se dogodilo Petru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

99

PETAK 17. lipnja


Godine 1959. dvojica nasilnika uπla su u jednu kuÊu u Kansasu iubila roditelje i dvoje djece u tinejdæerskim godinama. Prije nego πto suubojice bili pronaeni, brat ubijene majke napisao je pismo lokalnimnovinama. “U ovoj zajednici njeguje se mnogo gnjeva. »ak sam Ëuo, i tone samo jednom, da tog Ëovjeka, kada bude pronaen, treba objesiti nanajbliæe drvo. Ne smijemo njegovati takve osjeÊaje. Djelo je uËinjeno ioduzimanje joπ jednog æivota niπta ne moæe promijeniti. Oprostimo kaoπto Bog opraπta nama. Nije u redu da njegujemo mrænju u srcu. PoËini-telj ovog djela vrlo teπko Êe æivjeti s tim. Mir uma steÊi Êe jedino kadaod Boga zatraæi oprost. Ne stojmo mu na putu, veÊ uputimo molitve dapronae mir.” (Truman Capote, In Cold Blood, Modern Library, 2013.,str. 124)

StavljajuÊi na stranu pitanja o smrtnoj kazni, u ovom primjeruvidimo snaæan izraz milosra koje Krist nudi svima nama. »ak i nakonPetrovog neoprostivog Ëina, Krist mu je oprostio i povjerio djelo spaπa-vanja ljudi. “Petar je upravo izjavljivao da ne poznaje Isusa, ali je sada,duboko oæaloπÊen, shvatio koliko ga je njegov Gospodin dobro poznavaoi kako je pravilno Ëitao njegovo srce, Ëiju prijevarnost ni sâm nijepoznavao.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 588) On je znao πto se krijeu Petru Ëak i prije Petra. Pa ipak, Njegova ljubav i milost ostali sunepromijenjeni usprkos tome πto Petar nikoga nije mogao okriviti osimsebe za ono πto je uËinio. Dok radimo s ljudima koji Ëine sliËne pogre-πke, vaæno je da pokaæemo milosre kao πto bismo æeljeli da ono budepokazano nama.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “Svaki primjer obraÊenja”, zapisao je C. S. Lewis, “primjerje blagoslovljenog poraza.” ©to to znaËi? Kako ste vi iskusili πtoznaËi ovaj “poraz”? ©to je poraæeno, a πto pobjeuje?

2. U izvjeπtaju o Isusu u Getsemanskom vrtu, Isus moli da Gamimoie kaleæ, ali samo “ako je moguÊe”. Na πto ovo ukazuje osimda je Isus morao dati svoj æivot za spasenje ljudskog roda? Zaπto?Zaπto je Isusova smrt, Onoga koji je ponio grijehe, bila nuæna?Zaπto Bog nije mogao rijeπiti problem grijeha na neki drugi naËinu svjetlu velike borbe?

100


Jedne subote poslijepodne, nekoliko tjedana kasnije, bili smo zauzetiradom na ËiπÊenju kuÊe, kad je netko pokucao na vrata. Otvorila sam vratai ugledala æenu i dvojicu muπkaraca koje nikad prije nisam vidjela.

Oni su se nasmijeπili i rekli da su donijeli Bibliju za Lauren Moore.“Jeste li vi Lauren?”, upitali su.Ubrzo sam se i ja smijeπila kad sam im objasnila da je Lauren moja

kÊi. Pozvala sam Lauren i uæivala u iznenaenom pogledu na licima mojihgostiju kad je moja sedmogodiπnja djevojËica dojurila niz stepenice ipredstavila se kao Lauren Moore. Stranci su se toplo nasmijeπili i uruËilidjevojËici njezinu novu Bibliju. Lauren je bila toliko uzbuena da je skakalaod sreÊe, grleÊi svoju Bibliju.

Nekoliko tjedana kasnije ljubazna æena koja je Lauren dala Biblijuvratila se i predstavila kao Gayle. Pitala je je li Lauren imala priliku Ëitatisvoju Bibliju i bi li æeljela primati biblijske lekcije kao pomoÊ pri Ëitanju,da razumije ono πto je proËitala. Lauren je oduπevljeno rekla da æeli takvelekcije. Kad je Gayle saznala da naπ sin Dane nema Bibliju, obeÊala je daÊe i njemu donijeti jednu.

SljedeÊe subote poslijepodne Gayle je stigla s Biblijom za Danea. Svitroje su sjeli za naπ kuhinjski stol, a Gayle je strpljivo pomagala novimËitateljima Biblije da uu u Boæju rijeË pomoÊu prouËavanja uz lekcije kojeim je donijela.

Djeca su toliko uæivala u prouËavanju Biblije i lekcijama, da je GayleobeÊala da Êe navratiti svakog tjedna.

U poËetku smo bili malo sumnjiËavi o tome πto Biblija i lekcije mogunauËiti naπu djecu, ali smo odluËili da bi bilo dobro da nauËe neka naËelaiz Biblije. Dok sam obavljala svoje kuÊanske poslove, sluπala sam πto segovori na prouËavanjima Biblije. Bilo je tako zanimljivo da smo Neal i japonekad napustili svoje poslove i paæljivo sluπali. Nakon prouËavanja Bib-lije i lekcije, dok sam pratila Gayle prema autu, ponekad bih je zamolila dami podrobnije objasni odreene dijelove iz Biblije. Nikad nisam upoznalakrπÊanku poput Gayle. Ona je uvijek ostavljala dojam tako sretne osobe, isluπala je strpljivo sva pitanja. Njezini odgovori su bili jednostavni, ali du-boki, a ona je bila toliko skromna da je moje poπtovanje prema njoj raslo.

(Nastavak slijedi)

101


Pouka 13 18.—25. lipnja 2016.

Raspet i uskrsnuo“Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18)

Biblijski tekstovi: Matej 27,11-26; Ivan 3,19; Izaija 59,2; Matej27,45.46.49-54; Hebrejima 8,1-6; Matej 28,1-20.

U jednom britanskom Ëasopisu iziπao je oglas u kojem je bio upuÊenpoziv ljudima da doniraju svoje tijelo u znanstvene svrhe. ReËeno je dasu znanstvenici prouËavali egipatsku mumifikaciju i da traæe dobrovoljcakoji se nalazi u krajnjem stadiju bolesti da donira svoje tijelo nakonsmrti. Ovi znanstvenici vjeruju, tvrdilo se u oglasu, da su otkrili tajnukako su EgipÊani to Ëinili, i da Êe tijelo “biti oËuvano — vrlo moguÊestotinama ili Ëak tisuÊama godina” (www.independent.co.uk/news/sci-ence/now-you-can-be-mummified-just-like-the-egyptians1863896.html).

Kao krπÊani, mi se ne moramo brinuti o oËuvanju svojega tijela —Bog nam je obeÊao neπto mnogo bolje od toga. Isusova smrt, kojom jeplatio kaznu za naπe grijehe, a zatim Njegovo uskrsnuÊe, kada je bio“prvenac umrlih” (1. KorinÊanima 15,20), omoguÊili su da naπa tijela nebudu “oËuvana” poput tijela nekih faraona iz proπlosti (uostalom, akoste ikada vidjeli neka od ovih tijela, nisu nimalo lijepa), veÊ da budemopreobraæeni u neraspadljivo tijelo koje Êe æivjeti zauvijek.

Ovaj tjedan, u posljednjim poglavljima Evanelja po Mateju, prouËa-vat Êemo neiscrpne istine o Gospodnjoj smrti i uskrsnuÊu i nadi kojunam ova dva dogaaja pruæaju.

102

NEDJELJA 19. lipnja

ISUS ILI BARABA

ProËitajte Matej 27,11-26. Koje je dublje znaËenje izbora po-nuenog narodu i odluke koju su ljudi donijeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ubojica Baraba trebao je biti razapet na srednjem kriæu. Razbojnicirazapeti s obje strane moæda su bili njegovi pomoÊnici. Baraba nije bilonjegovo ime, veÊ prezime. Bar znaËi “sin”, kao πto Simon bar JonahznaËi “©imun sin Jonin” ili Bartolomej “sin Tolomejev”. Ime BarabaznaËilo je “sin oËev”. U mnogim ranim spisima zabiljeæeno je da jeBarabino ime Isus. Isus je bilo Ëesto ime u ono vrijeme i znaËi “Jahvespaπava”. Dakle, Barabino ime odgovara znaËenju “Jahve spaπava, sineoËev”.

“Ovaj se Ëovjek izdavao za Mesiju. Tvrdio je da ima vlast na svijetuuspostaviti nov poredak, da ga usmjeri u dobrom pravcu. Pod soton-skom je obmanom tvrdio da mu pripada sve πto moæe zadobiti kraomi pljaËkom. »inio je Ëudesna djela sotonskom silom, stekao je u narodumnogo pristaπa i izazvao pobune protiv rimske vlasti. Pod plaπtem vjer-skog oduπevljenja bio je okorjeli i opaki zlikovac, sklon pobuni i nasi-lju. DajuÊi narodu da izabere izmeu ovog Ëovjeka i nevina Spasitelja,Pilat se nadao da Êe potaknuti osjeÊaj za pravdu. Nadao se da Êe zado-biti njihovu naklonost prema Kristu nasuprot sveÊenicima i poglavari-ma.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 607)

Pilat je pogrijeπio. Da nisu pod utjecajem Duha Svetoga, ljudi bineizbjeæno donosili pogreπne duhovne odluke kao πto je uËinilo mno-πtvo u ovom dogaaju. Na kraju svi biramo izmeu Krista i Barabe,izmeu Krista i palog pokvarenog svijeta, izmeu æivota i smrti. “Uovome se sastoji sud: Svjetlo je doπlo na svijet, a ljudi su viπe voljelitamu nego Svjetlo, jer su im djela bila zla.” (Ivan 3,19)

Zaπto ljudi viπe vole tamu od svjetla? Kako Ëak i u sebi moæetezapaziti ovu uroenu sklonost? ©to vam to govori o stvarnosti naπepale naravi i, πto je joπ vaænije, o naπoj potrebi da se potpunopredamo Gospodinu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

103


NA©A RAZAPETA ZAMJENA

“Od πestoga do devetog sata nastade tama po svoj zemlji. Okodevetog sata povika Isus jakim glasom: ‘Eli, Eli! Lema sabakthani’— a to znaËi: ‘Boæje moj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio?’” (Matej27,45.46) ©to znaËi ovaj povik? Kako razumijemo njegovo znaËenjeu okviru plana spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Matej biljeæi ono πto teolozi nazivaju “povikom odbaËenosti”. Od-baËena osoba smatra se napuπtenom, ostavljenom, samom u potrebi. Uovom sluËaju vidimo kako Isus doæivljava odbaËenost od strane Oca.Tama koja se nadvila nad zemljom u to vrijeme prikazivala je boæanskisud (Izaija 13,9-16; Amos 5,18-20; Jeremija 13,16); Isus je u svojemiskustvu osjetio straπne posljedice grijeha, potpuno odvajanje od Oca.On je radi nas primio boæansku osudu grijeha koju smo mi trebalipodnijeti. “Jednako Êe se i Krist, poπto je prinesen samo jedanput dauzme grijehe sviju, drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu, onimakoji ga iπËekuju da im dadne potpuno spasenje.” (Hebrejima 9,28; vidi2. KorinÊanima 5,21) Isus na kriæu navodi rijeËi iz Psalma 22,2 zato πtoje na jedinstven naËin doæivio ono πto doæivljavaju ljudi, odvajanje odBoga zbog grijeha. “Nego su opaËine vaπe jaz otvorile izmeu vas i Bogavaπega. Vaπi su grijesi lice njegovo zastrli, i on vas viπe ne sluπa.” (Izaija59,2)

Nije bilo pretvaranja. Isus je doista osjetio Boæji gnjev protiv grije-ha; kazna za naπe prijestupe pala je na Njega i ispunila Njegovu duπupotiπtenoπÊu i uæasom kada je ponio teæinu krivnje, naπe krivnje. Koli-ko je grijeh straπan u Boæjim oËima kada je nagnao jednu Osobu Bo-æanstva da ponese krivnju i podnese kaznu za grijeh da bismo mi mogliprimiti oprost!

Pa ipak, Ëak i usred ovog uæasa Isus je povikao: “Boæe moj, Boæemoj!” Usprkos svemu πto Mu se dogaalo, Njegova vjera ostala je ne-taknuta. Ostao je vjeran do kraja bez obzira na patnju, bez obzira naosjeÊaj da Ga je Otac napustio.

Kako izgleda osjetiti odvajanje od Boga zbog grijeha? Zaπto jepozivanje na Kristovu pravednost naπ jedini izlaz koji treba bitipopraÊen pokajanjem, priznanjem i odlukom da odbacimo grijeh?

..................................................................................................................................

104

UTORAK 21. lipnja

PARANJE ZAVJESE I OTVORENI GROBOVI

Pisci evanelja napisali su izvjeπtaj o Isusu s razliËitih glediπta, alisvi su zabiljeæili Njegovu smrt. Meutim, samo Matej biljeæi da su segrobovi otvorili nakon πto se zavjesa u Hramu razdrla.

ProËitajte Matej 27,49-54. ©to znaËe ovi dogaaji? Kakvu namnadu pruæaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je umro odmah nakon πto Mu se mnoπtvo, ne shvaÊajuÊi NjegoverijeËi, rugalo govoreÊi Mu da pozove Iliju da Ga spasi. Njihovo ruganjebilo je joπ jedan snaæan, ali æalostan primjer da Isusa mnogi iz Njegovognaroda nisu shvatili.

Matej zatim biljeæi da se zavjesa u Hramu razdrla od vrha do dna.Simbolizam je nepogreπiv: poËelo je novo razdoblje u povijesti spasenja.Ærtveni sustav koji je toliko dugo ukazivao na Isusa, viπe nije bio po-treban. Stari ovozemaljski sustav bio je sada zamijenjen neËim mnogoboljim.

ProËitajte Hebrejima 8,1-6. Kako nam ovi tekstovi pomaæu dashvatimo πto se dogodilo s ovozemaljskom sluæbom u Svetiπtu i πtoju je zamijenilo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Matej biljeæi ne samo da se zavjesa razdrla, veÊ i da su se hridineraspukle, da su se grobnice otvorile i mrtvi ustali — ovi su se dogaajimogli odigrati samo zahvaljujuÊi onome πto je Isus ostvario time πto jeumro kao naπa Zamjena za grijehe. U Evanelju po Mateju vidimo po-jedinosti koje stari sustav nikada ne bi mogao postiÊi. “NemoÊna je,naime, krv bikova i jaraca da uzme grijehe.” (Hebrejima 10,4) Naravno,samo je Isus mogao uzeti grijehe, a nama je upuÊeno veliko obeÊanje ouskrsnuÊu iz mrtvih, koje je rezultat Isusovog uzimanja grijeha. Bez togobeÊanja nemamo niπta (vidi 1. KorinÊanima 15,13.14.19). U ovom pr-vom uskrsnuÊu (ne znamo koliko je ljudi uskrsnulo), moæemo uoËitinadu i obeÊanje da Êemo i mi uskrsnuti na svrπetku vremena.

105

SRIJEDA 22. lipnja

USKRSLI KRIST

KrπÊanska vjera nije samo usredotoËena na kriæ, veÊ i na prazangrob. Istina je da veÊina ljudi u svijetu, ukljuËujuÊi i nekrπÊane, vjerujeda je Ëovjek po imenu Isus iz Nazareta umro na kriæu. Iz vremenanedugo nakon Isusove smrti potjeËu povijesni zapisi kao πto je zapisrimskog povjesniËara Tacita (57.—117.): “Neron je izloæio jednu skupinuljudi silnim mukama; narod ih naziva krπÊanima. Krist, po kojem sudobili ime, podnio je straπnu kaznu u vrijeme vladavine Tiberija odstrane jednog od naπih prokuratora, Poncija Pilata.”

Nema mnogo prijepora, ni u proπlosti ni sada, o tome je li povijesnaosoba po imenu Isus bila osuena i razapeta.

Teæi dio za razumijevanje jest uskrsnuÊe: tvrdnja da je Isus izNazareta, koji je umro u petak poslijepodne, ustao iz mrtvih u nedjeljuujutro. S tim pitanjem bore se mnogi ljudi. Uostalom, raspeÊe Æidova uJudeji bila je uobiËajena pojava. Ali da je Æidov ustao iz mrtvih nakonraspeÊa? To je sasvim drugo pitanje.

Ipak, bez vjere u uskrslog Isusa, krπÊanska vjera ne bi postojala.Pavao je napisao: “Ako li Krist nije uskrsnuo, onda je neosnovano naπepropovijedanje, neosnovana je i vaπa vjera. Ako se samo u ovome æivotuuzdamo u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi.” (1. KorinÊanima 15,14.19)Isusova smrt morala je biti praÊena Njegovim uskrsnuÊem zato πto uNjegovom uskrsnuÊu poËiva sigurnost naπeg uskrsnuÊa.

Kada govorimo o Isusovom uskrsnuÊu, imamo dvije moguÊnosti.Prva je da promatramo ovaj izvjeπtaj kao sentimentalnu propagandunapisanu od strane nekoliko usamljenih Isusovih sljedbenika u æelji daoËuvaju sjeÊanje na Njega, kao πto mi pokuπavamo odræati sjeÊanje naneku poznatu osobu nakon smrti. Druga moguÊnost, kada govorimo oizvjeπtaju o uskrsnuÊu, jest da ga prihvatimo doslovno, kao izvjeπtajnapisan iz prve ruke o izuzetnom dogaaju koji se odnosi na svakoljudsko biÊe koje je ikad æivjelo.

ProËitajte Matej 28,1-15. Zaπto Isus kaæe æenama (u 9. retku)da se “raduju” (tako glasi Isusovo obraÊanje æenama u nekim prije-vodima)? Naravno, bilo im je drago πto je uskrsnuo, πto se njihovUËitelj vratio. Meutim, koji je pravi razlog da se radujemo zbogIsusovog uskrsnuÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

106

»ETVRTAK 23. lipnja

VELIKI NALOG

Jedno od pitanja koje mnogi ljudi vrlo teπko mogu shvatiti jestzaπto se Isus vratio na Nebo i povjerio πirenje Evanelja ljudima. KolikoËesto razoËaramo i Njega i sebe, a, kako pokazuje evanelje, Njegovi prvisljedbenici nisu bili izuzetak. Ipak, povjerivπi nam sluæbu, Krist poka-zuje svoju ljubav prema nama i naπu potrebu za Njim.

ProËitajte Matej 28,16-18. Usporedite Isusove rijeËi: “Dana mije sva vlast, nebeska i zemaljska” (redak 18) s tekstom iz Knjigeproroka Daniela 7,13.14. Kako su ovi tekstovi meusobno poveza-ni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Matej 28,19.20 — posljednje retke ovog evanelja.©to Isus govori i kako se Njegove rijeËi odnose na nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ellen G. White ukazuje da se skoro 500 vjernika okupilo na gori uGalileji nakon uskrsnuÊa (vidi 1. KorinÊanima 15,6). Njegov evaneoskipoziv nije bio upuÊen samo uËenicima, veÊ svim vjernicima. “Sudbono-sna je pogreπka”, piπe ona, “misliti da djelo spaπavanja duπa ovisi samoo rukopoloæenom propovjedniku. Evanelje je povjereno svima koji do-biju nadahnuÊe s Neba. Svi koji primaju Kristov æivot odreeni su darade na spaπavanju svojih bliænjih. Crkva je osnovana za takav rad i svikoji preuzimaju na sebe sveti zavjet obvezuju se da postanu Kristovisuradnici.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 679)

Razmiπljate li kada o sebi kao o Kristovom suradniku? Na kojenaËine moæete postati aktivniji u πirenju Evanelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

107

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 33.

PETAK 24. lipnja


Kao i ostali pisci evanelja, Matej je pisao o Isusovom uskrsnuÊu.Kao i drugi pisci, skoro niπta nije pisao o znaËenju uskrsnuÊa. Iako suzabiljeæili izvjeπtaj o uskrsnuÊu, Matej, Marko, Luka i Ivan nisu dalinijedno teoloπko objaπnjenje iako je to bît krπÊanske vjere. U Pavlovimspisima dobivamo najiscrpnije objaπnjenje znaËenja kriæa. “Ali sad, Kristje uskrsnuo od mrtvih. On je prvenac umrlih. BuduÊi da je po Ëovjekudoπla smrt, po »ovjeku dolazi i uskrsnuÊe mrtvih.” (1. KorinÊanima15,20-22) Pavao je takoer zapisao: “Zajedno s njim ukopani u krπtenju,s njim ste i uskrsnuli vjerom u snagu Boga koji ga uskrisi od mrtvih.”(Koloπanima 2,12) I Petar govori o ovoj kljuËnoj temi: “Ono πto je onaunaprijed oznaËivala, to jest krπtenje, spasava sad i vas; i ono nijeuklanjanje tjelesne neËistoÊe, nego Bogu upravljena molitva za dobrusavjest, uskrsnuÊem Isusa Krista.” (1. Petrova 3,21) Iako ne znamo zaπtopisci evanelja nisu davali iscrpnija objaπnjenja, neki uËenjaci su ovoshvatili kao joπ jedan dokaz u prilog istinitosti njihovih izvjeπtaja.Uostalom, piπuÊi mnogo godina nakon ovih dogaaja, zaπto nisu daliiscrpnija objaπnjenja o onome πto su æeljeli da ljudi povjeruju o uskrs-nuÊu? Da je u pitanju bila prijevara ili laæ, ne bi li iskoristili priliku dasvemu daju znaËenje kakvo su æeljeli? Umjesto toga oni su jednostavnozabiljeæili izvjeπtaj ne pokuπavajuÊi ga ukrasiti teoloπkim objaπnjenji-ma.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U trenutku Isusove smrti, zavjesa u Hramu iz Starog zavjetarazdrla se od vrha do dna. Tada je nastupio Novi zavjet u kojemvlada Veliki sveÊenik Isus Krist. “Prema tome, braÊo, buduÊi da misnagom krvi Isusove otvoreno moæemo uÊi u Svetinju nad svetinjama— taj novi i æivotonosni put on nam je otvorio kroz zastor, to jestkroz svoje tijelo — i buduÊi da imamo velikog sveÊenika koji jepostavljen nad kuÊom Boæjom.” (Hebrejima 10,19-21) Kako se osje-Êate kada shvatite da Krist sada osobno sluæi kao Veliki sveÊenik?

2. Evanelje po Mateju obuhvaÊa mnoge teme. ©to vam je posebnoprivuklo pozornost u Isusovom æivotu? Kako vam prouËavanje ovogevanelja pomaæe da bolje shvatite πto znaËi biti krπÊanin i slijeditiIsusov nauk?

108


Kad je Gayle vidijela kako se Neal i ja zanimamo za ono πto djecaprouËavaju, dala nam je da gledamo video serije na dvd-ima. Na videu su bileprikazane biblijske istine, kao πto je istina o suboti, i to na takav naËin dase nismo osjetili ugroæenima. Dok smo gledali video, shvatili smo po prviputa da krπÊanstvo ima smisla za nas. Neal nikada nije htio iÊi u crkvu, aliodjednom je provodio sve svoje slobodno vrijeme u uËenju o Bogu. S drugestrane, ja sam godinama pokuπavala shvatiti πto se zapravo dogaa s lju-dima kad umru.

Malo-pomalo shvatili smo da nam krπÊanstvo donosi daleko viπe negoπto smo ikada mogli pomisliti. To uopÊe nije dosadna religija ispunjenabesmislenom tradicijom. Naπli smo i uvidjeli da je to vrlo æiva vjera, vjerakoju smo mogli stvarno zadræati!

Naπi novi prijatelji su nas pozvali na niz biblijskih prouËavanja obiblijskoj knjizi Otkrivenje. Pozvali smo joπ jednu obitelj s kojom smo sesprijateljili, i oni su takoer uæivali u studiju, kao i mi. Zatim nas je Gaylepozvala na evangelizaciju u svoju crkvu. Naπi prijatelji su iπli s nama nasvako predavanje. »ak su i naπa djeca u tome naπla dovoljno zanimljivostiza sebe.

Nakon susreta svake veËeri razgovarali smo o onom πto smo vidjeli iËuli. Neke od naπih rasprava trajale su do duboko u noÊ. Kad je upuÊenpoziv onima koji æele posvetiti svoj æivot Bogu, cijela naπa obitelj, kao i naπiprijatelji, ustali smo zajedno.

Kad se osvrnem na sve πto se dogodilo, shvaÊam da je to sve uËinioBog, i da je doista imao plan za naπe æivote kad smo se preselili iz Juæ-noafriËke Republike u naπu novu kuÊu u Australiji. U samo godinu danapreselili smo se s jednog kontinenta na drugi, dobili pozivnicu “Pokuπaj sIsusom!”, donijeli odluku da Ga slijedimo i bili smo krπteni! Kakva je to bilagodina i kakva æivotna promjena!

Jednog dana upoznali smo dvojicu djeËaka, inaËe roake, za koje namje pastor rekao da su bili “odgovorni” za stavljanje kartice “Pokuπaj s Isu-som!” u naπ poπtanski sanduËiÊ. Mi smo tako zahvalni toj dvojici djeËaka,kao i sestri Gayle, za njihov udio koji su odradili dok su nas vodili Gospo-dinu! Zauvijek smo se promijenili, a ja sam i dalje preplavljena zahvalnoπÊukad se sjetim koliko nas Bog voli — toliko da je spreman uËiniti cijeli nizËuda da nas dovede k sebi.

Cally Moore i njezina obitelj æive u Sydneyju, u Australiji.

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 P Hebrejima 11,24.25 Mi moæemo rasti u vjeri kao Mojsije02 S Izlazak 2,15 Boæje metode razlikuju se od ljudskih

03 N Hebrejima 11,27 Moramo se uvijek oslanjati na Boga04 P Izlazak 12,27 Moramo ulagati u sadaπnjost i vjeËnost05 U Izlazak 12,26.27 Vanjski peËat oznaËava unutarnju vjeru06 S Izlazak 14,8 Kad srce otvrdne prema Bogu07 » Izlazak 14,11 Boæji πtit u vidu oblaka u pustinji08 P Izlazak 14,21.22 Bog izbavlja svoj narod od neprijatelja09 S Izlazak 14,27 Boæji neprijatelji Êe na kraju izginuti

10 N Izlazak 14,31 Jedino istinska vjera moæe izdræati ispit11 P Izaija 63,9.10 Grijeh nevjerovanja udaljava ljude od Boga12 U Izlazak 16,5 “Dokle Êete se protiviti Zapovijedima”13 S Izlazak 16,29.30 Iskustvo Izraela i vaænost subote14 » Izlazak 16,3 Opomene protiv izopaËenog apetita15 P Izlazak 17,6 KrπÊanski æivot nije uvijek idiliËan16 S Izlazak 19,10 Æivot krπÊanina odlikuje se ËistoÊom

17 N Izlazak 19,5.6 Boæji zakon nije dan samo Izraelcima18 P Izlazak 32,1 OdluËna pobuna je neizljeËiva19 U Postanak 32,32 Mojsije je bio primjer istinske poniznosti20 S Izlazak 33,18 Bog nam daje hrabrost da Mu prilazimo21 » Brojevi 12,2 Nebeski promatraËi Ëuju svaku rijeË22 P Brojevi 13,31 Pazite da ne iznesete laæan izvjeπtaj23 S Brojevi 13,27 Ne izgovarajte rijeËi nepovjerenja

24 N Brojevi 14,15.16 Vjerujmo i posluπajmo25 P Brojevi 13,30 I danas su nam potrebni ljudi poput Kaleba26 U Brojevi 14,23 Kad se suoËimo s teπkoÊama i kuπnjom27 S Brojevi 14,24 Moralna i umna snaga potjeËe od Boga28 » Brojevi 16,3 Primite ukor i izvucite pouku iz njega29 P Brojevi 20,10-12 Bogu neka je slava, ne nama30 S Brojevi 21,8 Nevjerovanje i gunanje uzdiæe Sotonu

JUTARNJI REDCI — TRAVANJ 2016.

Putovanje u Kanaan kroz pustinju

111

01 N Ponovljeni zakon 32,52 Mojsije gleda ObeÊanu zemlju02 P Ponovljeni zakon 34,5 Grob ne moæe zadræati Boæje usnule03 U Juda 9 Mojsijevo uskrsnuÊe je Sotonin poraz04 S Jakov 1,12 Istinu trebamo iznositi taktiËno05 » Joπua 3,17 Bog Ëini Ëuda s razlogom06 P Joπua 5,13.14 Slijedimo Gospodina s povjerenjem07 S Joπua 6,20 Pobjede su postignute Boæjom silom

08 N Filipljanima 3,14 Naπ pogled mora biti prikovan za Isusa09 P Ivan 16,33 Uzdanje u Krista osigurava uspjeh10 U Joπua 7,13 Bog gleda na takozvane “sitne” grijehe11 S Joπua 7,15 Nijedan grijeh se ne moæe sakriti12 » Joπua 23,3 Bog vjerno ispunjava svoja obeÊanja13 P Joπua 24,15 Pamtimo kako nas je Bog vodio14 S 1. Samuelova 8,7 NeposveÊene æelje

15 N 1. Samuelova 8,19 Bog æeli voditi svoj narod16 P 1. Samuelova 15,22 Jadni izgovori za neposluπnost17 U 1. Samuelova 25,19 Ljubaznost pobjeuje sebiËnost18 S Izreke 15,1 Plodovi blagog odgovora19 » 1. Samuelova 16,1 Odnoπenje prema Boæjim uputama20 P 2. Samuelova 12,5 Jedan grijeh Ëesto povlaËi drugi21 S 2. Samuelova 15,14 U nevoljama se otkriva karakter

22 N Izaija 57,15 Davidovo kajanje je bilo duboko23 P Psalam 32,1.2 Boæji oprost znaËi opravdanje24 U Psalam 28,1 Davidova iskustva sliËna su naπima25 S 2. Samuelova 24,14 Boæje i ljudske kazne26 » Psalam 77,12.13 Naπe zamisli i iskustva o Bogu27 P 2. Ljetopisa 7,11 Crkve treba graditi na slavu Bogu28 S 2. Samuelova 7,2 Crkve trebaju biti prebivaliπte za Boga

29 N 1. Ljetopisa 28,8 Crkvi su potrebni voe s darovima30 P Jakov 1,5 Budite oprezni u izboru prijatelja31 U 1. Ljetopisa 29,25 Odstupanje od Ëestitosti

JUTARNJI REDCI — SVIBANJ 2016.

U ObeÊanoj zemlji

112

01 S Propovjednik 2,11 Blagostanje katkad dovodi do pada02 » Propovjednik 6,2 Sotona priprema neodoljive kuπnje03 P 1. o kralj. 13,1-5 »uvajte se onih koji proturjeËe Zapovijedima04 S 1. o kralj. 18,17.18 Gnjev prema Boæjim glasnicima

05 N 1. o kraljevima 19,2 Duhovni usponi neÊe sprijeËiti i padove06 P 1. o kraljevima 19,4 Kad ste kuπani, gledajte na Isusa07 U 1. o kraljevima 19,18 NajveÊe nije uvijek i najbolje08 S 1. o kraljevima 19,16 Sluæenjem je uËio biti voa09 » 1. o kraljevima 19,19 Kako se odazivamo kad nas Bog poziva?10 P 2. o kraljevima 3,11 Skromni zadaci i uzviπenija sluæba11 S Luka 16,10 I svakidaπnje æivotne duænosti su vaæne

12 N 2. o kraljevima 5,13 Zbog gnjeva nam mogu izmaknuti blagoslovi13 P 2. o kraljevima 5,20 Zamrπena mreæa grijeha14 U Jona 1,2 Vrijednost duπa nasuprot oËuvanju ugleda15 S Daniel 1,8 Zauzmite se za naËelo16 » Daniel 1,12.13 Boæja rijeË — temelj za izgradnju karaktera17 P Daniel 1,17 Pogreπan izbor prijatelja i posljedice18 S Daniel 2,19 Odajte Bogu zaslugu za misli koje vam daje

19 N Daniel 3,17.18 Stajati Ëvrsto uz Boga u vrijeme krize20 P Daniel 3,27 U svakoj kuπnji Bog je s nama21 U Daniel 4,22-25 Bog upozorava protiv oholosti22 S Daniel 4,34 Sami odluËujemo o svojoj vjeËnoj sudbini23 » Nehemija 5,15 Bogu su joπ uvijek potrebni ljudi24 P Nehemija 1,11 Visok poloæaj ne ukida potrebu za molitvom25 S Nehemija 2,5 Vjera mora biti praÊena djelima

26 N Nehemija 2,7.8 U Boæjem djelu nuæno je pomno planiranje27 P Ezra 7,10 Naπe rijeËi i djela vrπe snaæan utjecaj28 U Zaharija 3,2 Isus prima i brani duπe koje se kaju29 S Malahija 3,16 Cijelo Nebo sluπa naπe zahvaljivanje Bogu30 » 1. KorinÊanima 10,11 Pouke iz svete povijesti

JUTARNJI REDCI — LIPANJ 2016.

Kraljevi i proroci

113

Najnoviju knjigu naruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 80.02. Psalam 81.

03. Psalam 82.04. Psalam 83,1-9.05. Psalam 83,10-19.06. Psalam 84.07. Psalam 85.08. Psalam 86.09. Psalam 87.

10. Psalam 88,1-9.11. Psalam 88,10-19.12. Psalam 89,1-15.13. Psalam 89,16-30.14. Psalam 89,31-5315. Psalam 90.16. Psalam 91.

17. Psalam 92.18. Psalam 93.19. Psalam 94.20. Psalam 95.21. Psalam 96.22. Psalam 97.23. Psalam 98.

24. Psalam 99.25. Psalam 100.26. Psalam 101.27. Psalam 102,1-12.28. Psalam 102,13-29.29. Psalam 103.30. Psalam 104,1-18.

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-35.02. Psalam 105,1-15.03. Psalam 105,16-32.04. Psalam 105,33-45.05. Psalam 106,1-15.06. Psalam 106,16-33.07. Psalam 106,34-48

08. Psalam 107,1-22.09. Psalam 107,23-43.10. Psalam 108.11. Psalam 109,1-19.12. Psalam 109,20-31.13. Psalam 110.14. Psalam 111.


22. Psalam 119,1-24.23. Psalam 119,25-48.24. Psalam 119,49-80.25. Psalam 119,81-96.26. Psalam 119,97-136.27. Psalam 120.28. Psalam 121.

29. Psalam 122.30. Psalam 123.31. Psalam 124.

LIPANJ

01. Psalam 125.02. Psalam 126.03. Psalam 127.04. Psalam 128.


12. Psalam 136.13. Psalam 137.14. Psalam 138.15. Psalam 139,1-12.16. Psalam 139,13-24.17. Psalam 140.18. Psalam 141.

19. Psalam 142.20. Psalam 143.21. Psalam 144,1-11.22. Psalam 144,12-15.23. Psalam 145.24. Psalam 146.25. Psalam 147.

26. Psalam 148.27. Psalam 149.28. Psalam 150.29. Psalam 1.30. Psalam 2.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-17

03. 1. Kraljevi 18-2004. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-707. 2. Kraljevi 8-1008. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-16

10. 2. Kraljevi 17-1911. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-314. 1. Ljetopisa 4-615. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-12

17. 1. Ljetopisa 13-1518. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-2421. 1. Ljetopisa 25-2722. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-3

24. 2. Ljetopisa 4-625. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-1628. 2. Ljetopisa 17-1929. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-902. Psalam 10-1203. Psalam 13-1504. Psalam 16-19

05. Psalam 20-2306. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-3209. Psalam 33-3510. Psalam 36-3811. Psalam 39-42



26. Psalam 87-8927. Psalam 90-9228. Psalam 93-9529. Psalam 96-9830. Psalam 99-101

SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-2702. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-3605. Ezra 1-306. Ezra 4-607. Ezra 7-10

08. Nehemija 1-309. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-1112. Nehemija 12-1313. Estera 1-314. Estera 4-7

15. Estera 8-1016. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-919. Job 10-1220. Job 13-1521. Job 16-18

22. Job 19-2123. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-3026. Job 31-3327. Job 34-3628. Job 37-39

29. Job 40-4230. Psalam 1-331. Psalam 4-6

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

TRAVANJ

01. 1. Samuelova 2902. 1. Samuelova 30

03. 1. Samuelova 3104. 2. Samuelova 105. 2. Samuelova 206. 2. Samuelova 307. 2. Samuelova 408. 2. Samuelova 509. 2. Samuelova 6



24. 2. Samuelova 2125. 2. Samuelova 2226. 2. Samuelova 2327. 2. Samuelova 2428. 1. o kraljevima 129. 1. o kraljevima 230. 1. o kraljevima 3

LIPANJ

01. 2. o kraljevima 1302. 2. o kraljevima 1403. 2. o kraljevima 1504. 2. o kraljevima 16

05. 2. o kraljevima 1706. 2. o kraljevima 1807. 2. o kraljevima 1908. 2. o kraljevima 2009. 2. o kraljevima 2110. 2. o kraljevima 2211. 2. o kraljevima 23

12. 2. o kraljevima 2413. 2. o kraljevima 2514. 1. Ljetopisa 115. 1. Ljetopisa 216. 1. Ljetopisa 317. 1. Ljetopisa 418. 1. Ljetopisa 5

19. 1. Ljetopisa 620. 1. Ljetopisa 721. 1. Ljetopisa 822. 1. Ljetopisa 923. 1. Ljetopisa 1024. 1. Ljetopisa 1125. 1. Ljetopisa 12

26. 1. Ljetopisa 1327. 1. Ljetopisa 1428. 1. Ljetopisa 1529. 1. Ljetopisa 1630. 1. Ljetopisa 17

SVIBANJ





29. 2. o kraljevima 1030. 2. o kraljevima 1131. 2. o kraljevima 12

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

118

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 1.4. 8.4. 15.4. 22.4. 29.4. 6.5. 13.5. 20.5. 27.5. 3.6. 10.6. 17.6. 24.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Grubiπno Polje 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2016.

119

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2016.

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 1.4. 8.4. 15.4. 22.4. 29.4. 6.5. 13.5. 20.5. 27.5. 3.6. 10.6. 17.6. 24.6.

Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

120

Najnovije knjige naruËitepreko povjerenika zaliteraturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravnokod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

121

Tih

i ocean

Can

berra

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaAustralska

421105

58.21923.110.000

Novi Zelan i Pacifik

14285

18.6465.019.000

Papua Nova G

vineja951

2.798238.273

7.179.000TranspacifiËka

498562

105.8342.196.000

Ukupno

2.0123.550

420.96237.504.000

Misijski projekti

1.S

tudio H

ope Ch

ann

el, Au

ckland, N

ovi Zeland

2.S

rediπte utjecaja, obiteljski w

ellness, S

uva, Fidæi

3.S

rediπta djeËjeg uËen

iπtva u Papu

i Novoj G

vineji,

TnaspacifiËkoj u

niji i N

ovoj Kaledon

iji

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

NO

VI Z

EL

AN

D

NO

VAK

AL

ED

ON

IJA

FIDÆ

I

PAP

UA

NO

VAG

VIN

EJA

TU

VAL

UN

AU

RU

SA

LO

MO

NS

KI

OT

OC

I

AU

ST

RA

LIJA

IND

ON

EZ

IJA

IST

O»

NI T

IMO

R

VAN

UA

TU

JuænopacifiËka divizija

Documents

Pouke iz Biblije TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ 2016. …adventisti.hr/wordpress/wp-content/uploads/2016/03/BPouka2.2016.pdf · UVOD Otac koji nas ljubi ... mu je omoguÊila da zapoËne novi