Željko Predojević

• upitno-odnosna zamjenica • ograničeno geografsko područje

• odraz glasa jata• glasovi i glasovne promjene

• naglasak• rječnik

• oblici riječi

ODREDNICE PREMA KOJIMA ODREĐUJEMO NARJEČJA:

upitno-odnosna zamjenica ŠTOČesto je i šta

ŠTOKAVSKO NARJEČJE

• Slavonija• Baranja, • Kordun,

•Lika, •grad Dubrovnik i okolica,

• dijelom Dalmacija (zaleđe), •Gorski kotar i

• Žumberak + hrvatska štokavica u BiH, Mađarskoj i u Moliških

Hrvata

OGRANIČENO GEOGRAFSKO PODRUČJE

većinom ikavski dite jekavski dijete, djeteta

ekavski dete

ODRAZ GLASA JATA

Šokci iz Draža, Baranja – ikavsko-ekavski odraz jata

Pet samoglasnika Oblici riječi: staro čr = cr, stari prijedlog v = u

Gubljenje glasova: vako, ladnoČesto sažimanje: gledo, išo, ošo

Jotacija nedosljedna – nedjelja, neđelja Vokalizacija – seoce, mislio

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

Četveronaglasni novoštokavski sustavIznimka su staroštokavski govori koji čuvaju stari tronaglasni sustav bez kratkouzlaznog naglaska

NAGLASAK

Obiluje turcizmima:•avlija (dvorište)

•badava (besplatno) •ćorav (slijep) •ćuprija (most)

•odžak (dimnjak) •pendžer (prozor) •peškir (ručnik)

RJEČNIK

Novi padežni obliciIzjednačili se D, L i I množineStari G mn dobiva nastavak –ā

OBLICI RIJEČI

•JEKAVSKI ŠTOKAVSKI GOVOR TEMELJ JE KNJIŽEVNOMU JEZIKU

•zavičajna štokavica nije književni jezik koji je izrastao na toj štokavici

ZNAČAJ ŠTOKAVSKOG NARJEČJA

Ivan Gundulić,

Đore Držić,

Marin Držić,

Šiško Menčetić

KNJIŽEVNOST STAROGA DUBROVNIKA

Bartol Kašić, Institutiones linguae Illyricae

libri duo., Ri.m, 1604

PRVA GRAMATIKA

Prvi prijevod cijele Biblije objavio je franjevac Petar Katančić – štokavicom.

Posmrtno izdan u Budimu 1831.

PRVI CJELOVITI PRIJEVOD BIBLIJE

novija djela zavičajne štokavice stvaraju I.

Kozarac, M. Budak, P. Budak, I. Ramljak, I. Raos,

F. Šovagović, S. Mijović Kočan, P. Gudelj, P. Miloš,

M. A. Bubalo

NOVIJA DJELA ŠTOKAVSKE KNJIŽEVNOSTI

Pripoljubljenomu štiocu , A.K.Miošić

Svrha pak, za koju ja ovi trud činim, jest najprva slava i poštenje Božije, komu se svako dilo pošteno, brez otruje grija učinjeno posvetiti i prikazati ima;

druga, neka se sadašnji i poslidnji vitezovi mogu ogledati kano u zrcalo u rabrenita vojevanja i glasovita junaštva svoji dida i šukundida, da ji slobodno i veselo mogu naslidovati i s općenitim neprijateljom boj biti.

Treća pak svrha moga truda jest ova: da se slavna imena vitezova i glasoviti junaka mogu za puno vikova na svitu uzdržati, štiti i njiova junaštva spomi njati, jer što se u knjigam ne nahodi, brzo se izgubi i zaboravi; knjige štampane sve po svitu idu, ako se izgube u jednomu gradu, državi ali kraljestvu, ne će u drugomu.

I to su, moj štioče, svrhe, za koje ja ovi trud činim...

ZADATAK: PREPIŠI ONE DIJELOVE TEKSTA KOJI NE PRIPADAJU HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU

Rasti, cveti, REČ starinska!Gliboko vu zemli je tvoje korenje.

Visoko med zvezdami tvoje so senje.Vu našem človeku je tvoje živlenje.

Ivan Horvat Hlebinski

KAJKAVSKO NARJEČJE

sjeverozapadni i srednji dio hrvatskoga jezičnog prostora: Zagreb i Prigorje, Međimurje, Podravina, Hrvatsko Zagorje, Žumberak, Turopolje, zapadna Moslavina, Pokuplje i Gorski kotar. Izvan granica Republike Hrvatske kajkavskih govora ima najviše u Mađarskoj (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i Podravini), te manje u Rumunjskoj, Vojvodini i Slovačkoj

KAJKAVSKO NARJEČJE; OGRANIČENO GEOGRAFSKO

PODRUČJE

• većina, tj. 3/5 izgovaraju e ili ekavski: belo, dete• kajkavci često jat izgovaraju kao ei ili sličnim

prijelaznim vokalima; beilo

ODRAZ GLASA JATA

Međimurke iz Kotoribe

više od pet samoglasnika"srednje“ č i „srednje“ đ

u = v ili vu popratni glas uz samoglasno r; karv/kerv, cerkva

nema sibilarizacije i vokalizacije; dihati, došelzamjena glasova lj > l, nj > jn

obezvučivanje na kraju riječi; krof, vrak

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

upitna zamjenica za živo = gdoza neživo = kaj, kej, ke

sačuvane mnoge riječi iz starine:čez (kroz), taki (odmah), oblok (prozor)

RJEČNIK

Sačuvani stari padežni obliciKnjig, volof – Gmn

Ljudih, kravami – Dmnvokativ = nominativ Janica!

Nema futura I., imperfekta i aoristaZa budućnost – futur II. (bum došel)

Prezent 3.o.mn na –iju (veliju..)

OBLICI RIJEČI

bogata starija književnost: Kronika Antuna Vrameca, Prvi

oca našega greh Jurja Habdelića, Matijaš

grabancijaš dijak Tituša Brezovačkoga

ULOGA KAJKAVŠTINE U HRVATSKOJ KULTURI

D. Domjanić, A. G. Matoš, F. Galović, M. Krleža, I.G.

Kovačić, N. Pavić, S. Kolar, P. Kanižaj, M. Dolenec Dravski, B. Jelušić, I.

Jembrih, L. Bajuk i dr.

NOVIJA KNJIŽEVNOST

– Falen Isus, Jana! Kaj delaš?– Okinčila sam hižu, ve još kravu tre...

– Lepe si vence splela. Mi daš jenoga cveta kaj ga podišim?Djevojka iz cvjetnog vijenca izvuče mirisnu đurđicu i pruži

je Imbri koji, približivši se Janici kraj zajedničkog plota, dlanovima nježno obujmi njezinu malu šaku. Zacrvenjevši

se, ona povuče ruku. Mladić šapne:– Tvoje cvetje je lepo kak i ti, moja Janica...

– Nisam ja tvoja, Imbra – reče djevojka oborenih očiju.– Istina, još si nej.

Djevojčino odbijanje čaškom oneraspoloži mladića, no živne sjetivši se:

PREVEDI TEKST NA KNJIŽEVNI JEZIK

– Vjutro sam se zišel z vučitelom. Pitali su za te.Veliju da imaju nove knige i da denes, či očeš, dojdeš po nje.

– Baš lepo, idem ve odma. Zbogom!Janica zagladi kosu i pohita do puteljka što je počinjao baš ispred

njenog dvorišta, sretna što se lako izvukla iz nelagodnog razgovora.Zastane ispred drvene ograde pred učiteljevom kućom.

– O, Jana! Dugo te nej bilo. Ne čitaš več kak dok si v školu išla – umjesto pozdrava reče prosijedi muškarac koji je cijepao drva u

dvorištu. – Falen Isus! Nemam več tulko časa kak predi, gospon vučitel. Od

japičine smrti mamica i ja se same delamo...– Imam za te knige na horvatskom! Počakaj malo, mam ti bum ih

donesel... – reče učitelj unoseći drva u kuću. Ubrzo se vrati i pruži djevojci knjige – V ovoj su pesmice, a v tej su potne pripovesti...

„Čakvska riječ odredila me za vazda.“ Dragutin Štambuk

ČAKAVSKO NARJEČJE

glavna razlikovna odrednica upitno-odnosna zamjenica = čaČesto je i ca

ČAKAVSKO NARJEČJE

Dubrovačka nošnja

Smatra se da je prije stoljeća, uoči 1. svj. rata čakavskim narječjem govorilo oko 23%

Hrvata a danas oko 12%.•područje jadranske i gorske Hrvatske

•Istra•Hrvatsko primorje

•Dalmacija•Otoci do Lastova

•Lika , Gorski kotar, Žumberak•Austrijsko Gradišće, Mađarska, Slovačka

OGRANIČENO GEOGRAFSKO PODRUČJE

Ikavski – lipoEkavski – sedi

Ikavsko-ekavski – lipo sedi

ODRAZ GLASA JATA

većinom pet samoglasnikadobro se razlikuje č i ć

u = v ili va; lj = jcr = čr, đ = j ili 0, dž nema

m > n (mojon, bilon...)gubljenje glasova (meu)

popratni samoglasnik uz rnema vokalizacije l > o,, rekao = rekal

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

Stari dvonaglasni i tronaglasni sustavUopće nema kratkouzlaznog naglaska

Posljednji slog može biti naglašen

NAGLASAK

upitna zamjenica za živo = kiza neživo = ča ili ca

sačuvane mnoge riječi iz starineles (šuma), čret (močvara), otrok (dijete)

mnogo riječi talijanskoga podrijetla - (talijanizmi, adrijatinizmi)

škoj (otok), lancun (plahta), šporko (prljavo)

RJEČNIK

Sačuvani stari padežni oblici (va šume)Krnji infinitiv – kopat

3.o.mn prezenta na –adu, -idu, -eduAorist: bim, biš

OBLICI RIJEČI

najstariji hrvatski jezični spomenici na čakavici

ULOGA ČAKAVICE U HRVATSKOJ KULTURI

Judita Marka Marulića, Planine Petra Zoranića, Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića...

PRVI…

u Vrančićevu rječniku u 4. stupcu dalmatinski, tj. čakavski hrvatski jezik

Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe, 1595.

Nazor, Ljubić, Gervais, Balota, Franičević, Črnja, Vučetić, Ivanišević, Bilosnić,

Rakovac, Oreb...

NOVIJA KNJIŽEVNOST

PREVEDI PJESMU NA KNJIŽENI JEZIK