Povijesni Razvoj Ekonomske Misli

  • View
    63

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekonomikA

Transcript

  • POVIJESNI RAZVOJ EKONOMSKE MISLIdr Svetislav Polovina

  • GLAVNI TOKOVI EKONOMSKE MISLIMerkantilizamFiziokratizamKlasina liberalna kolaUtopijski socijalizamMarksizamNeoklasina kolaNjemaka historijska kolaKeynesijanska kolaNeorikardijanska kolaInstitucionalizam

  • MERKANTILIZAM (1)

    Prva kola ekonomske misli koja je analizirala kapitalistiki nain proizvodnjePostojao je u svim europskim zemljama od panjolske do Rusije i Engleske do Dubrovnika od 15. do 18. stoljeaNastao je kao reakcija na krizu feudalizma i srednjevjekovne teologijeMerkantilisti su objanjavali kako poveati materijalno bogatstvo drave

  • MERKANTILIZAM (2)Merkantilisti su smatrali da se bogatstvo neke zemlje izraava u novcu odnosno plemenitim metalimaBogatstvo se moe poveati ili putem prirodnih izvora ili putem vanjske trgovineDa bi se povealo bogatstvo putem vanjske trgovine zemlja mora uvijek imati pozitivnu trgovinsku bilancu. To se postie ekspanzijom izvoza i putem smanjenja uvoza.

  • MERKANTILIZAM (3)Postizanje pozitivne platne bilance mogue je jedino putem dravne intervencije.Unutarnja trgovina ne stvara bogatstvo.Najpoznatiji predstavnici: Jean Bodin i Antoine Montchretien u Francuskoj, Thomas Mun i James Steuart u Engleskoj, Antonio Serra u Italiji i Ivan Posokov u Rusiji.Najpoznatiji predstavnici kameralizma su Hornig i Sonnenfels

  • HRVATSKI MERKANTILISTIBenko Kotrulji (15 st.)Nikola Vito Gueti (16 st.)Juraj Kriani (17 st.)Adalbert Bari (18 st.),prvi profesor kameralnih znanosti u Hrvatskoj

  • FIZIOKRATIZAM (1)Ekonomski pravac nastao u Francuskoj u 18. stoljeuFiziokratizam je francuska varijanta klasine liberalne kole. Nastao je kao kritika feudalizma i zapostavljanja poljoprivredeIme je dobio od grkih rijei fysis (priroda) i kratein (vladati) jer je zastupao tezu o organizaciji drutva na temelju prirodnog poretka

  • FIZIOKRATIZAM (2)Elementi prirodnog poretka su privatno vlasnitvo, sloboda poduzetnitva, slobodna konkurencija i privatni interes.Temeljno naelo je bilo naelo laissez faire, laissez passer (pustite stvari da slobodno idu svojim tokom)Glavni predstavnici su Quesnay i Turgot

  • FIZIOKRATIZAM (3)Fiziokrati su tvrdili da se bogatstvo ne sastoji od novca ve od roba.Najvanija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara isti proizvod produit net.Priroda je stvaratelj istog proizvodaFiziokrati su prvi pokuali objasniti pojavu ekonomskog vika i kruni tok privrede.

  • FIZI0KRATI U HRVATSKOJPojavili su se u Dalmaciji u 18. stoljeuNajvaniji predstavnici bili su Julije Bajamonti, Ivan Luka Garanjin i Ruer Bokovi

  • KLASINA LIBERALNA KOLA(1)Razvila se u Engleskoj i Francuskoj u 18. stoljeu kao kritika merkantilizmaNjeni prethodnici bili su William Petty i Richard CantillonNajznaajniji predstavnici su Adam Smith (1723 1790), David Ricardo (1772 1823), Jean Baptiste Say (1767 1832), John Stuart Mill (1806 1873) i Thomas Malthus (1766 1834)

  • KLASINA LIBERALNA KOLA (2)Glavne koncepcije i teorije: 1. dvije teorije vrijednosti, 2. kvantitativna teorija novca, 3. koncepcija faktora proizvodnje, 4. teorija raspodjele, 5. teorija ekonomskog rasta, 6. koncepcija homo oeconomicusa, 7. koncepcija trine regulacije ekonomije, 8. teorija ope ekonomske ravnotee, 9. naelo free tradea.

  • KLASINA LIBERALNA KOLA (3)Smith: a) uenje o podjeli rada, b) uenje o nevidljivoj ruci ekonomskih zakona, c) teza o egoizmu kao glavnom pokretau ekonomske aktivnosti, d) marginalizacija ekonomske uloge drave na poslove javnog interesa za koje privatni kapital nije zainteresiranRicardo: a) teorija radne vrijednosti, b) teorija rente, c) teorija vanjske trgovine zasnovane na naelu komparativne prednosti

  • KLASICIZAM U HRVATSKOJNajznaajniji predstavnik je bio Josip ipu koji je 1796. objavio knjigu Temelji itne trgovine na hrvatskom jeziku.ipu nije dao teorijske novine ve je upoznao Hrvatsku sa Smithom

  • UTOPIJSKI SOCIJALIZAMNastao je u 18. i 19. stoljeu kao kritika klasine ekonomije i industrijskog kapitalizmaNajvaniji predstavnici bili su Saint-Simon, Fourier i Owen (svi 18/19 st.)Zajedniko obiljeje im je kritika privatnog vlasnitva i teza o oerganizaciji drutva na korporativnim naelima kojim bi se zamijenio kapitalizam.

  • UTOPIJSKE IDEJE U HRVATSKOJNajznaajniji predstavnici socijal-utopijskih ideja u Hrvatskoj bili su Frano Petri (16 st.) i Marko Dominis (16/17 st.)

  • NJEMAKA HISTORIJSKA KOLA (1)Nastala je u 19. stoljeu kao reakcija na englesku klasinu politiku ekonomiju i kao odraz ekonomskog zaostajanja Njemake u odnosu na EngleskuNajznaajniji predstavnici su List, Roscher, Schmoller i Sombart.

  • NJEMAKA HISTORIJSKA KOLA (2)Kritiki stav prema deduktivnoj metodi i metodi apstrakcije klasine kole i primjena induktivne metode, povjesnog pristupa i statistike metode u analizi ekonomske stvarnostiNaglaavanje slijedeih stavova: a) jedinica analize nije svijet kao cjelina ve nacionalna drava b) ne postoje opi zakoni vaei za sve zemlje i sva vremena c) dravni intervencionizam i protekcionizam je korisniji za Njemaku od ekonomskog liberalizma

  • NJEMAKA HISTORIJSKA KOLA U HRVATSKOJNjen najznaajniji predstavnik i popularizator bio je Bla Lorkovi(1839 1892), profesor Pravnog fakulteta u ZagrebuAutor je ekonomskog prirunika Poela politike ekonomije ili nauka opega gospodarstva (1889.)

  • MARKSIZAM (1)Znanstveni sustav koji obuhvaa politiku ekonomiju, sociologiju i filozofiju Karla Marxa (1818 1883)Autor je niza radova: Kapital, Komunistiki manifest, Teorije o viku vrijednosti itd.Marx je najotriji kritiar kapitalizma i trine privrede . Kapitalizam je povijesno uvjetovan nain proizvodnje pa je kao takav prolazan. Zamjenjuje ga komunizam.

  • MARKSIZAM (2)Najznaajnije Marxove ekonomske teorije su radna teorija vrijednostiteorija o viku vrijednostiteorija kapitalateorija najamnine i radne snageteorija cijene proizvodnjeteorija raspodjeleteorija drutvene reprodukcije

  • NEOKKLASINA KOLA (1)Nastaje kao reakcija na pojavu marksizma 1871.Zasnovana je na teoriji granine korisnosti i marginalnoj analiziOsnivai su Karl Menger (19/20 st.), Stanley Jevons (19 st.) i Leon Walras (19/20 st.)

  • NEOKLASINA KOLA (2)Neoklasiari odbacuju radnu teoriju vrijednosti zamjenjujui je subjektivnomvrijednost i cijena dobra prema toj teoriji ovise o njezinoj graninoj korisnostiEkonomski procesi promatraju se sa stajalita homo oeconomicusa koji nastoji maksimalizirati korisnost u uvjetima rijetkostisvi faktori proizvodnje su produktivni a njihovi vlasnici dobivaju nagradu prema vrijednosti graninog proizvoda

  • NEOKLASINA KOLA (3)Neoklasiari prihvaaju Sayov zakon tritaGlavne drutvene vrednote za njih su privatno vlasnitvo i poduzetnitvo , slobodna konkurencija i ekonomski liberalizamNegativan stav prema ekonomskoj funkciji dravePrimjena matematike u ekonomskoj analizi

  • EKONOMSKA MISAO XX STOLJEAKEYNESIJANSTVOMONETARIZAMEKONOMIKA PONUDEEKONOMIKA RACIONALNIH OEKIVANJANEOKLASINA SINTEZASve ove kole bit e detaljnije obraene u ljetnom semestru.

  • KEYNESIJANSKA KOLA (1)Nastala je kao kritika neoklasine kole i njene nesposobnosti da razrijei probleme izazvane Velikom krizom 1929 1933.Njezin osniva je bio John Maynard Keynes (1883 1946), pisac Ope teorije zaposlenosti, kamate i novca (1936). Tvorac makroekonomike.Izlaz iz problema nastalih Velikom krizom Keynes vidi u dravnoj intervenciji kojom bi se poveala agregatna potranja

  • KEYNESIJANSKA KOLA (2)Glavni ciljevi Keynesove teorije bili su poveanje proizvodnje, puna zaposlenost i pravednija raspodjela nacionalnog dohotka ime bi se postigao izlaz iz krize i stabilizirao kapitalizam.Kriza keynesijanstva kao ekonomske teorije i politike nastupila je sredinom 70-tih godina prolog vijeka kada nije uspjela rijeiti problem stagflacije

  • INSTITUCIONALIZAMNastao je u USA u 19 stoljeu kao kritika marksizma, neoklasine kole i kapitalizma, posebice rentijeraOsniva Thorstein Veblen (19720 st.)On istrauje ulogu drutvenih institucija u razumijevanju ekonomskih procesaTrite je jedna takva institucija koja meutim nije dovoljna da objasni svu sloenost onog to se dogaa u privredi i drutvu

  • RADIKALNA POLITIKA EKONOMIJANastala je u drugoj polovini 20. stoljea od strane lijevo orijentiranih ekonomista.Naziv su dobili po svojoj radikalnoj kritici kapitalizma i prijedlozima korjenitih reformi tog sustavaNa teorijskoj razini pokuavaju integrirati ideje Marxa, Keynesa i Schumpetera

  • NEORIKARDIJANSKA KOLAOsniva Pierro Sraffa (1898 1983)Sraffa je kritiar Marxove teorije radne vrijednosti i neoklasine teorije kapitala.Formira novi model kapitalistike privrede i nudi novo objanjenje vika u proizvodnji robaPri objanjavanju cijene proizvodnje koristi se pojmom standardne robe kao nepromjenjene mjere vrijednosti.