POVIJESNI RAZVOJ POVIJESNI RAZVOJ EKONOMSKE MISLIEKONOMSKE MISLI

dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina

GLAVNI TOKOVI EKONOMSKE GLAVNI TOKOVI EKONOMSKE MISLIMISLI

• Merkantilizam• Fiziokratizam• Klasična liberalna škola• Utopijski socijalizam• Marksizam• Neoklasična škola• Njemačka historijska škola• Keynesijanska škola• Neorikardijanska škola• Institucionalizam

MERKANTILIZAM (1)MERKANTILIZAM (1)

• Prva škola ekonomske misli koja je analizirala kapitalistički način proizvodnje

• Postojao je u svim europskim zemljama od Španjolske do Rusije i Engleske do Dubrovnika od 15. do 18. stoljeća

• Nastao je kao reakcija na krizu feudalizma i srednjevjekovne teologije

• Merkantilisti su objašnjavali kako povećati materijalno bogatstvo države

MERKANTILIZAM (2)MERKANTILIZAM (2)

• Merkantilisti su smatrali da se bogatstvo neke zemlje izražava u novcu odnosno plemenitim metalima

• Bogatstvo se može povećati ili putem prirodnih izvora ili putem vanjske trgovine

• Da bi se povećalo bogatstvo putem vanjske trgovine zemlja mora uvijek imati pozitivnu trgovinsku bilancu. To se postiže ekspanzijom izvoza i putem smanjenja uvoza.

MERKANTILIZAM (3)MERKANTILIZAM (3)

• Postizanje pozitivne platne bilance moguće je jedino putem državne intervencije.

• Unutarnja trgovina ne stvara bogatstvo.• Najpoznatiji predstavnici: Jean Bodin i Antoine

Montchretien u Francuskoj, Thomas Mun i James Steuart u Engleskoj, Antonio Serra u Italiji i Ivan Posoškov u Rusiji.

• Najpoznatiji predstavnici kameralizma su Hornig i Sonnenfels

HRVATSKI MERKANTILISTIHRVATSKI MERKANTILISTI

• Benko Kotruljić (15 st.)

• Nikola Vito Gučetić (16 st.)

• Juraj Križanić (17 st.)

• Adalbert Barić (18 st.),prvi profesor kameralnih znanosti u Hrvatskoj

FIZIOKRATIZAM (1)FIZIOKRATIZAM (1)

• Ekonomski pravac nastao u Francuskoj u 18. stoljeću

• Fiziokratizam je francuska varijanta klasične liberalne škole. Nastao je kao kritika feudalizma i zapostavljanja poljoprivrede

• Ime je dobio od grčkih riječi “fysis” (priroda) i “kratein” (vladati) jer je zastupao tezu o organizaciji društva na temelju prirodnog poretka

FIZIOKRATIZAM (2)FIZIOKRATIZAM (2)

• Elementi prirodnog poretka su privatno vlasništvo, sloboda poduzetništva, slobodna konkurencija i privatni interes.

• Temeljno načelo je bilo načelo “laissez faire, laissez passer” (pustite stvari da slobodno idu svojim tokom)

• Glavni predstavnici su Quesnay i Turgot

FIZIOKRATIZAM (3)FIZIOKRATIZAM (3)

• Fiziokrati su tvrdili da se bogatstvo ne sastoji od novca već od roba.

• Najvažnija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara čisti proizvod – produit net.

• Priroda je stvaratelj čistog proizvoda

• Fiziokrati su prvi pokušali objasniti pojavu ekonomskog viška i kružni tok privrede.

FIZI0KRATI U HRVATSKOJFIZI0KRATI U HRVATSKOJ

• Pojavili su se u Dalmaciji u 18. stoljeću

• Najvažniji predstavnici bili su Julije Bajamonti, Ivan Luka Garanjin i Ruđer Bošković

KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA(1)KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA(1)

• Razvila se u Engleskoj i Francuskoj u 18. stoljeću kao kritika merkantilizma

• Njeni prethodnici bili su William Petty i Richard Cantillon

• Najznačajniji predstavnici su Adam Smith (1723 – 1790), David Ricardo (1772 – 1823), Jean Baptiste Say (1767 – 1832), John Stuart Mill (1806 – 1873) i Thomas Malthus (1766 – 1834)

KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (2)KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (2)

• Glavne koncepcije i teorije: 1. dvije teorije vrijednosti, 2. kvantitativna teorija novca, 3. koncepcija faktora proizvodnje, 4. teorija raspodjele, 5. teorija ekonomskog rasta, 6. koncepcija homo oeconomicusa, 7. koncepcija tržišne regulacije ekonomije, 8. teorija opće ekonomske ravnoteže, 9. načelo free tradea.

KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (3)KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (3)

• Smith: a) učenje o podjeli rada, b) učenje o “nevidljivoj ruci” ekonomskih zakona, c) teza o egoizmu kao glavnom pokretaču ekonomske aktivnosti, d) marginalizacija ekonomske uloge države na poslove javnog interesa za koje privatni kapital nije zainteresiran

• Ricardo: a) teorija radne vrijednosti, b) teorija rente, c) teorija vanjske trgovine zasnovane na načelu komparativne prednosti

KLASICIZAM U HRVATSKOJKLASICIZAM U HRVATSKOJ

• Najznačajniji predstavnik je bio Josip Šipuš koji je 1796. objavio knjigu “Temelji žitne trgovine” na hrvatskom jeziku.

• Šipuš nije dao teorijske novine već je upoznao Hrvatsku sa Smithom

UTOPIJSKI SOCIJALIZAMUTOPIJSKI SOCIJALIZAM

• Nastao je u 18. i 19. stoljeću kao kritika klasične ekonomije i industrijskog kapitalizma

• Najvažniji predstavnici bili su Saint-Simon, Fourier i Owen (svi 18/19 st.)

• Zajedničko obilježje im je kritika privatnog vlasništva i teza o oerganizaciji društva na korporativnim načelima kojim bi se zamijenio kapitalizam.

UTOPIJSKE IDEJE U UTOPIJSKE IDEJE U HRVATSKOJHRVATSKOJ

• Najznačajniji predstavnici socijal-utopijskih ideja u Hrvatskoj bili su Frano Petrić (16 st.) i Marko Dominis (16/17 st.)

NJEMAČKA HISTORIJSKA NJEMAČKA HISTORIJSKA ŠKOLA (1)ŠKOLA (1)

• Nastala je u 19. stoljeću kao reakcija na englesku klasičnu političku ekonomiju i kao odraz ekonomskog zaostajanja Njemačke u odnosu na Englesku

• Najznačajniji predstavnici su List, Roscher, Schmoller i Sombart.

NJEMAČKA HISTORIJSKA NJEMAČKA HISTORIJSKA ŠKOLA (2)ŠKOLA (2)

• Kritički stav prema deduktivnoj metodi i metodi apstrakcije klasične škole i primjena induktivne metode, povjesnog pristupa i statističke metode u analizi ekonomske stvarnosti

• Naglašavanje slijedećih stavova: – a) jedinica analize nije svijet kao cjelina već

nacionalna država – b) ne postoje opći zakoni važeći za sve zemlje i sva

vremena – c) državni intervencionizam i protekcionizam je

korisniji za Njemačku od ekonomskog liberalizma

NJEMAČKA HISTORIJSKA NJEMAČKA HISTORIJSKA ŠKOLA U HRVATSKOJŠKOLA U HRVATSKOJ

• Njen najznačajniji predstavnik i popularizator bio je Blaž Lorković(1839 – 1892), profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu

• Autor je ekonomskog priručnika “Počela političke ekonomije ili nauka općega gospodarstva (1889.)

MARKSIZAM (1)MARKSIZAM (1)

• Znanstveni sustav koji obuhvaća političku ekonomiju, sociologiju i filozofiju Karla Marxa (1818 – 1883)

• Autor je niza radova: “Kapital”, “Komunistički manifest”, “Teorije o višku vrijednosti” itd.

• Marx je najoštriji kritičar kapitalizma i tržišne privrede . Kapitalizam je povijesno uvjetovan način proizvodnje pa je kao takav prolazan. Zamjenjuje ga komunizam.

MARKSIZAM (2)MARKSIZAM (2)

• Najznačajnije Marxove ekonomske teorije su – radna teorija vrijednosti– teorija o višku vrijednosti– teorija kapitala– teorija najamnine i radne snage– teorija cijene proizvodnje– teorija raspodjele– teorija društvene reprodukcije

NEOKKLASIČNA ŠKOLA (1)NEOKKLASIČNA ŠKOLA (1)

• Nastaje kao reakcija na pojavu marksizma 1871.

• Zasnovana je na teoriji granične korisnosti i marginalnoj analizi

• Osnivači su Karl Menger (19/20 st.), Stanley Jevons (19 st.) i Leon Walras (19/20 st.)

NEOKLASIČNA ŠKOLA (2)NEOKLASIČNA ŠKOLA (2)

• Neoklasičari odbacuju radnu teoriju vrijednosti zamjenjujući je subjektivnom

• vrijednost i cijena dobra prema toj teoriji ovise o njezinoj graničnoj korisnosti

• Ekonomski procesi promatraju se sa stajališta homo oeconomicusa koji nastoji maksimalizirati korisnost u uvjetima rijetkosti

• svi faktori proizvodnje su produktivni a njihovi vlasnici dobivaju nagradu prema vrijednosti graničnog proizvoda

NEOKLASIČNA ŠKOLA (3)NEOKLASIČNA ŠKOLA (3)

• Neoklasičari prihvaćaju Sayov zakon tržišta

• Glavne društvene vrednote za njih su privatno vlasništvo i poduzetništvo , slobodna konkurencija i ekonomski liberalizam

• Negativan stav prema ekonomskoj funkciji države

• Primjena matematike u ekonomskoj analizi

EKONOMSKA MISAO XX EKONOMSKA MISAO XX STOLJEĆASTOLJEĆA

– KEYNESIJANSTVO– MONETARIZAM– EKONOMIKA PONUDE– EKONOMIKA RACIONALNIH OČEKIVANJA– NEOKLASIČNA SINTEZA

Sve ove škole bit će detaljnije obrađene u ljetnom semestru.

KEYNESIJANSKA ŠKOLA (1)KEYNESIJANSKA ŠKOLA (1)

• Nastala je kao kritika neoklasične škole i njene nesposobnosti da razriješi probleme izazvane Velikom krizom 1929 – 1933.

• Njezin osnivač je bio John Maynard Keynes (1883 – 1946), pisac “Opće teorije zaposlenosti, kamate i novca” (1936). Tvorac makroekonomike.

• Izlaz iz problema nastalih Velikom krizom Keynes vidi u državnoj intervenciji kojom bi se povećala agregatna potražnja

KEYNESIJANSKA ŠKOLA (2)KEYNESIJANSKA ŠKOLA (2)

• Glavni ciljevi Keynesove teorije bili su povećanje proizvodnje, puna zaposlenost i pravednija raspodjela nacionalnog dohotka čime bi se postigao izlaz iz krize i stabilizirao kapitalizam.

• Kriza keynesijanstva kao ekonomske teorije i politike nastupila je sredinom 70-tih godina prošlog vijeka kada nije uspjela riješiti problem stagflacije

INSTITUCIONALIZAMINSTITUCIONALIZAM

• Nastao je u USA u 19 stoljeću kao kritika marksizma, neoklasične škole i kapitalizma, posebice rentijera

• Osnivač Thorstein Veblen (19720 st.)• On istražuje ulogu društvenih institucija u

razumijevanju ekonomskih procesa• Tržište je jedna takva institucija koja međutim

nije dovoljna da objasni svu složenost onog što se događa u privredi i društvu

RADIKALNA POLITIČKA RADIKALNA POLITIČKA EKONOMIJAEKONOMIJA

• Nastala je u drugoj polovini 20. stoljeća od strane lijevo orijentiranih ekonomista.

• Naziv su dobili po svojoj radikalnoj kritici kapitalizma i prijedlozima korjenitih reformi tog sustava

• Na teorijskoj razini pokušavaju integrirati ideje Marxa, Keynesa i Schumpetera

NEORIKARDIJANSKA ŠKOLANEORIKARDIJANSKA ŠKOLA

• Osnivač Pierro Sraffa (1898 – 1983)• Sraffa je kritičar Marxove teorije radne

vrijednosti i neoklasične teorije kapitala.• Formira novi model kapitalističke privrede i

nudi novo objašnjenje viška u proizvodnji roba

• Pri objašnjavanju cijene proizvodnje koristi se pojmom “standardne robe” kao nepromjenjene mjere vrijednosti.