Povijesni Roman

5/19/2018 Povijesni Roman

1/30

Le gen da, kro ni ka, ro man:ge ne ri ran je po vi je sne isti ne iz anraI.Povijesni je roman jedini anr s kontinuitetom u hrvatskoj knjievnosti; i to ne

bilo koji povijesni roman, nego klasian / enoinski roman

zrinsko!rankopanskog tematskog kompleksa, u rasponu od "umii#eve Urotezrinsko-frankopanske $%&'() doZlatne vuge $%''&) *inje +tahuljak -biljeen jetime to na velike povijesne prie vezuje male, privatne pri emu je velika pria,mitologizirana ili povijesno proi#ena, u pravilu mjerodavna / nadre.ena malim

priama o, anr spomenika1 s monumentalnim povijesnim likovima ipak ni ujednom razdoblju nije uspio postati dominantnom stilskom matri0om 1io razlogalei vjerojatno u prirodi samoga romana, njegovojprotejskoj pojavi koju uzneobinu povijest oznaava i kronina nestabilnost2 ajplastiniji anr, mlai odpisma i knjige, u stalnom sudarusa stihijom nezavrene sadanjosti3, sam je sebionemogu#io pro0es kanoniza0ije 2ransponiranjem epskog materijala uromaneskni, roman nije samo postaoglavni junak drame knjievnog razvojanovoga vremena4, nego je uvjetovao i promjenu !ilozo!ske matri0e knjievnosti umjesto pam#enja nova stvaralaka sposobnost knjievnosti postalo je iskustvo,spoznaja Sama stvarnost romana jedna je od moguih stvarnosti ona nije nunasluajna je i u sebi nosi druge mogunosti5, zakljuuje 3ahtin 4li para!raziraju#iteoretiara *ladimira 3itija romaneskni svijet omogu#ava itatelju iskustvoidenti!ika0ijske pokretljivosti koja mu je u svakodnevnom ivotu uskra#ena, te gamoemo doivjeti kao svijet stvarniji od stvarnoga svijeta; roman je, stoga,knjievni plod jednog razdoblja koje je izgubilo vjeru u mjerodavnost prolosti zasadanjost!6"ijei nisu niije vlasnitvo!7#itko nije tako ogoljen da ne bi mogao pisati!85ijei nobelov0a iz 6unoa!rike 5epublike legitimiraju postmoderni postupak

prevrednovanja knjievne prolosti anrom ne povijesnog, nego%('

*17 689539 $ 2ermin preuzet iz knjige ?ihaila 3ahtina % romanu, olit, 3eograd, %'&', str @A%& 2ermini preuzeti iz knjige *iktora Bmegaa'ovijesna poetika romana, 7ra!iki zavod 9rvatske, %'&C, str C( ?ihail 3ahtin: 0itirano djelo, str @(> i @>=) 4bidem, str @('* 4bidem, str @C%+ *ladimir 3iti: Upletanje nereenog, ?ati0a hrvatska, Dagreb, %''@, str ', 6 ? oetzee: ospodar 'etersburga, *3D, Dagreb,


2/30

aktivne povijesne protagoniste107otovo se redovito u takvim narativnim strukturama uoava da je$autobiogra!izirani) knjievni lik plaha dekora0ija vremena; to nam u praviluotkriva autora koji je nepro!esionalni knjievnik, a koji i nema drugih namjeranego rekonstruirati vlastitu obiteljsku priu koju je destabiliziralo ili u potpunostisruilo povijesno nevrijeme ono za koje autor jo uvijek nije siguran da je prolo,

odnosno da njegov manjinski identitet jo uvijek nije naslovljenik te iste povijesti2akvu narativnu strategiju podravaju legenda i kronika pri emu prvalegalizira namjerno i dodatno mitologiziranje povijesti, a druga inzistira nauvjetnom povijesnom redu, iako ga zapravo diktira privatna, obiteljska,neprovjerljiva pria aslonjeni na povijest, ovi mimetiki anrovi ipak ne

pridonose otkrivanju povijesne istine, iako su njihovi autori za to osobnozainteresirani pravo suprotno, imitabilnom metodologijom prazna su povijesnamjesta samo prikrivena%@=*17 689539 0 2ermini novopovijesni roman i roman o povijesti uglavnom oznaavaju one suvremene povijesne romane kojidaju prednost malim privatnim priama pred velikim povijesnim priama$1 sp Lidija 1uji#:'odunavski #ijema2 - statist i3li4 suputnik suvremene hrvatske proze, 7odinjak jemakenarodnosne zajedni0e, -sijek,

Lijerka 1amjanov Pintar znakovit je primjer takve knjievne prakse -dnaizgled vanjskog i injeninog traganja za vlastitim obiteljskim identitetom,autori0a je u tri prozne knjige 5egenda i zbilja $%''(),6amo bi moglo nestati7$


3/30

*17 689539 $$ ?ilivoj +olar: ;eorija knjievnosti, Fkolska knjiga, Dagreb, %'&=, str %>rote $%''() 8loisa i7eorgine "Inig ?irna, priguena proza, istodobno intimistiki hrabra isuspregnuta, gotovo da i ne postoji izvan naznaenih paralelizama dva autora,dva jezika, dvije domovine, dvije stvarnosti 4ako su konkretne osobe i konkretni

doga.aji predloak ovom romanu, on je ispripovijedan u prvom li0u, a njegovajunakinja, hrvatska jemi0a Elizabeta $Liza) ?Jller ponovno je dvostrukooslabljena kao lik ne samo da je rije o eni na podlozi velike povijesne prie, nego

je to i ena u ijem se na0ionalnom identitetu tragino susre#u i rtve i ini0ijatori1rugog svjetskog rata jezina pripadnost i jednima i drugima, i ovdje i ondje, nemijenja njezin pogled na ljude, ne zamu#uje pravo li0e stvari i ne rezultira ninajmanjom potrebom za bilo kakvom osudom *e# suena enska perspektiva,dodatno se suava ruralnom sredinom i manjinskom pripadno#u, ali i kao takvaostaje ra0ionalno utemeljena i prihvatljiva +trpljivost umjesto malodunosti#a selu se kao izmjena dana i noi mijenja vlast i poredak! #arod nitko i nepita to misli o svemu tome a i to e ?mali? ovjek misliti o ?velikim? stvarima! @utii gledaj svoja posla a oni i jedni i drugi neka tjeraju svojeA jedno e svakako prije%@altika! 8olutae dakle moji pre2i do obale mora i ne mogavidalje legoe umorni na meki topli pijesak i zaspae! %d umora nisu ni glad osjetili!'rije zore probudi ih pljuskanje valova! Ugledae ogromnu puinu! C;u sigurnoima ribeC uzviknue i pourie da naine splav! 'ovezae trup2e vrstimpovijuama i krenue u lov na puinu! #a puini zatekne ih zora! 'ogledae premaBelebitu i vidjee isto ovoD 2rvenu boju izlazeeg sun2a ija se svjetlost rasu pobijelim stijenama Belebita a onda spustie oi na plavu povrinu mora! E onimoda isto tako uzviknueD C%vo je divnoFC ;e tri boje 2rvena - izlazee sun2e bijela -

stijene Belebita i modra - boja mora sada su boje naega barjaka! ;ako Grvatinastanie obalu Hadrana i tu ive ve trinaest stoljea! Za njima su dole i njihovedobre vile i nastanie se gore na Belebitu! >udnim okom motre stoljeima da toblago nikome ne dadu! Inogi su ve pokuali da nam to oduzmu ali svaki put ihotjerasmo!19-vako dislo0irana legenda iz usta biveg partizana, s neizostavnimmitotvornim elementima, ne ometa osnovnu narativnu strategiju romana i

predstavlja !unk0ionalan dio 0jeline, koju je povijest, dodue, motivirala, ali koja setakvoj povijesti suprotstavlja pravom na malu, vlastitu ljudsku povijest koja se ne%@(*17 689539 $. 8lois i 7eorgine "Inig:8ani beskvasnoga kruha, "Inig *erlag, +tuttgart, %''%, str 'anat i >aka! #aselie teplodne nizine i stvorie udo! #iknue salai orovi i soka2i s novim velikimbijelim kuama! Bonja2i se svakog proljea osue 2vijeem a s jeseni zrelimplodovima! 'rolaahu svadbene povorke raae se nove genera2ije! ;u plugovizaorae brazde i niknue polja prekrivena itomA ogromno zeleno more a ondazlatnouta prostranstva! Zrnjem se punie ambari i mnogi vagoni odoe u drugezemlje! Sve to uinie marljive ljudske ruke uz pomo plugova i konja! ;raktora jo

tada nije bilo! K onda doe rat! 6rajem rata krenue kolone zaprenih kola!'uanstvo njemakog porijekla boji se doekati one to dolaze! Ioda se u zaviajupradjedova nae zaklon da se mirno provedu preostali dani s nadom da epotomstvo tu nai mir i ivot dostojan ovjeka! Lto vratie se njihovi geni tu gdje sunekad bili! %vo je dakle povratak pradomu!204zborom istovjetnih glagolskih oblika $aorista i imper!ekta), i Liza i 3oris elesvoje legende prikladno odjenuti / arhaizirati; one su tako jezikom sauvane iodijeljene od suvremenosti, a namjera je njihovih uvara proslijediti ih u tomobliku sljede#im genera0ijama Legenda oduvijek nastoji sauvati suverenitet nadsvojim narativnim teritorijem zato 3orisova legenda barata dravotvornimznamenjem, dok se Lizina gradi na emotivnim kategorijama zaviajapotreba legende kao svojevrsnog korektiva ili surogata stvarnosti stilski je

bliska kompozi0ijskoj organiza0iji romana Lizina pria uokvirena je, naime,

poglavljem o odlasku iz jednog i povratku u drugi zaviaj; putovanje pretrpanimvlakom koji vozi na Dapad simbolino se zatvara izlaskom na stazu od ugaenogljunka koja kroz velika eljezna vrata i ure.en perivoj vodi prema ku#i sagra.enoj


5/30

tono prema ski2i koju je tata 2rtao mami davne etrdeset tree214zbjegavaju#i nenaklonjenu im veliku povijest, autorski dvoja0 odluio se oitoza personaliziranje povijesnog iskustva, pomau#i svojim nejakim juna0ima da

prazna mjesta popune iluzijama kako o legendarnim seobama narodK, tako inovim mitskim verzijama blagostanja+asvim drugaije knjievno iskustvo nudi novopovijesni roman 4zabiru#i

$pro!esionalno) !iktivne sudbine !iktivnih likova, ovaj anr ne zaobilazi mogu#nostprozivanja velike povijesti ili razotkrivanja njezinih propadalita, jer je dio njegovepoetike propitivanje, odnosno pokolebavanje kanona i !ormalnih $knjievnih), alii sadrajnih, koji su u ovom sluaju povijesni 2akav primjer koji istodobno!unk0ionira kao sredinja linija hrvatske knjievnosti i obraza0 integriranja%@@*17 689539 &1 4bidem, str &$ 4bidem, str


6/30

prepriavanje onog to je izela zapisala ili sam sOm napabirio a dijelomnagaanje kako se dogodilo ono to se dogodilo kojim je rijeima reeno ono to jereeno itd! < dakle domiljanje na rubu beletristike!233auer je svakako dobro prouio povijesnu gra.u pa bez obzira na vlastitusubjektivnost, koja je uvijek neizbjena, polazio od ireg konteksta koji postaje iokvir i okosni0a njegove umjetnike vizije + obzirom da je u6ratkoj kroni2i

porodi2e Meber 3auer postigao sklad obiju razina, pripovjedake u uem smislu iire povijesne, a povijest nije subjektivno iznevjeravao, jer se njegova subjektivnostogleda samo u odabiru rakursa, njegov se roman moe smatrati ne samo

prvorazrednim doprinosom hrvatskoj i njemakoj kulturi i knjievnosti, nego ipovijesno relevantnim dokumentom, autentinom slikom odre.enog vremena24III.Banrovsko dis0ipliniranje povijesne gra.e proizlazi u pravilu iz autorovenamjere da podupre slubenu verziju povijesti ili je pak podvrgne viestrukoj

provjeri 1emokratinost romanesknog prostora i spomenuti modalitetipovijesnog romana potvrda su takvoj knjievnoj praksi Prisutnost drugaijihperi!ernih pria, zainteresiranih za dijalogiziranje zajednike nadre.ene prie,otvara pitanje svjesnog uvo.enja drugih knjievnih prosedea u prostor $ipak

povijesnogH) romana ne radi istraivanja njegovih apsorp0ijskih svojstava, nego

radi kreativne nemo#i da se istina male prie suprotstavi uspostavljenoj velikojistini -datle proistjee posezanje za legendom i njenim oslon0em u neprovjerljivoji permanentno promjenjivoj usmenosti, kao i za kronikom, iji izbor motivira

postojanje konkretne, ali i uvijek nedostatne gra.e u koju je autor naprosto izobiteljskih razloga elio uvesti kronoloki red; posljedino, ovakvi tekstoviostavljaju za sobom knjievnoteorijski neredDakljuimo: sudioni0i, pripadni0i manjinske prie proizvode legende i kronikekoje ne pridonose znaajnije rasvjetljavanju povijesne istine, iako to zapravo ele,nego samo dodatno zatamnjuju odre.ena povijesna poglavlja; s druge strane,ozbiljna knjievnost knjievnom metodologijom u potrazi za knjievnim istinamau mogu#nosti je artikulirati i one povijesno nezgodne epizode%@>*17 689539 &( Ludig 3auer: "ratka kronika porodi0e Meber, ?ozaik knjiga, Dagreb, auerov prozni opus, 5ijei, %


7/30

naslje.e njemake kulture, onoga numinoznoga1 to se pojavljuje kod njemakihautora 7oethea i 7ott!rieda 8ugusta 3Jrgera o ilirski smisao za !antastinemotive ne see do 7oetheove i 3Jrgerove numinoznosti ve# ga treba traiti utmurnom i mranom raspoloenju austrijskih trivijalnih eisterges2hi2hten s

prijelaza R*444 u R4R stolje#e i u austrijskoj knjievnosti biedermeiera 2o #emopokuati dokazati na primjeru nekoliko balada ilirizma

tekstovima Ljudevita *ukotinovi#a, a naroito u baladi, oiti su takvi utje0ajiaustrijskog knjievnog naslje.a2 "od *ukotinovi#a se vidi da je oblik hrvatskebalade bio isti kao i izvan hrvatske knjievnosti, ali da je materijal, jezik, situa0ija,ideoloki i politiki okvir te na0ionalna situa0ija bila posve drugaija3 baladi S*lastelinS kon!liktna situa0ija proizlazi iz so0ijalne suprotnosti koja jetemelj !eudalnom ure.enju drutva u kojem je *ukotinovi# tada ivio baladi,rezultat je te situa0ije poniavanje i brutalno umorstvo mlade puanke +ukob

proizlazi iz zaljubljenosti ene niskog roda u vlastelina koji je smatra ludombludni0om, iz nemogu#nosti ostvarivanja ljubavi izme.u plemi#a i puanke:injeni0a da je djevojka puanka ini njezinu ljubav neuzvra#enom, njihov brakneostvarivim4 *ukotinovi#evoj baladi vlastelin bjei od mlade djevojke iz gradau grad a ona ga neprestano slijedi kao sjena mole#i ga da joj dopusti da mu SljubiskuteS +o0ijalna razlika izme.u djevojke i vlastelina ostvarena je horizontalnim i

vertikalnim prikazom prirode i osoba $Tsamo stati u stop tvojih nogaP2livati rubhaljine tvojeP;o ti uzvieniPTE prek gorah i prek vodaT) -sje#aji koji

prevladavaju u *ukotinovi#evoj baladi S*lastelinS jesu sentimentalnost, tuga isuosje#anje s mladom puankom kojoj je jedini grijeh ljubav neprilago.ena*17 689539 %@'$ UVVVumenVVV ist ein von 5udol! -tto aus dem Lateinis0hen entlehnter 3egri!!, der das Letztendli0he / 7Ittli0he /Munder des +eins bes0hreiben soll, losgelIst von allen 8ssoziationen die von MIrtern der natJrli0hen +pra0heausgehen OJr ihn steht das umen auNerhalb unserer 5ealitt und kann deshalb eder beiesen no0hiderlegt erden Es lsst si0h nur dur0h dessen Erkenntnis Er!ahrung er!ahren und zar enteder als2remendum $Our0ht, Entsetzen) oder Oas0inosum $7enugtuung) 1ie Mahl dieser beiden 3egri!!e er!olgteanalog zu umen nter VVVnuminosVVV versteht man heute im 8llgemeinen das ambivalente 7e!Jhl des ?ens0henaus 8ngst und Oaszination bei einer "on!rontation mit etas 7Ittli0hem oder Jberhaupt JbernatJrli0hQbernatJrli0hemW; http://mausp!eil0om/umenhtml, %), br


8/30

prihvatiti pomo# djevoj0i pritekli su njezin ota0, brat i zarunik ubivi plemi#a81ramska se napetost oituje izme.u plemi#a i djevojke te izme.u troji0e puana i

plemi#a u kon!liktu koji zavrava tragino 5azgovora nema, osim to plemi#uzalud pokuava nagovoriti djevojku da mu odgovori na njegove molbe, ali onauporno uti "ad tri puanina stupe na s0enu, samo se uje apat star0a koji daje%A=

*17 689539 * Mol!gang "aXser, 7es0hi0hte der deuts0hen 3allade, 3erlin, %'(>, str &%; jednoj takvoj uvenoj baladi, Lenori7ott!rieda 8ugusta 3Jrgera, primjeri0e, djevojka zazivlje mrtvoga zarunika -n stie jedne no#i i odvodi je nakonju 1jevoj0i postaje jasno da je on zapravo odvodi u svoj grob 7rozovitost te balade sastoji se u suprotnostikoja postoji izme.u zarunike ljubavi ive djevojke i nama neshvatljive smrti koja u liku zarunika nasudbonosan nain ulazi u djevojin ivot +mrt je prikazana stranom zato to je neshvatljiva, priznaju se pukavjerovanja i ozbiljno shva#a magija kojom djevojka zaziva pokojnika+ 4van Pederin, Sa izvoritima trivijalne knjievnosti, jemaka sablasna pripovijetka $7eisterges0hi0hte) iengleska gotska pripovijetka $7othi0 +torX) prema kriminalistikom romanuW, 4zraz, , str @>(@>@: Ludilo u romantizmu igra veliku iznaajnu ulogu *ezuje se uz lou savjest i halu0ina0ije, personi!i0irane predodbe koje su u antikoj mitologijiimale lik !urija -sje#aj straha koji izaziva loa savjest u romantikoj genera0iji dobiva op#enitiju ulogu Postajestrah od nadolaze#ega, strah od ivota koji se osje#a kao neto neugodno$* Milhelm 3ietak, 1as Lebensge!Jhl des U3iedermeierW in der Istrrei0his0hen 1i0htung, MienLeipzig, %'(%, str %>'$+ 8ntun emi#, S7rob kaluderaS: 8% pravednu stvar 3og tuje,/ 8 to njegov stvor gizdavi/ oholasto napastuje,/ odsnienja to izbavi$, 8ntun emi#, S7rob kaluderaS: -j +lovenko plemenitaH// 3og te uvao te nesre#e:/ "alu0tera da mahnita/ 1uh tiedo ne uree

Oabula balade6aluerov grobpria o banu koji die ustanak protiv svoga kralja


9/30

da bi mu oteo krunu 7ubi bitke, nakon ega ga strah od kraljeve osvete i vlastitomaloduje tjeraju da u samostanu potrai spas 7rinja savjesti koja ga proganja tenjegovo podsvjesno vjerovanje da je izdao domovinu, ine ga ludim pa on u tomludilu i umire 3ana iz balade je, dakle, usmrtio njegov vlastiti osje#aj krivnje koji,

personi!i0iran u obliku mlade ene,18postaje izvriteljem volje strane vie sile kojadonosi nemilosrdnu presudu ludilo za ivota, a nakon smrti vjeno lutanje u

obliku vukodlaka -va balada zaista slii austrijskoj trivijalnoj eisterges2hi2hte skraja R*444 i poetka R4R stolje#a, ba zato to u njoj nema grozovitosti, negosamo tajanstvenosti, a duh ne moe na#i mir zbog nepravdi koje je uinio zaivota19Prve stro!e balade upoznaju nas sa samotnim grobom i atmos!erom koja okonjega vlada, dok su zadnje stro!e objanjenje zato je atmos!era oko groba takotajanstvena da se sluajni prolaznik osje#a nelagodno20 6asno nam je dano doznanja da onaj iji je to grob moe nanijeti samo zlo, jer je to zlo i za ivota naniosebi i svojoj obitelji a htio ga je nanijeti i domovini nutar tog su okvira dijeloviobiljeeni snovima koji nagovje#uju budu#e doga.aje Prvi san banu je poti0aj daide u borbu protiv kralja 5adoslava, drugi je san izraz banova straha koji ga jenatjerao da pobjegne u samostan; tre#i je dio opis banova ludila i smrti 1ijalozi sevode izme.u bana i njegove ene, a vode se oko snova koje likovi sanjaju 3a ti

razgovori pridonose napetosti balade: nakon njih se uvijek doga.aju nesretnestvari krvoproli#e ili ludilo -stali stihovi u navodnim znakovima su glasovi koji

banu govore da je izdaji0a a dolaze mu iz podsvijesti i postaju njegove jedine rijei;osu.en je na to da ih u svome ludilu stalno ponavlja: %proteno svima svima Q samonije izdaji2i!2u se prepoznaje utje0aj austrijskog pis0a biedermeiera Oranza 7rillparzera-n u8ie Khnfrau najve#im zloinom smatra ubojstvo o0a te to iskazuje stihovimaTKllen SJndern Rird vergebenQ #ur dem Batermrder ni2htH emi# tu misao

primjenjuje na izdajstvo domovine 7rillparzerovi stihovi izreeni su uporabomotre antiteze, kao i slina misao u emi#evoj baladi rob kaluera: TSvimasvimaDQ Zulumaru uboji2iQ proteno je svima svima-Q samo nije izdaji2iF21Lirski dio balade rob kaluera osje#aji su osvete, elje za vla#u, straha odsmrti, krivnje, a svi ti osje#aji prikazuju se kao da su prisutni u banovoj dui -ni su

jo pojaani stvaranjem turobne atmos!ere opisom prirode oko groba 2urobnost,%A godine 2iskar+igismund 6Jnker bio je uenik tiskara 8dol!a Oante kod kojega su izlazile

prijanje novine vezane uz trgovinu drvom stoga mu to nije bilo nita novojegove poslovne veze i poznanstva sa trgov0ima u +isku i izvan njega vjerojatno

su dovele do toga da se kod njega tiskaju takve strune novine 6Jnker je kroz svojukarijeru tiskara uvijek radio prema datoj situa0iji, odnosno prema interesimasvoga vremena tiskaju#i sve od tjednih novina, gimnazijskih godinjih izvjetaja do!ormulara za sisaku idovsku op#inu jegov interes u tiskanju spojio se sinteresima trgova0a*ak l#u ' ak2iskovine na njemakom jeziku u gradu +isku na prijelazu iz %' u C, str ((@ ((A&. 4sto, str ((@

/ruc ksa chen in de ut scher !"ra che in der !tadt !i sak

an der 0ah rhun der t1en de $1i schendem 23. und 45. 0ah rhun dert1ieser 8rtikel versu0ht deuts0he Deits0hri!ten darzustellen, die in der Deiteiner intensiven Enti0klung der +tadt +isak in +isak entstanden und als die

otendigkeit !Jr sol0h ein "ommunikationsmittel ers0heint 4n!ormationen sindsehr i0htig und das einzige ?edium, die sie zu dieser Deit vermitteln konntearen Deitungen +isak ar als 9andels, 7eerbe und 4ndustriestadt si0her eingutes Oundament !Jr die Enti0klung der 6ournalistik-bohl es in +isak keine groNe deuts0he 7emeins0ha!t gab, ar die deuts0he+pra0he ein i0htiges "ommunikationsmittel ?an kann sagen, dass sie die9andelsspra0he ar 1en 9ndlern ar es si0her sehr i0htig aus den lokalen5ahmen au! die auslndis0hen ?rkte zu kommen, obei ihnen das "ennen der

deuts0hen +pra0he eine ?Igli0hkeit der 8nesenheit au! den ?rkten der ganzen?onar0hie gab 1esegen ar die deuts0he +pra0he in den Deitungen, die in +isakers0heinen nur ein ?ittel, das sie in ihrem 8u!tritt au! dem ?arkt nutztennter den ersten Deits0hri!ten, die in der +tadt gedru0kt urden, ar die!uedslaische *eitung 6 eue -olge %&C% 1iese Deits0hri!t hatte einen

politis0hen harakter und ar das ?edium der *olkspartei 1ana0h ers0heintau0h die erste Lokalo0henzeits0hri!t in der +tadt gedru0kt !isaki 7iestnik 6!isseker Local n$eiger 1ies ar eine zeispra0hige Deits0hri!t, die %&C>gedru0kt urde und vor allem den 9olz, und 7etreidehndlern bestimmt +ie

bra0hten aber au0h i0htige a0hri0hten Jber die Ereignisse in der +tadt 1ieletzten zei Deits0hri!ten aren vor allen an den 9olzhandel gebunden 1ie ersteDeits0hri!t von %&&= bis %&&A gedru0kt, hieNen 8esterreichisch6Ungarisches9andelsblatt r Walder$eugnisse und die zeite von %'==

;roatisch6sla1onische 9ol$6*eitung -achblatt r 9ol$6&rodu$enten,9ol$69ndler und 9ol$6Interessenten 1ie vier Deits0hri!ten stellten den


17/30

Miders0hein der Enti0klung der +tadt +isak als 9andels, 9anderk und4ndustriezentrum dar mstnde in denen sie ers0hienen, aren das 5e!le\ derEnti0klung der kroatis0hen Lnder in der 6ahrhundertende 4hre Ers0heinungkann man au! lokaler und globaler Enti0klungsebene deuten%>A*17 689539

Zden ko SK IK":EHK prof! i mr! s2! 8ar ko "EW

"ako $pro)i ta ti 2a u bea+jajan opis +lavonije i +rijema, kojeg je u Leipzigu izdao Oridri0h Milhelm von2aube %CCC i %CC& godine1jo uvijek eka 0jelovito prevo.enje na hrvatski jezik+vakako #e prevo.enje i kritika prezenta0ija prijevoda obogatiti slavonskuegdotiku prazninu2, osobito pustu za pozni terezijanizam i zreli i snani$nailaze#i) joze!inizam3 3iogra!ija Oridri0ha Milhelma von 2aubea poznata je iizvan struke, no valja se podsjetiti da 2aube, Prus, nije ro.en na europskomkontinentu ve# u *elikoj 3ritaniji, u lijenikoj obitelji koja je niz desetlje#aslubovala na britanskom dvoru na kojem je tada slubeni jezik bio njemaki ikoji je bio 0orpus separatum *elike 3ritanije; osim pruskoga lijenika, 2aubeova

o0a, na vanim !unk0ijama britanskoga dvora bili su listom Prusi i njemaki +asi,neto izozema0a i 1ana0a te nekoliko 2alijana izuzev posljednje spomenutih svisu bili protestantii ri #e me ni m#e sto

ije ni vrijeme ni mjesto za arhontoloku analizu britanskoga dvora sredinom%& stolje#a $hrvatska historiogra!ija ima preih problema), no ve# povran pogledna vrijeme i mjesto odrastanja Oridri0ha Milhelma von 2aubea pokazuje kakve jeideje 2aube sreo u njenoj djeakoj dobi 8ko jo vidimo da je studirao pravo imedi0inu, bolje #emo razumjeti zato je 2aube kritian prema katoli0ima te kako toda sjajno uoava uzronike bolesti s kojima se terezijanska +lavonija i +rijem$neuspjeno) nose o, ni studij prava u 3ritaniji a jo vie studije medi0ine ne liena dananje studije takvoga naziva +tudij prava je tada bio otprilike ono to bidanas trebao upamtiti student koji usporedo studira !ilozo!iju, povijest,

knjievnost, etnologiju i dakako pravo u uem smislu, a svreni studenti medi0ineodlino su poznavali i ijatrokemijske i ijatro!izikalne metode, bilinstvo, zoologiju$kako stvarnu tako i mitoloku), izradu sirovina za kozmetike preparate, a

premalo su panje posvetili higijeni i anatomiji 2aube se u mladosti interesirao zatehniku i agrikulturu pa je bio u krugu ljudi koji su kontaktirali s 6amesomMattom i drugim izumiteljima*17 689539 %>C$ Povijesni i geogra!ski opis "58L6E*4E +L8*-46E i +546E?+"-78 *-6*-1+2*8 s obzirom na njihoveprirodne osobine i na njihovo sadanje ustrojstvo te novo ure.enje u 0rkvenom, gra.anskom i vojnom podruju;9istoris0he und geographis0he 3es0hreibung des "Inigrei0hes +L8*-4E und des 9erzogthumes +45?4E,soohl na0h ihrer natJrli0hen 3es0ha!!enheit, als au0h na0h ihrer iNigen *er!assung und neuen Einri0htung inkir0hli0hen, bJrgerli0hen und militaris0hen 1ingen&ije tajna da ?uzej *alpovtine sprema 0jelovito i kritiko izdanje 2aubeovoga spisa( 6osip 44 $%C&= %C'=) tada jo nije sasvim preuzeo vlast od ?arije 2erezije $%C@= %C&=)

Ukrat kokratko, Oridri0h Milhelm von 2aube je vrlo obrazovan, pun teoretskih znanjai praktinih vjetina ositelj je protestantske etike pa iskaze i djela katolikogsve#enstva, osobito !ranjeva0a, prihva#a sa zadrkom 4sto tako, kritian je premanekim slavonskim plemi#ima koji goleme svote nov0a troe na luksuz te im zamjerato kapital ne preusmjeravaju u investi0ijske 0ikluse ili stipendiranje ambi0ioznih asiromanih; dakako, s mnogo pohvala opisuje djelovanje plemi#a koji investiraju uin!rastrukturu -soba je od povjerenja 6osipa 44 ar ga alje u +lavoniju i +rijemkako bi snimio teren te pomogao 6osipu 44 u strukturiranju re!ormi;oga slu


18/30

slavonskosrijemski prostori, a koje 2aube ne navodi u analizi kartogra!skihizvora), prouio mnoge dokumente, no ponio sa sobom i neke, danas bi rekli,ira0ionalne elemente; ukratko, bio je pun predrasuda; ne erudi0ijskih ve#unaprijed ima sliku u glavi i nastoji vidjeti ono to je ve# stvorio u svojoj svijesti?e.utim, sjajno uvi.a mane i dobre strane naroda; kad govore o 0rkvi postojizadrka na katoliku hijerarhijupovrno sagledava ulogu !ranjeva0a ije potedio

ni kalu.ere iskazuje simpatiju prema +rbima -pinjen je pravoslavnimmisti0izmom, kao uostalom i ve#ina protestantskih intelektuala0a druge polovi0e%& stolje#a $pretee +0hleierma0hera, 9arna0ka, -tta, 3ultmanna i drugih teologa%' i &*17 689539 ) 1anas znamo da j e uzrok toga ideolokoga kon!likta bilo razliito razumijevanje jansenistikih ideja unutarsame "atolike 0rkve, a osobito drugaijega poimanja jansenizma me.u protestantima 4 nikako beznaajno,pokuaja da se jansenizam iskoristi u osnaenju vladara prosvije#enoga apsolutizma Literatura o jansenizmuje vrlo opsena, na stranim jezi0ima, dakako, dok na hrvatskome jeziku ima svega nekoliko kvalitetnihrasprava o tom pitanju +toga preporuamo vidjeti kako je jansenizam %C stolje#a prezentirao ?i0hael ollins,Pria o kr#anstvu, Dagreb


19/30

2aube kam im rei!en 8lter na0h +laonien, voll von Lebenser!ahrungen undna0h dem 3e!ehl des "aisers 6osip 44, dessen ?ann von *ertrauen er ar 8lles,as er ges0hrieben hat, hat er selbst gesehen, oder die 1aten persInli0h geprJ!t*or seiner 5eise na0h +laonien und +Xrmien hat er si0h gut vorbereitet Eruntersu0hte alle ihm errei0hbaren 8r0hive, las viele 1okumente dur0h und

bra0hte mit si0h einige, man Jrde heute sagen, irrationelle Elemente; im "urzen

ar er vorurteilsvoll, aber ni0ht erudis0h sondern mit einem 3ild im "op! undollte das sehen, as er in seinem 3euNtsein s0hon hatte 2rotz allem ar 2aubeein objektiver 3etra0hter und er gab in seinen 2e\ten sXstematis0he 8nalXsen von5essour0en und Eigens0ha!ten der Einohner in +laonien und +Xrmien, die indieser Deit e\otis0he 7ebiete Europas aren%C=*17 689539

dr! s2! 8ina IK" 6% BEW

Pe i #e ve pu to pi snoese ji sti ke bil je keo nje ma koj i au strij skoj um jet no sti8utori0a pie o Pei#evim !ragmentima ?ro"skih skitn#i u kojima pisa0

putopisno esejizira o njemakoj i austrijskoj umjetnosti u slikarstvu i knjievnosti;l#u'ne ri#e'i: Pei#, putopisnoesejistika biljeka, njemaka i austrijskaumjetnostI. #e ma ' ka kontekstu Evropskih skitnji, putopisni esej jemaka, peti je po redu te sesastoji od sljede#ih 0jelovitih !ragmenata:% Lucas Cranach stariji; jedan je od triju najve#ih njemakih slikara, pored1urera i 9olbeina -n je vitenberki dvorski slikar, pristaa re!orma0ije -slikao jemnoga djela protestantske knjievnosti Bivio je i radio u vrijeme njemakerenesanse, ali je njegov slikarski 0inizam i grubijanstvo u tvrdo#i i ritmu 0rte te

plona metoda slikanja bojom kao i izduivanje u propor0iji !igure vie u gotikomnego renesansnom stilu njegovu sirovom slikarskom naturalizmu Pei# istie

psihologiju pa kae:

Srtalo dri kao no, a kistom ne boja nego biujeHS1)/( !ragmentu 8 @inhenskim bil#e


20/30

itatelja estetskoj doivljajnosti Emotivno ga obavje#uje da putopisa0 8ustrijomputuje, osje#a i zapisuje reeni0e sa zanosnim usklini0ima Skao putnik koji jedoao iz zemlje nae prabake ?arije 2erezijeHS Yini se kao da njegove putopisneeseje treba itati prisno, neposredno i ravnopravno s onim prisnim StiS izme.u

pis0a i itatelja, kada tekstom ne bi vladao Pei#ev omiljeni ironijski paradoks kojidominantno iz reeni0e u reeni0u, iz !ragmenta u !ragmenat, ou.uje i vlada

0ijelim tekstom kao enigmatski klju za otvaranje ili zatvaranje vrata usporazumijevanju izme.u itatelja i pis0a Primjeri0e putopievo SahS itateljuotvara idilina vrata u mnoga mala austrijska sela i mjesta, kao re0imo u SMildonkoji se nalazi na rjei0i, odnosno mirisavu potoi#u "aina0hS u Smjesta0u divljaimena i pitomih iteljiS mjesta0u s mnogo svetakih kipova $epomuka,"risto!ora, +ebastijana, 5oka i ?agdalene) i Sgdje bihS, pie Pei#, Smogao ivjeti, dagledaju#i sanjamHS ali, ve# u drugom dijelu !ragmenta Pei# nas okira spoznajom:S8li, ma kako gledao, evo izlaze#i iz ovog divljeg i svetog austrijskog mjestan0a snanema u mojim oimaHSK:8K"

7ustav Ole i s0her i njegova rasprava o alkemijiAiot ni "ut i rad Gu sta a -le i sche ra7ustav Oleis0her $3jelovar, %&A> 3jelovar, %'%() je ro.en od o0a *jekoslava,koji je u doba ?arije 2erezije doao iz 3avarske u 3jelovar ema podataka omjestu ro.enja i kolovanju 7ustavovog o0a, a u 3jelovaru se spominje od godine%&(% 3io je orgulja katolike upne 0rkve i zborovo.a, a djelovao je i kao glazbeniuitelj +ura.ivao je s ondanjim ilir0ima7 Oleis0her je bio prije svega kemiar, a potom pedagog i kulturni djelatnik7imnaziju je poha.ao i zavrio u Dagrebu, a studij kemije na 2ehnikoj koli u7razu $%&C') Po povratku u 3jelovar djelovao je kao pro!esor kemije na realnojgimnaziji, a od godine %&'(, pa sve do svoje smrti, punih dvadeset godina, djelovao

je i kao njezin upravitelj 3io je i sudski kemiar4staknuo se i u izdavakoj djelatnosti 7odine %&&@ pokrenuo je list ;uma

namijenjen uiteljima pukih i srednjih kola, a po osnivanju ;jednika bjelovarsko


21/30

+udjelovao je i u osnivanju enske strune kole u 3jelovaru $%&'@) i u izradbinjezina statuta 2ime se 3jelovar pridruio uvo.enju kolovanja djevoji0a u9rvatskoj7 Oleis0her je djelovao i kao povjerenik 9rvatskog arheolokog drutva 3aviose istraivanjem starina u Podravini, pa ga je godine %'%% *lada imenovalakonzervatorom zemaljskog povjerenstva za ouvanje povijesnih i umjetnikih

starina u 9rvatskoj i +lavoniji1jelovao je i kao predsjednik 1rutva za podupiranje siromanih uenika realnegimnazije u 3jelovaru, gdje se istaknuo dobrotvornim radom +toga je, nakonnjegove smrti $%'%(), osnovana i SDaklada 7ustav Oleis0herS, koja je pripojena tomdrutvu

apisao je niz pedagogijskih rasprava te brojne strune i publi0istike prilogez pomo# i suradnju tridesetak ljekarnika iz 9rvatske i 3osne i 9er0egovinesastavio"jenik narodnih imena ljekarija, s odgovaraju#im latinskim nazivima-bjavljen je u 3jelovaru godine %&'( 2ime je odigrao vanu ulogu u razvitkuhrvatskog ljekarnikog nazivoslovlja o, Oleis0herov glavni znanstveni i strunidoprinos je na podruju kemije i hrvatskog kemijskog nazivoslovlja 2ako je on, za

potrebe obuke na realnim gimnazijama i uilitima, preveo s njemakog nahrvatski jezik dva udbenika iz kemije:#aputak za metodiko nauavanje

anorganske lube Oerde Milbranda $3jelovar, %&&)-le i sche ro a ra s"ra a o al ke mi #iPredmet naeg interesa je Oleis0herov rad iz povijesti kemije, pod naslovom#eto o alkimiji!Po ukinu#u "raljevske akademije znanosti u Dagrebu $%&A=) dokinut je i njenOilozo!ski !akultet na kojem su se predavale prirodne znanosti +toga se zapoinjuod %&A= u 9rvatskoj osnivati realke i realne, prirodoslovne gimnazije, najprije u*aradinu i 5ije0i, a potom u Dagrebu i ostalim gradovima -bjavljivanje raspravau kolskim izvjetajima realnih gimnazija je bila obveza srednjokolskih pro!esora2aj obiaj je 8ustrija prihvatila od jemake i uvela ga u svoje i u hrvatske kole2ako je i Oleis0her uEzvjeu kraljevske realne gimnazije u >jelovaru, za godinu%&&C/&& objavio svoju raspravu, pod naslovom#eto o alkimiji! 2iskana je na

dvadeset i jednoj strani0i, u devet poglavlja4z Oleis0herove"asprave saznajemo kako je on protumaio razvitak alkemije,koja je u europskoj znanosti trajala gotovo esnaest stolje#a]]]]]]]]] prvom poglavlju svoje"asprave Oleis0her govori o porijeklu rijei kemija,odnosno alkemija Poznato je da je rije alkemija nastala tako to su arapskiuenja0i rijei kemija dodali pre!iks al o, o porijeklu rijei kemija postoji vieteorija $biblijska, egipatska, grka, idovska i kineska), ali niti jedna nije do kraja

potvr.ena i prihva#ena Fkolski se uzima da je porijeklo rijei egipatsko, jer se udonjoegipatskom narjeju rijeju 2hemi oznaavao Egipat ili egipatska 0rnazemlja 2ako je kemija bila egipatska vjetina, jer se smatralo da je prvotna tvar,

pratvar koja podlijee kemijskim promjenama 0rne boje 2u teoriju prihva#a iOleis0her, istiu#i da razlog nepoznavanja porijekla rijei kemija lei u tome to jo

nisu u potpunosti iitani i protumaeni svi egipatski papirusi]]]]]]]]] drugom poglavlju svoje"asprave Oleis0her izlae svoje poglede o tome kako je


22/30

dolo do nastanka i oblikovanja osnovne alkemijske teorije o prijetvorbinesavrenih $neplemenitih) u savrene $plemenite) metale, u srebro i zlato -nsmatra da je ona nastala iz dva razloga Prvi je posljedi0a opaenih, ali neshva#enih%C>*17 689539

pojava, a drugi razlog je posljedi0a nepoznavanja sastava $strukture) tvari:

?Bjerojatno jest da je idea o pretvorbi kovina neposredna posljedi2a opaenih aneshvaenih pojava ili logini posljedak nedokazanih i nasum2e stvorenih nazora osastavu tvari?$str()Prvi razlog odnosi se na opaanje postupka dobivanja metala iz rude i nanjegova svojstva koja su sasvim razliita od polazne supstan0ije 2ako je ruda$oksid ili sul!id) metala zemljastokamenog izgleda, poput vapnen0a ili praha Darazliku od nje, dobiveni metal je sjajan, gladak i kovak te je drugaije boje od

polazne rude a primjer, karbonatna ruda bakra, malahit je smaragdnozeleneboje, dok je elementarni bakar metal 0rvene boje 4sto tako olovo $4)oksid ili olovnagle.a je teki utosme.i, uti ili 0rveni prah, dok je olovo sivkast ili na prerezumodrikastobijel i sjajan metal, nadalje ivin $4) oksid je 0rveni prah, dok je ivasrebrnasto sjajni teku#i metal itd Pored toga, u prilog nastanku alkemijske teorijeilo je i opaanje o postupku dobivanja legura ?ijeanjem dvaju metala dobivao se

novi SmetalS $zapravo slitina, legura) koji bojom, sjajem, tvrdo#om, teinom ikovno#u nimalo nije nalikovao na polazne metale ajpoznatije legure starogvijeka su bile bron0a $legura bakra i kositra) jo iz bronanog doba i mjed ili mesing$legura bakra i 0inka)o, nije se znalo da je legura smjesa metala u odre.enimomjerima +matralo se da se radi o spoju, odnosno o kemijskoj pretvorbi polaznihmetala +toga je zakljueno da se metali mogu SpretvaratiS jedan u drugi a sliannain tumaio se i nastanak samorodnih metala na Demljinoj povrini 2amo gdjese sastane, na primjer, ila eljeza sa ilom arsena nastane srebro, pa se isto takona umjetan nain, u laboratoriju, iz eljeza i arsena moe pripraviti srebro 2ako seiz nesavrenih metala eljeza i arsena moe dobiti savreno srebro, ili pak iz ive i

bakra savreno zlato "ako je 0ilj prirode tenja ka savrenstvu, tako je mogu#e izsvih nesavrenih metala, primjernim postupkom, pripraviti savreno srebro ilizlato 2o je upravo bio 0ilj alkemiara svrhu otkrivanja primjernog postupka,

alkemiari otkrivaju nove kemijske metode, pronalaze nove elemente i spojeve,odre.uju njihova svojstva i doprinose razvitku kemije i spoznaji prirodnih zakona i

prirode uop#e1rugi razlog nastanku i oblikovanju alkemijske teorije bio je u nepoznavanjustrukture tvari, u nepoznavanju elementa, spoja, smjese 1o njihovog poznavanjadolazi daljnjim razvitkom znanosti, tek krajem %& stolje#a aime, smatralo se da

postoji jedna jedinstvena pratvar iz koje, kombina0ijom svojstava $vlanost,suho#a, toplina i hladno#a) nastaju etiri temeljna poela zemlja, voda zrak i vatra2eorija o jedinstvenoj pratvari potjee jo od 9ermesa i Dosima, a teorija o etiri

poela od grkih !ilozo!a Dahvaljuju#i autoritetu 8ristotela i aristotelizma, ona je uznanosti vladala sve do %C stolje#a 2ako i Oleis0her spominje 9ermesa i Dosima $@stolje#e), po kojima su iz jedne pratvari nastale sve stvari svijeta, pa i svemir jedan i

jedinstven: ?'ovjesniar Zosimus 2ituje nekog egipatskog ili jevrejskog pis2aGemesa ili Gimisa koji je ustvrdio da je jedna pratvar u svim stvarima da jevasioni sviet jedan t!j! jedinstven! #eki ustvrdie da je od tog imena dola rijehemija?$str()%CC*17 689539 Prema aristotelizmu, poela tvari nastaju iz pratvari kombina0ijom svojstava, asvojstva tvari se mogu mijenjati 2ako se, na primjer, moe ukloniti svojstvo

bakrenosti, a ugraditi svojstvo zlatosti 2eorijske zapreke za mogu#nost takvogpostupka nije bilo Oleis0her smatra da su tvarna poela tzv Stri prvaS, kao temeljsvakoj tvari, uveli tek 8rapi 2ako on navodi da je seviljski uenjak 7eber$8bu?ussa1ja!ar al +o!i) u ' stolje#u postavio tvrdnju po kojoj su svi metalisastavljeni od poela sumpora i ive $ivo srebro), a da je benediktina0 3asilius

*alentinus u %A stolje#u ovim poelima dodao sol $prin0ip tjelesnosti), pouavaju#ida su ove tri S!ilozo!ske tvariS poela svim stvarima svijeta: ?"aznota kovina nastajetim to je mnoina ovih tvoraka u svakoj kovini druga! Iieanjem ive sumpora i


23/30

soli moi je razne kovine nainiti dapae jednu u drugu pretvoriti! Hedno vriemeshvaali su sumpor i ivu kao slikovne oznake gorivosti i kovnosti a ne kao tvari alise doskora povratie prvome mnijenju?! +toga, Oleis0her zakljuuje: ?Bjera upretvorivost tvari i nepoznavanje onih svojstava po kojima se razlikuju bili sutemelj alkimiji?$strA)]]]]]]]]]

tre#em poglavlju Oleis0her govori o uzro0ima tajanstvenosti alkemijePokazuju#i da njezina tajanstvenost potjee jo od egipatske 0iviliza0ije, kada susve#eni0i skrivali svoje znanje, Oleis0her navodi da je glavni uzrok tajanstvenost

bila sebinost: ?K da se zapriei svakomu zvjedljivomu oku i svakoj znatieljnojglavi spoznaja te tajne zaodjenue ju nepreglednom posveanom odorom obreda izamotae ju u nerazumljive puste riei! ;o je obina odora neistine i sebinihnamjera?$str>) S2ajnaS se prenosila samo potom0ima ili prokuanim prijateljima2ajanstvenost se zadrala tijekom itavog povijesnog razvitka alkemije, gotovoesnaest stolje#a -na je osobito bila izraena u srednjem vijeku i u doba ranerenesanse, kada je i literatura o alkemiji bila najbrojnija 2ekstovi su pisani

pomo#u simbola i alegorijskih prikaza 2ako su metali, kiseline, alkalije, soli idruge kemijske tvari nosile imena biljaka, ivotinja, planeta $zeleni i 0rveni lav,

bijeli golub, labud, ?arsovo zelenilo) i drugo -pis pokusa bio je slikovit, s

alegorijskim prikazima 1anas ovo razdoblje u povijesti alkemije nazivamorazdobljem alkemijskih slikovni0a]]]]]]]]] etvrtom poglavlju Oleis0her navodi razloge zbog kojih su se alkemiariuklanjali druenju s bogataima, ugledni0ima i mo#ni0ima -vi su im trebali da

posvjedoe njihovu vjetinu i rezultate, da ih uveliaju i preporue: ?!!!ludo bi bilone vjerovati u ono u to vjeruje toliko mudrih i uglednih ljudi? $str C) 2akoOleis0her navodi da su alkemiari uspjeli uvjeriti u svoje umije#e i neke poznateuenjake, lijenike, !ilozo!e, pjesnike, sve#enike, kraljeve i 0areve: prirodoslov0a,Sudotvornog doktoraS 5 3a0ona , prirodoslov0a i lijenika 3 *alentinusa $%@=(),

poznatog njemakog kemiara 6 "un0kela $%>(=), njemakog lijenika i kemiara7 E +tahla $%>>=); potom 0areve: rimskonjemakog ?aksimilijana 4, njemakogOerdinanda 444, engleskog Edarda 444, danskog "ristijana 4*, ekog 5udol!a 44,

engleskog 9enrika 4*, austrijske Leopolda 4 i Oranju 4, gotovo sve njemake%C&*17 689539 knezove, potom teologa znamenitog ? Luthera, en0iklopedista 8 9elvetiusa,!ilozo!e 3 +pinozu, 7M Leibniza, knjievnika 6O 7oethea i druge +vi su oni

posvjedoili da je mogu#e praviti zlato, pa Oleis0her kae: ?#aravno je da esvjetina sliepo i rado sliediti ovakva li2a? $strC) avodno su pravni0i 0ara 5udol!a44 Pisali: ?!!!da vrijea velianstvo tko ne vjeruje u alkimiju jer velianstvovjeruje?$str&)]]]]]]]]] petom poglavlju Oleis0her govori o kamenu mudra0a, Sudotvornom kamenuSkojim se nesavreni metal moe pretvoriti u zlato ili srebro Priprava kamenamudra0a, pomo#u kojeg se postie alkemijska prijetvorba, ozbiljno zapoinje udoba 8rapa $' stolje#e) +toga se danas smatra da su 8rapi uzdignuli alkemiju narazinu znanosti, znanosti o kamenu ili eliksiru svom tekstu Oleis0her uvodi razliku izme.u adepta i alkemiara 8depti su

bili tajanstveni uenja0i ili magi, koji su znali nainiti kamen mudra0a -ni suuglavnom bili nepoznati 1arovali bi komadi# kamena alkemiaru 8lkemiari bi

putovali i irili slavu i glas adepta, pretvaraju#i tajno ili javno, neki metal u zlatoPri tome, oni sami nisu poznavali nain priprave kamena mudra0a doba ijatrokemije vjerovalo se da je mogu#e pomo#u istog kamena pripravitiivotni eliksir u teku#em stanju, obino se jedan postotak kamena otapao udevedeset i devet postotaka ive avodno su neki adepti, pomo#u ivotnogeliksira, uspjeli doivjeti preko tisu#u godina, neki su se pomladili poput Oausta, aneki su ak i samu smrt uspjeli protjerati

"amen mudra0a i ivotni eliksir dobivaju novo znaenje nakon druge zabranealkemije pape 4vana RR44 iz godine %(%C $prva je bila ona 1iokle0ijanova iz godine


24/30

?!!!ovjek poboan bogobojazan i neokaljanog ivota? -n je posjedovao: ?Spoznaju>oga vlast nad duhovi spoznaju najdubljih prirodnih tajna ast bogatstvozdravlje i dug ivot? $str') 2ako Oleis0her kae: ?U ovo doba pisalo i govorilo se daje adept >ogu osobito mio ovjek kojemu je >og radi osobite njegove istoe ipobonosti neposredno odao kako se pravi kamen mudra2a kako bi se mogao vena ovom svietu nagraditi za >ogu mili ivot?$str%=)

ovo znaenje kamena mudra0a i eliksira nakon papine zabrane alkemijeOleis0her pripisuje manipulativnoj mo#i alkemiara, smatraju#i da su se alkemiariSprilago.avaliS duhovnom obzoru svoga doba: ?E ovo nam svjedoi kako osjetljivibijahu alkimiari za promjenu duevnih tenja i smjerova svoga vieka jer spojiealkimiju s pobonou onda kada je 2rkva bila najmonija?$str%=) doba renesanse alkemiari gube ugled, pa Oleis0her pretpostavlja da je dotoga dolo zbog toga to su oni postali pohlepni, nasilni i bestidni o,

povijesnoznanstvena istraivanja pokazuju da do zalaza alkemije dolazi uslijedrazvitka egzaktnih znanstvenih teorija i metoda to doba u znanosti dolazi dorevolu0ionarnih otkri#a: "eplerovo otkri#e helio0entrinog sustava godine %@A(,

pojava *esaliusovog djela o anatomiji ovjeka iz iste godine, 7alilejeva istraivanja%C'*17 689539

i drugo -p#enito uzevi, usporedimo li !ilozo!iju, religiju i znanost moe se re#i dasu se !ilozo!ija i religija mogle proimati, ali to nisu mogle religija i znanost -ne suse mogle samo nastavljati jedna na drugu, ili pak prethoditi jedna drugoj 8lkemija

je oduvijek imala, uz materijalnu, i svoju religioznu, duhovnu komponentu4zostankom rezultata alkemijskih pokusa o pretvorbi tvari, dolazi do zalaza njenematerijalne komponente, pa se u doba kasne renesanse alkemiari uklanjaju samoduhovnoj komponenti alkemije $pomla.ivanje, postignu#e savrenstva duha,dugovjenosti i mogu#e besmrtnosti)]]]]]]]]] estom poglavlju Oleis0her navodi da su se alkemiari kon0em %> i poetkom%C stolje#a, upravo zbog gubitka ugleda, pridruili tajnim udruenjima5osenkreuzera i Oreimaurera -va pak udruenja su se kasnije ujedinila u drutvo

pod imenom S7old und 5osenkreuzerS Dada#a drutva je bila: ?Umanjiti nevolju

privaaju ljude pravoj mudrosti i vjeri naputiti lanove kako e do najveegaznanja doi i kako e se udoredno ivui ouvati od bolesti i jada?$str%=) -no jezapoelo s izdavanjem starih alkemijskih knjiga, tvrde#i da su pis0i bili lanovinjihova drutva ?nogi ugledni0i su postali lanovi drutva, u nadi da #e saznatiosobite i skrivene tajne prirode 1akako da su se razoarali: ?8a je bilo ljudi koji suse razuvjerili i onda javno ustali proti "osenkreuzerom nije zaudnoA jer im samipredstojni2i rekoe da ih vie nauiti ne mogu i da si od >oga strpljivo isprosedaljnu pouku i daljnje razjeenjenje koje oni sami eljino izekivaju?$str%


25/30

ugljen, sol, zrak, zemlja, salitra, sok rosopasa, vinova loza, kosa, slina, krv itd -ddoba aleksandrijske kemije spominje se i etvrti stupanj: Spurpurni prasakS 1akle%&=*17 689539 radilo se o 0rnjenju, bijeljenju, u#enju i 0rvenjenju Pripravljeni kamen mudra0aopisan je na vie naina 2o je bio 0rveni ili uti prah za pretvorbu metala u zlato, a

bijeli prah za njegovu pretvorbu u srebro Potom, to je bio prozirni kamen, ili pak0rven kao rubin, viskozan poput smole, ali i krhak poput stakla Pretvorba metalau zlato ili srebro pomo#u kamena mudra0a nazivala se projek0ija *jerojatno seradilo o pripravi legura u boji zlata, jer se vjerovalo da je tvar, promjenom oblika i

boje, promijenila i kemijski sastav]]]]]]]]] osmom poglavlju Oleis0her razlikuje one alkemiare koje je vodio znanstvenirazlog i koji su doista vjerovali u prijetvorbu tvari, od onih koji su bili prevaranti2ako on navodi niz primjera , pria i povijesnih eseja o prevarama alkemiara, tezakljuuje: ?Zbilja se moramo uditi nekim tadanjim vladarima koji su adeptenov2em nagraivali kojega bi si mogli sami nainiti?$str%>) + obzirom da je

prevara bilo sve vie i vie i da su one uestale, alkemija se zabranjivala, paOleis0her navodi: ?;ako je papa Evan XXEE $($,! prokleo alkimiju! 6arlo B! Genrik

EB! i visoko vijee mljetako izdali su strog zakon proti alkimiarom? $str%>)Poznato je da je ?letako vije#e desetori0e zabranilo svako bavljenje alkemijomgodine %AA']]]]]]]]] devetom poglavlju Oleis0her je nastojao pokazati da je svako znanje, koje setijekom vremena pokazalo kao zabluda, imalo svoj raison dVetre u razvitkuznanosti 2ako je bilo i s alkemijskim znanjem, pa je ono doprinijelo razvitku

prirodnih znanosti: ?Ha sam u kratkim 2rtama prikazao zaetakrazvitakprispietak nazadak i dospietak alkimije! Ho mi je pokazati da je i od nje koristi ida je prirodne znanosti veoma pomogla?$str%&) potrazi za prapoelom,alkemiari su otkrili brojne nove kemijske elemente i spojeve, istraili njihovasvojstva te postavili pokuse i usavrili eksperimentalne metode 2ako su i nemisle#i doprinijeli razvitku znanosti svezi s tim Oleis0her navodi da se korist

alkemije ne moe pre0ijeniti, jer je upravo zahvaljuju#i njoj Seksperiment zamijeniospekula0ijuS: ?Zato ju ne valja zaboraviti niti joj se rugati ve treba i nju prouavatikao svako drugo kulturno dobro drei na umu da ne znamo nisu li nae dananjehYpotheze i theorije zablude?$str%') nesustavnom radu i ustrajnoj potrazi za kamenom mudra0a alkemiari sudoli i do novih otkri#a 2ako, na primjer, Oleis0her navodi otkri#e !os!ora aime,alkemiar 9enning 3rand je oko godine %>@C nastojao nainiti kamen mudra0akemijskom prijetvorbom mokra#e 1oista, !os!ati iz suhog ostatka uparenemokra#e su se s organskom tvari redu0irali u !os!or, a njegove pare su sekondenzirale u predlo0i s vodomOleis0her tako.er navodi primjer pustolovnog ivotnog puta i djelovanja

berlinskog ljekarnika 6 O 3ottgera $%>&


26/30

1rapera o umnome razvitku EuropePremda je Oleis0her svoje poglede o razvitku alkemije uglavnom preuzeo odnavedenih autora, on je izloio i neka svoja izvorna gledita -na se odnose nanjegovo miljenje o razli0i izme.u adepata i alkemiara, o razli0i izme.ualkemiara kojih je vodio znanstveni razlog i onih koji su bili varali0e, o razlozimaStajanstvenostiS alkemije te o razlozima njena zalaza u doba kasne renesanse

Gu sta -le i scher und se i ne /i skus sion )ber die lchemie7ustav Oleis0her $%&A> %'%() ar hemiepro!essor und dana0h Leiter des5ealgXmnasiums in 3jelovar Er ar au0h 7eri0hts0hemiker Er s0hrieb mehrereMerke aus dem 3erei0h der hemie und Pdagogik und Jbersetzte au0h zeiLehrbJ0her aus dem 1euts0hen ins "roatis0he 1ie ersten issens0ha!tli0hen1iskussionen urden in der kroatis0hen +pra0he im 6ahre %&AA in den 3eri0htender 5eals0hulen und 5ealgXmnasien verI!!entli0ht 4n dem 3eri0ht des5ealgXmnasiums in 3jelovar !Jr das +0huljahr %&&C/&& urde Oleis0hers1iskussion unter dem 2itel SEtas Jber 8l0hemieS verI!!entli0ht Es handelt si0hdabei um die erste 1iskussion mit dem 2hema aus der 8l0hemieges0hi0hte au!"roatis0h Es urde damit gezeigt, dass Oleis0her die meisten +tellungsnahmender eltbekannten hemiehistoriker Jbernahm, aber dass er au0h seine originelle+tellungsnahmen darstellte

%&je lo va ru 3jelovar %&&& 8 u vaj, ra a za po vi jest kol stva kral je vi ne Grvat ske i Sla vo ni je sv %=,Da greb, %'%( * 9um ski, Ole i s0her 7u stav,Grvat ski bio graf ski lek si kon sv @,Lek si ko gra! ski za vod ?i ro slav "rlea, Da greb %''&, str


27/30

-va manjina je odigrala ogromnu ulogu u okruenju hrvatskog naroda isudbonosno pridonijela, u 0jelini gledano, hrvatskoj pripadnosti i europskom0iviliza0ijskom krugu ?e.utim, unato zatiranju, progonu i unitenju, tijekom1rugog svjetskog rata i pora#a, ostali su tragovi njihova postojanja, a jedna odznaajnijih je sakralna batina ovom radu su prikazane 0rkve u tri njemaka sela; Yemin0u, Petlov0u i

Popov0u gdje su ijem0i ivjeli, sve do 44 svjetskog ratae mi nac, Laschka eldSBupa Yemina0 se protee od 1unava do 1rave i potjee od 0ara 6osipa 44 koji je%C&& godine krenuo prema -sijeku i u Yemin0u odsjeo u tada slabo napuenomselu, odredio je da se tu podigne mjesna kapelanija 2o je malo poslije i uinjeno po0arskom dekretu 2ako su %C&' godine odvojena mjesta Yemina0, "arana0,6agodnjak $"as0!alu) od upe 1arde i osnovana je mjesna kapelanija Yemina02ijekom vremena pripalo je toj kapelaniji jo naselje "ozara0 $"eskend) o kome uvizita0iji %CAC godine jo nema spomena 7odine %&%@ je prin0 8lbert de +akso 2es0hen vlastelin 3eljskog vlastelinstva osnovao u umi novo naselje, nazvano po*17 689539 %&Anjemu 8lbertovo selo

$8lbert!alu, 7rabova0) ipripojio ga susjednoj upiYemina0 toj upi postoji jo

jedno novo naselje zvano oviYemina0, nastalo oko %&>Agodine zatim stara pustaraslimenX ili tonije sbmenX4znijet #emo starost nekih odtih mjestaYemina0 $kod ijema0azvan Laska!eld) nije samo

povezan s mjestom Lasko poblizini, ve# i po slinostinaziva mjesta, koji je poznat grad povjesniarima i geogra!ima u starini Dato je imeLasko korijen za mjesto Laska!eld kao njegov izdanak mjestu Laska!alu, tvrdi+alagije, bila je neko# rimska kolonija ?ursilla, a s njim se slae i Yevapovi# o nato mjesto #emo se kasnije vratiti "ozar0u $"eskend, neko# "este) i na dananjem $naime %&CA godine) dobrusbmenX kao nekadanjim selima postojao je u %@ stolje#u vlastiti upnik aimeu Popisu papinske desetine se navodi: %((( +ebastijan de "este; sve#enik1emetrije de hemen; godine %((@ 1emetrije de emen, zatim S2oma sve#enik dehemen; sve#enik 7rgur de "este; konano %((A godine 1emetrije de "esteS$"oller, 44) kanonskoj vizita0iji %C


28/30

!r"va u #e$incu$ 3rJsztle, 6, Povijest katolikih upa, / Preveo i priredio, +ran, +, /, -sijek, %'''

Fvabe/, koji su iza drugog svjetskog rata protjerani rkvu je oslikao %'%A godinema.arski umjetnik Ernest 7ebauerodine $001! 2rkva je temeljito obnovljena a obnovu su pomogli svojimprilozima bivi upljani #ijem2i! ;akoer su revitalizirane i vrijedne freskeA desetprizora Starog Zavjeta deset prizora #ovog Zavjeta i vie medaljona s likovimasveta2a na podgledu lae! 1omovinskom ratu, prilikom agresije na 9rvatsku, %= travnja %''


29/30

&o "o ac Ban 1ananja op#ina Popova0 je vjerojatno jo u vrijeme 5imljana bila naseljenaVV-p#i geogra!skostatistiki leksikon svih austrijskih dravaVV iz %&@A za to dajeslijede#e podatke: VV 3ann, 3aan, od 5imljana nazvan ^uadripurgurn selo,?a.arska preko 1unava, 3aranjska upanija i okrug istog imena, vlastelinstvo3elje sa jednom rimokatolikom i grkom neujedinjenom 0rkvom i upom -vdje se

jo mogu vidjeti osta0i rimskog grada ^uadripurgurna, u nizini, % sat od3aranXavaraVV 4me 3an je vjerojatno izvedeno od ban _ banus, slavenskog

plemenitakog predikata svojedobnih vlasnika naseobine akon bitke kod?ohaa, u kolovozu %A je 3an sve do druge bitke na istom bojnom polju, ukolovozu %&&C, tono %>% godinu, bio pod turskom vla#u%CA= je 3ann pripadao vlastelinstvu 3elje, a vlastelinstvo 3elje je bio u posjedukraljevske obitelji 4ste godine su 6oseph Laier, 3lasius +0hab i 6oseph +tieglerdoli iz arstva -ni se smatraju prvim njemakim naseljeni0ima u 3anu 8li ve#


30/30

selu, ijem0i su svi katoli0i i tek nedavno doli, tako da jo nemaju svoju 0rkvu, ve#samo zvonik i idu u 0rkvu u Lu0su 5a0i pla#aju godinju kamatu od = je uve#ana sa dva bona oratorija i vlasnik male ku#e Oranz+0hlitter je darovao A=== guldena za tri zvona i toranjski sat+ve#eni0i su bili: od %C&'%C'> 7regor ?issi0h, od %C'>%&== P Paskal

issak, !ranjeva0, od %&=% %&%A 7eorg +zentmiklossX, od %&%> %&

Documents

Povijesni Roman