Povijest Bosne i Hercegovine 1

7/29/2019 Povijest Bosne i Hercegovine 1

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-bosne-i-hercegovine-1 1/67

Povijest Bosne i Hercegovine RANO SREDNJOVJEKOVLJE:

Slaveni i "zemljica Bosna" (c. 600-1180)

VII.st.-1463.g.

Dolazak i naseljavanje Slavena na podrucju sadasnje Bosne i Hercegovine.Tijekom toga vremena, Slaveni su, uz asimilaciju zateknutih Kelta, Ilira iRimljana, primili krscanstvo i uz razvitak vlastitih kulturnih i umjetnickihoblika, oblikovali politicke institucije i, konacno, i vlastitu drzavu. Osnovneznacajke toga perioda su:

- djelomicna izoliranost cijele regije od glavnih kulturnih i politickih strujanjasvoga doba, sto je imalo za posljedicu relativno malen broj kulturnih, vjerskih isekularnih, spomenika (izuzetak cine pucki nadgrobni spomenici, stecci ilidolmeni, kojih ima nekoliko desetaka tisuca i koji predstavljaju svojevrsnunarodnu umjetnicku ostavstinu).

- podrucje danasnje Bosne i Hercegovine je bilo podijeljeno u nekolikozasebnih upravnih jedinica ( Bosna, Hum, Travunja, Soli, Usora, Zavrsje, Donjikraji, kao i veliki dio na zapadu koji su tek turska osvajanja pripojila Bosni, teima povijesni naziv Turska Hrvatska). Tijekom toga vremena Bosna je bila tek "zemljica" (to horion), koja nije cinila vise od 20% sadasnje Bosne iHercegovine. Cak i na vrhuncu teritorijalne ekspanzije, za vrijeme dinastijeKotromanic, podrucje bosanskoga kraljevstva ukljucivalo je oko 70% danasnjeBiH (no, uz znatan dio Crne Gore i Hrvatske).

- stanovnistvo je bilo slavensko, po svojim etnickim i vjerskim znacajkama pripadajuci istom etnickom supstratu kao i Hrvati. Osim samoga spomenahrvatskoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obiljezjima, kaosto su jezik (cakavstina i stokavska ikavica, te zapadna ijekavstina, sto su svekarakteristike hrvatskoga jezika), glagoljsko i zapadno-cirilsko pismo(tzv.bosancica ili hrvatsko pismo) kojim su pisane isprave, djela vjersko-naboznog i umjetnickog sadrzaja, a koje je istovjetno hrvatskoj cirilici koja serabila u Dalmaciji i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnomcivilizacijskom krugu, sto se ocituje u zapadnom katolickom krscanstvu( hrvatska Dalmacija i Bosna su potpadale pod istu vjersku jurisdikciju- bilo

Splitsku, bilo Dubrovacku dijacezu ), te umjetnickim oblicima zapadne provenijencije (Romanika). Politicki, vecina je sadasnje Bosne i Hercegovine(uz kratke intervale, kao za vrijeme srpskog zupana Caslava Klonimirovica ),

pripadala hrvatskoj drzavi, bilo za vrijeme hrvatskih narodnih vladaraTrpimirovica (9.- 11. st.), bilo kao dio hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Jedan odsimbola politickih veza Hrvatske i Bosne je i titula "ban", koju su bosanskivladari nosili od najranijih vremena, a koja je iskljucivo hrvatska politickatitula. Svi bosanski kraljevi su bili katolici, i cesto (ne uvijek) se nalaze urodoslovima hrvatskih dinastija. Kulturna strujanja, pogotovo za vrijeme

posljednjih 150 godina pred-osmanske Bosne, sve su vise vise isticala teznacajke, tako da najznacajnija djela bosanske umjetnosti i pismenosti cine u

Splitu nastali umjetnicki rukopisi Hrvojev misal i Hvalov zbornik, iluminiranivjerski tekstovi stvoreni po narudzbi splitskog hercega i bosanskoga vojvode



Hrvoja Vukcica Hrvatinica, "neokrunjenog kralja Bosne", te romanicki zvonik i portal u Jajcu.

- uz sve ovo gore receno, potrebno je dodati nekoliko napomena: istocna podrucja danasnje Bosne i Hercegovine, prije svega Podrinje, Hum i Travunja

(koji otprilike odgovaraju istocnoj Hercegovini i dijelu Crne Gore) su vec od12.st. postali u velikoj mjeri pravoslavni (Podrinje je to bilo i prije).Asimilacijom pravoslavnih Vlaha, utjecaj srpske drzave i kulture se prosirio i nataj dio zemlje, sto je posebno doslo do izrazaja nakon osvajanja toga podrucjaod strane prvog bosanskog kralja Tvrtka Kotromanica, koji je uzeo u sluzbusrpske pisare, pa, iako je centar njegovih politickih i kulturnih teznji ostao vezanza hrvatsko-katolicki zapad (sam Tvrtko je bio i ostao katolik), odredjen broj

bizantskih i srpskih civilizacijskih obiljezja vidljiv je na njegovom dvoru.

Takodjer, specificnost same Bosne cini hereza Bosanskih krstjana, koje sustarija znanstvena istrazivanja smatrala ogrankom dualisticko-gnosticke sekte

potekle od bugarskih Bogumila, no po opcenito prihvacenim novijimznanstvenim spoznajama radi se o vjerskoj sljedbi nastaloj iz zapadnogkrscanstva koja je kao osnovu imala nerazvijenu katolicku teologiju (uz nekeorganizacione elemente preuzete iz pravoslavnog monastva), a nastala je iodrzavala se zbog relativne izoliranosti bosanskog podrucja. Krstjani (kojima su

pripadali, bar nominalno, i neki istaknuti bosanski velikasi kao vojvoda Hrvoje),nikad nisu cinili vecinu stanovnistva, niti su stvorili vjersku organizaciju nadrzavnoj razini, te su prirodno nestajali misionarskim radom dominikanaca i,

posebno, franjevaca. Ostatak je progutala turska invazija.

Stanovnistvo Bosne uoci turskog osvajanja, po nekim procjenama, je bilosljedeceg sastava:

850,000-900,000 stanovnika svukupnoEtnickih Srba, vecinom u Podrinju, oko 25,000.Pravoslavnih Vlaha u Duklji i Travunji oko 30,000.Hrvata-Katolika oko 750,000.Hrvata-Krstjana oko 80,000.



Hrvatska sredinom 9. stoljeca

864-876

Knez Domagoj, "najgori" knez Hrvata (pessimus Sclavorum dux), kako ganaziva mletacki kronicar djakon Ivan, ratuje protiv Mlecana i Saracena (Arapa)oko Barija 871. godine. Vjerojatno, pod bizantskim utjecajem, protiv Domagoja

je spremana urota, ali je otkrivena. Domagoj je vrlo drasticno obracunao surotnicima, sve ih je poubijao, cak i onoga tko mu je otkrio urotnike.

Domagojevi strijelci

910-928

Hrvatski kralj Tomislav porazio Madzare i protjerao ih preko Drave, te



pobijedio je Bugare i pred njihovom navalom zastitio Srbe (926). Tomislavvlada velikom vecinom sadasnje Bosne i Hercegovine, sto priznaju i srpski

povjesnicari, i u minimalistickom obliku: "..U prvoj polovici X vijeka do 30ihgodina, politicka granica Hrvatske prema istoku dopirala je po svoj prilici do

planinskog vijenca koji cine planine Zelengora, Lelija, Treskavica, Jahorina,

Romanija, Ozren i Zvijezda."

Morgana Alabastra

Pregled javnog profila

Find More Posts by Morgana Alabastra

22-08-2007,03:50 PM

#2

MorganaAlabastra Moderator

Datum pristupa: Mar

2007Poruke: 1,597

X-XI

Uz bivsi rimski vojni logor Bigestu, na cesti Salona-Narona, uz danasnjiLjubuski, na Humcu, sagradjena crkva sv. Mihovila, na kojoj je bila

postavljena kamena ploca s natpisom "+ U ime Oca i Sina i Svetoga Duha.ovo je crkva arkandjela Mihovila, a zida je U(s)krsimir, sin Bretov zupiVrulji, i njegova zena Pavica." (Napis je pisan bosancicom s primjesomnekoliko glagoljskih slova.) To je najstariji sacuvani kulturni i vjerskispomenik na hrvatskom (ili, opcenito jednom slavenskom) jeziku u Bosni iHercegovini, danas se cuva u muzeju franjevackog samostana na Humcu.

http://forum.bihnet.ba/member.php?u=13987

http://forum.bihnet.ba/search.php?do=finduser&u=13987

http://forum.bihnet.ba/showpost.php?p=647022&postcount=2




http://forum.bihnet.ba/newreply.php?do=newreply&p=647019








1154.-1163.

U Bosni se spominje ban Boric, Hrvat iz okoline Grabarja, blizu SlavonskogBroda, iz obitelji Berislavici Graberski. Drzi se da su njegovi potomci bosanski banovi i kraljevi Kotromanici. U njegovo vrijeme Bosna u okviruhrvatsko-ugarske drzave stjece odredjenu autonomiju.

1164.-1167.

Bosna u sastavu Bizanta.

o. 1165.-1204.

Vladanje Kulina bana, "duhovnog oca" bosanske drzavnosti



Povelja Bana Kulina

Morgana Alabastra



22-08-2007,03:53 PM

#3


Datum pristupa: Mar

2007Poruke: 1,597

ZRELO SREDNJOVJEKOVLJE: Integracija, ekspanzija i rastakanje

(1180 - 1463)

1299.

Hrvatski ban Pavao Subic Bribirski uzima naslov "gospodar citave Bosne"(totius Bosniae dominus). Njegova se vlast prostirala od Gvozda doJadranskog mora, Neretve i Drine. Bosnom upravlja i njegov nasljednik Mladen II. Bojeci se mocne hrvatske drzave Mladena zajednicki svladavaju,uz pomoc hrvatskih velikasa, g. 1322. Mlecani i hrvatsko-ugarski kraljKarlo I. Robert.















1299.-1321.

Bribirski knezovi vladaju Bosnom i Humom.

Povelja Pavla Subica"Ja, Pavao Subic, gospodar cijele Bosne...."

1299.



Hrvatski ban Pavao Subic Bribirski uzima naslov "gospodar citave Bosne"(totius Bosniae dominus). Njegova se vlast prostirala od Gvozda doJadranskog mora, Neretve i Drine. Bosnom upravlja i njegov nasljednik Mladen II. Bojeci se mocne hrvatske drzave Mladena zajednicki svladavaju,

uz pomoc hrvatskih velikasa, g. 1322. Mlecani i hrvatsko-ugarski kraljKarlo I. Robert.

Pavao Subic Bribirski

1299.-1321.

Bribirski knezovi vladaju Bosnom i Humom.

1322.-1353.

Bosnom kao podanik hrvatsko-ugarskog vladara upravlja ban StjepanKotromanic. Svoju vlast prosirio je na Soli, Usoru, Donje krajeve (okoGornje Sane i Vrbasa), Zavrsje ili Zapadne strane (Duvno, Livno i Glamoc),Krajinu (izmedju cetine i Neretve) i Zahumlje.



Morgana Alabastra



22-08-2007,03:55 PM

#4


Datum pristupa: Mar 2007Poruke: 1,597

1377.

Bosanski ban Stjepan Tvrtko Kotromanic, okupivsi pod svojom vlascu,osim "zemljice" Bosne, jos Usoru, Soli, Humsku zemlju, Travunju,

Primorje, Donje krajeve, Zapadne strane i Podrinje, u Milima kraj Visokog proglasio se kraljem "Srbljem, Bosni i Primorju" i tim cinom Bosna je postala neovisnom kraljevinom, odcjepivsi se od hrvatsko-ugarske drzave.Koristeci politicke nerede u hrvatsko-ugarskoj drzavi - dvadesetpetogodisnjihrvatski pokret - kralj je Tvrtko jedno kratko vrijeme, oko 1390., zavladaocitavom Hrvatskom juzno od Velebita, osim Zadra i Dubrovnika. Tatradicionalno hrvatska drzava odrzala se do 1463., kad su Turci osvojili

bosansko kraljevstvo. Elizabeta, kci bosanskoga bana Stjepana Kotromanicai supruga hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika Anzuvinca, dala izraditi

pozlaceni srebrni sarkofag sv. Simuna, remek-djelo hrvatskogasrednjovjekovnog gotickcog zlatarstva.















Sirenje bosanske politicke jedinice

Morgana Alabastra

Pregled javnog profilaFind More Posts by Morgana Alabastra

22-08-2007, 03:56 PM #5

Morgana Alabastra Moderator


1403.-1405.

U Omisu napisan bogato iluminirani "Hrvojevmisal", glagoljski kodeks; napisao ga je Butko, aukrasio nepoznati slikar s vise od 380 inicijala i s 94

minijature u boji, najljepsi iluminirani glagoljskikodeks, cuva se u biblioteci Sarayi u Carigradu.

1404.

Umro Viganj Milosevic na cijem je grobu uKocerinskom polju kraj Sirokog Brijega postavljenspomenik od koga je sacuvan jedan dio s natpisomna bosancici koji glasi: "+ Va ime oca i sina isvet(a)= go d(u)ha. Amin! Se (ovdje) lezi Vig(a)riMilosevic'. Sluzi banu Stipanu, i kralu T(vrt')ku, i

kralu Dabisi, i kralici Grubi, i krala Ostoju. I u tovrime doide, i svadi se Ostoja kral' s Hercegom i z














Bosn(o)m i na Ugre poe (podje) Ostoja. To vrimemene Vigna doide koncina i legoh na svom

plemenitom pod Kocerinom. I molu vas, nenastupaite na me! Ja s(a)m bil kako vi (j)este, vi cete

biti kako (j)esam ja."

1448.

Stjepan Vukcic Kosaca proglasio se hercegom(vojvodom) po cemu je njegov posjed - podrucje odPrijepolja, Pljevlja, Niksica i Boke kotorske doOmisa i Poljica, Livna i gornjeg Vrbasa - dobionaziv Hercegovina. Kao zasebna politicka oblast,izmedu Turske i susjednih krscanskih drzava, usmanjenom opsegu, Hercegovina se odrzala do

pocetka 1482., kad su Turci osvojili posljednjuutvrdu Herceg Novi.

o.1448-1520

Juraj Dragisic, izbjeglica iz Bosne (Srebrenica),franjevac, klasicar i orijentalist, arbitar uintelektualnim sporovima, filozof, teolog i humanist.Godine 1497. u Firenci je objavio svoje djelo"Profeticae solutiones..", kojim je ustao u obranudominikanca Girolama Savonarole, spaljena zbog

hereze 1498. Iako je Dragisic kao humanist, filozof iteolog uzivao veliki ugled, ipak se pod pritiskom,nakon 30 godina u Italiji, povukao u Dubrovnik,kako sam kaze "natjeran bijesom neprijatelja, i

privucen ljubavlju prema svojima....u nepoznatudomovinu....tudj braci svojoj i stranac sinovimavlastite majke."

"De Natura celestium spiritum"



Morgana Alabastra


Find More Posts by Morgana Alabastra22-08-2007, 03:58 PM #6



OSMANSKA VLAST: Tamni vilajet i beskrajni

rat (1463 - 1878 )

1463.

U munjevitu ratu, u svibnju i lipnju, nakon skoroosam desetljeca sustavnoga pustosenja i osvajanja,Turci osvojili bosansko kraljevstvo. Nakon sto suizaslanicima bosanskoga kralja Stjepana Tomasevicaobecali petnaestogodisnje primirje, velika je turskavojska u jacini od 150,000 ljudi u prvoj polovicisvibnja krenula iz Drinopolja i kroz Skoplje, Kosovoi Sjenicu izbila na granice bosanskoga kraljevstva ikroz Podrinje provalila u sredisnju i gornju Bosnu.Tvrdi grad Bobovac, opkoljen 19. svibnja, predao seTurcima 21. svibnja. Pred turskom opasnoscu kraljTomasevic sklonio se u Jajce, a odatle je uputio se

prema Hrvatskoj, nadajuci se prikupiti neku pomoc,ali je u Kljucu na rijeci Sani bio opkoljen. Buduci da je Mahmud pasa Andjelovic obecao kraljuTomasevicu sigurnost zivota i slobodu, kralj se

predao Turcima. Tako su turski osvajaci za kratkovrijeme osvojili tri najglavnija bosanska grada:Bobovac, Jajce i Kljuc, a potom, pod prisilom, pokraljevoj zapovijedi, Turcima su se predali i ostali

bosanski gradovi: po ljetopiscu Dlugosu Turcima se predalo 70 bosanskih gradova, po jednomtalijanskom izvjescu 117, a po Kristobulu nesto

manje od 300. Tada su Turci, po razlicitim podacima, 100,000 pucanstva odveli u zarobljenistvoi 30,000 mladica u janjicare. Turski pokusaj da tadaosvoje i Hercegovinu ostao je bez uspjeha. Odsusjednih drzava vladara ugrozenoj Bosni nije nitko

priskocio u pomoc. Pokusaj pape Pija II. da osobno povede krizarsku vojnu za oslobodjenje Bosne propao je njegovom smrcu u Anconi 19. srpnja 1464.Kralj Tomasevic je pogubljen pod Jajcem, nakon sto

je izdao zapovijed o predaji svojih gradova turskomosvajacu.

1463.














U Milodrazu, izmedu Fojnice i Visokoga, 28.svibnja, turski sultan Mehmed II. Osvajac, natrazenje fra Andjela Zvizdovica, koji je zatrazioslobodu vjerskog rada i slobodno ispovijedanje vjere

katolicima u Bosni, izdao svecanu povelju - Ahd-namu - kojom je franjevcima zajamcio slobodu rada"u mom carstvu", da se izbjegli franjevci moguslobodno vratiti, - te: "Ni moje visoko Velicanstvo,ni moji veziri, ni moji sluzbenici, ni moji podanici, niitko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijedja ine uznemiruje. Neka nitko ne napada, niti vrijeda iugrozava: ni njih, ni njihov zivot, ni njihov imetak,ni njihove crkve. Pa i to, ako bi iz tudjine dovelikojega covjeka u moju drzavu, da im je dopusteno..."Bio je to oblik medjunarodne isprave kojom je

bosanskim franjevcima i katolicima zajamcen mir isloboda dok "budu pokorni mojoj sluzbi i vjernimojoj Zapovijedi". Tu slobodu i mir franjevci ikatolici u Bosni uzivat ce, relativno, do dvadesetihgodina XV.st.

1463.-1878.

Nakon Osmanskog "blitzkriega" kojim je Bosna"saptom pala", slijedila su stoljeca kojima su glavne

znacajke bile:

- stradanje i raseljavanje domaceg hrvatsko-katolickog stanovnistva i plemstva, kao i islamizacijakoja je uhvatila korijen uslijed vise cimbenika,medju kojima su najvazniji vjerski progon i nasilje,te inferiorni drustveni polozaj krscana opterecenihraznim nametima, kao i institucija "devsirme",

prislinog odvodjenja krscanske djece i odgoja uislamskom duhu. O promjeni sastava stanovnistvagovore i sljedece brojke:

prema turskim sluzbenim podatcima 1528./29. udanasnjoj BH bilo jeMuslimana...cca 220,000 ili oko 34%Katolika......cca 360,000 ili oko 57%Pravoslavnih cca 55,000 ili oko 9%.

Godine 1624. bilo jeMuslimana .....cca 300,000 ili 67%Katolika..........cca 100,000 ili 22%Pravoslavnih....cca 50,000 ili 11%.

Dok su katolici potjecali skoro potpuno od



autohtonog stanovnistva, pravoslavni dio pucanstvasu bili Vlasi i Srbi koji su se, zasticeni turskimsustavom "milleta" (Osmanskom carstvu veci dio tog

perioda nije prijetila opasnost od neke pravoslavnevojne sile, pa su bili benevolentni prema srpskoj

pravoslavnoj Peckoj patrijarsiji, za razliku odKatolicke crkve i njenih pripadnika, koji su bili"najsumnjiviji" vjerski element usljed trajnog ratnogstanja izmedju Osmanlija i katolickih drzavakaohrvatskog kraljevstva, Habsburskog carstva,Venecije (manjim dijelom), te Spanjolske i razniheuropskih kondotjera) sirili iz postojbine u Podrinju,istocnoj Hercegovini i Crnoj Gori na ratomopustosena podrucja Turske Hrvatske (sadasnjaBosanska krajina). Muslimani su vecinom potjecaliod autohtonog katolickog (dijelom i "krstjanskog",koje je posve nestalo turskim osvajanjem)stanovnistva koje nije moglo izdrzati pritisak vjerskih progona, te, manjim dijelom odislamiziranih pravoslavnih Vlaha i doseljenihAlbanaca, kao i turskih i drugih azijskih doseljenika(opcenito se smatra da ta kategorija nije preteznozastupljena u etnogenezi Bosanskih Muslimana).

- vojna politika Osmanskog carstva se moze sazeti u jednu recenicu: iako je carstvo imalo pogranicne

okrsaje i s drugim susjedima (kao sto je islamskiSafavidski Iran), glavni smjer teritorijalne ekspanzije(jer, nije se radilo o "miroljubivoj" i staticnoj drzavi)

je isao preko Balkana prema centralnoj Europi.Teziste ratovanja je u prvih 50-100 godina bilo usmjeru sjeverozapada i jugozapada (prema hrvatskimzemljama u Banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji), uz

povremene izlete prema sjevernom panonskomdijelu Slavonije i Ugarske. No, naisavsi na bedemdobro organiziranih i ulancanih hrvatskih gradova,koje je, prvo Hrvatsko-ugarska, a zatim Habsburska

drzava, uredila kao bedem protiv turskog nadiranja,Osmanski je vojni stroj usmjerio glavninu snaga

prema sjevernom pojasu koji se protezao odhrvatskih krajeva Pokuplja i Posavine (cijelozapadno podrucje sadasnje Hrvatske) do Ugarske,koja je bila posebno izlozena nakon presudnog

poraza madzarske vojske kod Mohacsa 1526. Turska je invazija imala uspjeha, i njihova okupacijaSlavonije i Ugarske naceta je tek pocetkom17.stoljeca, dok je od sredine do kraja 17.st. (uzizuzetak posljednjeg turskog ofanzivnog pokusaja,

invazije na Bec 1683.) strateska inicijativa



definitivno presla na stranu Zapada, te su u tomrazdoblju oslobodjena velika podrucja Ugarske, kao ihrvatski krajevi Slavonije, Like i velikog dijelaDalmacije.

- tijekom tog razdoblja intenzivnog ratovanja, koje jetrajalo oko 300 godina, Hrvatska je izgubila preko

polovice stanovnistva (raseljavanje, ratni gubici,odvodjenje u tursko suzanjstvo, epidemije,islamizacija), no, uspjela je zadrzati svoju vezu sazapadnom Europom (hrvatska renesansna i baroknaknjizevnost najbogatija je literatura toga razdobljakod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narodu Bosni i Hercegovini je od vecinskog postao

progonjena manjina ( smatra se da je, osimmuslimana, broj pravoslavnih nadisao broj katolika-Hrvata nakon invazije princa Eugena Savojskog,tijekom koje je 1697. spaljeno Sarajevo). Domaceislamizirano stanovnistvo, kao i doseljeno srpsko-

pravoslavno, tijekom tog razdoblja imalo je svojuodvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu,no- to nije tema ovoga prikaza.

-od sredine 18.st. turska vlast u Bosni i Hercegovinistagnira, a u post-napoleonskom razdoblju rapidnoopada, jer je Osmansko carstvo iscrpilo

demografske, civilizacijske i druge rezervoare zavojno-teritorijalnu ekspanziju, a Habsburskamonarhija je, kao i vecina Zapada, demografski,tehnoloski i civilizacijski dozivjela uspon i rast, cimesu stvoreni preduvjeti za okupaciju Bosne iHercegovine, koja se i dogodila 1878.

1463.-1600.

U Bosni i Hercegovini preslo na islam oko 300,000katolika.

Morgana Alabastra



22-08-2007, 03:59 PM #7


1516.

Po prvom Zakoniku Bosanskog sandzakata,














organiziranog po turskom zauzecu Bosne:"Podignute su crkve u nekim mjestima, u kojima ovenisu postojale od starog nevjernickog vremena. Nekase takve novopodignute crkve dadu porusiti; a oninevjernici i dusobriznici, koji, boraveci u njima,

uhode stanje i dojavljuju u nevjernicke zemlje, nekase kazne strogo i neka se kazne teskim tjelesnimkaznama (siyaset). Neka se poruse krizevi, koji su

postavljeni na putevima i neka se ne dopusta, da ihubuduce postavljaju. A ako ih postave, neka se kaznetjelesnom kaznom oni, koji to urade. A onaj kadija, ucijem se kadiluku to dogo- di, pa to ne zabrani i nesprijeci, to ce biti razlog, da se svrgne." To je prvisluzbeni progon katolika u Bosanskom sandzakatu ito je pocetak progona Hrvata katolika u TurskomCarstvu, rusilo se vjerske objekte, zlostavljalo iubijalo franjevce i progonilo vjernike. Ta jezakonska odredba ponovljena g. 1530. , 1539., 1542.

1520.

U turskoj zasjedi u planini Pljesevici, u krajuzvanom Vrazji vrtal ili Vrazja gora, poginuo hrvatski

ban i branitelj Hrvatske biskup Petar Berislavic;"...pogubise Turci bana hrvatskoga, Petra biskupa,Blizu Bihaca u Vrazjoj gori, u Vrazjem vrtlu, te mu

odrubise glavu, koja bi poslije od bihackogagradjanina Pavla Medosica, nadjena i zajedno stijelom u Bihac donesena."

Ban Petar Berislavic

1523.

Krsto Frankopan u Rimu pred papom Hadrijanomiznosi znacenje Hrvatske u obrani od osmanlijskih

osvajaca: "U Hrvatskoj se, Sveti Oce, moze gledati,mora vidjeti, gdje se djeca kolju pred ocima roditelja,




muzevi pred ocima njihovih zena, gdje se suprugeobescascuju, djevice siluju, sveta mjesta i svecenicioskvrnjuju. Isto tako, Sveti Oce! Hrvatska je

predzidje ili dver krscanstva, a narocito pogranicnihzemalja Koruske, Kranjske, Istre, Furlanije i Italije.

Ako bi Hrvatska - sto sacuvaj Bog! - bila zauzeta,onda one gore spomenute muke prijete i medasnjimzemljama i put ce do njih biti Turcima sasvimotvoren..."

1524.

Najzesci progon katolika u Bosni i Hercegovini. Tesu godine sruseni franjevacki samostani u KraljevojSutjesci, Visokom, Fojnici, Kresevu i Konjicu, anesto kasnije i u Mostaru. Drzi se da je u takvimokolnostima 120 - 150,000 katolika preslo na islam.

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:02 PM #8



1525.

Krsto Frankopan, jedan od najpoznatijih kondotijerasvog vremena, priskocio opsjednutom Jajcu u pomocu koji nije stigla nikakva pomoc vec godinu i poldana. Iako neki prije njega nisu to uspjeli, na taj

pothvat Krsto se odlucio kad je od izbjeglogJajcanina Jure Mrsica cuo kako je jedna majka uJajcu vlastito dijete bacila u Vrbas samo da ga nevidi kako umire od gladi. Nakon dva dana probijanja

s 6,000 vojske dolinom Vrbasa kroz turske polozaje,Frankopan je vec treci dan, u nedjelju ujutro11.lipnja, usao u grad Jajce i unio namijenjenuopskrbu. Jajce se odrzalo jos tri i pol godine.

1528.

Turci osvojili Jajce i Banju Luku i tako u potpunostiunistili hrvatsku obrambenu liniju na Vrbasu...Tada

je Hrvatska spala na 37,000 cetvornih kilometara povrsine.

1530.














Bosnom u diplomatskoj misiji proputovao BenediktKuripesic i u svojim biljeskama ostavio namdragocjene podatke o etnickom i vjerskom stanju utadasnjoj Bosni: "U spomenutom kraljevstvu Bosni

nasli smo tri naroda i tri vjere. Prvo su starosjediociBosnjaci, koji su rimo-krscanske vjere. Njima jeTurcin, kada je osvojio kraljevstvo Bosnu, dozvolio,da drze svoju vjeru i ostanu u zemlji. Drugo su Srbi,koje oni zovu Vlasima, a mi ih zovemo Cicima iliMartolozima. Ovi su dosli iz mjesta Smedereva igrckoga Beograda, a vjere su sv. Pavla... Treci narodsu pravi Turci. Ti, narocito ratnici i cinovnici, svelikim tiranstvom vladaju objema prije spomenutimnarodima, krscanskim podanicima.." Svoj putopisKuripesic je objavio u Augsburgu 1531.

1533.

Po venecijanskom patriciju Sanudu, piscu "Diarija",Turci su iz hrvatskih zemalja do te godine odveli uropstvo 600,000 pucanstva.

1563.-1631.

Matija Divkovic, bosanski franjevac i pisac knjiga na

hrvatskom narodnom jeziku, tiskanih bosancicom uVeneciji g. 1611.-1616.

Bitka za Siget

Morgana Alabastra










22-08-2007,04:03 PM

#9

Morgana

Alabastra

Moderator


1569.-1577.

Turski povjesnicar Mustafa aali, rodom iz Galipolja, u vezi s Bosnomzapisao :" Sto se tice plemena Hrvata, koji se pripisuju rijeci Bosni, njihovse znacaj odrazuje u veseloj naravi; oni su u Bosni poznati i po tekucoj rijeci

prozvati..."

1593.

Pobjeda hrvatske i krscanske vojske nad Turcima u bici kraj Siska, 22.

lipnja. U pocetku lipnja Turci su krenuli prema Sisku. Dana 14. lipnjaosvojili su Drencinu, a dan kasnije opkolili su sam Sisak s otprilike 12,000ratnika. Na vijest o pokretu turske vojske kraj Svete Klare okupilo se oko5,000 hrvatske, krajiske, koruske i kranjske vojske da bi krenuli upomocSisku koji je branilo 800 boraca pod zapovjednistvom kanonika BlazaDjuraka i Matije Fintica. Krscanska je vojska stigla 22. lipnja do Novigradana Savi i krenula prema Sisku i na desnoj obali Save sukobila se s oko10,000 Turaka i pod pritiskom vatre odbacila Turke prema Kupi. Buduci dasu branitelji Turcima presjekli put preko Kupe oni su pred jakomkrscanskom navalom skakali u Kupu i tu ih se vecina utopila s glavnimzapovjednicima, spasilo ih se tek nekoliko stotina. Krscana je poginulo 40 -50. Ta je bitka bila i povod ratu koji su Turci Habsburskoj Monarhijinajavili 17. srpnja. U daljem ratovanju Turci su jace operacije izvodili naugarskom ratistu, a na hrvatskom ratistu su ipak osvojili Sisak 28. kolovoza,ali su ga godinu dana kasnije napustili pred napredovanjem hrvatsko-habsburske vojske. Iako je ta bitka bila uvod u tzv. Dugi rat (1593- 1606),ali uz bitku za Siget 1566. i bitku kraj Lepanta 1571. i prekretnica u turskomnadiranju prema srednjoj Europi.










Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:04 PM #10



1611.

Fra Matija Divkovic u Veneciji objavio "Nauk karstianski", prvo djelo jednoga bosanskog pisca nahrvatskom jeziku, tiskano trinaest puta, ne racunajuciskracena izdanja.

1624.

Po Massarechijevim podacima, u srednjoj Bosni naislam preslo 40-50,000 Hrvata katolika.

1627.

Trebinjski biskup Andrijasevic pise o prijelazu

katolika u Popovu polju na pravoslavlje i da je oddvanaest katolickih crkava u rukama pravoslavnih














njih sedam.

1663.-1664.

Habsbursko-turski rat ili tzv. Prvi turski rat, zbog

Erdelja, u kome su se posebno istaknula bracaZrinski. U jesen 1663. ban Nikola Zrinski s 300konjanika na Muri potukao 2,000 Tatara, a njegov

brat Petar Zrinski pobijedio je Turke kraj Rakovice is 2,500 ratnika kraj Jurjevih stijena kraj Otocca u lici

porazio tursku vojsku u jacini od 10,000 ljudi, anjezina zapovjednika bosanskog pasu Aliju Cengicazarobio. Dok ban Nikola Zrinski, nakon sto je

pobijedio kaniskoga pasu kraj Novog Zrina, poduzima uspjesnu vojnu do Osijeka u pocetku1664., u kojoj osvaja vise turskih uporista i spaljuje

poznati most kraj Osijeka. Za junacke zasluge bracaZrinski su dobili mnoga priznanja i odlicja. Nakon

poraza turske vojske kod St. Gottharda, na trazenejcara Leopolda I. u Vasvaru je sklopljen s Turcimamir, iako su hrvatski i madzarski velikasi ocekivaliopcu protutursku navalu, da bi oslobodili hrvatske imadzarske zemlje. Taj je mir izazvao jos veciantagonizam hrvatskih i ugarskih velikasa na beckidvor.

1682.-1729.

Lovro Sitovic Ljubusak, franjevac, propovjednik, profesor i pisac.

1683.-1699.

Turska vojska u jacini od 250,000 ratnika opsjelaBec 13.srpnja 1683. Opsjednutima je u pomoc

priskocio poljski kralj Jan Sobjeski s vojskom i naKalenbergu 12.rujna porazio Turke. To je bio povod

opcem ustanku krscana u hrvatskim i madzarskimzemljama pod turskom vlascu. U tom ratovanjuTurci su izbaceni iz like i Slavonije, do Une i save, izzapadnoga Srijema, do linije usce Bosuta i usce Tise,te iz Ugarske (osim Banata) i Transilvanije.

1696.

U habsbursko-turskom ratu (1683.-1699.), posvjedocenju franjevca Andrije Siprasica, bjezeci predturskim nasiljem 100,000 bosanskih Hrvata napustilo

je svoja ognjista i preslo Unu i Savu.



1697.

Habsburski vojskovodja princ Eugen Savojski,12.listopada, s 6,500 ratnika presao Savu na svom

pohodu prema Sarajevu, s 4,000 konjanika, 2,500 pjesaka s puskama, s 12 malih topova i 2 merzera. Za jedanaest dana stigao je do Sarajeva, osvojio ga,opljackao i popalio i vratio se u Osijek. S njim jeBosnu napustilo do 40,000 katolika.

- 2 -

1788.-1791.

Habsbursko-turski rat u koji je Monarhija usla kao ruski saveznik. Monarhija jeu rat usla s 245,000 ljudi i 1150 topova. Austrijska vojska je zaglibila u

petomjesecnoj opsadi tvrdjave u Bosanskoj Dubici, na sadasnjoj graniciHrvatske i Bosne. Becki je dvor, koji je u ovaj rat usao s naumom da vrati sto jeizgubio 1739., usprkos pojedinacnih uspjeha kao kasniji prodor u veci dioBosne, ni ovaj puta nije bio bolje srece. Jedini teritorijalni dobitak je bioukljucivanje dijelova sadasnjih Like i Korduna u Hrvatsku.

1791.- 1815.

Period "prekrajanja" granica u i oko Bosne pod utjecajem Francuske revolucije i Napoleonovog carstva. Nakon kratkozivucih "Ilirskih provincija", uspostavaaustrijske vlasti u kontinentalnoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Istocno od Bosne, uSrbiji je izbio ustanak protiv Osmanskog carstva, u kojem su srpske snagenakon pocetnih uspjeha (turske su snage dozivjele poraz u nekoliko navrata ) iopcenacionalnog rata u kojem je lokalno muslimansko stanovnistvo protjeranovecinom u Bosnu, dozivjele osipanje i slabljenje. No, sultanovim priznanjem

samouprave Smederevskom sandzaku 1815., polozeni su temelji srpske drzave.1815.-1878.

Opce opadanje Osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Nakon reorganizacijevojske (unistenje janjicarskog korpusa), u Bosni dolazi do nemira medju

bosanskim muslimanskim plemstvom, tradicionalno povezanim s tom vojnom postrojbom, kao i do pobune lokalnih zapovjednika-kapetana (najpoznatija jeneuspjela buna Husejn kapetana iz Gradacca u sjevernoj Bosni, koji je svojskom od 25,000 ljudi pokusao iznuditi uspostavu autonomije Bosne podupravom lokalnog muslimanskog plemstva, kao i prestanak socijalnih reformi ).

U razdoblju nekoliko desetaka godina Osmansko carstvo je poduzelo nizreformi s ciljem ostvarenja vjerske slobode, sto je dovelo do otpora bosanskog




muslimanskog plemstva i do jos veceg antagonizma i polarizacije krscanskog imuslimanskog stanovnistva. No, uslijed opceg gospodarstvenog osipanja,

pritisaka muslimanskih tradicionalista, lose organizirane uprave, kao i sve jacevjerske i nacionalne samosvjesti posebno krscanskih stanovnika- Osmanska

perestrojka je, kao i njena sovjetska nasljednica, samo ubrzala urusavanje

iznutra istruljelog sustava.

1818.-1857.

Ivan Frano Jukic, bosanski franjevac, pisac, pristasa hrvatskog preporoda istradalnik u turskim zatvorima.

1822.-1905.

Grga Martic, bosanski franjevac, siritelj prosvjete i skolstva, politicar, borac zasjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, hrvatski preporoditelj i pjesnik.Posebno su poznati njegovi stihovi:" Tesko domu bez ljubavi bratske, ko iBosni bez zemlje Hrvatske."

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:05 PM #12



1823.-1896.

Ante Starcevic, pisar u pisarnici zagrebackogodvjetnika Schrama, prvi moderni prevoditeljSvetoga pisma i Anakreonta, pisac filozofskih i

politickih tekstova, narodni zastupnik, osnivacStranke prava, najslavljeniji hrvatski ideolog i

politicar, tvorac hrvatske nacionalne ideje idrzavotvorstva, zagovornik univerzalnih gradjanskih

prava.Otac domovine. Stranka prava ce, tijekomaustrijske vlasti u Bosni i Hercegovini, (1879.-1918.) postati glavna politicka snaga medju BH Hrvatima.














dr. Ante Starcevic

1875.

U donjoj Hercegovini, na podrucju Gabele i Hrasna,19.lipnja, Hrvati pod vodstvom don Ivana Musicadigli ustanak protiv turske vlasti zbog velikih poreza.Ubrzo su se pobunili i Srbi u istocnoj Hercegovini, a

potom i citavo krscansko stanovnistvo u Bosni iHercegovini. Turske vlasti nisu mogle ugusitiustanak i u rat s Turskom stupile su Srbija i CrnaGora (1876.) i Rusija (1877.)-borbe su dovrsene g.

1878. Tijekom ustanka, preko 150,000 ljudi jeizbjeglo u Hrvatsku.

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:07 PM #13



AUSTRO-UGARSKA VLAST: Protektorat i

nacionalne ideologije (1878 - 1918 )

1878.

Zavrsen je rusko-turski rat i odrzan Berlinskikongres na kojem je donesena odluka da ce Bosnu iHercegovinu, koja je jos bila formalno pod turskimvrhovnistvom, zauzeti Austro-Ugarska i dovesti podsvoju jurisdikciju. Austrijskim postrojbama, jacine

82,000 ljudi, suprotstavila se slabo organizirana pretezno muslimanska milicija od 40,000 vojnika (uz














odredjen broj pridruzenih pravoslavnih harambasa),koju je vodio sarajevski agitator Hadzi Lojo. Glavneaustrijske snage, tzv."okupacijske jedinice" od 9,400vojnika pod zapovjednistvom Hrvata baruna JosipaFilipovica, brzo su prodrle kroz sjevernu Bosnu

osvojivsi Banju Luku, Maglaj i Jajce. Nakon bitkekod Viteza u srednjoj Bosni u kojoj su presudno

porazile vojsku bosanskih Muslimana, Filipoviceve postrojbe zauzele su Sarajevo (u kojemu je pruzenzestok otpor domaceg muslimanskog stanovnistva),te napredovanjem kroz Hercegovinu i Novopazarskisandzak zauzele cijelu Bosnu i Hercegovinu.Osvajanje je trajalo manje od tri mjeseca, tijekomkojih su ukupni gubici austrijskih jedinica iznosili946 poginulih i 3,980 ranjenih vojnika. Ako se uzmeu obzir lose stanje prometnica, moze se zakljucitizajedno s jednim suvremenikom da je Austrijazauzela Bosnu i Hercegovinu za onoliko vremenakoliko je trebalo njenim vojnicima da propjesacekroz nju s kraja na kraj.

Podmarsal i barun Josip Filipovic

1878.- 1918.

Austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.Tijekom toga perioda, najznacajni procesi koji suoblikovali drustvo i povijest, bili su:

- definitivno ponovno ukljucivanje Bosne iHercegovine u kulturni i politicki prostor Europe. Od1878. BiH, i njeni narodi, je dio europskog poretka, injena sudbina je povezana s europskim ideologijama,sukobima i geopolitickim planovima.

- konacna kristalizacija bosanskohercegovackihHrvata i Srba od etnicko-vjerskih u moderne

politicke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane

u nacionalni korpus zajedno sa svojimsunarodnjacima izvan BiH. Ako se uzme u obzir da



je vecina naroda srednje, sjeverne i istocne Europetaj proces prosla u post-napoleonskom razdoblju( najintenzivnije oko 1850.- izuzetak cineskandinavske nacije, prije svega Finci i Norvezani,cija je nacionalna renesansa najizrazitija u drugoj

polovici 19.st.), Hrvati i Srbi Bosne i Hercegovine su"kasnili" oko 50 godina. No, jednom zapocet, procesnacionalne kristalizacije i homogenizacije se

pokazao ireverzibilnim. Bosanski Muslimani, koji sutesko primili odvajanje od Osmanskog carstva, i prvi

puta se nasli pod vlascu stranog, krscanskog izapadnog imperija, reagirali su dvojako:a) jedan dio (po nekim procjenama, oko 100,000ljudi) se iselio u Tursku

b) drugi su nevoljko prihvatili austrijsku vlast, i pokusali se prilagoditi, bilo inzistiranjem na odrzanjuzatecenog stanja (vecina muslimanskog plemstva ),

bilo modernizacijom u zapadnom stilu.

- tijekom toga perioda, tri nacionalne (od kojih su sedvije pokazale kao kvazinacionalne) ideologije su se"borile za dusu" Hrvata, Srba i BosanskihMuslimana:

a) prva je bila ideologija vec etabliranih nacija,Hrvata i Srba. Uz masovno postrojavanje BH Hrvata

i Srba u respektivne "nacionalne tabore", BosanskiMuslimani su se nasli na vjetrometini. Veci diointeligencije je prihvatio hrvatsku nacionalnuideologiju, manji dio srpsku, dok je dio inteligencijei vecina naroda ostao po strani, osjecajuci svojuzasebnost i udaljenost od Hrvata i Srba, no josnespreman da svoje tek nastajuce aspiracije pretvoriu artikulirani politicko-nacionalni programmodernog tipa (iako je uspio stvoriti zasebnu

politicku stranku, kao znak teznji za nacionalnomindividualnoscu.)

b) od 1882, austrougarski upravitelj Bosne iHercegovine, madjarski povjesnicar BenjaminKallay, pokusavao je, sustavnom politikom

promovirati termin "Bosnjak", koji bi "pokrio" svestanovnike BiH, te djelovao kao glavni faktor stvaranja bosnjacke "nacije". Prakticki, to seocitovalo u financiranju pro-bosnjackih publikacija iudruga, aktivnom promidzbom u skolstvu, kao izabrani ili gusenju hrvatskih i srpskih nacionalnihudruga. No, ta ideja, da se administrativno "stvori"

nova nacija, s muslimanskim plemstvom kaostozerom cijeloga projekta, bila je u zacetku



osudjena na propast- pokusaji negiranja vec postojecih nacija (hrvatske i srpske) u Bosni iHercegovini samo su doveli do porasta netrpeljivosti.Izbori 1910., koji su se pretvorili u "upisivanje" ljudiu svoje nacionalne stranke, samo su potvrdili propast

bosnjackog kvazinacionalnog programa. Povijesno,interesantna je pojava da se ideologija identicnaKallayizmu pojavljuje kao velikonacionalna opcijaBosanskih Muslimana koncem 20. i pocetkom21.stoljeca, sto pokazuje da bizarne politicke idejeuskrsavaju u promijenjenim okolnostima, kada je, posvim racionalnim kriterijima, ideoloska starudija

pokopana zajedno sa svojim izvorom, u ovomslucaju habsburskom monarhijom.

c) ideologija jugoslavenstva, ili jedinstva JuznihSlavena, prvotno nastala u krugovima hrvatskeinteligencije (biskup Strossmayer, povjesnik FranjoRacki i dr.), dozivjela je mnoge promjene. Odromanticarske ideje jezicno-kulturnog zajednistvaJuznih Slavena, od Slovenaca do Bugara, preko real-

politicke strategije hrvatskih politicara pocetka20.stoljeca (Supilo, Trumbic), do paravana zavelikosrpske nacionalno-teritorijalne aspiracije(slicno ideji panslavizma kao trojanskog konjaruskog carskog imperijalizma)- jugoslavenska

ideologija je postala dominantnom medju manjim brojem hrvatskih, srpskih i muslimanskih mladihintelektualaca. No, ono sto je nedostajalo u broju,

pokusalo se nadoknaditi aktivizmom. Vizija buducesretne i harmonicne jugoslavenske drzave, koja ce

prirodno apsorbirati sve vec postojece"jugoslavenske" nacije, te osloboditi "plemena"Hrvata, Srba, Slovenaca i jos slabo nacionalnodefiniranih Bosanskih Muslimana od omrznuteaustrijske vlasti, postala je, jednim ogrankom,idejom vodiljom mladih aktivista, koji su se silom

dogadjaja brzo prometnuli u atentatore i teroriste, adrugim, kontradiktornim politickim programomhrvatskih i srpskih politicara u Habsburskojmonarhiji.

-umjerena modernizacija Bosne i Hercegovine(poceci industrijalizacije, reforme u skolstvu idrustvenim odnosima,..), koja je imala za ciljzadrzati BiH kao posebnu, samo-odrzivu upravnu

jedinicu u okviru Austro-Ugarske monarhije, ali bezradikalnih poteza koji bi mogli poremetiti ravnotezu

odnosa u Habsburskom carstvu. Opca zaostalost



(manje od 15% gradskog stanovnistva, socijalno-nacionalni antagonizmi (od priblizno 85,000kmetovskih obitelji, srpskih je bilo oko 60,000, ahrvatskih 25,000. Broj Muslimana kmetova bio jezanemariv)) kocila je provedbu i umjerenih reformi.

Habsburska monarhija se nije usudila izvrsiti agrarnureformu, kojom bi bila oduzeta zemljamuslimanskom plemstvu, koje je vremenom,koristeci pragmatizam i oportunizam beckoga dvora,od protivnika Austro-Ugarske monarhije postalo

jednim od oslonaca austrijske vlasti.

- jacanje srpske drzave, posebno poslije uspjeha uBalkanskim ratovima (1912-1913), kao drzave-klijenta ruskog carstva, uz antagonizam velikih sila uEuropi, dovelo je, kroz srbijansko financiranje sveradikalnijeg pro-jugoslavenskog tajnog udruzenja"Mlada Bosna" i atentata na austrijskog

prijestolonasljednika u Sarajevu, do Prvog svjetskograta i raspada Austro-Ugarske monarhije.

1878.- 1914.

U Bosnu i Hercegovinu se doselilo oko 180 do 200tisuca Hrvata, Slovenaca, Ceha, Nijemaca i drugih, aiselilo se oko 100,000, uglavnom Bosanskih

Muslimana

Morgana Alabastra



22-08-2007,04:12 PM

#14


Datum pristupa: Mar

2007Poruke: 1,597

1881-1882.

Tzv. "Hercegovacki ustanak". Napadi srpskih lokalnih harambasa na vojneophodnje u istocnoj Hercegovini. Ustanici, kojih se broj kretao oko 1,000,

predali su se austrijskoj vojsci, koja je u Hercegovini imala 4,000 vojnika,nakon opkoljavanja i stezanja u obruc.















1882.-1903.

Kallayev rezim u Bosni Hercegovini. Sustavna politika bosanskogunitarizma, uz suzbijanje hrvatskih i srpskih nacionalnih ideologija.Sluzbeno uvodjenje "bosanskog" jezika kao politicke mjere za otupljivanjeostrice hrvatsko-srpskih sporova dobilo je, iz oportunistickih razloga, i

potporu hrvatskog lingvista Vatroslava Jagica , profesora u Becu iPetrogradu i vodeceg svjetskog autoriteta na podrucju slavistike. No,"jezicki" eksperiment je, kao i ostali na polju kulture i nacionalnog"inzenjeringa" propao. Kallayevo "bosnjastvo" se pokazalo kao promasen

politicki projekt vec koncem 19.st.

Vatroslav Jagic



1884.

U franjevackom samostanu na Humcu, kraj Ljubuskog, osnovan muzej, prviu Bosni i Hercegovini

1885.

U Mostaru pokrenut politicki list "Glas Hercegovca", koji je izlazio do1896.

Novine "Glas Hercegovca"

1890.

U Travniku, 1.rujna, vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler otvorio prvugodinu filozofsko-teoloskog studija. Bio je to pocetak visokoskolskenaobrazbe u Bosni i Hercegovini.

1892.-1975.

Ivo Andric, pripovjedac, pjesnik, romansijer, dobitnik Nobelove nagrade

Ivo Andric

1895.

Bosna i Hercegovina ima sljedecu nacionalnu strukturu: od 1,433,471stanovnika, Hrvati cine 21,31%, Srbi 42,93%, a Bosanski Muslimani34,99%.

1889.-1973.

Dominik Mandic, franjevac, kulturni, drustveni i politicki djelatnik, jedanod najistaknutijih hrvatskih povjesnicara i nezaobilazni autoritet za povijest



srednjovjekovne Bosne.

1902.

Glasilo Samostalne (srpske) stranke "Srbobran" u Zagrebu, u kolovoskom

broju, objavilo clanak "Srbi i Hrvati" Nikole Stojanovica, preuzet iz"Srpskog knjizevnog glasnika". U tom clanku , objavljenom pod naslovom"Do istrage vase ili nase" taj srpski javni i kulturni djelatnik nastoji dokazatida Hrvati nisu narod i da ce nestati: "Ta se borba mora nastaviti do istragenase ili vase. Jedna stranka mora podleci. Da ce to biti Hrvati garantuje namnjihova manjina, geografski polozaj, okolnosti sto zive svuda pomijesani saSrbima i proces opce evolucije, po kojem ideja srpstva znaci napredak".Clanak je l. i 2. rujna izazvao u Zagrebu protusrpske demonstracije, ali i josvece zahladenje hrvatskih i srpskih odnosa, koji su se posebno poceli

pogorsavati u drugoj polovici XIX. st. sirenjem velikosrpske ideje "Srbi svii svuda."

1906.-1998.

Vladimir Prelog, Hrvat iz Sarajeva, kasnije sveucilisni profesor uSvicarskoj. Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975.

Vladimir Prelog

1906.

Osnutak Muslimanske narodne organizacije, prve politicke strankeBosanskih Muslimana

1907.

Osnutak Srpske narodne organizacije, vodece stranke bosanskohercegovackih Srba

1907.

Osnutak Hrvatske narodne zajednice, prve politicke organizacije bosansko-

hercegovackih Hrvata, bliske Starcevicevoj Stranci prava.



1908.

Aneksiona kriza. Kad je u Osmanlijskom Carstvu pobijedila mladoturskarevolucija, Austro-Ugarska se pobojala da ce morati vratiti BiH pa je 1908.odlucila te pokrajine anektirati izravno u svoj drzavni ustroj. To je izazvalo

prosvjede Srba i Muslimana, ali i ostre istupe drzava Srbije i Crne Gore kojesu prijetile ratom tvrdeci da su BiH, toboze, njihove. Naime, srpski

politicari prema velikosrpskoj teoriji tvrdili su kako su svi katolici imuslimani koji govore stokavskim dijalektom pravi Srbi. Srbiju i Crnu Goru

je 1908. primirila Rusija, kao njihov zastitnik, s tvrdnjom kako jos nijespremna za rat. Tako je aneksijska kriza oko BiH rijesena samo privremeno,diplomatskim putem, ali su pripreme za konacni obracun ipak nastavljene.U Beogradu je osnovana teroristicka organizacija "Ujedinjenje ili smrt"(poznato i kao "Crna ruka").

1910.

Izbori s ogranicenim pravom glasa. U Bosanskom saboru Srbi dobivaju 31mandat, Muslimani 24, a Hrvati 16 mandata. Vjerska struktura stanovnistva-od 1,897,962 stanovnika, 43,5% je pravoslavnih, 32,4% muslimana, 22,8%katolika i 0,6% zidova.

1912.-1913.

Balkanski ratovi. Crna Gora, Srbija, Bugarska i Grcka porazile su turskuvojsku i istjerale ju iz Novopazarskog sandzaka, Kosova i Makedonije. U

drugoj rundi Srbija uz pomoc saveznika nanosi poraz Bugarskoj. ProgoniAlbanaca, te makedonskih i turskih muslimana u osvojenim podrucjima.

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:14 PM #15



1914.

U Sarajevu je 28.lipnja ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, sa suprugom Sofijom. Buduci da

je atentat organizirala prosrpska organizacija "MladaBosna" (atentator Gavrilo Princip je bio uvjezbavanu teroristickim organizacijama u Srbiji i u vezi sasrpskom obavjestajnom sluzbom, kojom jezapovjedao pukovnik Dimitrijevic-Apis), to jeubojstvo bilo povod ratu koji je Srbiji navijestila

Habsburska monarhija, sto je dovelo Prvog svjetskograta, u kome ce Hrvati sudjelovati na ratistima od














Crne Gore, Srbije, Galicije do Italije i Ardena.

Gavrilo Princip

1914.-1915.

Srbija je, uz velike gubitke, izdrzala i odbila ofanziveaustrijske vojske pod zapovjednistvom generalaPotioreka na podrucju preko rijeke Drine. U kasnoljeto srpska je vojska porazena od ujedinjenih austro-ugarskih i njemackih armija, te se povukla preko

planina na sjeveru Albanije do saveznickih vojnihsnaga u Grckoj.

1914.

Hrvatski politicari (Ante Trumbic, Frano Supilo,

Ivan Mestrovic, Hinko Hinkovic, Franko Potocnjak),srpski politicari iz Bosne i Hercegovine (NikolaStojanovic i Dusan Vasiljevic) i izaslanik srbijanskePasiceve vlade Pavle Popovic u Firenci, 22.studenog,sporazumjeli se o osnivanju Jugoslavenskog odbora,sa zadacom da se bori za stvaranje jedinstvene

jugoslavenske ili mozebitno srpsko-hrvatske drzave,ovisno o sporazumu Jugoslavenskog odbora i vladeKraljevine Srbije. Sastanku je bio nazocan icrnogorski promatrac Lujo Vojnovic. Odbor sekonstituirao u Parizu 30. travnja 1915., izabravsi

London za svoje sjediste. Politicka djelatnostJugoslavenskog odbora odvijala se u vrlonepovoljnim okolnostima cemu su osobito

pridonosila razlicita gledista Jugoslavenskog odborai srbijanske vlade glede ciljeva i nacina stvaranja

buduce zajednicke drzave.



"Jugoslavenski odbor" u Londonu

1917.

Na Soci je doslo do velikih bitaka s Italijom, koja je porazena od austrougarske i njemacke vojske kodKobarida (Caporetto). U tim bitkama su se istakli

Hrvati, Muslimani, Slovenci i Srbi iz Austro-Ugarske, koji su ratovali protiv Italije i njenihteritorijalnih presizanja na hrvatske i slovenskezemlje.

1917.

U Londonu je umro jedan od najznacajnijihhrvatskih politicara na prekretnici stoljeca, FranoSupilo. On je vec prije napustio Jugoslavenski odbor,ali je prije toga u Nisu, Petrogradu, Londonu i Parizu

poduzeo sve protiv teznji Talijana i srbijanskog premijera Pasica da podijele Hrvatsku.

Frano Supilo

1917.

Predstavnici Jugoslavenskog odbora i KraljevineSrbije, na Krfu, 20. srpnja, potpisali tzv. Krfsku

deklaraciju o ujedinjenju i buducem zajednickomuredjenju drzave. Po tom sporazumu buduca drzava



Srba, Hrvata i Slovenaca trebala bi biti ustavna,demokratska i parlamentarna monarhija na celu sasrpskom dinastijom Karadjordjevica.

1914.-1918.

Po nekim procjenama, demografski gubitak stanovnistva Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ratnegubitke i iseljavanja, iznosi oko 300,000 ljudi.

Morgana Alabastra



22-08-2007,04:18 PM

#16

Morgana

Alabastra Moderator


KRALJEVINA JUGOSLAVIJA: Prokleta avlija (1918 - 1941)

1918.-1991.

Bivsa Jugoslavija je u casu raspada 1991. imala 23.472.000 stanovnika. Bila je sastavljena od sest republika, ustavno definiranih kao drzave. U sastavuRepublike Srbije bile su dvije autonomne pokrajine, ustavno definirane kaofederalne jedinice, kao i republike. Kao visenacionalnu drzavu cinilo ju jesest nacija: Crnogorci (600.000 - 2,6%), Hrvati (4.650.000 - 19,6%),Makedonci (1.420.000 - 6%), Muslimani (2.200.000 - 8,9%), Slovenci(1.820.000 - 7,8%), Srbi (8.460.000 - 36,3%). Iako tretirani kao narodnost,Albanci (2.150.000 -8%) su bili brojniji od triju juznoslavenskih nacija:Crnogoraca, Slovenaca i Makedonaca. Slijede Madjari koji su s 426.000cinili 2%. Goleme razlike u brojnosti, najveca nacija bila je 14 puta veca odnajmanje, bitno su utjecale na politicki zivot zemlje.

Na podrucju Jugoslavije govorila su se cetiri sluzbena jezika. Jugoslavija je bila i multireligijska zemlja: Srbi, Crnogorci i Makedonci su pravoslavci

(45,4%); Hrvati, Slovenci, zatim Madjari, Slovaci, Cesi, Talijani su katolici(30,8%), a Bosnjaci-muslimani, Albanci i Turci su (sunitski) muslimani(17%).Jugoslavija je dakle bila konglomerat nacija, jezika, kultura i religija. Uz to,iz proslosti su naslijedjeni elementi iz cetiri razlicita kulturno-civilizacijskakruga: bizantskog, mediteranskog, srednjoeuropskog i islamskog, koji suostavili pecate u drustvenom zivotu juznoslavenskih naroda. Razlike ustupnju moderniteta bile su vece nego izmedu najrazvijenije i najzaostalijeeuropske zemlje. Tako, npr., nacionalni dohodak per capita u Sloveniji je

bio sedam puta veci od onoga na Kosovu.U Europi, a mozda i u svijetu, ne postoji tako maleni geografski prostor na

kojemu su se stekle tako velike razlike kao sto je to bio slucaj sJugoslavijom. Moze se reci da su se u njoj isprepleli svi glavni problemi















suvremene svjetske civilizacije. Uz spomenute razlike, valja znati da su doosnivanja Jugoslavije 1918. njezini narodi milenij i pol zivjeli odvojeno.Jugoslavija je za 70 godina testirala sve moguce drustvene sustave 20.stoljeca, sto je jedinstven slucaj u Europi. Od 1918. do 1941. osam je godinazivjela u sustavu kraljevom voljom ogranicene parlamentarne demokracije

(1921-1929), zatim sest godina u sustavu vojno-monarhisticke diktature selementima fasizma (1929-1935), a nakon toga sest godina u obnovljenom

pseudoparlamentarizmu (1935-1941). U II. svjetskom ratu (1941-1945)dozivjela je, osim oslobodilackog, i surov medjunacionalni gradjanski rat ukojemu je poginulo oko milijun ljudi, od toga vise u medjusobnimsukobima nego u borbi protiv okupatora. Za 46 godina nakon II. svjetskograta (1945-1991) Jugoslavija je od 1945. do 1952/53. imala staljinistickisustav; zatim ga je mijenjala i tijekom 26 godina (1965-1991) od izrazitocentralisticke postala konfederalna zajednica s razvijenijim trzisnimmehanizmom od bilo koje socijalisticke zemlje Europe.Dakle, Jugoslavija je imala i kapitalizam i komunizam - oba i u "meksem" iu "tvrdjem" obliku - ali i fasizam, okupaciju i gradjanski rat 1941-1945.U stvaranju, odrzavanju, zivotu i smrti Jugoslavije sudjelovale su i velesile,mozda i vise nego njezini narodi. Sile pobjednice u I. svjetskom ratu -Velika Britanija, Francuska, SAD i Italija - podrzale su 1918. stvaranjeJugoslavije, i to prikljucenjem juznoslavenskih naroda porazene Austro-Ugarske, tj. Hrvata, Slovenaca i Srba, odnosno Hrvatske, Slovenije, BiH iVojvodine, imajuci na umu dva osnovna cilja: stvoriti od nove drzavesnaznu barijeru protiv moguceg obnavljanja novoga njemackogimperijalizma (Drang nach Osten) i ukljuciti ju u cordon sanitaire protivsirenja boljsevizma iz Rusije. Time je Jugoslavija postala vazan element

europskoga versailleskoga poretka izmedu dva svjetska rata.Jugoslaviju, instrumentaliziranu od strane Antante izmedju dva svjetskarata, sile Osovine - Hitlerova Njemacka i Musolinijeva Italija - razbile su1941. sto na drugi, tragican nacin potvrduje tezu da njezina sudbina nije bilau rukama njezinih naroda.Sile pobjednice u II. svjetskom ratu - Velika Britanija, SAD i SSSR -

podrzale su obnovu Jugoslavije jer im je ratni cilj bio obnoviti sve zemljekoje je Hitler bio razbio.Po svrsetku II. svjetskog rata Titova je komunisticka Jugoslavija od 1945.do 1948. bila najvjerniji, najdosljedniji i najekstremniji saveznik SSSR-a.

Nakon sukoba Tito-Staljin 1948, Jugoslavija je izborila status

izvanblokovske drzave ali je na specifican nacin bila ukljucena u takozvanihladni rat. Naime, ona se 1948. istrgnula iz sovjetskoga satelitskog rezima.Buduci da je to bilo prije stvaranja NATO pakta 1949. i prije stvaranjaVarsavskog ugovora 1955, oba su ta pakta tolerirala izvanblokovsku

poziciju Jugoslavije sve do raspada sovjetskog imperija.Sustina medjunacionalnih sukoba i trajne sedamdesetgodisnje krize iraspada Jugoslavije u ideologijama je stvaranja nacionalnih drzava. U tomse pogledu juznoslavenske nacije ne razlikuju od procesa i stvaranjanacionalnih drzava u Europi i svijetu. Svi europski narodi - veliki i mali,razvijeni i zaostali - oblikovali su nacionalne ideologije koje su vecinomzeljele stvoriti velike nacionalne drzave, a koje su obuhvacale i

najudaljenije ogranke svoje nacije i najudaljenija podrucja koja su bilo kada bila u okviru "stare, ranije" drzave. Presudna je bila povijesna cinjenica da



su juznoslavenske nacije nastale prije stvaranja Jugoslavije 1918. i u njuusle sa svojim ideologijama stvaranja samostalnih drzava. I tada je nastalakonfliktna situacija. Pobjednicka Srbija dozivjela je stvaranje Jugoslavijekao ostvarenje svoje nacionalne ideologije, s nadom da ce se ostale nacijestopiti u jugoslavensku, a s vremenom u srpsku naciju. Hrvati i Slovenci su

se pak, zbog visestoljetne opasnosti od njemackoga, talijanskog imadjarskog imperijalizma htjeli spasiti ulaskom u "veliku" jugoslavenskudrzavu. Makedonce nitko nije nista pitao - njih su podijelili Srbi, Bugari iGrci. Albance i Muslimane takoder nitko nista nije pitao. Srbija je 1918.anektirala Crnu Goru.Buduci, dakle, da su sve nacije bile formirane vec prije, u novoj su drzavinastavile borbu za svoju drzavnost. Rezultat nije ni mogla biti negoogorcena borba koja ce, preko iskustva 2.svjetskog rata i jednopartijskediktature, u uvjetima zestoke politizacije i urusavanja komunistickogtotalitarizma, dovesti do konacnog raspada.

1918.-1941.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije prozvana KraljevinaJugoslavija. Osnovno obiljezje toga razdoblja je nastojanje Srba da se,koristeci se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnoscu (oko 38% stanovnistva), nametnu kao dominantan cimbenik u zemlji s ciljem"srbizacije" nesrpskih naroda. U rezimu ogranicenog parlamentarizma,vojno-policijske represije, drasticnih izbornih manipulacija, drzavne pljacke

provedene putem novcane unifikacije preko obezvrijedjenog novca izzemalja izvan Srbije, te politickih ubojstava i korupcije- sve energije u

zemlji su se trosile na zaostrene politcke borbe, te su, zbog unutrasnjerastocenosti zemlje, dovele do brzoga kolapsa Jugoslavije u ratu snacistickom Njemackom.

1918.listopad

Osnovano u Zagrebu Narodno vijece Slovenaca, Hrvata i Srba. Uusvojenom Pravilniku vijece je istaklo da je ono politicko predstavnistvo"svih Slovenaca, Hrvata i Srba koji zive u Hrvatskoj-Slavoniji s Rijekom, uDalmaciji, Bosni-Hercegovini, Istri, Trstu, Kranjskoj, Goriskoj, Stajerskoj,

Koruskoj, Backoj, Banatu, Baranji, Medjimurju i po ostalim krajevima jugozapadne Ugarske".

prosinac

Proglaseno osnivanje jugoslavenske drzave, koja je dobila ime: KraljevinaSrba, Hrvata i Slovenaca. Vladavina dinastije Karadjordjevica.



Morgana Alabastra



22-08-2007,04:20 PM

#17

Morgana

Alabastra Moderator


1920.

U izborima za Ustavotvornu skupstinu Hrvatska pucka seljacka strankaStjepana Radica dobila pedeset zastupnickih mjesta, sto je bilo vise od svihhrvatskih politickih stranaka zajedno. Zajedno, blok stranaka s programomvelikosrpskog centralizma dobio je 44% glasova, anticentralisticke hrvatskestranke 23%, dok je ostatak pripao slovenskim, muslimanskim i ostalimstrankama s generalno anticentralistickim tendencijama, no poznatim pokorupcionaskom i nagodbenjackom settebandiere stavu.

1921.

Proglasen tzv. "Vidovdanski ustav", kojim su ukinute povijesne granicezemalja koje su tvorile kraljevinu SHS, te je sa svrhom srpske majorizacije i

centralizacije drzava podijeljena u 33 oblasti. Vecina zastupnika uParlamentu (HSS, republikanci, socijaldemokrati) je napustila Skupstinu, pa















je ustav izglasan "kupovinom" glasova vecinom muslimanskih stranaka izBiH, Kosova i Makedonije, bez kojih Parlament ne bi imao 50% saziva.

1928.

Srpski radikalni poslanik Punisa Racic pucao u Skupstini i Beogradu uskupinu poslanika Hrvatske seljacke stranke. Ubio je Pavla Radica i DjuruBasariceka, a tesko ranio Stjepana Radica. Ranjen su jos Ivan Pernar i IvanGrandja. Stjepan Radic je podlegao od zadobivenih rana 8. kolovoza 1928.Ubojstvom politickog vodje hrvatskog naroda stvoren je nezacjeljivi raskolizmedju Hrvata i kraljevine Jugoslavije. Odmah nakon atentata skupinahrvatskih nacionalista na celu sa parlamentarnim zastupnikom Hrvatskestranke prava u saveznoj skupstini Antom Pavelicem napusta zemlju iosniva ekstremni nacionalisticki pokret "Ustase".

Stjepan Radic

1929.

Kralj Aleksandar I. ukida Vidovdanski ustav i uvodi diktaturu. Pojacanrezim represije (umorstva istaknutijih Hrvata, progoni Makedonaca iAlbanaca, srpska kolonizacija u nesrpskim krajevima, teror politicke

policije).

1931.

Bosna i Hercegovina ima sljedecu nacionalnu strukturu: od 2,323,787stanovnika, Hrvati cine 23,58%, Muslimani 30,90 %, Srbi 44,25 % i ostali1,02%.

1934.

U Marseillesu ubijen kralj Aleksandar I., kao "osveta" za su-urotnistvo uatentatu na Stjepana Radica. Organizator atenatata je ekstremni hrvatskinacionalisticki pokret "Ustase". Naslijedio ga je sin Petar II., umjesto kojegavlada regentsko vijece.

1939.



Suoceni s neuspjehom centralizatorske politike, srpski vladajuci krugovi pristaju na kompromis. Dolazi do sporazuma izmedju vodje Hrvatskeseljacke stranke Vladka Maceka i predsjednika vlade Dragise Cvetkovica.Tim je sporazumom osnovana Banovina Hrvatska, koja je osim Savske i

Primorske banovine obuhvatala i kotare Dubrovnik, Sid, Ilok, Brcko,Gradacac, Derventu, Travnik i Fojnicu. Time u Banovinu Hrvatsku ulazioko 30% podrucja danasnje Bosne i Hercegovine. Radikalni hrvatskinacionalisti se protive sporazumu, smatrajuci da su Bosanski Muslimani,koje oni smatraju integralnim dijelom hrvatskog naroda, ostavljeni nacjedilu.U nadleznost banovine preneseni su poslovi gospodarstva, trgovine,industrije, socijalne politike i jos neki drugi. Hrvatski ban postao je IvanSubasic.

banovina Hrvatska

25. ozujka 1941.

Kraljevina Jugoslavija pristupila Trojnom paktu.

27. ozujka 1941.

Na politicku inicijativu i uz potporu vlade Velike Britanije skupina jesrpskih oficira na celu s generalom Dusanom Simovicem srusila vladuCvetkovic-Macek. Kralj Petar II. je proglasen punoljetnim a regentsko



vijece odstranjeno.

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:30 PM #18



DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945)

1941-1945.

Drugi svjetski rat na podrucju Jugoslavije, koja je bila podijeljena u njemacke i talijanske interesenesfere (uz madjarske i bugarske "pomagace".)Tijekom rata glavne suprotstavljene sile su bile:

- okupacijske fasisticke postrojbe, ojacane"domacim" snagama (hrvatskim i muslimanskim na

podrucju marionetske NDH, koja je obuhvacalaHrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, srpskim fasistickimu Srbiji, te albanskim na Kosovu)

- srpske cetnicke postrojbe, sa uporistem u Srbiji, tedijelovima NDH sa srpskim stanovnistvom, sanominalnim ciljem ponovne uspostave kraljevineJugoslavije, kao i praksom i programom pogroma igenocida nad Hrvatima, Bosanskim Muslimanima iAlbancima.

- snage Komunisticke Partije Jugoslavije, s programom uspostave Jugoslavije kao federalne

drzave sastavljene od nacionalnih republika (osimBiH, koja je zamisljena kao tronacionalna drzava), tedrustvenom revolucijom zasnovanom na sovjetskomstaljinistickom modelu. Partizani (kako su komunistiuskoro postali poznati) su postali najdjelotvornijim

borcima protiv njemackih i talijanskih postrojbi, tenjihovih saveznika.

Rat se uglavnom moze podijeliti u 3 faze:

- u 1. periodu komunisti i manji dio cetnika podizu

masovni ustanak protiv okupatora u Srbiji i CrnojGori. Ustanak biva potpuno slomljen do konca 1941.














- u 2. periodu, koji traje do priblizavanja sovjetskevojske granicama Jugoslavije sredinom 1944.,

partizanska vojska vodi uglavnom iscrpljujucigerilski rat na podrucju Hrvatske i Bosne i

Hercegovine. Glavni neprijatelji su, osim njemackihi talijanskih jedinica, vojne postrojbe NDH i cetniciDraze Mihailovica.

- u 3. fazi, potpomognuta sovjetskom armijom,Titova Jugoslavenska Vojska vodi zavrsne operacijeunistenja protivnickih snaga, te potpuno ovladavateritorijem Jugoslavije. Po zavrsetku rata, koji je isam bio krvav, Titova komunisticka vojska pocinjamasovni ratni zlocin masakra protivnickih snaga (alii njihovih obitelji, te civila koji su se povlacili s

porazenim snagama). Podatci o tako ubijenimvojnicima i civilima variraju, i krecu se od 80,000 do250,000. Medju njima je najvise stradalih Hrvata, ito preko 2/3. Nakon kravavog obracuna slijediuspostava komunisticke totalitarne dikature, s KPJkao jedinim politickim subjektom i Josipom BrozomTitom kao nedodirljivim diktatorom

10. travnja 1941.

Slavko Kvaternik, jedan od voda ustaskeorganizacije u zemlji, proglasio je putem zagrebackeradio-stanice osnivanje Nezavisne Drzave Hrvatske.

Nova drzava je proglasena pod okriljem TrecegReicha i fasisticke Italije kao svojih glavnihzastitnika, koji su u njoj vrsili odlucan utjecaj.Teritorijalno je obuhvacala dijelove Hrvatske, Bosnui Hercegovinu i Srijem. Italiji je ustupljen dobar dionajrazvijenije hrvatske jadranske obale, a Madjarska

je prisvojila Medjimurje i Baranju.

15.travnja 1941

U Zagreb je s oko 150 ustasa dosao iz emigracije uItaliji Ante Pavelic. Ideja hrvatske drzave, kojoj jestremio hrvatski narod i koja se ocitovala u cinu

proglasenja NDH, imala je duboke korijene u zudnjiza samostalnoscu i slobodom, snazno ojacanom

patnjom i progonima pod velikosrpskim rezimomkraljevine Jugoslavije.

No, ironijom sudbine, ta ce ideja vrlo brzo izdana od

samog Pavelica, izdajom i prodajom hrvatskih povijesnih zemalja u Dalmaciji fasistickoj Italiji, kao



i genocidnom politikom njegovog rezima, koji je kao poslusnik Hitlerovog novoga poretka, pristupio progonu Zidova, Srba i Roma.

U slucaju srpskog stanovnistva, taj mu je zadatak bio

"olaksan" sporadicnim pokoljima koje su grupe velikosrpskih rojalista-cetnika i drugih teroristickih grupa, pocinile nadhrvatskim stanovnistvom u periodu bezvlasca uoci

proglasenja NDH.

Medjuetnicki sukobi koji su se razbuktali u ratu doistrijebljenja, imali su korijen u dva izvora:velikohrvatskoj ideologiji u ruhu sluge fasistickihsila, kao i velikosrpskoj, koja je nastavila, uradikalnijem obliku, svoju ugnjetacku i genocidnu

politiku, koja se ocitovala najjace u pokoljima uoci 1svj. rata (Balkanski ratovi), kao i nizu politickihubojstava i progona stanovnistva u kraljeviniJugoslaviji (u nekoliko dana je poubijano vise stotinaMuslimana i Hrvata u 1920im godinama).

Glede samoga hrvatskoga naroda, dugotrajnanegativna posljedica, koja je ponistena tek oslobodilackim ratom protiv velikosrpske fasistickeagresije 1991-1995, je bila kompromitacija same

ideje hrvatske drzave. Hrvati su, time sto je jedan dionjih sudjelovao u osovinskim vojnim postrojbama,stekli stigmu "pro-fasistickog naroda", koja je,

pojacavana srpsko-jugoslavenskom promidzbom zavrijeme socijalisticke Jugoslavije i presucivanjemcinjenice da su Hrvati aktivnije sudjelovali uantifasistickoj borbi nego neki daleko brojniji narodi(kao i vise nego bilo koji narod u propalojJugoslaviji), sprjecavala i gusila ostvarenjehrvatskoga visesetoljetnoga sna o slobodi isamostalnosti.

Tek je Domovinski rat 1991-1995 zbrisao tenapuhane grijehe proslosti i propagandneutvare.

Kominterne Josipom Brozom Titom odlucio se zaoruzani otpor okupacijskim silama i njihovimdomacim saveznicima. Komunisticko vodstvo je utakvu kursu prepoznalo mogucnost dolaska na vlast.1941.Ustaski pokolji srpskog stanovnistva na podrucju

Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i cetnickimasakri hrvatskog i bosansko-muslimanskog



pucanstva. Masovni ustanak Titove komunistickevojske u Srbiji i Crnoj Gori, koji je slomljen dokonca godine snaznom njemackom i talijanskomofanzivom uz pomoc srpskih fasista i cetnika.Komunisticki partizani su spali s oko 50,000 vojnika

na 4,500 boraca koji su protjerani iz Srbije. Rat senastavio s najvecim intenzitetom na podrucjuHrvatske i Bosne i Hercegovine.

1942.-1943.

Presudno razdoblje za oblikovanje Bosne, kao icijele Jugoslavije u sljedecih pola stoljeca. Navojnom planu dolazi do maksimalne koncentacijesuprotstavljenih snaga: uz oko 160,000 njemackih i350,000 talijanskih, oruzana sila NDH postize snaguod preko 160,000, a cetnici Draze Mihailovica oko80,000 vojnika. Komunisticka vojska, u broju od150,000 partizana, vodi teske gerilske bitke, izmicuci

pred ofanzivama protivnika i jedva probijajuciobruce.

Odlucujuce bitke su vodjene od sijecnja (tzv. Bitkana Neretvi ili 4. ofanziva) i svibnja (tzv. Bitka naSutjesci ili 5. ofanziva) 1943.- obje s ciljemopkoljavanja i unistenja Titove vojske; obje skoro

posve na podrucju NDH. Najvazniji rezultat 4.ofanzive je bilo prezivljavanje partizanskog pokretakoji je uspio vojno tesko poraziti cetnike i politickiih marginalizirati. U tim operacijama poginula je okotrecina partizana, od kojih oko 50 % Hrvata, alicetnicki rojalisticki pokret je slomljen kao realna

politicka opcija. U 5. ofanzivi, koja se protegnula preko jeseni, komunisticka je vojska jedva probilanjemacko-talijanski obruc uz teske gubitke. No, uzocuvanu jezgru, Tito je uspio kapitalizirati slomfasisticke Italije- osim oruzja, njegova je vojska

naglo narasla masovnim priljevom novih boraca,najvise Hrvata i Slovenaca, tako da je do konca1943. narasla na 300,000 ljudi.

Na politickom planu najvaznije je zasjedanjevrhovnog partizanskog politickog tijela, AVNOJ-a,29.studenoga 1943. u bosanskom gradu Jajcu.Odluke koje su zapecatile sudbinu kraljevineJugoslavije bile su sljedece:

- vrhovno partizansko politicko tijelo AVNOJ postaje glavno zakonodavno vijece i najvisi

predstavnik suvereniteta svih jugoslavenskih naroda



- osnutak privremene vlade- kraljevskoj vladi u emigraciji oduzimaju se sva

prava zakonite jugoslavenske vlade- kralju Petru 2. Karadjordjevicu se zabranjuje

povratak u Jugoslaviju

- nova Jugoslavija ce biti ferederalna drzavnazajednica ravnopravnih naroda- Titu se dodijeljuje naslov marsal Jugoslavije- osniva se drzavna komisija za ispitivanje ratnihzlocina okupatora i kolaboracionista

1944.

Na otoku Visu potpisan sporazum izmedju marsalaTita i bivseg bana Banovine Hrvatske IvanaSubasica, koji je postao predsjednik jugoslavenskeizbjeglicke vlade. Subasic se obvezao da ce njegovavlada priznati AVNOJ i pozvati narod da pristupaantifasistickom pokretu. Time su medjunarodnazajednica i britanska vlada definitivno priznalilegitimitet i vlast Titove NOVJ i njenih institucija.

1945., sredina svibnja

U blizini austrijske granice, kod Bleiburga, zapocelomasovno stradanje Hrvata od strane partizanske

vojske, u koju je unovceno mnostvo amnestiranihcetnika iz Srbije. U posljednjim borbama i na "marsusmrti" , po poginulo je ili ubijeno oko 50,000 Hrvata,

pripadnika oruzanih snaga NDH ili civila. Veliki brojih je pao u partizansko zarobljenistvo stradavajuci nadugom "kriznom putu". No to su podatci temeljenina demografskim procjenama hrvatskogznanstvenika Zerjavica i srpskog Kocovica.Po tim analizama, koje daju vrlo slicne rezultate,Jugoslavija je u 2.svj. ratu izgubila oko milijun ljudi,od toga oko 500,000 Srba, 200,000 Hrvata, te 90,000

Bosanskih Muslimana. Sama Bosna i Hercegovina je pretrpjela sljedece gubitke: 164,000 Srba, 64,000Hrvata, 75,000 Muslimana i 9,000 Zidova.

No, naknadna iskopavanja, koja su provedena pomjestima egzekucije u Sloveniji nakon padakomunizma, dovode u pitanje neke vidove testatistike: nasuprot 50,000 Hrvata pogubljenih odstrane komunista u cijelom podrucju od Austrije doMakedonije, slovensko povjerenstvo za ratne zlocineidentificiralo je oko 190,000 ljudi smaknutih u

partizanskim pokoljima 1945/1946. Buduci da po

nalazima povjerenstva oko 10,000 cine slovenski



domobrani, a 180,000 hrvatski vojnici i civili- tootvara nove dubioze- ne dovodeci u pitanje statusJosipa Broza Tita kao najveceg ratnog zlocinca na

podrucju bivse Jugoslavije.

Morgana Alabastra



22-08-2007,04:31 PM

#19

Morgana

Alabastra

Moderator


Josip Broz Tito

Granice Nezavisne Drzave Hrvatske















Morgana Alabastra


Find More Posts by Morgana Alabastra22-08-2007, 04:34 PM #20



SOCIJALISTICKA JUGOSLAVIJA: Vrli novi

svijet (1945 - 1991)

1945.-1991.

Jugoslavija kao federalna komunisticka drzava.Osnovne znacajke toga perioda su:

- apsolutna vlast komunisticke partije, a pogotovo predsjednika Tita i njemu podcinjenog uzega kruga- mnostvo drustvenih, politickih i gospodarstvenihreformi ("samoupravljanje"), kojima se zeljelouciniti zemlju funkcionalnom, a narode"zadovoljnim"-ne dirajuci u temelje komunistickedogme- nakon laviranja poslije prekida sa StaljinovimSSSR-om, Jugoslavija postaje "odobrena zemlja" od

oba suprotstavljena bloka kao pozeljna buffer zona.Takodjer, dolazi do nevidjenog angazmana zemlje umedjunarodnoj politici, poglavito preko Pokreta

Nesvrstanosti- razvoj od tvrdog centralizma do sve vecefederalizacije i konfederalizacije drzave, da bi seublazile medjunacionalne napetosti i zemlja ocuvalau kakvom-takvom obliku. Kulminacija takvih

pokusaja je Ustav iz 1974.- relativno otvaranje prema zapadu, preko razvitkaturizma i odlaska radnika na rad u zemlje zapadne

Europe; no, istodobno praceno likvidacijama politickih neistomisljenika u inozemstvu ikonstantnom represijom i ideolosko-politickomindoktrinacijom u zemlji- nakon smrti Tita, apsolutnog arbitra, na vlast dolaziPredsjednistvo, u kojemu, da bi se izbjeglamogucnost nacionalne majorizacije, dolazi dosmjene na celu svake godine- pod opterecenjem velikih financijskih zaduzenja,zastarjelosti gospodarstvenog i politickoga ustroja, teradikalizacijom medjunacionalnih odnosa izazvanih

velikosrpskim pokretom, Jugoslavija se 1991.raspala.














U tom je periodu Bosna i Hercegovina bila"trostupanjski" piramidalno ustrojena: privilegiranaklasa, s neprijepornom dominacijom od policije donaobrazbe i gospodarstva su bili Srbi, sto

zahvaljujuci svojoj relativnoj brojnosti, "zasluzi"stradanja u NDH (jos pojacanom manipulacijomstatistikama), premoci u komunistickom aparatu, kaoi ulozi produzene ruke beogradskog centralizmasvojih sunarodnjaka. Na drugom mjestu su dolaziliBosanski Muslimani, koje je vlast podupirala kaonositelje "drzavnih" struja u BiH i protutezu srpskimi hrvatskim nacionalnim ideologijama koje suukljucivale BiH kao dijelove svojih nacionalnihdrzava, te kao visokonatalitetna skupina koja je,odricuci se mnogih orijentalno-islamskih zasada,ipak dobro dosla kao most prema islamskimzemljama u Pokretu Nesvrstanosti. Uz zahvalnostkomunistickoj Jugoslaviji koja im je priznala statusnacije, te uspjesnu indoktrinaciju kojom su "uspjeli"zaboraviti svoje masovno sudjelovanje u oruzanimsnagama NDH- Bosanski Muslimani su postalifaktor broj 2. u Bosni i Hercegovini i jedni odnajzescih pristasa jugoslavenske fantazme.Hrvati, kao najmalobrojniji i najsumnjiviji element,nosili su stigmu "reakcionarnog" katolickog naroda,

optuzivani za genocide i brutalnosti NDH (od kojihsu Muslimani dobrohotno ekskulpirani, a Srbi su,kao glavni komunisticki krvnici jos uzivali

privilegije zlocina), podnijeli su sudbinu gradjanadrugoga reda. Stalno sumnjiceni i policijski

proganjani, njihova etnicka podrucja svjesnogospodarski zanemarivana, prisiljavani na emigraciju(od ekonomskih emigranata iz BiH, Hrvati, koji sucinili oko 1/5 stanovnistva, davali su preko 2/3emigranata), uz potiskivanje hrvatskog jezika inametanje srpskog, od skolstva do medija- Hrvati su

bili posebno podvrgnuti totalitarnom policijskomrezimu: sve s ciljem depopulacije i eliminiranjahrvatske nacije kao "kanceroznog" elementa koji

prijeci ostvarenje komunistickog totalitarnog raja nazemlji.U takvim je prilikama Bosna i Hercegovina docekalaraspad Jugoslavije.

1946.

Donesen Ustav FNRJ, po kojem se Jugoslavija

sastoji od 6 republika, a jedna od njih, Srbija, ima usvom sastavu dvije autonomne pokrajine, Vojvodinu



i Kosovo.

Hrvatska i BiH u SFRJ

1948.lipanj

Jugoslavenska komunisticka partija izbacena izKominforma, organizacije tipa Kominterne, kojom jedominirao SSSR, a vecina clanica su bile partijenovoosvojenih zemalja istocne i srednje Europe. Titose okrece prema Zapadu, trazeci financijsku i drugu

pomoc, no Jugoslavija ostaje komunistickatotalitarna zemlja.Bosna i Hercegovina ima 2,565,259 stanovnika, odtoga 44.29 % Srba, 30.73 % Bosanskih Muslimana,23.94 % Hrvata i 1.04 % ostalih.

o. 1960.

Gospodarske reforme u Jugoslaviji, s ciljemdecentralizacije i de-etatizacije dale su odredjenerezultate, no zaustavljene su zbog same naravi

komunistickoga sustava- da su bile provedene dologickog kraja, to bio znacio svrsetak jednopartijskog totalitarizma i Jugoslavije koja je pocivala na njemu.

1971.

Hrvatski nacionalni pokret, potaknut partijskimrukovodstvom hrvatskih komunista, izbija zbogdugogodisnje "puzece" srbizacije. Dominacija

beogradskih i srpskih medija, export-import

poduzeca, odljev kapitala iz Hrvatske u istocnekrajeve Jugoslavije, te "odljev" Hrvata na cesto teskii nisko-kvalificirani rad na Zapad- sve je to stvorilokriticnu masu neraspolozenja prema Jugoslaviji kaomaski za Srboslaviju. Pod pritiskom Tita iunitaristickih krugova, hrvatsko komunistickovodstvo je kapituliralo. Uslijedile su represije- oko70,000 "nacionalno svjesnih" hrvatskih komunista jeizbaceno iz Partije, 2,000 je osudjeno na raznezatvorske kazne, a nekoliko tisuca Hrvata jeemigriralo.

Po popisu stanovnistva, Bosna i Hercegovina ima3,746,320 stanovnika. Medju njima je 20.62 %



Hrvata, 37.19 % Srba, 39.57 % BosanskihMuslimana i 2.62 % ostalih. Tim popisom suBosanski Muslimani prvi put dobili pravo nanacionalnu samo-identifikaciju, i to pod imenomMuslimani.

1972.

Hrvatski nacionalni gerilci, njih 19, treniranih uAustraliji, organiziraju desant u blizinisrednjobosanskog grada Bugojna, s ciljem podizanjaustanka protiv velikosrpske tiranije. Vecina je

poginula u sukobu s premocnim jugoslavenskimvojnim i policijskim snagama, koje su u paniciangazirale blizu 10,000 ljudi.

1974.

Posljednji jugoslavenski Ustav koji je prekokonfederalnih elemenata pokusao ocuvati zemlju odnarastajucih tenzija i raspada. Tito je proglasendozivotnim predsjednikom, a nakon toga je

predvidjeno kolektivno predsjednistvo s rotacijomclanova iz pojedinih republika.

1980.

Smrt Josipa Broza Tita.

1983.

Sudjenje Aliji Izetbegovicu i dvanaestoriciBosanskih Muslimana u Sarajevu zbog promicanjaideja panislamizma i vjerskog fundamentalizma.

1987.

Meteorski uspon na vlast srpskog sefa komunisticke partije Slobodana Milosevica. On uskoro postajeglavnim organizatorom velikosrpskog pokreta, kojizeli ostvariti otvorenu dominaciju Srba u Jugoslavijikao policijskoj drzavi ekstremnoga oblika, ili, preko

prekrajanja granica, srusiti Jugoslaviju u bilo kojemobliku i na razvalinama uspostaviti veliku Srbiju

koja bi ukljucivala cijelu Bosnu i Hercegovinu, kao ioko 70 % Hrvatske. Metode su razlicite: od



masovnih nasilnih mitinga, policijske represije, prijetnji JNA, koja se sa 77 % srpskog oficirskogkadra pocela transformirati u otvoreni instrumentMiloseviceve politike, do kradje federalnihfinancijskih rezervi i nepostedni medijski rat, prije

svega protiv Albanaca i Hrvata, koji je imao za ciljhomogenizirati i iskoristiti histerizirane srpske maseu Jugoslaviji za velikosrpski vojni pohod.

1989.

Pad Berlinskog zida. Kraj komunizma.

1990.sijecanj

Raspad SKJ, nakon sto su slovenski komunistidemonstrativno napustili Kongres SKJ ne zeleci se

podvrgnuti Milosevicevoj politici centralizacije isrbizacije jugoslavenske Partije.

svibanj

U prvim visestranackim izborima nakon polastoljeca, komunisti su porazeni u Hrvatskoj iSloveniji. U Hrvatskoj na vlast dolazi HrvatskaDemokratska Zajednica s predsjednikom FranjomTudjmanom s oko 60 % glasova (postotak serazlikuje po raznim domovima Parlamenta).

studeni

Izbori u BiH oznacuju kraj nada "reformistickih"snaga Ante Markovica, jos uvijek formalnog

jugoslavenskog premijera kojega je podupiraoZapad. Reformirani komunisti dobili su 6 %,Markovicevi reformisti 5,6 %, a tri nacionalnestranke: muslimanska, hrvatska i srpska vecinu:muslimanski SDA 37,8 %, srpski SDS 26,5 % ahrvatski HDZ 14,7 %. Time je propala i posljednja

iluzija o BiH kao bastionu anacionalnog



jugoslavenstva.

1991.Od 4,364,290 stanovnika, Hrvati cine 17,32 %, Srbi

31,37 %, Muslimani 43,67 %, te ostali 7,64 %stanovnika Bosne i Hercegovine.

- 3 –

Hrvatska i BiH u SFRJ

Alija Izetbegovic




Slobodan Milosevic

Franjo Tudjman

Morgana Alabastra



22-08-2007, 04:36 PM #22

EndingTheme Spiritual Impulse

Datum pristupa: Aug 2005Lokacija: SarajevoSpol: MPoruke: 5,440

Fina tema, samo ja bih krenuo od Konstantina P., panadalje.

__________________ Heartbeat.. Beating like mine.

EndingTheme


Visit EndingTheme's homepage!

Find More Posts by EndingTheme







http://www.porno.ba/










http://www.porno.ba/




22-08-2007, 07:53 PM #23

soft|cy Registered User

Datum pristupa: Aug 2007Spol: MPoruke: 299

a znate, bile su one maye... ah ustvari ona atlantida, mazapravo hiperborea, mu ili lemuria...

hrvatska verzija: tu su zivjeli hrvati i oni su glavni vrsiliritual omlecivanja.. znas uzmes onu motku pa ga nahrvatski nacin. Ja kao mali, ja sam pao sa lipe...

bosanska: znate tu se pravi jufka, ona prava jufka, i nasnarod... mmmmuslimanski narod ima visestruku funkcijute motke, zapravo mi je zovemo oklagija, mi timerazvijamo jufku i pravimo pitu, a i naravno vrsimo ritualeomlecivanja....srpska: ocekujem... da motke srpskog naroda, zaista budumotke... nase.. citam.. da neki kazu...

dok se oni gore ne dogovore.. mi sisamo motku..(vala je evo jos uvijek sisamo)

__________________ I had a life once... Now I have a computer and a modem.AIMP - spread the word

Last edited by soft|cy : 22-08-2007 at 07:59 PM.

soft|cy


Find More Posts by soft|cy

22-08-2007, 08:10 PM #24

8mls BIHnet Korisnik

Datum pristupa: Nov2004Lokacija: ZenicaSpol: MPoruke: 970

cke brisu postove.....

ne priznajem odredjene dijelove ove "povijesti" tipa hrvati uber alles.

__________________ free zone convict

mrzim turbofolk

8mls

Pregled javnog profilaFind More Posts by 8mls























23-08-2007,11:04 PM

#25

Bosni@

RegisteredUser Datum

pristupa:Jul 2007Lokacija:TuzlaPoruke: 75

Citat:Prvi postavio Morgana Alabastra

RANO SREDNJOVJEKOVLJE:

Slaveni i "zemljica Bosna" (c. 600-1180)

VII.st.-1463.g.

Dolazak i naseljavanje Slavena na podrucju sadasnje Bosne i Hercegovine.

Tijekom toga vremena, Slaveni su, uz asimilaciju zateknutih Kelta, Ilira i

Rimljana, primili krscanstvo i uz razvitak vlastitih kulturnih i umjetnickih

oblika, oblikovali politicke institucije i, konacno, i vlastitu drzavu. Osnovne znacajke toga perioda su:

- djelomicna izoliranost cijele regije od glavnih kulturnih i politickih strujanja

svoga doba, sto je imalo za posljedicu relativno malen broj kulturnih, vjerskih

i sekularnih, spomenika (izuzetak cine pucki nadgrobni spomenici, stecci ili

dolmeni, kojih ima nekoliko desetaka tisuca i koji predstavljaju svojevrsnu

narodnu umjetnicku ostavstinu).

- podrucje danasnje Bosne i Hercegovine je bilo podijeljeno u nekoliko

zasebnih upravnih jedinica ( Bosna, Hum, Travunja, Soli, Usora, Zavrsje,

Donji kraji, kao i veliki dio na zapadu koji su tek turska osvajanja pripojila Bosni, te ima povijesni naziv Turska Hrvatska). Tijekom toga vremena

Bosna je bila tek "zemljica" (to horion), koja nije cinila vise od 20% sadasnje

Bosne i Hercegovine. Cak i na vrhuncu teritorijalne ekspanzije, za vrijeme

dinastije Kotromanic, podrucje bosanskoga kraljevstva ukljucivalo je oko

70% danasnje BiH (no, uz znatan dio Crne Gore i Hrvatske).

- stanovnistvo je bilo slavensko, po svojim etnickim i vjerskim znacajkama

pripadajuci istom etnickom supstratu kao i Hrvati. Osim samoga spomena

hrvatskoga imena, to se vidi u mnogobrojnim etno-kulturnim obiljezjima, kao

sto su jezik (cakavstina i stokavska ikavica, te zapadna ijekavstina, sto su sve

karakteristike hrvatskoga jezika), glagoljsko i zapadno-cirilsko pismo(tzv.bosancica ili hrvatsko pismo) kojim su pisane isprave, djela vjersko-

naboznog i umjetnickog sadrzaja, a koje je istovjetno hrvatskoj cirilici koja se

rabila u Dalmaciji i sjevernohrvatskom primorju, pripadnost zapadnom

civilizacijskom krugu, sto se ocituje u zapadnom katolickom krscanstvu

( hrvatska Dalmacija i Bosna su potpadale pod istu vjersku jurisdikciju- bilo

Splitsku, bilo Dubrovacku dijacezu ), te umjetnickim oblicima zapadne

provenijencije (Romanika). Politicki, vecina je sadasnje Bosne i Hercegovine

(uz kratke intervale, kao za vrijeme srpskog zupana Caslava Klonimirovica ),

pripadala hrvatskoj drzavi, bilo za vrijeme hrvatskih narodnih vladara

Trpimirovica (9.- 11. st.), bilo kao dio hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Jedan

od simbola politickih veza Hrvatske i Bosne je i titula "ban", koju su bosanski



http://forum.bihnet.ba/showthread.php?p=647019#post647019






vladari nosili od najranijih vremena, a koja je iskljucivo hrvatska politicka

titula. Svi bosanski kraljevi su bili katolici, i cesto (ne uvijek) se nalaze u

rodoslovima hrvatskih dinastija. Kulturna strujanja, pogotovo za vrijeme

posljednjih 150 godina pred-osmanske Bosne, sve su vise vise isticala te

znacajke, tako da najznacajnija djela bosanske umjetnosti i pismenosti cine uSplitu nastali umjetnicki rukopisi Hrvojev misal i Hvalov zbornik, iluminirani

vjerski tekstovi stvoreni po narudzbi splitskog hercega i bosanskoga vojvode

Hrvoja Vukcica Hrvatinica, "neokrunjenog kralja Bosne", te romanicki zvonik

i portal u Jajcu.

- uz sve ovo gore receno, potrebno je dodati nekoliko napomena: istocna

podrucja danasnje Bosne i Hercegovine, prije svega Podrinje, Hum i

Travunja (koji otprilike odgovaraju istocnoj Hercegovini i dijelu Crne Gore)

su vec od 12.st. postali u velikoj mjeri pravoslavni (Podrinje je to bilo i prije).

Asimilacijom pravoslavnih Vlaha, utjecaj srpske drzave i kulture se prosirio i

na taj dio zemlje, sto je posebno doslo do izrazaja nakon osvajanja toga podrucja od strane prvog bosanskog kralja Tvrtka Kotromanica, koji je uzeo

u sluzbu srpske pisare, pa, iako je centar njegovih politickih i kulturnih teznji

ostao vezan za hrvatsko-katolicki zapad (sam Tvrtko je bio i ostao katolik),

odredjen broj bizantskih i srpskih civilizacijskih obiljezja vidljiv je na

njegovom dvoru.

Takodjer, specificnost same Bosne cini hereza Bosanskih krstjana, koje su

starija znanstvena istrazivanja smatrala ogrankom dualisticko-gnosticke sekte

potekle od bugarskih Bogumila, no po opcenito prihvacenim novijim

znanstvenim spoznajama radi se o vjerskoj sljedbi nastaloj iz zapadnog

krscanstva koja je kao osnovu imala nerazvijenu katolicku teologiju (uz nekeorganizacione elemente preuzete iz pravoslavnog monastva), a nastala je i

odrzavala se zbog relativne izoliranosti bosanskog podrucja. Krstjani (kojima

su pripadali, bar nominalno, i neki istaknuti bosanski velikasi kao vojvoda

Hrvoje), nikad nisu cinili vecinu stanovnistva, niti su stvorili vjersku

organizaciju na drzavnoj razini, te su prirodno nestajali misionarskim radom

dominikanaca i, posebno, franjevaca. Ostatak je progutala turska invazija.

Stanovnistvo Bosne uoci turskog osvajanja, po nekim procjenama, je bilo

sljedeceg sastava:

850,000-900,000 stanovnika svukupno

Etnickih Srba, vecinom u Podrinju, oko 25,000.

Pravoslavnih Vlaha u Duklji i Travunji oko 30,000.

Hrvata-Katolika oko 750,000.

Hrvata-Krstjana oko 80,000.



Hrvatska sredinom 9. stoljeca

864-876

Knez Domagoj, "najgori" knez Hrvata (pessimus Sclavorum dux), kako ga

naziva mletacki kronicar djakon Ivan, ratuje protiv Mlecana i Saracena

(Arapa) oko Barija 871. godine. Vjerojatno, pod bizantskim utjecajem, protiv

Domagoja je spremana urota, ali je otkrivena. Domagoj je vrlo drasticno

obracunao s urotnicima, sve ih je poubijao, cak i onoga tko mu je otkrio

urotnike.

Domagojevi strijelci

910-928



Hrvatski kralj Tomislav porazio Madzare i protjerao ih preko Drave, te

pobijedio je Bugare i pred njihovom navalom zastitio Srbe (926). Tomislav

vlada velikom vecinom sadasnje Bosne i Hercegovine, sto priznaju i srpski

povjesnicari, i u minimalistickom obliku: "..U prvoj polovici X vijeka do 30ih godina, politicka granica Hrvatske prema istoku dopirala je po svoj prilici do

planinskog vijenca koji cine planine Zelengora, Lelija, Treskavica, Jahorina,

Romanija, Ozren i Zvijezda."

-Kršćanstvo se nikada nije učvrstilo na prostoru srednjevjekovne Bosne,većinanjenih stanovnika pripadala je bogumiskoj vjeri.O tome svjedoče brojni spisi,a ito da je sjedište nadbiskupije većim dijelom srednjega vijeka bilo van BiH.

Koja glupost za ovo da su zapadni dijelovi pripijeni za vrijeme Turaka Bosni- postoji karta kao i brojna svjedočanstva u vidu povelja koje govore da su ovi

krajevi i prije Turaka bili pod vlašću srednjevjekovne bosanske države..Stanovništvo je bilo slavensko-lol...koja glupost, pa šta je sa onolikim Ilirimakoji su živjeli na ovim prostorima prije Slavena,tek tako su nestali???Zar takviratnici cije je jedno pleme (Dalmati) odolijevalo vojsci tada najmočnijegaRimskoga Carstva gotovo 300 godina-pa su rimljani poslije cijeli teritorijnazvali "provincija Dalmacija" da nestanu preko noći ili da ih sa lici zemljezbrišu jedni Slaveni,koji su bili totalno neorganizovani.O tome da Slaveni nisu utoku velike seobe naselili središnje dijelove naše zemlje svjedoči i ononajvrednije u historiji a to su materijalni dokazi-arheološka iskopavanja nisu

pronašla niti jedno veće naselje ili groblje Slavena iz perioda Velioke seobe tj

sve do 10 vijeka nema takvih naselja,sto je jos jedan dokaz da su Slaveni zauzelii naselili samo periferne ,nizijske dijelove nase zemlje -dok sredisnje dijelove suzaobisli jer su ih tamo cekala ratoborna domorodacka plemena sa kojim su imocni Rimljani imali problema.A ako se sjetimo da je bosanska drzava nastalaoko gornjega i srednjega toka istoimene rijeke Bosne,kao sto pise KonstantinPorfirogenit onda nam to jasno pokazuje da su zacetnici srednjevjekovne Bosnemozda upravo bili ti Iliri koji su manjim dijelom bili romanizovani u vrijemeRimljana-kako se sirio teritorij nase drzave tako se sirilo i ime Bosna.Stvarno mi je mrsko dalje komentarisati i pisati ali sve ovo sto so oni napisali jacu da pobijem,sve njihove tvrdnje i mislim da bi ovo trebalo maknuti odavdje jer

bi neko mogao i da povjeruje u to hehehe..ovoliko gluposti nisam odavno

vidjeo,da su ovo gluposti možete vijdeti i u djelu velike hrvatske historičarke Nade Klaić koja detaljno analizira sve srednjevjekovne povelje i događaje kojese odnose na Bosnu i preko njih dokazuje da je Bosna bila nezavisna isamostalna zemlja,baš kao i srednjevjekovna Srbija ili Hrvastk,čak štaviše imala

je svoju samostalnost i duže od njih dok je Hrvatska npr. već u 12. vijeku bila pod Ugarskom ,Bosna se tek uzdizala prema vrhuncu svoje moći.. __________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bez opterećenosti tijelom, vježbanje uma

bez korištenja umom, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođen svijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpan zadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."



Bosni@


Find More Posts by Bosni@23-08-2007, 11:12 PM #26



eh da...zaboravila sam ponovno napisatitekst je copy/paste sa bs wikipedie

Morgana Alabastra



23-08-2007, 11:13 PM #27

Bosni@ Registered User Datum pristupa: Jul 2007Lokacija: TuzlaPoruke: 75

I da-stvarno ne vidim svrhu kopiranja ovih gluposti-možda je cilje neka provokacija??Ako nemožešnešto sama napisati o tome onda bolje nemojkopirati,radije ostavi link,mislim ovo mu dođe kaoreklama "lažnoj historiji",koju svaki iole obrazovančovjek iz područja historije može da pobije.Ovomnije mjesto pod ovom temom,lažirana historijaBiH,tome nije mjesto na bihnetovom forumu-tvrdimda su ovo gluposti,netačne informacije i izvučene

pojedine činjenice iz konteksta!!!Ovo može podneku drugu temu npr."vicevi ili šale", stvarno sam zaiznošenje i drugih stavova ali ovakvih koji podrivajusuverenitet naše zemlje,njenu historiju i ističu značajsamo jednoga naroda u nastanku naše zemlje-ovo seodnosi na srednjevjekovni period..

__________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bezopterećenosti tijelom, vježbanje uma bez korištenjaumom, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođensvijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpan

zadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.























Sun Cu "Umjetnost ratovanja..." Last edited by Bosni@ : 23-08-2007 at 11:16 PM.

Bosni@Pregled javnog profila

Find More Posts by Bosni@

23-08-2007, 11:23 PM #28

The Final Cut Blue Sky Miner

Datum pristupa: Oct 2005Lokacija: S.E.T.I center Spol: MPoruke: 1,088

Volio bih znati koliko istorija ima BiH?Jedna vise ili manje...

__________________ Be civil to all, sociable to many, familiar with few, friend to

one, enemy to none.Benjamin F.

The Final Cut


Visit The Final Cut's homepage!

Find More Posts by The Final Cut

23-08-2007, 11:25 PM #29



neka neko izbrise temu

a ti se pretvori u pticicu i svima sapni kako je bilo,jer ce pet ljudi reci pet razlicitih stvari .

zao mi je ako sam nekoga uvrijedila,nije mi bila namjera

ne zelim raspravljati jer nisam dovoljno informisana nitiznam sve detalje

Morgana AlabastraPregled javnog profila






http://finalcut.serveftp.org/
























23-08-2007, 11:30 PM #30


Citat:

Prvi postavio The Final Cut Volio bih znati koliko istorija ima BiH?

Jedna vise ili manje...

Postoji samo jedna prava,zasnovana na historijskimizvorima i kao takva jedina tačna...ostalo su svesamo izvrtanje istine i pokazivanje onih dokaza kojiodgovaraju da bi jedna teza potvrdila..veliki je

problem što danas svi pišu historiju i svi misle da jeznaju...historiju treba prepustiti onima kojima je to

zanat ali pod uslovom da je pisu "bez mržnje i pristrasnosti.." (sine ira et studio) __________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bezopterećenosti tijelom, vježbanje uma bez korištenjaumom, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođensvijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpanzadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."

- 4 –

Alabastra Moderator


da.slazem se.kome sad vjerovati?kad svugdje nesto smeta...nema svako vremena da zivot tome

posveti pa da se sam uvjeri

Morgana Alabastra



23-08-2007, 11:36 PM #32

The Final Cut

























Blue Sky Miner


Takvo nesto ne postoji...ili vrlo rijetkoistoriju pisu pobjednici.Ljep primjer ti moze biti Herceg Novi(stoli se zove tako?)Samo ime kaze zasto se zove tako!

Probaj sa Crnogorcima raspravljati o tome!Sve cinjenice se negiraju!Istorija je drustvena nauka!Vrlo tesko u njoj empirijski dokazi nadvladjuju

politicka misljenja! __________________ Be civil to all, sociable to many, familiar with few,friend to one, enemy to none.Benjamin F.

The Final Cut




23-08-2007, 11:38 PM #33

Bosni@ Registered User

Datum pristupa: Jul 2007Lokacija: TuzlaPoruke: 75

Citat:

Prvi postavio Morgana Alabastra neka neko izbrise temu

a ti se pretvori u pticicu i svima sapni kako je bilo,jer ce

pet ljudi reci pet razlicitih stvari .

zao mi je ako sam nekoga uvrijedila,nije mi bila

namjera

ne zelim raspravljati jer nisam dovoljno informisana

niti znam sve detalje Ne moram ja šaptati nikom "kako je bilo" svako jedovoljno pismen da uzme relevantnu literaturu koju su

pisali priznati i renominarani historičari pa da samodlučuje.Uostalom fino sam rekao da su ovdje iznesene

netačnosti i naveo neke primjere,stvarno nemamvremena da ih sve ispravljam,niti sam rekoa da ću ja pisatisvoju verziju-samo finom kažem da je iznesen niznetačnih činjenica i molim te poštedi "duhovitosti" tipa da

ja postanem ptičica i šapnem-mislim stvarno ja nikom nenamećem svoje mišljenje...

__________________
















"... Snažna akcija jest treniranje tijela bez opterećenostitijelom, vježbanje uma bez korištenja umom, radeći usvijetu, a da se ne bude pogođen svijetom, provodećizadatke, a da se ne bude zatrpan zadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.

Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."

Bosni@



23-08-2007, 11:45 PM #34

Morgana Alabastra

Moderator


ok je,super,to ja postujem i nisam nista ruzno rekla...i necu daulazim u nesto o cemu ne znam nista

ja znam da imam 4 knjige historije,a onda profesrica kaze danije tako kako pise,nego drugacije,i sve sto nije kako ona kaze

je netacno...

a drago mi je sto je ispravljeno hvala puno

Morgana Alabastra



23-08-2007, 11:45 PM #35

Bosni@ Registered User Datum pristupa: Jul 2007

Lokacija: TuzlaPoruke: 75

Citat:

Prvi postavio The Final Cut

Takvo nesto ne postoji...ili vrlo rijetkoistoriju pisu pobjednici.

Ljep primjer ti moze biti Herceg Novi

(stoli se zove tako?)

Samo ime kaze zasto se zove tako!

Probaj sa Crnogorcima raspravljati o tome!

Sve cinjenice se negiraju!

Istorija je drustvena nauka!

Vrlo tesko u njoj empirijski dokazi nadvladjuju

politicka misljenja!

Uvjek se može naći djelo napisano na osnovurelavantnih činjenica,ne mora to uvjek biti napisano

























u zemlji o kojoj se govori, ima ljudi koji su pisali onašoj zemlji iz Amerike i drugih kontinenata in nisumogli biti pod političkim uticajima..i nemaš se štaraspravljati sa Crnogorcima,zna se fino ko je i kadaosnovao Novi i nemožeš se sa laikom raspravljati

nego sa covjekom koji razumije problematiku ne sanekim polupismenim covjekom koji samo "gleda

pravo"..Uostalo evo sto sami Crnogorci kazu o svomgradu

"Grad je osnovan 1382. godine, kada ga je bosanski ban, odosno kralj Tvrtko I Kotromanić utvrdio uTopaljskom zalivu, sa namjerom da on imatrgovačku, pomorsku i zanatsku ulogu, i nazvao gaSveti Stefan.Kao jedan od najmlađih gradova na Jadranu nazivaose i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo... Svojedanašnje ime dobio je u vrijeme vladavine HercegStjepana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći

procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i, sakratkim prekidom od 1538.-1539. godine, kada suga, na kratko, preuzeli Španci, vladaju njime blizu200 godina, sve do 1687. godine. "

__________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bezopterećenosti tijelom, vježbanje uma bez korištenja

umom, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođensvijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpanzadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."

Last edited by Bosni@ : 23-08-2007 at 11:48 PM.

Bosni@



23-08-2007, 11:46 PM #36


Citat:

Prvi postavio Morgana Alabastra ok je,super,to ja postujem i nisam nista ruzno rekla...i necu

da ulazim u nesto o cemu ne znam nista

ja znam da imam 4 knjige historije,a onda profesrica kaze da

nije tako kako pise,nego drugacije,i sve sto nije kako ona













kaze je netacno...

a drago mi je sto je ispravljeno hvala puno

A ko ti je profesorica __________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bez opterećenosti tijelom,vježbanje uma bez korištenja umom, radeći u svijetu, a da se ne

bude pogođen svijetom, provodeći zadatke, a da se ne budezatrpan zadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."

Bosni@



23-08-2007, 11:48 PM #37

The Final Cut Blue Sky Miner


Slazem se..Ali na kraju i u istoriji kao nauci najcesce preovladjuju laickizaključci ili zaključci pobjednika!(na podruciju kojim pobjednik vlada)

__________________ Be civil to all, sociable to many, familiar with few, friend toone, enemy to none.Benjamin F.

The Final CutPregled javnog profila



23-08-2007, 11:50 PM #38


imam jednu koja mi predaje izbornu nastavu koja ide udetalje...

kada sam rekla drugoj(redovan cas!),sta je vazalni


























odnos,ona kaze da druga nije upravu,da nije tako...

nema druge osim da odgovorim ono sto zele da cuju...

Morgana Alabastra



24-08-2007, 12:15 AM #39


Citat:

Prvi postavio Morgana Alabastra imam jednu koja mi predaje izbornu nastavu koja

ide u detalje...

kada sam rekla drugoj(redovan cas!),sta je vazalni

odnos,ona kaze da druga nije upravu,da nije

tako...

nema druge osim da odgovorim ono sto zele dacuju...

Samo ti reci pa cu ja njih da iskritikujem.. __________________ "... Snažna akcija jest treniranje tijela bezopterećenosti tijelom, vježbanje uma bez korištenjaumom, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođensvijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpanzadacima.......Pobijediti bez borbe jest najbolje.

Sun Cu "Umjetnost ratovanja..."

Bosni@



09-09-2007, 03:31 AM #40

BOSANCHERO

Registered User

Historija Bosne i Hercegovine je veoma siroka tema da bi seskupila u samo jedan topic.
























Datum pristupa: Sep 2007Poruke: 89 Ukratko cu reci da svaki normalan naucnik, historicar, se slaze

sa Nadom Klaic koja kaze da je Bosna uvijek bila bosanska anikad sroska, hrvatska ili koga trecega...

Procitajte sta se kaze ovdje npr. o Bogumilima...

Documents

Povijest Bosne i Hercegovine 1