POZNAVANJE BRODA I TERETA - 3.pdf

8/14/2019 POZNAVANJE BRODA I TERETA - 3.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/poznavanje-broda-i-tereta-3pdf 1/241

OPREMA ZA UČ VRŠĆIVANJE TERETA

Opća načela osiguravanja tereta Svi tereti mora u biti složeni i osi urani tako da brod i

osoblje na brodu ne bude dovedeno u opasnost ili rizik,

planiranju, izvršenju i nadzoru,

tereta mora biti odgovarajuće kvalificirano i iskusno,

tereta mora imati dovoljno praktičnog znanja koje treba,

U slučaju nepravilnog slaganja i osiguranja tereta toz

tereta i samoga broda



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAOprema

dostupna u dovoljnim

koli

činama, pogo na za nam eravanu svr u os guran a ere a,

uzimajući u obzir preporuke iz brodske knjige za

os guran e

s agan e

ere a

eng .

argo ecur ng Manual ), ovo ne vrsto e,

lagana i jednostavna za upotrebu, dobro održavana, da na brodu ima rezervne o reme za osi uran e i

uč vršćivanje tereta u dovoljnim količinama.



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAUzroci gubitka tereta

obzir kod osiguranja – uč vršćivanja terete: , nedovoljno ili neefektivno korištenje „dunnage“, Neod ovara ući „lashin “ o bro u i č vrstoći

Neizbalansiran i neujdnačeno postavljanje „lshinga“ lijevo –desno, naprijed‐natrag,

Završni upletci na čeličnoj užadi ili karike nisu dobro

formirane ili postavljene, Nepravi no orištenje steza ica za „ as ing opremu, Nedovoljna č vrstoća između priključaka na samoj čeličnoj

u a sa os a om oprem za u vr van e ao anc , s eza ce,okovi (gambeti) i fiksni spojevi na palubi,



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETASredstva i oprema za uč vršćivanje tereta kod prijvoza

(engl. Lashing equipment / materials)

Konopi od različitih materijala Steznici i ambeti en l. Turnbuckle Shackle Čelićne trake (engl. Steel Strapping) Lanci en l. Chains Tekstilne trake (engl. Textile Lashing Belts) Drvo en l. Timber Materijal za popunjavanje (engl. Filling Material ) Na tavl eni ritezni material en l. Arti icial Ti ht

Fit)



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETA

“ ‐ ” “ ‐ ”

Kada pogledaš konopac vidjeti ćeš "Z" oznaku na konopu, takav konopnaziva se “Z‐lay ” (Z‐pleteni ili livo pleteni) konop. Gdje vidiš oznaku „S" na

onopu, ta av onop naz va se S‐ ay S‐p eten esno p eten onop.







Lashing materijal – čelična užadStandardna čelična užad za uč vršćivan eStandardna čelična užad sastoji se od okova (gambeta),

stezalice turnbuckles dul ine čelično užeta s U‐boltclips“.

Kod sastavljanja i primjene standardne čelične užadi zalashin “ treba u se rimi eniti sli edeća načela: Krajevi odsječene čelične užadi trebaju biti osigurana sa

od ovara ućom l e l ivom trakom Veličina „U‐bolt clips“ mora odgovarati dijametručelično užeta



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAStandardna čelična užad za uč vršćivanje ‐ “„ „U‐bolt clips“ moraju sjediti na „mrvom kraju“ č.užeta, ‐ “„

iznositi 6 x dijametar čeličnog užeta, ‐ “

a matice vijka pritegnute dok „mrtvi kraj“ čeličnog

Navoji stezalice (turnbuckles) moraju biti dobro

suprotno smjeru okretanja (stezanja) stezalice“




tan ar na e na u a za u vr van e Nakon prvog pritezanja, matica na „U‐bolt clips“

“s eza c „ as nga re a ponovno o egnu a,

Dupliranje (doubling) č

elič

ne užadi je normalno neu vos ru u e ax mum ecur ng oa z oggubitka č vrstoće na savinutim stranama. Međutim

e se u vos ru u o o vr sav an a maradijus koji iznosi najmanje 3 x dijametar čeličnogu e a.




Zbog raznih načina izrade čeličnih konopa postoje i različiti

izračuni za MSL Maximum Securin Load . Evo ednotakvog primjera za čelični konop promjera 16 mm na slici:




eren e prom era onopaDebljina konopa se mjeri između dvaju vrhova istoga struka.

Kada se koriste mm – milimetri, to označava dijametar konopaKa a se oristi inc pa ac , to označava opseg onopa

OPSEG u palcima x 8 = dijametar u “mm”“ ” “ ”

Uobičajeno je kod mjerenja dijametra novoga konopa da je tajdijametar veći nego što govori standard. Dozvoljeno odstupanje je

‐ .

mm, mjerenje će pokazati 19 mm.Standardna duljina jednog koluta (engl. Coils) je 200 ili 220 met.



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETAČ vrstoča

,

provlač

i i savija preko oštrih rubova, njegova č

vrstoć

a.

Podigač tereta (engl. Running wires) ili svaki čelični

onop o se sav e po o tr m utem sman u enjegovu vrijednost MSL. Dodatni faktori moraju seuzet u o z r, a u n e pr azano ta c v se a o te

vrijednosti opadaju u odnosu na promjer hvatišta okoo ega os guran e p o az :




MSL kod različitih kuteva savijanja



OSIGURAVAN E TERETA I UČ VRŠĆEN A Uzroci oštećenja čelične užadi

Žlijeb kolotura je istrošen Dijametar kolotura je jako mali

Formirani uvo ci na užetu

Kada je uže savinuto i oštrih rubova

opterećenje užeta

e ovo na pa n a o r avan e ovo e u a u o estanje , a što dovodi do ozbiljnih incidenata i povreda.



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijal ‐ Čelićne trake (engl. Steel

,za osiguravanje raznih vrsta tereta.




Lashing materijal – lanciLanci za uč vršćivanje uglavnom se koriste samo za uč vršćivanjegeneralnog teškog i glomaznog tereta, s tim da se lanci po

završetku transporta moraju biti vračena na brod. Na vrlor e n m ere ma, me u m, ova vo os guran e se sma ra ao

izgubljena oprema za osiguranje i ispomoć kod uč vršćivanja. .

velike prednosti koje nudi svojom č vrstočom i silom koju možeizdržati, te velikom brzinom i lakoćom ko om se ovakvaoprema može rastaviti.







Lashing materijali – Tekstilne trakeTakođer vrlo zastupljeno sredstvo za osiguranje tereta. Svakatraka sa unutarnje strane ima ušivenu tkaninu na kojoj se

nalaze sve glavne karakteristike te oznake o č vrstoći takvetra e. a rene su pr pr evozu automo a ro om.

Tekstilni remeni za osi uran e







Pojasom i trake za osiguranjenikada ne smiju biti uvijene ili

povezane u vor. ra e se mora u

pričvršćivati na široke četvrtaste

karike / uške, i ne smiju bitipostavljene preko oštrih rubova, a

sav oštećeni materijal koji služi za

biti izdvojen iz spremišta ispravneopreme.



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijali – drvoDrvo e neizostavan materi al ri ri evozu većinegeneralnih tereta. Uglavnom se koristi kao podloga na

ko u se teret stavl a sredstvo sa ko im se o edinikomadi tereta odjeljuju te kao samo sredstvo zauč vršćivan e i osi uran e tereta. Po edine rste drva se

premazuju posebnim sredstvima kako ne bi došlo dokontaminaci e tereta sa kukcima iz drva.



OPREMA ZA UČVRŠĆIVANJE TERETALashing materijali – materijal za popunjavanje (engl. Fillin material )

Materijal za popunjavanje praznina tijekom

U prijevozu morem u svrhu što boljeg uč vršćivanja

ispunjavati razne praznine sa raznim vrstama.

U nekim slučajevima mogu biti korištene čak iau omo s e gume, a na raspros ran en a me o a surazne vrste vreća napunjenih zrakom.









TERETA



PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETA

PRIPREMA SKLADIŠTA

skladišta

«teret pokupi lopatama»

,

skladišta plaća

Iskrcati što je moguće više tereta

posao 1. .p. e a pregovara sa s va onma zamolba stivadoru da pokupI teret u skladištu nakon što



PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAIspumpavanje vode iz skladišta

konsti se pumpa i ejektor

znači da skladišta treba dobro pomesi i pokupiti ostatke

na nekim brodovIma postoji i manje osjetljivi sistem

Vrste ostataka tereta

So i s ični tereti oji se otapaju u vo i mogu se samo isprati

tlak za pranje mora biti oko 7 bara

kvarc i slični tereti moraju se dobro pomesti prije pranja



PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ TERETAOdlaganje ostataka tereta

određuju gdje se može baciti smeće, a gdje iskrcati u luci

največi dio se ispere i ispumpa

dizanje malim pomočmnim dizalicama

lopatama na zavjetrinskoj strani

vjetar ne nosi po brodu

ako se zbo nevremena teret ne može odi nuti iz skladišta

ostavljaju se u skladištu u bačvama i sl. a podižu u luci




Priprema za čišćenje skladišta « u as ern» v z

vibracIja padne ostatak tereta

o npr. žitarIca započeti s čišćenjem o ma tije om

Iskrcaja

paziti na opasnosti u vezi s načinom iskrcaja edan član osade nadzirati rad ostalih




Pranje skladišta

koriste se protupožame pumpe

, instalacije za pranje

ventile, a dvije osobe peru u skladištu

paralelno s pranjem treba ispumpavati kaljuže

, pranje počinje od poklopaca grotala, pražnice grotla, grotla,

ot alubl a koru iranih re rada o late i rebara okrova

dvodna prema

kaljužama,

zadnje

se ispiru

kaljuže




Pranje skladišta Stalne instalacije za pranje sastoje se od topova postavljenih

spo pa u e u s a tu Pranje se može programirati

pr om pran a ro mora za e en nekim brodovima odgovara da su nagnuti 1ᵒ

jedna bolje ispumpava ako se ere skladište u luci a zabran eno e is um avan e voda

se zadržava u skladištu, ali treba provjeriti stabilitet

Masnt tereti

ne

mogu

se isprati

samo

vodom,

ve

ćskladište

treba

oprat eter entom v so ot a mom pumpom

Neki prašnjavi koncentrati se pri pranju lijepe na stjenku te ih

žitom)




Pranje skladišta

tragovi soli te skladište treba isprati slatkom vodom

Ins ektor radi testa soli u skladištu srebreni nitrat Ispiranje mora biti efikasno radi potrošnje vode

Može se rat i visoko‐tlačnom um om ali e s oro

Slatka voda se proIzvodi na brodu, ukrcava kad plovImo u slatko vodi (ne d e e zabran eno), ukrcava s obale ili barže

Na polasku treba imati koliko nam vode treba za pranje

skladišta Često slatku vodu plaća unajmitelj

Opasnost otvaranja poklopaca grotala kada brod posrće ili valja

U lukama

je

zabranjeno

pranje

skladišta

i ispumpavanje

u more




Čišćenje začepljenih kaljuža Prevencija je bolja od liječenja

postaviti prenosnu usisnu košaru i neprekidno nadgledati

ispumpavanje ako do začepljenja dođe ‐ usmjeriti mlaz topa u kaljužu pumpati natrag prema skladištu dok se nivo ne počne dizati

dubina kaljuže može biti 1‐2 m ako se ne može otčepiti ispumpati kaljužu s prenosnom

pumpom ta a u u n u, v ero atno e tre at s nut o usisne cijevi

Na veći roblem ako su ob e kal uže žače l ene Ispumpavanje prenosnom pumpom vrlo je teško zbog visine

skladišta (sporo)

pokupljanje vode u bač ve 1 dizanje na palubu (sporo)




Posušivanje s a išta ugovori često zahtijevaju da skladišta budu «čista i suha» ‐

provodi sušenjem ventilacijom ako vrIjeme dozvoljva

posušiti svu vodu u udubinama na poklopcu dvodna a o e vr eme o ro otvor t s a ta krcatelj vjerojatno neće imati pritužbi na mokra skladišta ako se

teret krca s otvoreno skladišta lokvice i ak treba osušiti

Pometanje skladišta pometanje gdje je zabranjeno pranje, a krca se isti Ili sličan

teret treba dobro pomesti i dignuti ostatke na palubu

samo pometanje nemoguće prati skladište pri niskim temeraturama kada se voda

e na op at nu negdje se ugrađuju grijači zraka




Priprema kaljuža i oprema ,

kaljuže se satoje od jednog ili dva prostora volumena od 2‐10 m³

, ,

Isprati i ispuhati sondu kaljuže i sondu temperature skladišta

prov er nepovra n ven

reg e s a ta odgovornost l č.p.

provjeriti moguća oštećenja u skladištu, da nema boje koja se ljušti, insekata i sl.



NADZOR NAD TERETOM

BRODA U PLOVIDBI

O O O



NADZOR NAD TERETOM BRODA Odgovornost zapovjednika broda Dok brod lovi treba izb eći da se teret kvari ili ošteti, a do

toga može doći za vrijeme putovanja zbog različitih uzroka.

Na dugim relacijama brod redovne prolazi različitimklimatskim zonama gdje postoje velike promjenetemperatura i različitih uvjeta vlažnosti zraka.

Toplina i vlaga najčešće uzrokuju da se teret kvari za vrijemeputovanja broda. Jedino prokušano sredstvo za suzbijanje

v age i štetni pos je ica top ine jest provjetravanje(ventilacija) skladišnih prostorija, te ukoliko se provodi

a a za o n su povo n uv e , mo e uzro ova v e e enego koristi.

NADZOR NAD TERETOM BRODA



NADZOR NAD TERETOM BRODA Provjetravanje teretnih prostorija broda

sačuvati samo ako se za vrijeme putovanja provjetravaju

rostori e u ko ima e teret. Na tr ovačkim brodovimaprimjenjuju se dva sustava provjetravanja ili ventilacije. Jedan

je sustav prirodnog (prirodna ventilacija), a drugi umjetnog

provjetravanja (umjetna ventilacija).





Reguliranje provjetravanja i temperatura rosišta

rosišta koja je u uskoj svezi s relativnom vlagom.

Zrak e m ešavina dušika kisika nekih dru ih linova i vodenepare. Svi plinovi, osim vodene pare, zadržavaju svoje relativneodnose u mješavini nepromijenjene, nezavisno od promjenetemperature. Me utim, io vo ene pare u mješavini zra a vr o je promjenljiv jer se količina vodene pare u mješavini vrlo brzo

.

Apsolutna vlaga ‐ količina vodene pare u 1 m3 zraka,

‐ određenoj temperaturi može sadržavati 1 m3 zraka.

‐

sa 100, a izražen je u postocima.





Reguliranje provjetravanja i temperatura rosištaPrema tome: apsolutna vlaga

Kad je zbog pada temperature zraka maksimalna vlaga jednaka

maksimalna vlaga

apso utnoj, re ativna je v aga 100 . To znači a je u mješavini zra amaksimalna vodena para koju takva mješavina može primiti pri

. ,

relativna vlaga iznosi 100%, dok se temperatura pri kojoj taj procesnastaje zove temperatura rosišta (engl. Dew Point). Temperatura je rosišta je ona temperatura pri kojoj neka površina, kodohlađivanja, počinje pokazivati vidljive znakove kondenzacije u

.temperature rosišta utjecat će da vlaga počne mijenjati plinovitostanje u zračnoj mješavini i pretvarati se u sumaglicu ili kapljicetekuće vode (orošavanje ili znojenje predmeta, kao što su stijenkebrodskih skladišta, površine tereta u brodskim skladištima).





Reguliranje provjetravanja i temperatura rosišta Na više štete na teretu u brodskim skladištima uzroku e

kondenzacija vlage iz atmosfere koja stvara »znoj« bilo nastrukturi broda, bilo na teretu. Za stvaranje takve »rose« ili

temperature rosišta zraka u skladištu, nezavisno od toga jeli zrak ustajao ili je doveden u brodsko skladišteprovjetravanjem.

Kada se skladište može uspješno provjetravati?

p en o s a a ere a re a ven ra a go re a o s ran ili spriječiti znojenje tereta, tj. onda samo onda kad je

tem eratura rosišta okolne atmosfere niža od tem erature tereta koji treba zaštititi od znojenja. Temperaturu tereta vrlo je teško izmjeriti, pa jedino preostaje da se izmjeri temperatura

.

po prirodnom

zakonu

nastoji

poprimiti

njegovu

temperaturu.





Reguliranje provjetravanja i temperatura rosišta a prov e ravan e ro s og s a a u ome e s o en ere

vrijedi praktično pravilo:

Kad god pouzdano mjerenje pokaže da je rosište vanjskog zraka ispod rosišta zraka oko tereta koji

treba zaštititi,

vanjski

zrak

može

odstraniti

vlagu

iz

brodskog skladišta, pa se provjetravanje može sa

sigurnošću primijeniti.

, vanjskog zraka više od rosišta zraka oko tereta, vlaga s tereta nebi se odstranila, ne o bi se ovećala.




NADZOR NAD TERETOM BRODA Provjetravanje

brod.

skladišta

‐ uklanjanja

vru

ćine,

štetnih

plinova

i

štetnih mirisa

, ali ima i iznimaka kad provjetravanjem treba odstraniti vrućinu,

štetne plinove

ili štetne

mirise.

Neki

tereti

proizvode

vlastitu

unu ra n u op nu, za o e pr e o po re no prov e rava a ve terete da bi se odstranila toplina.

,

broda i njegove okoline. To prilagođivanje ide svojim tokom, čak ako i nema provjetravanja, ali se njegovom primjenom pospješuje. o e ere o v e z en, u eca prov e ravan a os e e se samo

u njegovim površinskim slojevima, dok će ostali dio tereta biti

ot uno neos etl iv na takav ut eca . Međutim, i kod velike izmijene ventiliranog zraka u skladišti

rijetko se može postići idealan rezultat provjetravanja, tj. da vent ac s zra o e u o r sa sv ma e ov ma tereta.



tete oje nastaju na ro s om teretu ije e se na:

t t vl Štete od topline

Štete od pritiska tete o ra a

Štete od miševa, kukaca i druge gamadi



o asne terete(International Maritime Dangerous Goods Code –

Međunarodni pomorski kodeks za opasne terete



Međunarodni pomorski kodeks za opasne terete

-

IMDG Kodeks



IMDG Kodeks

za opasne terete (IMDG Code) :

• Poboljšati siguran transport opasnog tereta

• Zaštita morskog okoliša

• Poboljšati slobodan neogranićen protok opasnog

tereta uz odgovarajuću prateću dokumentaciju

Međunarodni zakonski okvir




The International Maritime Organization (IMO)Medunarodna pomorska organizacija

IMO je specijalizirana agencija Ujedinjenih Naroda koja je

razv a me unaro nu za ons u regu a vu za pos ovan e sa

dva ključna problema za pomorsku industriju:

• Spriječavanje zagđenja sa brodova

IMO je razvio dvije međunarodne konvencije da bi naglasio

ove probleme:

• onven on po r va za u s vo a na

moru)

•

IMDG Code reference: 1.1.2





Dopuna nčela položena su u SOLAS i MARPOL

Konvencijama, a IMO je razvio Međunarodni pomorski

o e s za opasne ere e eng . n erna ona ar me

Dangerous Goods (IMDG) Code).

IMDG Kodeks sadrži tehničke karakteristike kako biopasne terete bilo sigurno prevoziti morem.

IMDG Kodeks prihvačen SOLAS-om postaje obvezan za

. . .

IMDG Code reference: 1.1.1

IMDG Code Classification S stem



IMDG Code Classification S stem

vr a o e s sus ava as ac e e:

•

transport i onih koji to nisu.

• Otkriti opasnosti koje su opisane u transportu opasnog tereta.

sigurnog transporta ovakvog tereta bez rizika za osoblje i

imovinu obostrano ti ekom boravka u luci i na brodu .

IMDG Code reference: 2.0



Opasna tvar je svaka tvar koja je zbog njenih posebnih

svojstava kao takva određena u saveznom propisu .

OPASNI TERET e svaki teret ko i o svo im svo stvima može

prouzročiti opasnost po zdravlje, sigurnost i imovinu osobakoje sudjeluju u transportnom procesu, posredno ili

neposre no, e nan e e u pr evozn m sre s v ma avn m

dobrima.

ose nu pa n u re a o ra ere ma o n su svrs an nklasificirani kodeksom (IMO) jer sami po sebi nisu opasni ali to

za vrijeme operacija ukrcaja i slaganja.



Danas i nema opasnog tereta koji se ne može prevoziti

brodom . Prijevoz opasnih tereta jako e razvijen između

razvijenih zemalja (dvosmjeran promet ) : Sj.Amerika -

, . - , - .

važan je jednosmjerni promet ( razvijeni u nerazvijene ) .

nametnula podijela opasnih tereta na:

1. Konvencionalni opasni tereti koji ne zahtijevaju posebnu

pažnju

2. Opasni tereti s posebnim tertmanom , koji zahtijevaju direktnu

manipulaciju



Pod konvencionalno opasnim teretima smatraju se oni koji

,su stanju mogu se slagati u suhe čelične kontejnere ili u

skladišta kontejnere ili u skladišta za generalni teret.

Pod opasnim teretima sa posebnim tretmanom smatraju se

oni tereti koji sadrže exploziv ili radioaktivne supstance te

zahtijevaju direktnu manipulaciju i vrlo strogu kontrolu u svim

azama pr evoza.



skladu s karakteristikama. Gdje i kako će različiti

transportu ovisiti će o karakteristikama i opasnosti,

• Vrsta pakiranja koja može biti korištena.

• o razre ase opasnog ere a mo u prevozene

zajedno u odgovarajućem kontejneru.

•brodu.




9 razreda /classes:

ass xp oz v xp os ves

(plinovi stlačeni,ukapljeni, rastopljeni pod tlakom)

Class 2.1 Za al ivi linovi

Class 2.2 Nezapaljivi stlačeni plinoviClass 2.3 Otrovni plinovi

Class 3 Zapaljive tekućine (Flammable liquids )

. Class 3.2 grupa zapaljivih tekučina s srednjom točkom paljenjaClass 3.3 grupa zapaljivih tekučina s visokom točkom paljenja




Class 4 Zapaljive krute tvari (Flammable solids )

Class 4.2 Zapaljive krute tvari podložne samozapaljenju

Class 4.3 Zapaljive krute tvari koje u dodiru sa vodom ispuštajuz v v

Class 5 Oksidira uće tvari i or anski eroksidi Oxidizinsubstances and organic peroxides)

Class 5.1 Oksidirajuće tvari

.

Class 6 Otrovne i infektivne tvari (Toxic and infectioussu s ances

Class 6.1 Otrovne toksične tvari

Class 6.2 Infektivne tvari



Class 7 Radioaktivne tvari (Radioactive material )

Class 7.1 Radioaktivne tvari

ass oroz vne var orros ve su s ances

Class 8.1 Korozivne tvari

Class 9 Raznovrsne otrovne tvari i proizvodi(Miscellaneous dangerous substances and articles)

Class 9.1 otrovne toksične tvari za koje će iskustvo pokazati

da su takvih opasnih svojstava da se na njih moraju

.



SHIPBOARD TRAINING

258



259



Vessel Security Winches

res

yn e c opes

260



261

FORCES INVOLVED



FORCES INVOLVED

Wind

Current

ide

Change of freeboardThe only reliable defence against these

forces is re ular line tendin while the

262ship is moored



263

S lit drum winches



264

Winch brakes



Rope must be reeled on the drum in the correct direction

265Incorrect direction could reduce brake holding power by 50%!

Winch brakes



is dependent on:is dependent on:

The number of layers of rope on the drumThe number of layers of rope on the drum

more ayersmore ayers ra e o ng power ra e o ng power ..

. .

. .

266

Winch brakes



.

2nd Layer 88% 40 Tonnes

3rd Layer 80% 36 Tonnes

5th Layer 67% 30 Tonnes

6th Layer 61% 27 Tonnes

267

Safet reminders



se a w re rec rom a s owage

reel that has been designed onlyfor stowing.

268

Safet reminders



an oo c ose o rum en

when holding a line. If line surgesyou could be drawn into the

drum.

269

Safet reminders



Handling wire from storage drum to

tension drum

.

If the wire jumps it will jump

away from the body.

270

Safet reminders



Familiarise yourself with the mooring equipment.

271

Safet reminders



Ensure “Heave” and “Slack” controls are clearly.

272

Safet reminders



Never leave the winch running unattended.

273

Safet reminders



controls

Have a clear view of the person

274

Safet reminders



controls

Have a clear view of the person

275



276



Dvostruko pleteni / “Double Braided” konop Ovaj konop je lagan za rukovanje, dobre savitljivosti i sa

mogučnošću manjih deformacija.

Prekidno opterećenje je značajno povečano. Ovo se još zove “Tafle” Rope” ili “Doubler Rope” ovisno o pro zvo a u.

277



278



279

Care of wire



Avoid - leading wire around sharp edges ,,

Avoid - crossing the wire on the drumCrushing or flattening also damages wire & seriouslyCrushing or flattening also damages wire & seriously reducesreduces strengthstrength..

-

This opens the lay and leaves the wire permanently weakened.This opens the lay and leaves the wire permanently weakened.

Avo - ea ing t e wires t roug excessive ang esForces acting on the wire could exceed the wires MBL.Forces acting on the wire could exceed the wires MBL.

Always check the wire for snags before use.The ractice of si htin a wire before use could also revent an in ur orThe ractice of si htin a wire before use could also revent an in ur or

280

accident.accident.

Safet reminders



-

- Alwa s - wear loves when handlin wires

281



282

Rope care



thinners or thinner vapours.

Reduce exposure to sunlight to a minimum.

us e v sua y nspec e regu ar y.

,conditions.

Avoid chaffing and friction damage to the

283

.

Synthetic fibre mooring ropes



When making fast to bitts, two round turns as showen:

284



285



286



287



288



289



290



291



292



293



294



Messen ers (kono za odizan e rivezno kono a

• Messenger should be a least 28 32mm diameter 8



Messenger should be a least 28-32mm diameter, 8.

messengers up to 40 mm diameter. Such messengers

• All messengers are to be thoroughly examined forsigns of excessive wear and localised damage.

• o avo excess ve exposure o u ra-v o e rays,polypropylene messengers are to be stored under

296

v r

Heavin Lines bacalo



Constructed with a “Monkey’s Fist” at one end.

“Monkey’s Fist” to be made of rope

No added weights

297



298

Snapback



Keep clear of snapback zone

Synthetic lines will break suddenly.

299

Sna back zone



300

Safet reminders



-

handlin area. If line breaks it ma throwup objects as it snaps back.

Do not - have more eo le than necessar

in the vicinity of a line.

301

Snap back zone

When moorings are under strain all personnel



When moorings are under strain all personnelshould remain in positions of safety.

Kee clear of theKee clear of the

“Sna Back Zone” “Sna Back Zone”

302



This poster wasThis poster was

by the Officers andby the Officers and

303



304



305

Stoppers

Ropes must never be used as a stopper on wires as it does not grip.



Secure a chain sto er with a “Cow hitch” “Lan ard” .

306

Stoppers

For synthetic rope a synthetic rope stopper must be



y p y p pp

307

The stopper should be used “on the double”



308



309

Synthetic fibre mooring ropes



310

Hazards

t



on t on o ug s ne un nown

Load applied to line unknown

311

Line handling

Person in charge should monitor the



goperation to ensure no load is applied

Never let a Tug go until instructed, donot respond to directions from Tug

Stopper off the line before securing to

the bitts.

312

Line handling



When making fast or letting go the tug,

ALWAYS KEEP THE TUG

BOAT IN YOUR SIGHT!until everyone is clear from danger.

313

Safet reminders

-



times.

Do not - try to hold a slack line by standing

Do not - simply throw the line off the bittswhen letting go. Lower the line to the Tug

314



OTHER WARNINGS ONBERTHING STATION

315















To Summarise

emem er: reatest r s o n ury to yourse an



y y your shipmates is during mooring operations.

‐ Good communications

‐ Knowledge of mooring equipment

‐

‐ Care of wires and ropes

‐ Keep clear of “Snapback Zone” .

323



324



325



326



327



328



329



330



331



332



333



334





Rudders

kormilo na stražnjem dijelu kormila potpomognuto,prema tome kormilarski uređaj može biti lakši i manji



prema tome, kormilarski uređaj može biti lakši i manji.

Potpuno balansno kormilo (engl. Fully balanced rudder )

Da bi smanjili veličinu okretnog momenta potrebno je

točku okreta (engl. Pivot point) kormilo pomaknutiprema natrag od prednjeg ruba kormila.

Izn kr tn m m nt n v rir vi n k t

udara.

njegovog opsega kretanja (engl. Clearance)337

1. Ordinary;.

3. balanced,4 semi balanced



4. semi-balanced,-.

338

To je najviše korišteni tip kormila natrajektima i manjim plovilima. Ova vrsta

LOPATASTO KORMILO

,ovisno o kutu djelovanja kormila i profilu /

obliku kormila.

O t k il jč šć k i ti



Ova vrsta kormila najčešće se koristi na

ve m ro ov ma. vo orm o n e a oučinkovit kao lopatasto kormilo iste veličine.

Ova vrsta kormila koristi se kada se zahtjeva

/ potrebna vrlo dobra upravljivost broda.Repna peraja "povećava" pokret kormila, štokormilo čini učinkoviti im ovećava bočni

339

učinak)



340

Ovaj uređaj je od posebne važnosti za tegljače,

koče, osebnih lovila, VLCC, ko i zahti eva udobre manevarske sposobnosti, posebno kodb d l b i t t k d bi



brodova sa malom brzinom te tako dobiva u

najbolji učinak propulzije.

povečanje vučne sile na “Bitvi” (engl. Bollard ) zme u 30 50 , o e e v va en o

njihove izvorne snage, a kod VLCC može se

o e vat

po o an

u na

propu z e

zme u

6% posto do 13% .

341



342



343



344



345



346



347



348



349



350

OPREMA ZA SPAŠAVANJE




Od prvog dana boravka na brodu svaki član posade morabiti upoznat s osnovnim rasporedom prostorija na brodu,osnovnim pravilima ponašanja glede sigurnosti,



p p j g g

rasporedom za uzbunu, svim natpisima važnim zasigurnost, pozicijom požarnog alarma u hodnicima, teputem za bijeg iz kabine na mjesto spašavanja (označen

strelicama koje svijetle u mraku) kako bi i u slučajunestanka struje najbrže napustili kabinu.


Slučajevi opasnosti Bez obzira na uzroke nesreće brod ne bi trebalo

napuštati dok nije neophodno, jer brod je najsigurnije



zaklonište ljudima na moru. Uvijek je sigurnije ostatina brodu dok brod pluta, bez obzira na stanje u

kojem se nalazi, negoli napustiti ga i naći se u

nesigurnim uvjetima u brodicama ili splavima zaspašavanje.

353


CONTINGENCY PLANNING

ON

SHIPS ypes o ont ngency r s

Monthly (and within 24hrs of over 25% of Crew having



changed.)• Fire drill

• Abandon‐ship drill.

• Steering Failure.

• Launching

& manoevering of

life

boat

in water.• Oil Pollution.

OPREMA ZA SPAŠAVANJECONTINGENCY PLANNING ON SHIPS

ONCE A YEAR



• Man over‐board.• Strandin . Groundin .

• Collision.

.• Main Engine failure.

• Terrorist/Pirate

attack.• Power failure.

• Any other identified contingencies


Muster list Chapter III, Regulation 53 of SOLAS Raspored za

uzbunu MUSTER LIST e lista na ko o se nalazi o is



svih članova posade i njihove pojedinačne dužnosti i.

Liste se nalaze u svim hodnicima, salonima, mostu i.

posebne dužnosti koje će vršiti u slučaju nužde i na

dužnosti izvršiti.


Alarmni sustav Alarmni sustav mora omogućiti obavještavanje svih

osoba na brodu o na uštan u broda ili ašen u ožara.



Alarm se oglašava brodskom sirenom i električnim . .

Aktiviranje alarma za napuštanje broda mora biti

mosta.

apa an e mora t z g avnog pomo nog pomo nog izvora.

Alarm za požar može se dati sa bilo kojeg mjesta i bilo

koja osoba.




Čovjek u moru Ako je brod u plovidbi baciti kolut sa samopaljivim

sv etlom i dimnim si nalom ko im se označava m esto



pada (da bi pri povratku lakše uočilo), a na GPS ili ECDIS uređa u na za .mostu odmah ritisnuti du me “MAN OVERBOARD”.

na utopljenik.





Čamci (brodice) za spašavanje



• ljestve za ukrcaj osoba koje se nalaze u moru

• onop u o u enca za pr r avan e oso a u moru

• rukohvati za okretanje prevrnutih brodica• svjetlo vidljivo 2 Nm na vrhu brodice

• .


Na čamcu za spasavanje treba čitljivo i trajno označiti:• broj čamca (na lijevoj strani parni brojevi, a na desnoj

neparni brojevi)



• dimenzije brodice i broj osoba koji se mogu smjestiti• ime IMO bro broda i luka ri adnosti broda ko em

pripada brodica

Brodica za spašavanje ne smije biti većeg kapaciteta od1 0 osoba i man e dužine od 8 m osim za osebne

manje brodove te onda ne smije biti kraći od 4,8 m.Težina zajedno sa ukrcanim osobama i opremom nesmije biti veća od 20500 kg.


.

Otvoreni čamci za spašavanje



poluzatvoreni čamci za spašavanje (koriste sesamo na utničkim brodovima

poluzatvoreni čamci za spašavanje koje se

potpuno zatvorene brodice za spašavanje.

Zatvoreni vatrootporni čamci za spašavanje


Poluzatvorene brodice za spašavanje koriste se samo za

putničke brodove i redovitog su kapaciteta od 100 do 150

oso a. va av p ro ce omogu ava r u rca oso a z og



p g g

većeg otvora na pokrovu što je posebno značajno za putničke

.

Pokrov ovakve brodice od čvrsto materi ala ostavl en e nanajmanje 20 % dužine od krme i pramca prema sredini.

Središnji dio uređen je tako da se preko njega postavlja

pokrov sa čvrstom konstrukcijom na pramcu i krmi i potpuno

rekriva osobe u brodici i štiti ih od van sko ut eca a.

OPREMA ZA SPAŠAVANJEZatvoreni čamci za spašavanje

Svi brodovi, osim putničkih čija kobilica je postavljena poslije

. . . go ne mora u ma za vorena amce za



. . . go ne mora u ma za vorena amce za

spašavanje.

zaštitu osoba od vanjskog utjecaja.

Uređaj za spuštanje nalazi se u samom čamcu.

Svako mjesto opremljeno je sigurnosnim pojasom.

OPREMA ZA SPAŠAVANJEČamci za spašavanje sa vlastitim sustavom zraka

koji u određenim uvjetima ispuštaju ili stvaraju otrovne.



Takav sustav mora omogućiti dovoljno zraka za

za najmanje 10 minuta.

vanjskog da bi se spriječilo prodiranje otrovnih plinovau unutrašn ost.

Pretpostavlja se da je 10 minuta dovoljno vrijeme dase brodica udal i od o asno odruč a.

Vatrootporni čamci za spašavanje

koriste se na tankerima gdje je povećan rizik od

požara.Čamci su opremljeni sustavom za sigurno

udaljavanje od broda, a sastoji se od pumpe i sustava



za oplakivanje vanjske površine zatvorene brodicemorskom vodom.

Na taj način se sprečava povećanje temperature uunutrašnjosti čamca i omogućuje se sigurno

.

Temperatura u čamcu prilikom prolaska kroz

od 60°C.

OPREMA ZA SPAŠAVANJE Raketa sa padobranom nakon ispaljivanja ide do

visine od 300 m te se aktivira adobran i adabrzinom od 5 m/s. Gori crvenom svjetlošću 40sekundi. Vidljiva je noću na udaljenosti od 25 Nm. A

.



sekundi. Vidljiva je noću 12,5 Nm, a danju 2,5 Nm.

Dimna kutija ispušta žuto-narančasti dim 4 minute.Nam en ena e rivlačen u ažn e zrako lova u

blizini, ne mogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjemu vodu i koristi se samo po danu.

OPREMA ZA SPAŠAVANJEo e ‐ av s

Sredstva za spuštanje čamaca ili splavi uz pomoć sohamoraju omogućiti spuštanje o nagi a ro a o 20° i trima od 10°, a za brodove posebne namjene (tankere,

em a ce za ev su o r gorozn . a



nekim se brodovima čamci spuštaju iz svojih ležišta .

Sohe mogu biti:• gravitacijske

• okretne• posebne saonice za spuštanje čamca slobodnim padom –

Free‐Fall • iza ice za spuštanje sp avi čija je težina veća o 185 g.





















OPREMA ZA SPAŠAVANJE –






OPREMA ZA SPAŠAVANJE Putnički brodovi veći od 500 BT moraju imati najmanje

500 BRT samo jednu brodicu za prikupljanje.

za prikupljanje



za prikupljanje. .

Teretni brodovi moraju imati najmanje jedan čamac za

. Čamac za spašavanje može zamijeniti čamac za prikupljanje

.

Teretni brodovi ispod 500 BT ne moraju imati čamac za .

OPREMA ZA SPAŠAVANJESplavi za spašavanje







Kapacitet splavi ne smijeman o oso a nveći od 25 osoba.






Oprema splavi za spašavanje


Splavi za spašavanjeSamonapuhavajuće (pneumatske) splavi za spašavanje

korištenje na vodi 30 dana u svim uvjetima koji mogu



korištenje na vodi 30 dana u svim uvjetima koji mogu

Nakon pada u vodu sa visine od 18 m splav i oprema

,postavi na visinu veću od 18 m iznad vodene linije onda

.


Splav za spuštanje sa uređajem za spuštanje u moreOvakva splav mora:

okomito na bok broda brzinom od 3 5 m/s te bacanje s



okomito na bok broda brzinom od 3,5 m/s, te bacanje s

• imati sredstvo za pritezanje uz bok broda kod palube za ukrcaj i za sigurnosno držanje tijekom udarca

• hidrostatsku na ravu za ot uštan e ko a automatski

otpušta splav na dubini od

4 m.


Samonapuhavajuće splavi za spašavanje Glavne uzgonske komore moraju biti podijeljene u

kroz svoj nepropusni ventil



kroz svoj nepropusni ventil. zgons e omore mora u t ta o raspore ene a u

slučaju oštećenja jedne komore ostale komore moraju

o r a na o broj osoba koji se mogu smjestiti na splavi prosječne

mase od 75 kg u sjedećem normalnom položaju





Penjanje u splav za spašavanje












OPREMA ZA SPAŠAVANJEOsobna sredstva za spašavanje

• Kolut

za

spašavanje• Prs u za spašavanje

• Termo zaštitna odijela



ne smiju se oštetiti na mjestu smještaja pri temperaturi od ‐0 do +65°C

ako se trebaju uroniti u morsku vodu u vrijeme korištenja, moraju se moći

‐ °

moraju biti otporni na truljenje,

koroziju,

morsku vodu,

ulje,

naftu i gljivice

rlo uočljive boje na svim djelovima opremljen reflektirajućim materijalom.


Koluti za

spašavanje

su

sredstva

koja

služe za s ašavan e edne osobe



p j jsluže za s ašavan e edne osobe.

Izrađeni su od čvrstog pluta ili nekog drugog sličnog

materi ala

resvučeni

sa

akim

latnom. Radi bolje uočljivosti koluti su smješteni na pristupačnim

m estima na nad rađu broda.

Da bi se lakše uočio u moru kolut je opremljen dimnim si nalom ili bateri skim sv etlom rič vršćenim za kolut

konopom dužine 3,5 m.


Lifebuo Mora imati zvučni / dimni signal i baterijski svjetlo,

.




Konvencija određuje da se na svakom boku brodaputničkog ili teretnog mora biti barem jedan kolut za

spašavanje koji je opremljen konopom dugačkim

najmanje 30 m ili dvostrukom isinom od mjestasmještaja do vodene linije.



j j jj j j

OPREMA ZA SPAŠAVANJEPrsluk (engl. Life – jackets)

Prsluci za spašavanje služe da privremeno održe osobe

koje su pale u vodu.

Na brodu mora postojati dovoljan broj prsluka zas ašavan e za sve članove osade i utnika,



s ašavan e za sve članove osade i utnika,

10 % od ukupnog broja prsluka moraju biti dječiji.

. Prsluci moraju biti tako smješteni da budu lako pristupačni

n ova m es a mora u asno ozna ena.

Trebaju biti uočljive narančaste boje, opremljeni sa

samopaljivim svjetlom i zviždaljkom

OPREMA ZA SPAŠAVANJEPrsluk za spasavanje




Prsluci moraju biti tako izvedeni da:

ga nakon pokazivanja i upute osoba može pravilno

se može obući okrenut sa unutrašnje strane prema vani



način

u e pogo an za no en e omogući skakanje u vodu sa visine od 4,5 m bez tjelesne

ozljede i da prsluk tom prilikom ne ispadne niti se

ošteti.


Svjetla prsluka

za

spašavanje

moraju

imati:

jačinu svjetla od najmanje 0,75 cd (kandela)

biti vidljiv un radiusun od 360°



sv et o mo e t es a u e.

OPREMA ZA SPAŠAVANJEHydro‐Termo zaštitna odijela

y ro‐ ermo za t tna o e a s u e za spre avan e gubitka topline tijela prilikom plivanja u hladnoj vodi

orav a u amc ma za pre v avan e u a n mpodruč jima.



Predviđeni su samo za cijelu posadu.

OPREMA ZA SPAŠAVANJEHydro‐Termo zaštitna odijela moraju biti

se može u roku od 2 minute izvući iz torbe i navući skupa sa pr pa a u om o e om prs u om za spa avan e a o se nos

skupa s njim t t t t



ne po r ava goren e se nastav a rastapat na on to e o potpuno zahvaćen vatrom najmanje 2 sekunde

mo e po r t c e o t e o os m ca. anov sto mora u t pokriveni ako su predviđene rukavice prič vršćene za odijelo

ima svojstva oja svo e najmanje moguću mjeru i i

smanjuju pristup slobodnog zraka do nogu osoba u odijelu nakon skoka u vodu s visine od 4,5 m ne prodre voda u

zaštitno odijelo.

OPREMA ZA SPAŠAVANJESredstva za zaštitu od gubitka topline mora:

. Dlanovi isto moraju biti pokriveni.

t ta v a gaoso a mo e sama raspa rat a o obući bez ičije pomoći u brodici za preživljavanje

b d k d



omogućiti osobi da ga skine u odi za

na više od 2 minute ako e

nemo u

ćeplivati.







OPREMA ZA SPAŠAVANJESamoaktivirajući dimni signali moraju: spuštati ravnomjerno dim rlo uočljive boje

(žutonarančaste) najmanje 15 minuta kada pluta namirnoj vodi

ne smi e se eks anzivno aliti niti davati lamen zad



vrijeme ispuštanja dima

ispuštati dim dok je potpuno uronjen u vodu za vrijeme

izdržati bacanje s visine od 30 m.

OPREMA ZA SPAŠAVANJE VISUAL SIGNALS






OPREMA ZA SPAŠAVANJEEPIRB

Beacon (EPIRB) je:

ra o p uta a za ot r van e m esta nesre a, u u u e se

i započima emitiranje automatski kada se odvoji od m esta na o em e nsta ran



m esta na o em e nsta ran.

Emitira poziciju, ime i

pozivni znak broda.




OPREMA ZA SPAŠAVANJE VHF

plovećih sredstava za spašavanje i broda, te između plovećihsredstava za spašavanje i edinica za spašavan e.

Rade na frekvenciji u područ ju od 156

‐174 MHz na kanalu 16i najmanje na još jednom od kanala u ovom opsegu.

Ovaj uređaj koristi dvije vrste baterija: primarnu i



Ovaj uređaj koristi dvije vrste baterija: primarnu isekundarnu.

Primarna aterija je itijeva i uvije je u pričuvi za stvarnusituaciju. Obično traje do 3 godine (ne pune se) i mora na

.

sati.

za svakodnevne potrebe i može se puniti.

OPREMA ZA SPAŠAVANJE VHF DSC EPIRB va mora omogu avat pre a u poru a o

nesreći na VHF DSC područ ju. EPIRB je opremljensustavom o omogu u e os o a an e s o o no

isplivavanje sa 4 metra dubine, pri nagibu ili trimuro a o 45 .



45

Kapacitet izvora napajanja mora biti dovoljan za radnajmanje 48 sati i mora udovoljiti slijedećimzahtjevima:

1. odašiljati signal uzbune na frekvenciji 156,525

2. izlazna snaga mora biti najmanje 100 mW.




Napuštanje broda Naredbu o napuštanju broda isključivo donosi

za ov ednik ili osoba ko a a mi en a a odluka ovisi o

stanju broda, stanju vjetra i mora i ostalim elementima,ali e za ov edniku re uštena sub ektivna roc ena

opasnosti koja ni u kojem sluč

aju ne mora bitiouzdana.



Postupak a on to e og a en s gna za napu tan e ro a ─ ─

─), tri duga zvuka ponavljana alarmnim zvonom,ro s om s renom ne m rug m zvu n m

sredstvom, svaka osoba na brodu mora obući toplu vunenu o e u ez o z ra na van s u temperaturu,termozaštitno odijelo ako ga ima i prsluk za spašavanje.

Napuštanje broda

Kod oblačen a rsluka za s ašavan e treba aziti da su

sve uzice dobro prič vršćene, te kopča od čvrstog

materi ala ko a se nalazi na leđima ostane slobodna. Ova

kopč

a služi za izvlačenje iz mora, ako je osoba unesv esnom stan u.



Preživljavanje na moru Ostati suh

Ukrcati se u splav ili brodicu

Preuzeti za ov edništvo

Povezati se sa drugim splavima ,

l



vlastite

r at se na o upu “Učiniti sebe svjetlijim, različitim od okoliša”

podići pokrov (sačuvati toplinu)

Preživljavanje na moru ako se pronađe EPIRB plutača koja je isplivala nakon

potonu a ro a tre a e pr vezat za amac izbaciti sve oštre predmete koje bi mogle oštetiti splav

vodu iz č

amca izbaciti i pod posušiti spužvom

k i i l j ć i k j bi l k i i i



pokupiti plutajuće stvari koje bi mogle koristiti

ostav t ra ars re e tor Ozlijeđenima pružiti prvu pomoć

Ne dijeliti vodu i hranu prva 24 sata

Preživljavanje na moruZašto ne hrana u prva 24 sata ?

1. u prvim satima ljudi još imaju dovoljno zalihe ener i e i

2. situacija ponekad izaziva stresove pa organizam



amac e ostat na m estu nesre ea o e 1. uspostavljen kontakt sa spasiocima

2. brod nakon nesreće nastavio plutati

.

Preživljavanje na moru Čamci za spašavanje su oskrbljeni sa gorivom za 24 sata

o n e pr rz n o vorova to zna a m e ra uskretanja oko 140 Nm.

U praksi je to znatno manje, jer more i jetar utječu nastvarnu brzinu čamca, a ako je kopno udaljenije onda jeto ustvari razlog više da se ostane na mjestu nesreće.



g j

Potrebno e da edna osoba rukovodi svim radn amakoje se poduzimaju u svrhu spašavanja. To je najčešćeosoba ko a os edu e otrebno znan e, iskustvo iautoritet. Redovito je to član posade koji je prethodnoodređen kao za ov ednik čamca.

Preživljavanje na moru Osobi se dnevno može izdavati 0,5 litre vode.

Dnevna količina vode izdaje se tri puta dnevno i tou utro ri e izlaska sunca za vri eme dana i nakon

zalaska sunca. .

Viš d % t ih l č j č i ili l i



Više od 40 % smrtnih slučajeva u čamcima ili splavima

. Isto tako ne smije se piti urin, alkohol i ptič ja krv, a nije

preporu vo n pu en e er pu en e e r ra.

Spašavanje helikopterom

Radi rivlačen a ažn e heliko tera u otrebl ava u sedimni signali, rakete, buktinje, aldis lampa, heliograf.

jedan slobodni dio palube i označ

iti ga velikim bijelo“ “

Noću brod treba biti osvijetljen osobito sve zapreke kao



Noću brod treba biti osvijetljen osobito sve zapreke kao

, , .

Preživljavanje na moru Naprava za dizanje na kraju užeta vitla ne smije se

nipošto prič vrstiti za bilo koji dio broda ili se zaplesti zabrodsku opremu.

Posada ne smije pokušati da dohvati kuku/spravu zadizan e osim ako se to ne zatraži s heliko tera. U tomslučaju treba najprije omogućiti da metalni dio sprave



j jp j g pza dizan e dotakne alubu ili uroni u more da bi seizbjegao mogući udar od statičkog elektriciteta.

Preživljavanje u hladnom moru Faze Hypothermie



422

Preživljavanje u hladnom moruOčekivano vrijeme preživljavanja u hladnoj vodi



423



424



425

e unaro n prop s



426

Međunarodni ro isiBrojne međunarodne konvencije uređuju problematiku

,života ali i imovine na moru. U tom cilju spomenuti ćemo

IMO International Maritime Organisation

MARPOL Maritime Polution



R O a t e o ut o

STCW Standard of Training Certificating and Wachkeeping

n erna ona a our rgan sa on

UNCLOS the Unites Nations Convention on the Law of the

427

Međunarodni ro isi Međunarodna konvencija za prevenciju onečišćenja s brodova

Ships [of the Sea by Oil] 1973 ( Amended 1978), znane kao

MARPOL 73/78.

Konvencija se bavi sa svim oblicima odlaganja otpada s brodova osim

odlaganja kopneno generiranog otpada . Sastoji se od pet priloga

( Annex-a) :Annex I - Odredbe za prevenciju onečišćenja uljima s brodova;



Annex I Odredbe za prevenciju onečišćenja uljima s brodova;

- prevoze u rasutom stanju;

Annex III - Odredbe za prevenciju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze u

pakiranom obliku;

Annex IV- Odredbe za prevenciju one

čišćenja otpacima s brodova;

Annex VI - Odredbe za prevenciju onečišćenja atmosferskog omotača stakleničkim

plinovima. 428

Međunarodni ro isi

( International Convention for the Safety of Life at Sea - SOLAS),

. .

Međunarodnu konvenciju o teretnim linijama ( InternationalConvention on Load Lines - LOADLINE 1966. Protokol

1988.),

M đ d k ij d di i b b ( b k )



Međunarodnu konvenciju o standardima za izobrazbu (obuku),

izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW),1978./95. s dopunama Manila 2010,

Međunarodnu konvenciju o baždarenju brodova (International

Convention on Tonnage Measurement of Ships), 1969., e unaro nu onvenc u o s gurnost onte nera (Internationa

Convention for Safe Containers), 1972.,429

Međunarodni ro isi

Međunarodni kodeks o prijevozu opasnog tereta (IMDG Code

ili International Maritime Dangerous Goods Code)

Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u

svezi prijevoza opasnih i štetnih tvari morem ( Internationalonvent on on a ty an ompensat on or amage n

Connection with the Carriage of Hazardous and Noxious



g f

Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim

Managment of Ships Ballast Water & Sediments)

430

Međunarodni ro isi Međunarodnu konvenciju o traganju i spašavanju na moru.

., Konvenciju o minimalnim standardima (uvjetima) na

, .

Međunarodni kodeks o sigurnom vođenju broda i sprječavanju

onečišćen a ISM Kodeks 1993.



431

SUSTAV SIGURNOG UPRAVLJANJA =ISM Code=

International Safety Management (ISM) Code" znači

“Međunarodni kodeks rukovođenja i sigurnog upravljanja

brodom i zaštitom od zagađivanja”

Brojne vrlo ozbiljne nesreće koje su se dogodile tijekom

kasnih 1980-ih godina poslijedica su ljudske greške sa



kasnih 1980-ih godina, poslijedica su ljudske greške sa

propustima u manađmentu (upravljanju), a što jedoprinoseći faktor da je u mjesecu Oktobru 1989 godine

pr va o rezo uc u . , o « pu s va za

Menedžment i sigurno upravljanje brodom i zaštita od

Operation of Ships and for Pollution Prevention).432

SUSTAV SIGURNOG UPRAVLJANJA =ISM Code= Nakon kratkog iskustva u primjeni uputstva, 1993

IMO e rihvatio «Međ

unarodni standard u ravl an a

za siguran rad brodova i zaštitu od zagađivanja»

International Mana ement Code for the Safe

Operation of Ships and for Pollution Prevention (theISM Code .

Ugradnjom Međunarodnog kodeksa o sigurnom



g j g g

-Management Code) u SOLAS konvenciju(International Convention for the Safety of Life at

ea s a e o a o vezu u u snagu onvenc s e

norme za sve države č

lanice te konvencije. Godine 1998, ISM Kodeks (ISM Code) postaje

obvezan. 433

Kronologija donošenja Pravila po nesreća...Titanic (1912) = SOLAS (1929)

rr y y =STCW (1978)

Amoco Cadiz (1978) = SOLAS & MARPOLr



= - Enterprise (1987)

Exxon Valdez (1989) = OPA’90

Scandinavian Star (1990) = SOLAS Ch. II-2434



Stara teorija piramide nesreća …. “ ”

MAJOR

MINOR ACCIDENTS



300INCIDENTS

UNSAFESITUATIONS

436

Promjena teorije piramide nesreća…. Spušteni …

MAJOR

MINOR ACCIDENTS

xgroups each



INCIDENTS 30 x 10 groupseach

UNSAFE 600 x 5 groups each

SITUATIONS437

….

MAJOR

MINOR ACCIDENTS



30INCIDENTS

UNSAFESITUATIONS

438



Engleske posloviceRemember the good ole’ days of 100 ppm bilge discharge?

–

A few liters of bunkers in the water?

– now you

lose

your

job/license!

A stevedore with a fractured arm?

– better start calling your lawyer!



e e s a ca g you a ye !

Engine trouble delays you for 30 minutes?

– start rea ng manua s an text oo s!

440



.

Documents

POZNAVANJE BRODA I TERETA - 3.pdf