PR_INI · Web viewAH.budući da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava temeljna ljudska prava i ključan element rodne ravnopravnosti i samoodređenja i da bi ih se trebalo uključiti

Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0046/2017

23.2.2017

IZVJEŠĆEo ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(2016/2249(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestitelj: Ernest Urtasun

RR\1118220HR.docx PE589.343v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.................................................3

OBRAZLOŽENJE....................................................................................................................22

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU..........................34

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................35

PE589.343v02-00 2/38 RR\1118220HR.docx

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(2016/2249(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP),

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

– uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP1,

– uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za akciju koje su 15. rujna 1995. donesene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama i kasnije zaključne dokumente koji su doneseni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda, Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.) i Peking +15 (2010.),

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o suzbijanju trgovanja osobama i iskorištavanja prostitucije drugih iz 1949.,

– uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP2,

– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 20. listopada 2010. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/85/EEZ o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (Direktiva o rodiljnom dopustu)3,

– uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka)4,

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe,

1 SL L 315, 14.11.2012, str. 57.2 SL L 101, 15.4.2011, str. 1.3 SL C 70E, 8.3.2012., str. 162.4 SL L 204, 26.7.2006, str. 23.

RR\1118220HR.docx 3/38 PE589.343v02-00

HR

odnosno pružanju usluga1,

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2013/62/EU od 17. prosinca 2013. o izmjeni Direktive Vijeća 2010/18/EU o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC zbog izmjene statusa Mayottea u odnosu na Europsku uniju2,

– uzimajući u obzir direktive EU-a od 1975. godine o različitim aspektima jednakog postupanja prema ženama i muškarcima (Direktiva 2010/41/EU3, Direktiva 2010/18/EU4, Direktiva 2006/54/EU5, Direktiva 2004/113/EZ6, Direktiva 92/85/EEZ7, Direktiva 86/613/EEZ8 i Direktiva 79/7/EEZ9),

– uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima (COM(2012)0614)),

– uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Konvencija iz Istanbula) i njezin članak 3. u kojem se „rod” definira na sljedeći način: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”,

– uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća od 4. ožujka 2016. o potpisivanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (COM(2016)0111),

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o rodnoj ravnopravnosti (00337/2016),

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća donesene 5. i 6. lipnja 2014. o sprečavanju i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući genitalno sakaćenje žena (09543/2014),

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. o ravnopravnosti žena i muškaraca u području donošenja odluka (14327/2015),

– uzimajući u obzir izjavu trija predsjedatelja EU-a od 7. prosinca 2015. koju su potpisale Nizozemska, Slovačka i Malta,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

1 SL L 373, 21.12.2004., str. 37.2 SL L 353, 28.12.2013, str. 7.3 SL L 180, 15.7.2010., str. 1.4 SL L 68, 18.3.2010., str. 13.5 SL L 204, 26.7.2006., str. 23.6 SL L 373, 21.12.2004., str. 37.7 SL L348, 28.11.1992., str. 1.8 SL L 359, 19.12.1986., str. 56.9 SL L6, 10.1.1979., str. 24.

PE589.343v02-00 4/38 RR\1118220HR.docx

HR

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. ožujka 2015. naslovljen „Izvješće o ravnopravnosti žena i muškaraca 2014.” (SWD(2015)0049),

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 4. ožujka 2016. naslovljen „Izvješće o ravnopravnosti žena i muškaraca 2015.” (SWD(2016)0054),

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” (SWD (2015)0278),

– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 10. veljače 2010. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2009. godine1, od 8. ožujka 2011. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2010. godine2, od 13. ožujka 2012. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2011. godine3, te od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013.4,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. studenoga 2013. naslovljenu „Prema ukidanju genitalnog sakaćenja žena” (COM(2013)0833) i svoju Rezoluciju od 6. veljače 2014. o ukidanju genitalnog sakaćenja žena5,

– uzimajući u obzir rezultate istraživanja o lezbijkama, homoseksualcima, biseksualnim i transrodnim osobama u Europskoj uniji koje je provela Agencija za temeljna prava (FRA) i objavila u svibnju 2013.,

– uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava (FRA) naslovljeno „Nasilje nad ženama – istraživanje na razini EU-a. Glavni rezultati” objavljeno u ožujku 2014.,

– uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava naslovljeno „Stanje interseksualnih osoba u pogledu temeljnih prava” objavljeno u svibnju 2015. godine,

– uzimajući u obzir izvješće Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet) naslovljeno „Daljnja prisutnost diskriminacije, uznemiravanja i neravnopravnosti žena. Rad tijela za ravnopravnost na razvoju nove strategije Europske komisije za rodnu ravnopravnost” objavljeno 2015.,

– uzimajući u obzir izvješća Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) naslovljena „Razlika u zaposlenosti muškaraca i žena: izazovi i rješenja” (2016.), „Socijalni partneri i rodna ravnopravnost u Europi” (2014.), „Razvoj radnog života u Europi: godišnji pregled EurWORK-a” (2014. i 2015.) i šesto Europsko istraživanje o radnim uvjetima (2016.),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. o novoj strategiji za prava žena i jednakost spolova u Europi nakon 2015.6 i svoje izvješće od 9. lipnja 2015. o strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.7,

1 SL C 341E, 16.12.2010., str. 35.2 SL C 199E, 7.7.2012., str. 65.3 SL C 251E , 31.8.2013., str. 1.4 SL C 316, 30.8.2016., str. 2.5 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0105.6 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2016)0042.7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218.

RR\1118220HR.docx 5/38 PE589.343v02-00

HR

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o borbi protiv nasilja nad ženama1,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”)7,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta8,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. svibnja 2016. o provedbi Direktive 2011/36/EU od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava iz rodne perspektive9,

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 3. lipnja 2013. o napretku u ostvarivanju ciljeva iz Barcelone pod naslovom „Razvoj objekata za skrb o maloj djeci u Europi s ciljem održivog i uključivog rasta”10,

– uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”11,

– uzimajući u obzir Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) za 2015., izvješće „Peking + 20: četvrti pregled provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a” i druga izvješća EIGE-a,

1 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0126.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0312.3 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2016)0073.4 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2016)0203.5 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2016)0235.6 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338.7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0360.8 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0072.9 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0227.10 ISBN 978-92-79-29898-111 SL L 59, 2.3.2013., str. 5.

PE589.343v02-00 6/38 RR\1118220HR.docx

HR

– uzimajući u obzir studiju Europske mreže pravnih stručnjaka za rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju naslovljeno „Komparativna analiza prava u području rodne ravnopravnosti u Europi 2015.” iz siječnja 2016.,

– uzimajući u obzir dogovorene zaključke o ulozi muškaraca i dječaka u postizanju rodne ravnopravnosti donesene na 48. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda za status žena u ožujku 2004.1,

– uzimajući u obzir dokument naslovljen „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” donesen na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. te ciljeve za rodnu ravnopravnost, prava žena i osnaživanje žena uključene u taj dokument,

– uzimajući u obzir statističko izvješće Komisije iz travnja 2014. naslovljeno „Samohrani roditelji i zapošljavanje u Europi”2,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0046/2017),

A. budući da Indeks rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2015. ukazuje na tek neznatno poboljšanje situacije: EU je još uvijek tek na pola puta k ostvarenju cilja rodne ravnopravnosti - opća ocjena od 2005. porasla je s 51,3 na 52,9 od 100; budući da je potreban brži napredak kani li EU ispuniti ciljeve strategije Europa 2020.

B. budući da je posljednjih godina u nekim državama članicama EU-a znatno porastao broj građanskih i političkih pokreta nauštrb jednakih prava žena i muškaraca te da one čak dovode u pitanje potrebu za politikom rodne ravnopravnosti; budući da je cilj tih negativnih reakcija usmjerenih protiv rodne ravnopravnosti ojačati tradicionalne rodne uloge i preispitati postojeća i buduća postignuća u području rodne ravnopravnosti, prava žena i prava pripadnika zajednice LGBTI;

C. budući da je jednakost žena i muškaraca temeljno pravo priznato u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima; budući da je cilj Europske unije u ovom području također jamčenje jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te borba protiv svake diskriminacije na temelju spola;

D. budući da je 2015. stopa zaposlenosti žena iznosila 64,5 %, što je dosada najviši zabilježeni rezultat, ali je i dalje znatno ispod stope zaposlenosti muškaraca koja je iznosila 75,6 %; budući da je, nažalost, četiri puta veća vjerojatnost da na nepuno radno vrijeme počne i nastavi raditi žena nego muškarac, i to često neželjeno; budući da mnogi mladi ljudi žive u siromaštvu unatoč tome što rade, posebno u Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Portugalu, Slovačkoj i na Cipru;

E. budući da je stopa nezaposlenosti žena podcijenjena s obzirom na to da mnoge žene nisu registrirane kao nezaposlene, posebice žene koje žive u ruralnim ili izoliranim područjima, žene koje pomažu u obiteljskom poslu, kao i velik broj žena koje se

1 http://www.un.org/womenwatch/daw/csw/csw48/ac-men-auv.pdf

2 ISBN 978-92-79-36171-5.

RR\1118220HR.docx 7/38 PE589.343v02-00

HR

posvećuju samo kućanskim poslovima i brizi o djeci; budući da ova situacija također stvara razliku u pogledu pristupa javnim uslugama (naknadama, mirovinama, rodiljnim dopustima, bolovanju, pristupu socijalnom osiguranju itd.);

F. budući da je u izvješću Eurofounda o razlici u zaposlenosti između muškaraca i žena procijenjeno da navedena razlika stoji EU oko 370 milijardi EUR godišnje, što je 2,8 % BDP-a EU-a1;

G. budući da situacija u zemljama pogođenima gospodarskom krizom i rezovima u proračunu nerazmjerno utječe na žene, posebno na mlade i starije žene, samohrane majke i žene koje su žrtve višestruke diskriminacije te da ih je to dovelo do siromaštva i socijalne marginalizacije jer ih se sve više isključuje s tržišta rada; budući da rezovi u uslugama javne skrbi i zdravstva dovode do prijenosa odgovornosti za skrb s društva natrag na kućanstva, što uglavnom utječe na žene;

H. budući da je feminizacija siromaštva i dalje prisutna u EU-u i da su vrlo visoke stope nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti među ženama usko povezane s proračunskim rezovima za javne usluge kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalne službe i socijalna pomoć; budući da te politike dovode do veće nestabilnosti radnih mjesta, posebice zbog povećanja rada na nepuno radno vrijeme, i to nedobrovoljno, i privremenih ugovora;

I. budući da su 2015. tri četvrtine kućanskih poslova i zadaća roditeljske skrbi obavljale žene u radnom odnosu te da su one zbog toga pod teretom dvostruke odgovornosti; budući da žene općenito preuzimaju znatno veću odgovornost u pogledu roditeljske skrbi i kućanskih poslova; budući da tradicionalne uloge i stereotipi u vezi s muškarcima i ženama i dalje imaju jak utjecaj na raspodjelu kućanskih poslova, na radnom mjestu i u društvu u širem smislu; budući da se takvom tradicionalnom podjelom odgovornosti produžuje status quo i ograničavaju mogućnosti zapošljavanja i osobnog razvoja žena, zbog čega im se ostavlja malo vremena za socijalnu uključenost i uključenost u zajednicu ili ekonomsko sudjelovanje; budući da je jednak omjer u obavljanju neplaćenih poslova između žena i muškaraca, primjerice pružanje skrbi i preuzimanje odgovornosti u kućanstvu, preduvjet za dugoročnu ekonomsku neovisnost žena i rodnu ravnopravnost;

J. budući da su neki dopusti povezani s obitelji i dalje često osnova za diskriminaciju i stigmatizaciju žena i muškaraca usprkos postojećem političkom okviru i zakonodavstvu na razini EU-a i nacionalnoj razini, i da to osobito utječe na žene kao glavne skrbnike koji se koriste dopustima povezanima s obitelji;

K. budući da gotovo četvrtina država članica EU-a nema zakonske odredbe o očinskom dopustu i da je u nekima od država koje ih imaju očevima dozvoljen dopust od samo jednog, dva ili nekoliko dana; budući da u osam država članica za roditeljski dopust nije predviđena nikakva naknada te u prosjeku očevi vrlo malo koriste roditeljski dopust - samo 10 % očeva uzme najmanje jedan dan dopusta, dok 97 % majki koristi roditeljski dopust na koji pravo imaju oba roditelja; budući da je promicanje većeg korištenja roditeljskog i očinskog dopusta nužan preduvjet za ostvarivanje rodne ravnopravnosti;

1 Izvješće Eurofounda (2016.): „Razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena: izazovi i rješenja”.

PE589.343v02-00 8/38 RR\1118220HR.docx

HR

budući da je studija Eurofounda1 ukazala na aspekte koji utječu na postotak u kojem očevi uzimaju roditeljski dopust, a to su: razina naknade, prilagodljivost sustava dopusta, dostupnost informacija, dostupnost i fleksibilnost usluga skrbi za djecu i strah da će zbog uzimanja dopusta biti isključeni s tržišta rada;

L. budući da je dostupnost kvalitetnih ustanova za skrb i usluga skrbi o djeci, starijim i drugim nesamostalnim članovima obitelji po pristupačnim cijenama jedan od preduvjeta za aktivno uključivanje žena u tržište rada; budući da su ciljevi iz Barcelone odličan instrument za postizanje stvarne ravnopravnosti između muškaraca i žena te da sve države članice trebaju odlučno djelovati da bi ih čim prije ostvarile; budući da su, zbog nedostatka struktura i usluga za kvalitetno djetinjstvo koje bi bile cjenovno pristupačne, majke sve češće prisiljene odabrati između skraćenog radnog vremena ili potpunog odustajanja od svog posla kako bi se brinule za djecu, što stvara posljedice na obiteljske i mirovinske dohotke;

M. budući da su pristup osposobljavanju i temeljno ljudsko pravo na obrazovanje djevojčica i žena važne europske vrijednosti i ključni element osnaživanja djevojčica i žena na društvenoj, kulturnoj i profesionalnoj razini te cjelovitog uživanja u svim drugim društvenim, ekonomskim, kulturnim i političkim pravima te posljedično sprječavanja nasilja nad ženama i djevojčicama; budući da je univerzalno, obvezno i besplatno obrazovanje glavni uvjet za jamčenje jednakih mogućnosti za sve te da bi trebalo biti dostupno svoj djeci, bez diskriminacije i neovisno o njihovom statusu boravka; budući da borba protiv rodne neravnopravnosti počinje u predškolskoj dobi i zahtijeva stalni pedagoški nadzor školskog programa, razvojnih ciljeva i obrazovnih rezultata;

N. budući da je rodna ravnopravnost odgovornost svih pojedinaca u društvu i zahtijeva aktivan doprinos žena i muškaraca; budući da bi se vlasti trebale posvetiti razvoju obrazovnih kampanja usmjerenih na muškarce i mlađe generacije kako bi muškarci i dječaci bili jednako uključeni partneri, postupno sprječavajući i uklanjajući sve oblike rodno uvjetovanog nasilja te promičući ili osnažujući žene;

O. budući da, unatoč činjenici da žene u prosjeku dostignu veći stupanj obrazovanja od muškaraca, prosječna razlika u plaćama muškaraca i žena u EU-u 2014. iznosi 16,1 %, iako postoje značajne razlike među državama članicama;

P. budući da je horizontalna i vertikalna rodna segregacija u zapošljavanju još uvijek rasprostranjena pojava koju, među ostalim, prouzrokuju činjenica da se poslovi koji se smatraju „ženskima” smatraju manje važnima od „muških”, trajna prisutnost staklenog stropa koji sprečava žene da dođu do najviših i najbolje plaćenih položaja i prevelika zastupljenost žena u poslovima na nepuno radno vrijeme, koji su manje plaćeni od poslova na puno radno vrijeme; budući da, iako su žene jednake muškarcima ili ih čak nadmašuju u pogledu razina obrazovanja, učinak rodnih stereotipa na odluke o obrazovanju i osposobljavanju koje donose učenici u školi može utjecati na izbore tijekom njihovih života te posljedično ima snažne implikacije za tržište rada; budući da stereotipi koje društvo naširoko prenosi u pogledu neusklađenosti majčinstva i profesionalnog rada na puno radno vrijeme mogu dovesti žene u nepovoljan položaj, a mlade žene mogu odvratiti od nastavka visokog obrazovanja ili ulaganja u karijeru;

1 Izvješće Eurofounda (2015.): „Poticanje očeva u Europskoj uniji na roditeljski i očinski dopust za očeve”.

RR\1118220HR.docx 9/38 PE589.343v02-00

HR

Q. budući da složeni pokazatelj plaćenog i neplaćenog radnog vremena iz istraživanja Eurofounda o radnim uvjetima pokazuje da je, općenito, radno vrijeme žena dulje kada se izračunaju plaćeni i neplaćeni radni sati1;

R. budući da je u sektorima koji se odnose, ali nisu ograničeni na robu, usluge ili poljoprivredu prisutan nejednak pristup između žena i muškaraca gospodarskim i financijskim sredstvima, kao što su imovina, kapital, proizvodni resursi i krediti;

S. budući da je u EU i dalje prisutna razlika u mirovinama koja iznosi čak 40,2 % 2014. godine; budući da je ona rezultat nepovoljne situacije žena kroz vrijeme, kao što je nedostatak pristupa brojnim financijskim sredstvima poput sustava naknada i mirovinskog sustava, koji su dostupni zaposlenima na puno radno vrijeme, i za koje mnoge žene ne ispunjavaju uvjete s obzirom na to da su često zaposlene na nepuno radno vrijeme ili rade povremeno zbog obveza povezanih sa skrbi;

T. budući da neke države članice u EU-u još uvijek ne primjenjuju individualizirani porezni sustav i sustav socijalne zaštite; budući da ta situacija žene može učiniti ovisnima o njihovima supružnicima jer u nekim slučajevima imaju samo izvedena prava na temelju odnosa s muškarcima;

U. budući da se u prošlom desetljeću udio žena u nacionalnim/saveznim parlamentima povećao samo za otprilike 6 % te da je 2015. dosegao tek 29 %;

V. budući da je 2015. udio žena među predsjednicima i izvršnim direktorima najvećih poduzeća koja kotiraju na burzi iznosio samo 6,5 % odnosno 4,3 %;

W. budući da, unatoč tome što je EU predan uspostavi rodne ravnopravnosti u donošenju odluka, upravnim odborima agencija EU-a ozbiljno nedostaje rodne ravnoteže te odražavaju postojane obrasce rodne segregacije, pri čemu u prosjeku 71 % članova upravnih odbora čine muškarci, a žene su na čelu samo jednog od tri upravna odbora, a od 42 izvršna direktora u agencijama EU-a samo njih 6 su žene;

X. budući da je u slučaju više od polovice ubojstava žena počinitelj ubojstva partner, srodnik ili član obitelji žrtve2; budući da je u EU-u 33 % žena iskusilo fizičko i/ili seksualno nasilje, dok je 55 % žena bilo seksualno uznemiravano, a njih 32 % na radnom mjestu; budući da su žene posebno ranjive u pogledu seksualnog nasilja, tjelesnog i internetskog nasilja, kibernetičkog zlostavljanja i uhođenja ;

Y. budući da je nasilje nad ženama jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu koji utječe na sve razine društva, neovisno o dobi, razini obrazovanja, prihodima, društvenom položaju i zemlji podrijetla ili prebivališta te da predstavlja glavnu prepreku ravnopravnosti žena i muškaraca; budući da pojava ubojstva žena nije u padu u državama članicama;

Z. budući da su ankete o stavu prema nasilju nad ženama provedene među stanovništvom otkrile rasprostranjenu i zabrinjavajuću tendenciju okrivljavanja žrtve, što bi mogao biti jedan od učinaka patrijarhata; budući da javna tijela i druge institucije često ne izriču snažnu osudu takvog ponašanja;

1 Eurofound (2015.). „Prvi rezultati: šesto Europsko istraživanje o radnim uvjetima.”2 http://ec.europa.eu/eurostat/web/crime/database

PE589.343v02-00 10/38 RR\1118220HR.docx

HR

AA. budući da su digitalni načini komunikacije pridonijeli učestalosti govora mržnje i prijetnji upućenih ženama, pri čemu je od svoje adolescencije 18 % žena u Europi pretrpjelo neke oblike zlostavljanja na internetu, a devet milijuna osoba u Europi žrtve su internetskog nasilja; budući da postoji nedostatak reakcije pravosudnog sustava na internetsko nasilje nad ženama; budući da se zlostavljači i mrzitelji rijetko prijavljuju, istražuju, kazneno progone i kažnjavaju;

AB. budući da je u posljednjih 5 godina 23 % lezbijki i 35 % transrodnih osoba barem jednom bilo tjelesno/seksualno napadnuto ili suočeno s prijetnjama nasiljem kod kuće ili drugdje (na ulici, u javnom prijevozu, na radnom mjestu itd.);

AC. budući da su, prema anketi EU-a o zajednici LGBT, lezbijke, biseksualne i transrodne žene izložene ogromnom riziku od diskriminacije zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; budući da rodnu diskriminaciju često prati diskriminacija na osnovi rase, etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, zdravlja, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili socijalno-ekonomskih uvjeta;

AD. budući da se pogoršavaju uvjeti života pojedinih skupina žena koje se često suočavaju s nizom teškoća i rizika te s višestrukom diskriminacijom, posebice žena s invaliditetom, žena koje uzdržavaju neku osobu, starijih žena, žena pripadnica manjina, migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila, nekvalificiranih ili nisko kvalificiranih žena, žena koje su bile žrtve seksualnog nasilja, pripadnica zajednice LGBTI, itd.;

AE. budući da je EU 2015. doživio nezabilježeni porast broja izbjeglica i tražitelja azila na svojem teritoriju; budući da su prema podacima UNHCR-a više od polovice tih izbjeglica i tražitelja azila žene i djeca i budući da su prijavljeni slučajevi nasilja i zlostavljanja žena i djece, među ostalim i seksualnog nasilja, tijekom cijelog njihovog putovanja, ali i u prenapučenim prihvatnim centrima u EU-u;

AF. budući da žene i djevojčice čine 80 % zabilježenih žrtava trgovanja ljudima1; budući da je i dalje vrlo teško identificirati žrtve, da je potrebno žrtvama pružiti veću potporu i zaštitu i da se pri suzbijanju trgovanja ljudima moraju imati na umu rodna pitanja;

AG. budući da je jedan od glavnih ciljeva trgovine ljudima seksualno iskorištavanje i da su uključene žene prisiljene na život u zatočeništvu i zlostavljanja, povezana sa svakodnevnim fizičkim i psihičkim nasiljem;

AH. budući da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava temeljna ljudska prava i ključan element rodne ravnopravnosti i samoodređenja i da bi ih se trebalo uključiti u strategiju EU-a za zdravlje;

AI. budući da se žensko zdravlje nikada ne bi smjelo riskirati zbog prigovora savjesti ili osobnih uvjerenja;

AJ. budući da kod primjene zakonodavstva EU-a o rodnoj ravnopravnosti u državama članicama postoje specifični problemi povezani s prenošenjem i primjenom predmetnih direktiva, primjerice materijalni nedostaci u zakonodavstvu i činjenica da nacionalni sudovi nedosljedno primjenjuju zakonodavstvo, ali i, što je također važno, opća

1 Izvješće Eurostata „Trgovanje ljudima”, izdanje iz 2015.

RR\1118220HR.docx 11/38 PE589.343v02-00

HR

neupućenost u načela ravnopravnosti te u zakonodavstvo o ravnopravnosti1;

AK. budući da se posebice direktive EU-a o rodnoj ravnopravnosti ne provode ispravno u brojnim državama članicama koje ne štite transrodne osobe od diskriminacije kada je riječ o pristupu zapošljavanju, robi i uslugama;

AL. budući da se institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost u nacionalnim vladajućim strukturama često marginaliziraju, dijele u različita područja politike, koče kompleksnim i proširenim mandatima, nedostatkom adekvatnog osoblja, obuke, podataka i resursa te da ne dobivaju dovoljnu potporu od političkog vodstva2;

AM. budući da zbog trajnog nedostatka sveobuhvatnih i pouzdanih podataka iskazanih prema rodu dolazi do nejasnoća i do iskrivljene slike o stanju u pogledu rodne ravnopravnosti, posebno kad je riječ o nasilju nad ženama i rodno uvjetovanom nasilju; budući da bi se prikupljanjem takvih podataka situacija razjasnila, ali i skrenula pozornost na goruće probleme;

AN. budući da socijalni partneri imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva ravnopravnosti zbog svoje važnosti u oblikovanju tržišta rada i socijalnih uvjeta preko svoje uključenosti u donošenje politika i pregovaranje o kolektivnim ugovorima na različitim razinama, iako je jasno da posebna uloga koju imaju u različitim zemljama i sustavima industrijskih odnosa snažno ovisi o nacionalnim tradicijama i organizacijskoj snazi3;

AO. budući da bi prema istraživanju Eurobarometra 2016. 55 % Europljana željelo da se EU više angažira u području jednakog postupanja prema muškarcima i ženama; budući da je obveza Komisije u pogledu postizanja rodne ravnopravnosti u skladu s Ugovorom neovisna u odnosu na ispitivanja;

1. duboko je zabrinut jer je EU prema Indeksu rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2015. tek na pola puta k ostvarenju cilja rodne ravnopravnosti; izražava snažno žaljenje zbog toga što stanje i profiliranost problema rodne ravnopravnosti i borba protiv rodne diskriminacije ukazuju da se tom pitanju pridaje manje važnosti nego ranije jer se ono kao politički cilj marginalizira i dovodi u pitanje kao područje politike, osobito s obzirom na činjenicu da se diljem Europe osporavaju prava žena i LGTBI osoba te prava na seksualno i reproduktivno zdravlje i smatra da je potrebno razmotriti razloge ovoga trenda te revidirati trenutačne strategije, alate i pristupe koji se promiču u području rodne ravnopravnosti;

2. ističe da Ugovor o Europskoj uniji obvezuje Uniju da suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju, a Ugovor o funkcioniranju Europske unije kao cilj Unije određuje uklanjanje neravnopravnosti između muškaraca i žena i promicanje njihove ravnopravnosti; naglašava da načelo rodne ravnopravnosti ne predstavlja prepreku zadržavanju ili donošenju mjera koje pružaju konkretne prednosti za manje zastupljen spol, kao što je sadržano u članku 23. Povelje o temeljnim pravima;

1 Europska mreža pravnih stručnjaka za rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju: „Komparativna analiza prava u području rodne ravnopravnosti u Europi 2015.”2 EIGE, 2014. „Učinkovitost institucionalnih mehanizama za unapređenje rodne ravnopravnosti. Pregled provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a”.3 Izvješće Eurofounda (2014.) naslovljeno „Socijalni partneri i rodna ravnopravnost u Europi”.

PE589.343v02-00 12/38 RR\1118220HR.docx

HR

3. poziva Komisiju da rodnu ravnopravnost uključi u sve proračune i procese donošenja svih politika i u provedbu programa i mjera Zajednice te da pri utvrđivanju svih novih politika provede procjenu rodnog učinka kako bi se zajamčio dosljedniji odgovor politike EU-a na probleme rodne ravnopravnosti, koji bi bio utemeljen na podacima; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere na nacionalnoj razini;

4. poziva Komisiju da provede detaljniju procjenu utjecaja rezova u javnoj potrošnji koja se negativno odražava na prava žena i rodnu ravnopravnost u državama članicama te da donese mjere za rješavanje tog problema; snažno osuđuje činjenicu da mjere štednje drastično usporavaju napredak u postizanju rodne ravnopravnosti te dovode do posljedične marginalizacije žena unutar društva i na radnom mjestu;

5. žali zbog toga što u strategiju Europa 2020. nije uključena rodno osviještena politika i poziva da se u nju uključi sveobuhvatna i jača rodna perspektiva koja obuhvaća strukturne uzroke siromaštva žena, ponajprije u postupak donošenja preporuka po državama članicama, kao i na uključivanje posebnih političkih smjernica za smanjivanje rodne neravnopravnosti u Godišnji pregled rasta;

6. primjećuje intersekcionalnost između rodne diskriminacije i diskriminacije na drugim osnovama te nerazmjeran utjecaj višestruke diskriminacije na žene; tvrdi da se hitno mora riješiti problem siromaštva žena, posebno starijih žena i samohranih majki, žena koje trpe rodno uvjetovano nasilje, žena s invaliditetom, migrantica, tražiteljica azila i izbjeglica i žena manjinskog podrijetla; potiče države članice da rade s regionalnim i lokalnim vlastima, tijelima za kazneni progon, nacionalnim tijelima za jednakost i organizacijama civilnog društva radi povećanja praćenja intersekcionalnosti između roda i diskriminacije na različitim osnovama i da provedu učinkovitije strategije uključivanja tako da djelotvornije upotrebljavaju sredstva namijenjena za provedbu socijalnih politika, osobito sredstva iz Europskog socijalnog fonda i strukturnih fondova;

7. podržava poziv Vijeća da se novom inicijativom Komisije utvrdi strategija za rodnu ravnopravnost, uključujući ravnopravnost transrodnih i interseksualnih osoba, za razdoblje od 2016. do 2020. i da se poboljša status strateškog angažmana Komisije za rodnu ravnopravnost, koji bi trebao biti usko povezan sa strategijom Europa 2020. i u okviru kojeg bi se trebalo voditi računa o Programu Ujedinjenih narod za održivi razvoj do 2030.;

8. poziva Komisiju i države članice da snažnijim političkim djelovanjem i većim ulaganjima podupru zapošljavanje žena na kvalitetnim radnim mjestima u svim sektorima te da poduzmu korake za borbu protiv nesigurnih oblika rada;

9. potiče države članice da promiču odredbe, mjere i radnje kojima bi pomogle i savjetovale žene koje se odluče postati poduzetnice;

10. poziva Komisiju da spoji rodnu perspektivu i makroekonomsku politiku te da uvede inovativne mjere radi poboljšanja jednakih mogućnosti rada i obveza njege među rodovima;

11. primjećuje da bi se ravnopravnim sudjelovanjem žena na tržištu rada te boljim i pravednijim plaćama za žene ne samo povećala ekonomska neovisnost žena, već bi se i

RR\1118220HR.docx 13/38 PE589.343v02-00

HR

znatno povećao gospodarski potencijal EU-a, osiguravajući pritom njegov pravedan i uključiv karakter; podsjeća da će, prema predviđanjima OECD-a, savršena usklađenost stopa sudjelovanja na tržištu rada dovesti do povećanja od 12,4 % BDP-a po stanovniku do 2030.;

12. poziva Komisiju i države članice da nadziru i poduzimaju mjere protiv kršenja prava radnika, posebno radnica, koje sve više rade poslove po niskoj cijeni i postaju žrtve diskriminacije, kao i da donesu politike i poduzmu mjere za utvrđivanje, zaštitu, informiranje i rješavanje problema zlostavljanja na radnom mjestu, uključujući zlostavljanje trudnih radnica ili bilo koji nepovoljan položaj nakon povratka s rodiljnog dopusta ili pri podnošenju zahtjeva za radna mjesta; poziva Komisiju i države članice da dostave raščlanjene podatke o razlikama u plaći i mirovini s obzirom na rod i roditeljski ili majčinski status;

13. ističe da je obrazovanje važno sredstvo za omogućavanje cjelovitog sudjelovanja žena u društvenom i gospodarskom razvoju; naglašava da su cjeloživotne mjere učenja ključne za stjecanje vještina u žena koje im mogu omogućiti da se vrate u radni odnos ili da poboljšaju svoje zaposlenje, prihod i uvjete rada; poziva Komisiju da promiče inicijative za potporu u provedbi stručnih programa obrazovanja za žene, potičući ih da stječu više obrazovanje u područjima znanosti, tehnologije i informacijskih tehnologija, razvijajući programe osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti za obrazovne stručnjake i sprječavajući da se stereotipi prenose u okviru nastavnog programa i pedagoškog materijala; poziva sveučilišta i istraživačke institucije da donesu politike rodne ravnopravnosti u skladu sa smjernicama EIGE-a, u suradnji s Komisijom („alat GEAR – rodna ravnopravnost u akademskoj i istraživačkoj zajednici”);

14. poziva države članice da probleme iz područja rodne ravnopravnosti, seksizam i rodne stereotipe u svojim obrazovnim sustavima rješavaju na svim razinama te da osiguraju da ciljevi njihovih obrazovnih sustava obuhvaćaju obrazovanje u pogledu temeljnih prava i sloboda te uz jednaka prava i prilike za žene i muškarce i da njihova načela kvalitete obuhvaćaju ukidanje prepreka istinskoj jednakosti između žena i muškaraca te promicanje potpune ravnopravnosti među njima;

15. poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama predloži ambiciozan i sveobuhvatan paket zakonodavnih i nezakonodavnih mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao dio programa rada Komisije za 2017., uzimajući u obzir najavljen europski stup socijalnih prava i uključujući reviziju postojećih direktiva o rodiljnom i roditeljskom dopustu1, kao i direktiva o očinskom dopustu i dopustu za njegovatelje, potičući tako i muškarce i žene iz svih kategorija radnika da jednako koriste mogućnosti dopusta;

16. s uvažavanjem primjećuje da su u razdoblju između 2014. i 2015. godine brojne države članice promijenile svoju politiku i/ili zakonodavstvo o roditeljskom dopustu uvođenjem neprenosivosti prava na korištenje dopusta, obavezne prirode dopusta za očeve, duljeg dopusta za očeve i/ili bonusa za podjelu ili ravnomjernu podjelu dopusta među roditeljima, čime se jačaju njihova roditeljska prava, osigurava veći stupanja

1 Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje; Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ.

PE589.343v02-00 14/38 RR\1118220HR.docx

HR

ravnopravnosti između žena i muškaraca te ravnomjernija raspodjela obveza njegovanja i kućanskih poslova te promiče mogućnosti žena za puno sudjelovanje na tržištu rada; zahtijeva od Komisije i država članica da usvoje mjere poticanja muškaraca na pravedniju podjelu kućanskih poslova i brige za djecu i druge uzdržavane članove obitelji;

17. poziva Eurofound da dodatno razvije svoje djelovanje u području praćenja kvalitete zapošljavanja i radnog života putem svojeg Europskog istraživanja o radnim uvjetima, koje se temelji na njegovu načelu kvalitete radnih mjesta i obuhvaća zaradu, izglede, kvalitetu radnog vremena, upotrebu vještina i prosudbe, društveno okruženje, fizički rizik, intenzitet rada; poziva Eurofound da razvije svoje istraživanje o tim politikama, sporazumima socijalnih partnera i praksama tvrtki kojima se podržava bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i da započne istraživanje o tome kako kućanstva u kojima su dva člana zaposlena upravljaju svojim radnim vremenom te kako im se najbolje može pružiti podrška;

18. poziva države članice koje to još nisu učinile da započnu s individualizacijom prava u pogledu politike socijalne jednakosti, posebno kad je riječ o poreznim sustavima, kako bi se eliminirali financijski razlozi da se bračni drug koji manje zarađuje povuče s tržišta rada ili da radi na nepuno radno vrijeme;

19. čestita državama članicama koje su ispunile oba cilja iz Barcelone; potiče Portugal, Nizozemsku, Luksemburg, Finsku, Italiju, Maltu i Estoniju da ostvare i drugi cilj te poziva Poljsku, Hrvatsku i Rumunjsku, koje su još daleko od ostvarivanja oba cilja, da ulože veće napore u pružanje službene skrbi za djecu kako bi pridonijele boljoj usklađenosti između privatnog života i rada zaposlenih osoba; ističe da trenutni zaključci snažno ukazuju na činjenicu da će se ulaganjem u skrb za djecu i starije poboljšati sudjelovanje žena u radu na puno radno vrijeme, čime će im se omogućiti veća lokalna i socijalna uključenost;

20. ponovno poziva Komisiju i države članice da usmjere napore prema uspostavljanju Europskog jamstva za djecu, koje bi svakom europskom djetetu u opasnosti od siromaštva zajamčilo pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, dostojanstvenom smještaju i odgovarajućoj prehrani; naglašava da takva politika mora biti usmjerena na situaciju u kojoj se nalaze žene i djevojčice, posebno u ugroženim i marginaliziranim zajednicama; napominje da inicijativa Jamstvo za mlade mora uključivati rodnu dimenziju;

21. Žali zbog činjenice da još uvijek postoji razlika u plaćama i mirovinama muškaraca i žena i potiče Komisiju, države članice i socijalne partnere da hitno poduzmu mjere za ukidanje te razlike;

22. primjećuje da je prvi korak u borbi protiv razlike u plaćama muškaraca i žena postizanje transparentnosti o razinama plaća i sa zadovoljstvom primjećuje da su brojna poduzeća uvela praksu analiziranja i objavljivanja razlike u plaćama između njihovih zaposlenika i zaposlenica; poziva sve poslodavce i sindikate da uspostave i koriste operativne i specifične alate za procjenu radnih mjesta koji služe za određivanje jednake plaće za jednak rad i za određivanje poslova jednake vrijednosti; poziva države članice da nadalje redovno provode pregled plaća i nadnica, da objavljuju podatke i od poduzeća zatraže da uvedu unutarnje mehanizme za utvrđivanje razlike u plaćama;

RR\1118220HR.docx 15/38 PE589.343v02-00

HR

23. pozdravlja činjenicu da Komisija razmatra „jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednostiˮ kao jedno od ključnih područja djelovanja; smatra da je potrebno hitno razviti definiciju načela jednake plaće za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti na razini EU-a; u tom smislu poziva na preinaku Direktive iz 2006. o jednakom postupanju;

24. osuđuje činjenicu da se u više od pola država članica razlika u mirovinama muškaraca i žena povećala; potiče Cipar, Njemačku i Nizozemsku da smanje tu razliku, koja sada iznosi gotovo 50 %; poziva Maltu, Španjolsku, Belgiju, Irsku, Grčku, Italiju i Austriju da ukinu razliku u pokrivenosti mirovinama jer između 11 % i 36 % žena u tim državama nema pristup mirovini;

25. čestita vladi Švedske što je ostvarila ravnopravnost u pogledu zastupljenosti žena i muškaraca i Sloveniji i Francuskoj što su gotovo ostvarile tu razinu ravnopravnosti te potiče Mađarsku, Slovačku i Grčku, koje su oformile vlade bez ijedne žene,1 da zajamče dovoljnu zatupljenost žena na svim razinama donošenja političkih i gospodarskih odluka; poziva države članice da osiguraju rodnu jednakost na visokim funkcijama u vladi, javnim tijelima i institucijama, kao i na izbornim listama, kako bi zajamčili jednaku zastupljenost u općinama i parlamentima na regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i u Europskom parlamentu; naglašava da su brojne studije pokazale da odgovarajuće zakonodavno djelovanje može uzrokovati brzu promjenu u rodnoj ravnoteži u politici; dijeli mišljenje Komisije koja ističe da je za učinkovitost kvota potrebno usvojiti propise o redoslijedu popisa kandidata i odgovarajuće sankcije u slučaju njihova nepridržavanja;

26. podsjeća da očita podzastupljenost žena na političkim, izbornim ili funkcijama na razini Europske unije i njezinih država članica predstavlja demokratski manjak koji podriva legitimnost procesa donošenja odluka na nacionalnoj i na razini Europske unije;

27. poziva institucije EU-a da učine sve u svojoj moći kako bi zajamčile rodnu jednakost u Kolegiju povjerenika i na visokim položajima u svim institucijama, agencijama, institutima i tijelima EU-a;

28. sa zabrinutošću primjećuje da je u odnosu na 2010. većina zemalja 2015. i dalje ostala ispod prosjeka EU-a u pogledu razine zastupljenosti žena u upravnim odborima velikih trgovačkih poduzeća uvrštenih na burzu; ipak, cijeni sveopću tendenciju k napretku u tom smislu, posebno u Francuskoj, Italiji, Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji i Danskoj;

29. ponavlja poziv Vijeću da brzo donese direktivu o rodnoj ravnopravnosti među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzu (Direktiva o ženama u upravnim odborima), što je važan prvi korak za jednaku zastupljenost u javnom i privatnom sektoru; primjećuje da je napredak najočitiji (od 11,9 % 2010. Do 22,7 % 2015.) u državama članicama u kojima je doneseno obvezujuće zakonodavstvo o kvotama za odbore2;

1 Događanja koja su se odvijala 2014. i 2015.2 Informativni članak Europske komisije „Rodna ravnoteža u upravnim odborima – Europa probija stakleni strop”, listopad 2015.; Europska komisija, DG JUST, „Žene i donošenje gospodarskih odluka u EU-u: izvješće o napretku: Inicijativa Europa 2020.”, 2012.; Aagoth Storvik i Mari Teigen, „Žene u upravnim odborima: norveško iskustvo”, lipanj 2010.

PE589.343v02-00 16/38 RR\1118220HR.docx

HR

30. izražava žaljenje što je samo jedna država članica postigla jednakost u visokim položajima u institucijama visokog obrazovanja, iako pozdravlja činjenicu da se primjećuje napredak u zastupljenosti žena na tim mjestima;

31. potiče države članice da spriječe i reagiraju na sve vrste nasilja nad ženama te rodno uvjetovanog nasilja i da uspostave daljnje strategije za prevenciju, da specijalizirane usluge podrške i zaštite učine široko dostupnima za sve žrtve i da pri izvještavanju o provedbi Direktive o pravima žrtava 2017. posebnu pažnju posvete rodnim aspektima prava žrtava, uključujući u pogledu rodnog identiteta i rodnog izražavanja žrtve; poziva Vijeće da aktivira prijelaznu klauzulu donošenjem jednoglasne odluke kojom će se rodno uvjetovano nasilje uvrstiti u područja kaznenih djela iz članka 83. stavka 1. UFEU-a; poziva Komisiju da, kao dodatnu mjeru uz europsko zakonodavstvo o zaštiti žrtava, potakne uvođenje europskog registra europskih naloga za zaštitu;

32. posebno naglašava da rodno uvjetovani oblici nasilja i diskriminacije, koji uključuju, ali se ne ograničavaju na silovanje i seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje, genitalno sakaćenje žena, prisilne brakove i nasilje u obitelji, duboko utječu na ljudsko dostojanstvo; poziva Komisiju i države članice da uvedu politike nulte tolerancije prema svim oblicima nasilja, uključujući nasilje u obitelj, kada žrtve nasilja nevoljko prijavljuju nasilje jer je riječ o nasilnom partneru ili članovima vlastite obitelji; poziva države članice da javno ističu položaj žena s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, koje često ne mogu pobjeći iz nasilnog odnosa;

33. pozdravlja napredak država članica u potpisivanju Konvencije iz Istanbula, prvog pravno obvezujućeg instrumenta za borbu protiv nasilja nad ženama i njegovo sprečavanje na međunarodnoj razini; potiče 14 država članica koje još nisu ratificirale tu Konvenciju da to učine bez odlaganja; pozdravlja prijedlog Komisije iz ožujka 2016. da EU pristupi Konvenciji iz Istanbula; poziva Vijeće i Komisiju da ubrzaju pregovore o potpisivanju i sklapanju Istanbulske konvencije i bezuvjetno te sveobuhvatno podupire pristupanje toj konvenciji; osim toga poziva Komisiju da uključi definiciju rodno uvjetovanog nasilja u skladu s odredbama Direktive 2012/29/EU i da što prije predstavi sveobuhvatnu europsku strategiju za sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja koja bi trebala uključivati obvezujući zakonodavni akt;

34. pohvaljuje suradnju Eurostata i nacionalnih pravosudnih tijela i policije na razmjeni podataka u cilju rasvjetljavanja osude vrijedne prakse rodno uvjetovanog nasilja u EU-u te ih poziva da nastave primjenjivati tu praksu na način da u suradnji s EIGE-om na godišnjoj osnovi prate zločine počinjene protiv žena;

35. ističe blisku vezu između rodnih stereotipa i znatno većeg broja slučajeva uznemiravanja žena i seksizma na internetu i u društvenim medijima, kojima se također uvode novi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama, kao što su, među ostalim, kibernetičko zlostavljanje, kibernetičko uznemiravanje i upotreba ponižavajućih slika na internetu, raspačavanje privatnih fotografija i videosnimki na društvenim mrežama bez pristanka upletenih osoba; ističe potrebu da se protiv toga bori od rane dobi; ističe da do takvih situacija može doći zbog manjka zaštite javnih tijela i drugih institucija koje bi trebale stvoriti rodno neutralno okruženje i osuđivati seksizam;

36. potiče Komisiju i države članice da uspostave sve pravne i sudske mjere za borbu protiv pojave internetskog nasilja nad ženama; posebno poziva EU i države članice da djeluju

RR\1118220HR.docx 17/38 PE589.343v02-00

HR

zajedno u okviru sveobuhvatne europske strategije za sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja s ciljem stvaranja okvira u kojem se novi oblici internetskog nasilja smatraju kaznenim djelom i uspostave psihološke pomoći za žene i djevojčice koje su žrtve internetskog nasilja; poziva na procjenu rodnog učinka Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost i Europskog centra za kibernetički kriminal (Europol) kako bi se u njihov rad uključila ta pitanja, a u okviru njihova rada usvojila rodna perspektiva;

37. ponavlja svoj poziv Komisiji da osnuje Europski opservatorij za pitanja nasilja temeljenog na rodu (po uzoru na postojeći Europski institut za jednakost spolova), koji će voditi europski koordinator za sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama;

38. poziva Komisiju i države članice da predvide mjere za zaštitu žena i pripadnika zajednice LGBTI od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu; poziva Komisiju da revidira važeću Okvirnu odluku EU-a o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima1 tako da se u nju uključe seksizam, kaznena djela motivirana predrasudama i poticanje na mržnju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja;

39. osuđuje činjenicu da se u brojnim državama članicama EU-a i dalje provodi kirurška „normalizacija” interseksualne djece, iako nije medicinski neophodna; potiče države članice EU-a da izbjegavaju takve medicinske zahvate bez slobodne i informirane suglasnosti predmetne osobe;

40. primjećuje da su u Malti i Grčkoj interseksualne osobe zaštićene od diskriminacije na temelju spolnih obilježja; poziva države članice da prilikom provedbe direktiva EU-a o rodnoj ravnopravnosti u svoja zakonodavstva o rodnoj ravnopravnosti uključe rodni identitet i spolna obilježja;

41. naglašava da rodno uvjetovano nasilje i diskriminacija, koji uključuju, ali se ne ograničavaju na silovanje i seksualno nasilje, genitalno sakaćenje žena, prisilni brak, nasilje u obitelji, takozvane zločine iz časti i rodnu diskriminaciju na državnoj razini predstavljaju progon i da bi se trebali smatrati valjanim razlozima za traženje azila u Europskoj uniji; podržava stvaranje sigurnih i legalnih putova prema EU-u; podsjeća da su žene, djevojke i djevojčice posebno izložene opasnosti od iskorištavanja koju provode krijumčari ljudi;

42. ponovno poziva sve države članice da odmah ukinu praksu zadržavanja djece, trudnica, dojilja i žrtava silovanja, seksualnog nasilja i trgovanja ljudima te da im pruže odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć koju će pružati stručnjaci za rodna pitanja poput psihologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i liječnika koji su odgovarajuće obučeni za takve hitne situacije; podsjeća da izbjeglicama koji su žrtve rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta treba na vrijeme pružiti podršku u svim stadijima procesa migracije, uključujući trenutačno premještanje ako nije moguće zajamčiti njihovu sigurnost, kvalitetnu potporu za mentalno zdravlje i trenutačno prepoznavanje rodnog identiteta tijekom čitavog postupka dobivanja azila kao mjeru za sprječavanje nasilja;

43. ponavlja da se pri provedbi zakonodavstva EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima mora

1 SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

PE589.343v02-00 18/38 RR\1118220HR.docx

HR

dosljedno pratiti rodna dimenzija suzbijanja i borbe protiv trgovanja ljudima, što je trenutačno jedna od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala, te ponovo poziva Komisiju da, kada ocjenjuje u kojoj se mjeri države članice pridržavaju Direktive i koliko je provode, nastavi pratiti rodnu dimenziju te da se istovremeno pobrine za poštovanje rokova i obveze izvještavanja kako je navedeno u Direktivi;

44. poziva Komisiju da financijski i logistički podrži države članice koje su uključene u borbu protiv trgovine ljudima, osobito Italiju i Grčku, i koje su se uslijed migracijske krize našle u žarištu rješavanja tog pitanja;

45. ustraje na tome da valja pojačati napore na nacionalnoj razini i u EU-u za suzbijanje stereotipa i rodne diskriminacije, i to pomoću kampanja za podizanje razine svijesti koje u središte stavljaju nestereotipni prikaz žena i djevojaka te muškaraca i dječaka, a usmjerene su na sve slojeve društva; poziva države članice da poduzmu pozitivne inicijative kao što je strategija za poticanje žena na odabir karijera i profesija u kojima su žene nedovoljno zastupljene, a muškarce da preuzmu pravedan udio obiteljskih i kućanskih poslova ili inicijative za povećanje razumijevanja među muškarcima u pogledu načina na koji nasilje, uključujući trgovanje ljudima u svrhu komercijalnog seksualnog iskorištavanja, prisilni brakovi i prisilni rad, štete ženama, muškarcima i djeci te narušavaju rodnu ravnopravnost, te mjere za smanjenje potražnje za ženama i djecom koji su žrtve trgovanja ljudima putem kampanja informiranja;

46. ponavlja da bi žene trebale imati kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima; poziva sve države članice da zajamče jednostavan pristup žena dobrovoljnom planiranju obitelji, cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući kontracepciju i pobačaj; poziva države članice i Komisiju da poduzmu javne mjere podizanja razine osviještenosti muškaraca i žena o njihovim pravima i odgovornostima u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja;

47. ističe sve veći trend prekomjerne uporabe klauzule o prigovoru savjesti, što dovodi do otežanog pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem; poziva države članice EU-a da zajamče da klauzule o prigovoru savjesti ne sprječavaju pristup pacijenata zakonitim uslugama medicinske skrbi;

48. smatra da odbijanje pružanja usluga u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem kojima se spašava život, uključujući siguran pobačaj, predstavlja teško kršenje temeljnih ljudskih prava;

49. naglašava važnost aktivnih politika sprečavanja, edukacije i informiranja adolescenata, mladih i odraslih kako bi naši građani imali dobro spolno i reproduktivno zdravlje, čime se sprečavaju spolno prenosive bolesti i neželjene trudnoće;

50. potiče nadležna tijela u državama članicama da promiču rodnu ravnopravnost u svojim sveobuhvatnim obrazovnim programima o seksu i odnosima, uključujući učenje djevojčica i dječaka o odnosima koji se temelje na pristanku, poštovanju i uzajamnosti te u sportskim aktivnostima i razonodi u kojima stereotipi i očekivanja temeljena na spolu mogu utjecati na samopoimanje, zdravlje, stjecanje vještina, intelektualni razvoj, socijalnu integraciju i izgradnju identiteta djevojčica i dječaka;

51. ističe važnost poticanja muškaraca da u potpunosti sudjeluju u svim mjerama koje se

RR\1118220HR.docx 19/38 PE589.343v02-00

HR

poduzimaju u svrhu postizanja rodne ravnopravnosti te da utvrde okolnosti u kojima se može doseći velik broj muškaraca, osobito u institucijama, industrijskim granama i udrugama u kojima su pretežno zastupljeni muškarci, kako bi ih se osvijestilo o njihovim ulogama i odgovornostima u pogledu promicanja rodne ravnopravnosti te kako bi se pružila potpora načelu podjele moći i odgovornosti između žena i muškaraca na radnom mjestu, u zajednicama, u privatnom životu te u širim nacionalnim i međunarodnim zajednicama;

52. poziva države članice da nadziru slučajeve u kojima mediji i reklamna industrija promiču seksualizaciju žena i postupanje sa ženama kao s robom i često prikazuju ženske stereotipe mladosti, ljepote i seksualne privlačnosti kao modele društvenog uspjeha; poziva Komisiju da pokrene pravni postupak protiv država članica koje krše Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i da poticajima ohrabruje dobre prakse u javnim i privatnim medijima; poziva medije i reklamnu industriju da poštuju dostojanstvo žena i da osiguraju da ih se prikazuje bez stereotipa i diskriminacije te u skladu s postojećom ženskom raznolikošću; nadalje, poziva medije i reklamnu industriju da posvete pozornost zdravom načinu života, različitim oblicima obitelji i stilovima života;

53. podsjeća da je EU u planovima djelovanja EU-a i CELAC-a (Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja) za 2013. i 2015. godinu preuzeo obveze iskorjenjivanja nasilja nad ženama i izražava svoju zabrinutost zbog činjenice da nije provedeno poglavlje 7. o promicanju rodne ravnopravnosti; poziva države članice i Europsku službu za vanjsko djelovanje da surađuju i dodjele gospodarske i institucijske resurse kako bi zajamčili ispunjavanje preporuka o promicanju rodne ravnopravnosti iz akcijskih planova, osobito u pogledu iskorjenjivanja svih oblika nasilja, u skladu s konvencijom Belem de Pará, Konvencijom iz Istanbula i Konvencijom o iskorjenjivanju svih oblika diskriminacije žena;

54. ističe da, prema istraživanjima, klimatske promjene u većoj mjeri utječu na žene nego na muškarce jer je izglednije da će u situacijama siromaštva žene snositi veći teret; smatra da žene moraju aktivno sudjelovati u klimatskoj politici i djelovanju;

55. poziva Komisiju da donese prijedlog o sveobuhvatnoj strategiji za održivi razvoj koja obuhvaća sva bitna područja unutarnje i vanjske politike te da razvije djelotvorne mehanizme nadzora, pregleda i preuzimanja odgovornosti za provedbu Programa do 2030., uključujući za njegove ciljeve i pokazatelje u pogledu rodne ravnopravnosti, prava žena i osnaživanja žena;

56. poziva Komisiju da djelotvornije nadzire provedbu postojećeg zakonodavstva EU-a o rodnoj ravnopravnosti u državama članicama, istodobno naglašavajući potrebu za pokretanjem postupaka radi utvrđivanja povrede prava u slučaju neuspjeha provedbe relevantnog zakonodavstva;

57. žali zbog toga što, unatoč međuinstitucijskoj izjavi o jamčenju rodno osviještene politike priloženoj višegodišnjem financijskom okviru (VFO), dosad nisu poduzete mjere u vezi s izradom proračuna kojim se poštuje načelo rodne ravnopravnosti; s tim u vezi ističe potrebu da se pomno prati kako se primjenjuju načela iz te zajedničke izjave u pogledu godišnjih proračunskih postupaka i traži da se nadležnom odboru da službena uloga u postupku preispitivanja VFO-a;

PE589.343v02-00 20/38 RR\1118220HR.docx

HR

58. poziva države članice da zajamče postojanje, stabilnost i potrebne resurse tijela zaduženih za osmišljavanje, koordiniranje i provedbu politika rodne ravnopravnosti, što predstavlja važan pokazatelj odgovornosti vlade za promicanje rodne ravnopravnosti;

59. poziva institucije EU-a da u nadzorni sustav budućeg mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uvedu posebne pokazatelje za rodnu ravnopravnost, uključujući Indeks rodne ravnopravnosti EIGE-a;

60. poziva Komisiju da razvije sveobuhvatniju strategiju za jednakost čiji će cilj biti stati na kraj svim oblicima diskriminacije žena i muškaraca, a koja će sadržavati horizontalnu direktivu protiv diskriminacije; stoga hitno poziva Vijeće da što je prije moguće postigne zajedničko stajalište o prijedlogu Direktive Vijeća o provedbi načela o jednakom postupanju prema osobama bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (COM(2008)0426) koji je zaustavljen otkako ga je Parlament donio u travnju 2009.; ponovno poziva Vijeće da uključi rod kao čimbenik diskriminacije.

61. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

RR\1118220HR.docx 21/38 PE589.343v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE

Europa je neosporivo jedan od svjetskih predvodnika kad je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, no prava je istina da smo tek na pola puta do njezina ostvarivanja i da danas napredak zapravo teče sporo.

Prema najnovijim statistikama EU je i dalje tek na pola puta do ostvarivanja rodne ravnopravnosti. U skladu s Indeksom rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2015. ukupni rezultat indeksa ravnopravnosti iznosio je 52,9 bodova od ukupnih 100, što predstavlja porast od 1,6 boda u odnosu na 2005., zbog čega možemo zaključiti da napretka gotovo da i nije bilo. Prema podacima Eurostata razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje je 16,5 %, a u nekim se državama članicama u posljednjih pet godina taj postotak čak povećao. Razlika u mirovinama između žena i muškaraca iznosi zabrinjavajućih 40 %. Još je veći razlog za brigu činjenica da se ta razlika u polovici država članica EU-a povećala i da između 11 % i 36 % žena ne ostvaruje pravo na mirovinu. Udio mladih žena koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti traže zaposlenje duplo je veći od tog udjela u populaciji mladih muškaraca (točnije 11 % naspram 5 %). Prema podacima EIGE-a još veća razlika među muškarcima i ženama u Europi uočljiva je u slaboj zastupljenosti žena na visokim i rukovodećim položajima u gospodarstvu, što objašnjava slabu prisutnost rodne perspektive u ekonomskim politikama EU-a.

Unatoč tome što je ravnopravnost žena i muškaraca jedan od ciljeva EU-a i što mora biti sastavni dio svakog političkog djelovanja, nazadni trend u području rodne ravnopravnosti usko je povezan s gospodarskom krizom i politikama koje nisu urodile uspjehom u smislu da se rodne posljedice gospodarske krize prepoznaju, razumiju, analiziraju i zatim uklone.

Brojne studije jasno su pokazale da su politike štednje snažno utjecale na žene i rodnu ravnopravnost. Žene su najviše pogođene rezovima u javnom sektoru (osobito u području obrazovanja, zdravstva ili socijalnog rada) s obzirom na to da u njemu čine 70 % radne snage. Stručnjaci su upozorili na to da kao rezultat politika štednje dolazi do sve veće feminizacije siromaštva, dok se rezovi u uslugama javne skrbi i zdravstva (manje i veće naknade za skrb o djeci, ograničavanje usluga za starije osobe i osobe s invaliditetom, privatizacija i zatvaranje bolnica) pretvaraju u reprivatizaciju skrbi te dovode do povratka tradicionalnim rodnim ulogama, što znači da se odgovornost za skrb s društva prenosi natrag na kućanstva, i to uglavnom na žene. Naposljetku, proračunska ograničenja ostavila su posljedice i kada je riječ o mjerama, inicijativama ili organizacijama usmjerenima na promicanje rodne ravnopravnosti, pa tako ni bitnim programima, kao što je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja, nisu dodijeljena dostatna sredstva.

Kako je navedeno u izvješću EIGE-a za 2014. stanje i profiliranost rodne ravnopravnosti ukazuje na to da se važnost tog pitanja smanjuje, tj. da se ono marginalizira kao politički cilj i dovodi u pitanje kao važno područje političkog djelovanja. Napredak po državama članicama i po području nije jednak – neke su države članice napredovale, a druge pak nazadovale.

U nekim državama članicama EU-a znatno je porastao broj građanskih i političkih pokreta nauštrb jednakih prava žena i muškaraca te one čak dovode u pitanje potrebu za politikom rodne ravnopravnosti. Istodobno, s jedne strane 55 % Europljana izrazilo je želju da EU u većoj mjeri nego dosad intervenira u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima, dok je s duge strane Europska komisija degradirala status strategije EU-a za

PE589.343v02-00 22/38 RR\1118220HR.docx

HR

ravnopravnost, te ga takvog i zadržala i u svom godišnjem izvješću o rodnoj ravnopravnosti.Kada bi toj strategiji bio vraćen status koji je imala u komunikacijama, dokumente bi trebalo prevesti na sve jezike EU-a i trebao bi ih odobriti Kolegij povjerenika, nakon čega bi automatski bili proslijeđeni Europskom vijeću; uvođenjem nižeg statusa svoje strategije za rodnu ravnopravnost, kakav je zadržan i u godišnjem izvješću, Unija je smanjila političku legitimnost svojih napora u području promicanja prava žena i rodne ravnopravnosti.

Od 2020. nas dijele još samo četiri godine i ako EU zadrži isti tempo napretka, nećemo ostvariti ciljeve utvrđene u strategiji Europa 2020. Europska komisija ocijenila je da bi uz sadašnju stopu napretka trebalo još 70 godina da se izjednači razina plaća između muškaraca i žena, još 40 da se kućanski poslovi podijele ravnopravno, 30 da se među ženama postigne stopa zaposlenosti od 70 % i još 20 godina da se postigne rodna ravnoteža u politici. Ne bismo smjeli pristati na to i čekati nekoliko desetljeća prije nego što u Europi postignemo istinsku rodnu ravnopravnost.

Moj cilj kao izvjestitelja jest da analiziram taj napredak, ili ustanovim njegov izostanak, u području prava žena i rodne ravnopravnosti u Uniji i njezinim državama članicama za 2014. i 2015. godinu i da odobrim političke preporuke koje će tvorcima politika u EU-u pomoći da intenzivnije rade na promicanju ženskih prava i rodne ravnopravnosti. Zbog praktičnih razloga preuzeo sam format podjele sadržaja iz godišnjeg izvješća Komisije o rodnoj ravnopravnosti za 2015. te sam uvrstio i neke komentare u vezi s rezultatima država članica, navedenima u tom izvješću i u Indeksu rodne ravnopravnosti EIGE-a.

Snažno podržavam pristup Europske komisije koja je iznijela komentare u vezi s rezultatima država članica u ovom području te vjerujem da je rasprava o tim rezultatima od presudne važnosti za održavanje kompetentne i konstruktivne demokratske rasprave. Zbog toga sam se nadao da ću biti u mogućnosti pružiti objektivne i lako razumljive podatke, na temelju kojih se u EP-u mogu sastaviti amandmani na izvješće, iznijeti zaključci i preporuke te povesti informirana politička rasprava.

Ipak, bitno je istaknuti da postoji trajan nedostatak sveobuhvatnih, pouzdanih i redovno ažuriranih podataka razvrstanih po spolu, koji bi se mogli koristiti za usporedbu. Iz tog je razloga sustavno prikupljanje podataka na nacionalnoj razini od iznimne važnosti. Kako bi se to postiglo, predvidio sam da se izvješću Europskog parlamenta doda Prilog, koji na temelju Indeksa rodne ravnopravnosti sastavlja EIGE, samo u sažetom obliku, s najnovijim statističkim podacima i kretanjima za 2014. i 2015. godinu;

U tu sam svrhu, kao izvjestitelj, uspostavio redovne radne veze između tima izvjestitelja EP-a i istraživačkog tima EIGE-a, koje će poslužiti za sastavljanje godišnjeg izvješća o pravima žena i o rodnoj ravnopravnosti u EU-u. Bolja provedba politika EU-a u području rodne ravnopravnosti mogla bi se dodatno poduprijeti usklađenijom upotrebom raznih alata i mehanizama već dostupnih na razini EU-a, kao što je npr. godišnje izvješće Komisije o rodnoj ravnopravnosti; Indeks rodne ravnopravnosti koji EIGE objavljuje svake dvije godine; Izvješće Europskog parlamenta o stanju rodne ravnopravnosti koje se sastavlja svake dvije godine; i godišnji zaključci Vijeća o pregledu izabranih dijelova provedbe Pekinške platforme za djelovanje u državama članicama EU-a. Usklađivanje njihovih kalendara djelovanja pomoglo bi pružanju koherentnijeg i na dokazima utemeljenog političkog odgovora EU-a na izazove u području rodne ravnopravnosti.

RR\1118220HR.docx 23/38 PE589.343v02-00

HR

Aktualna politička atmosfera u Europi zahtijeva od vodstva EU-a da se čvrsto zauzme za određivanje rodne ravnopravnosti kao prioriteta kako bi dokazalo svoju opredijeljenost za vrijednosti na kojima se Unija temelji i kako bi se pobrinulo da u EU-u prevladaju ljudsko dostojanstvo, demokracija, jednakost, nediskriminacija te ravnopravnost žena i muškaraca.

PE589.343v02-00 24/38 RR\1118220HR.docx

HR

The EU is only half way towards gender equality, as shown by the Gender Equality Index 2015 of the European Institute for Gender Equality (EIGE). The Gender Equality Index covers data from 2005, 2010 and 2012, for the first time allowing for an assessment of the progress made in the pursuit of gender equality in the European Union (EU) and individual Member States over time. During this period the total score for the EU rose marginally from 51.3 out of 100 to 52.9 points. The progress varies between Member States and domains, showing not only improvements, but also regression.

In order to present a comprehensive and updated picture of gender equality in Europe in this Annex, the 2015 Gender Equality Index scores are complemented with separate information boxes on the latest trends and indicators based on EIGE’s most recent studies and the statistics from the European Commission, Eurostat, Eurofound and other sources. The latest Index includes statistics up to 2012.EIGE’s next Gender Equality Index will be published in October 2017, covering statistics up to 2015 (latest data available at that point in time).

The Gender Equality Index is a unique measurement tool that synthesises the complexity of gender equality into a user-friendly and easy to understand measure. Based on the EU policy framework, it assists the monitoring of progress in gender equality across the EU over time. The Index consists of six core domains: work, money, knowledge, time, power and health, and assigns scores for Member States between 1 for total inequality and 100 for full equality.

It measures not only gender gaps between women and men, but also takes into account the country context and the different levels of achievement of Member States in various areas. A high overall score reflects both small (or absent) gender gaps and a good situation for all (e.g. high involvement of both women and men in

RR\1118220HR.docx 25/38 PE589.343v02-00

HR

Gender Equality Index 2015: Slow progress in the EU since

2005

employment).

PE589.343v02-00 26/38 RR\1118220HR.docx

HR

Work

Domain of work Scores in the domain of work and its subdomains have increased only marginally since 2005. The gender gap in employment, measured by the full-time equivalent (FTE) employment rates, has narrowed slightly at EU level, largely driven by decreased levels of men’s participation in the labour market.However, women’s propensity to work on a part-time basis makes the Europe 2020 employment target of 75% rather difficult to reach. The employment rate counts the number of hours worked, rather than the number of people with a job.The subdomain of segregation and quality of work shows slight progress brought mainly by the improvement of working conditions. The ability of workers to take an hour or two off during working hours has almost doubled (from 18 % in 2005 to 33 % in 2012) and the gender gap has shrunk. However, the gender-segregated labour market remains a reality for both women and men in Europe today. Almost four times more women than men (30 % compared to 8 %) worked in education, human health and social work activities in the EU on average in 2012.

Subdomains

Latest trends and indicators:

Employment rate of women is moving closer to the Europe 2020 target. In 2015, it had reached 64 % for women and 76 % for men. However, nearly every third woman in the EU (32 %) works part-time and there have been no signs of this number decreasing over the last ten years, compared to 30 % in 2005. From them, 44% chose part time work due to family and care related reasons. The challenges of work-life balance remain the main reason for women to stay outside of the labour market altogether. In 2015, 29 % of women in EU-28 aged between 20-64 years were inactive, and from them 31% were not searching for a job because they were looking after children or had other family or personal responsibilities.

From the age of 50 the inactivity of women starts again disproportionately increasing compared to that of men. In 2015, 29% of women and 16% of men aged 50-59 were inactive, whereas in the age group 60-64 inactivity reached 66 % and 51 % respectively.

RR\1118220HR.docx 27/38 PE589.343v02-00

HR

Money

Domain of money Progress in this domain is largely driven by the overall improvement in access to financial resources for both women and men (by 5.8 points), although the gender gap remains significant and largely unchanged.Although scores are slightly higher than those in other domains, women throughout the EU face bigger challenges in accessing financial resources. Women earn less than men and have a lower income, including pensions. Progress in closing the gender gaps in earnings and income has been remarkably slow.This domain aims to grasp the power relations between women and men in the management of financial and economic resources in a household. This is a big challenge since the income indicators rely on household-level data and assume that income is shared equally among all members. Individual indicators would thus provide more accurate information and depict a more realistic situation of income sharing between family members.

Subdomains


With EU average at 16.1% in 2014, gender pay gap does not show significant improvement. It has only slightly decreased compared to 16.6 % in 2012, and remains at the same level as in 2010. Moreover, life-long inequalities in the labour market and the gender pay gap lead to significantly high gender pension gap: in 2014, women’s pensions remained 40,2 % below those of men.

Europe remains far from the target of lifting at least 20 million people out of poverty and social exclusion by 2020. The number of people in poverty has increased by an additional four million over the last five years. Women are systematically at a higher risk of poverty across the EU, primarily due to gender inequalities in the labour market and their limited economic independence. Many of the families depend on the income of the man. For instance, in the EU-28, while the at-risk-of-poverty rate of couples with children was 16 % in 2014, without the income of the father 70 % of couples with children would fall into poverty (EIGE, forthcoming).

PE589.343v02-00 28/38 RR\1118220HR.docx

HR

Knowledge

Domain of knowledge The decline in the score in the domain of knowledge (by 3 points) is the result of decreased adult participation (aged 15-74) in lifelong learning - both formal and non-formal education and training. The educational attainment of women and men is steadily increasing and women are now outnumbering men at graduate level. However, women are still concentrated in the fields of study traditionally seen as ‘feminine’.In 2012, women in the EU-28 were overrepresented among tertiary students in the fields of education (77 %), health and welfare (73 %) and humanities and arts (65 %). Gender segregation at all levels in education leads to occupational segregation and subsequently impacts future career options of both women and men.In the context of rapid technological change and transformation of the labour market, lifelong learning is an area of crucial importance for both women and men. However, the majority of Member States are far from achieving the 15 % target for adults aged 25-64 to be involved in lifelong learning, as set out in the strategic framework for European cooperation in education and training (ET2020).

Subdomains


In 2015, 43 % of women and 34 % of men between 30 and 34 years had completed tertiary education. Measuring against the Europe 2020 target of 40 %, women have reached it since 2012, whereas men continue to be underrepresented among university, college and other graduates.

Despite higher levels of educational attainment among women, gender segregation continues to persist across higher education institutions. Women are heavily underrepresented among graduates of maths, science, engineering and technology (STEM). Since 2003, the share of female graduates in these fields has been between 12 % and 13 % and does not show signs of progress.

RR\1118220HR.docx 29/38 PE589.343v02-00

HR

Time

The domain of time has the lowest score of all the Index domains (37.6) and shows the greatest challenge, which is in the division of time between women and men. The 3.9 decrease from 2005 to 2010 was mainly caused by a decrease in time that both women and men were able to devote to social activities.

On average in the EU, 77 % of women, compared to only 24 % of men, do cooking and housework every day for at least 1 hour or more. Women continue to take a far greater responsibility in taking care of a family. Inequality in time-sharing at home also extends to other social activities. In the majority of Member States, men are more likely than women to participate in sporting, cultural or leisure activities outside the home.

Personal time spent on caring responsibilities has a major impact on women’s employment opportunities and economic independence. The findings reaffirm the importance of better work-life balance measures for women and men, such as an adequate supply of affordable and high-quality care services for children and other dependants and flexible working arrangements.

Domain of time

Subdomains


The 2015 European Working Conditions Survey by Eurofound illustrates the disproportionately higher time pressure that women face across the EU-28. The survey findings confirm that care responsibilities and unpaid domestic work are unevenly shared by women and men. Women are undertaking a bigger share of unpaid work, such as care for children and other dependants, as well as housework. When counting together paid job, unpaid working time and commuting, the number of hours women work is significantly higher. This is particularly visible among part-time workers, where total weekly number of hours that men spend on paid and unpaid work, and commuting is over 30 hours, and for women it reaches almost 50 hours.

PE589.343v02-00 30/38 RR\1118220HR.docx

HR

RR\1118220HR.docx 31/38 PE589.343v02-00

HR

Power

The domain of power shows the second lowest score, despite the most pronounced increase in the score by 8.3 points since 2005.

Results show notable progress in the representation of women on corporate boards of publicly listed companies. However, in the finance sector, women are nearly absent in decision-making. Only one of the 28 central bank governors in 2014 was a woman - from Cyprus; and in the same year, there were only two women finance ministers in the EU - from Romania and Sweden.

In the last few years, measures applied by Member States and tailored EU-level initiatives - such as the proposed directive on improving the gender balance among non-executive board directors - contributed to a marked improvement in women’s access to leadership positions in the corporate sector. However, broader public debate and awareness-raising are needed to change the corporate culture. Long working hours and physical presence at work, combined with traditional masculine leadership styles and a lack of transparency in recruitment and promotion practices, advantage men and reinforce gender inequalities.

Domain of power

Subdomains


Political power score has been slowly but steadily increasing. The share of women in the European Parliament has increased from 30 % to 37 % between 2005 and 2016. In national parliaments the share of women has increased from 21 % to 28 %; in regional assemblies from 29 % to 33 %. The share of ministers in national governments remains at 26 % in 2016 (19 % in 2005, 22 % in 2012).

Economic power remains the domain with biggest gender gaps. While the share of women among board members has increased from 10 % in 2005 to 23 % in 2016, in 2015, of the biggest

PE589.343v02-00 32/38 RR\1118220HR.docx

HR

companies publicly listed in the EU only 4,3 % of CEOs were women.

RR\1118220HR.docx 33/38 PE589.343v02-00

HR

Health

The domain of health is an important area of gender equality. Health is directly linked not only to personal, social and economic well-being, but also to human dignity and physical integrity. The score in the domain of health has risen slightly by 2.2 points since 2005 as a result of a small advance in health status and, to a greater extent, an improved access to health structures. This is reflected in an increased number of people whose medical or dental needs are being met.

Due to an unavailability of suitable indicators, the Index does not include differences in health-related behaviours of women and men. Data from European health interview survey (EHIS) will be available during 2016 and will be considered for the Index.

Domain of health

Subdomains


Recently published data of the European health interview survey (EHIS), conducted in 2014, shows significant gender differences in lifestyles and health behaviour. In 2014, 46 % of adult women (18 years and over) and 60 % of adult men in EU-28 were overweight (BMI 25 and more); 17 % of men and 16 % of women were obese (MBI 30 and more); and 42 % of adult men and 30 % of adult women did not eat any vegetables or fruits daily. Furthermore, 24 % of men and 16 % of women smoked on a daily basis, 10 % of men and 3 % of women succumbed to a heavy episode of drinking at least once a week (22 % of men and 11 % of women every month).

Ageing of the population is also reflected in health indicators. For instance, the share of men and

PE589.343v02-00 34/38 RR\1118220HR.docx

HR

women with long-standing limitations in usual activities due to health problems is increasing. In 2014 it reached 17 % of men and 20 % of women, compared to 16 % and 19 % respectively in 2012.

RR\1118220HR.docx 35/38 PE589.343v02-00

HR

Gender Equality Index 2015: satellite domains

Violence

The domain of violence was identified as the biggest gap of all in 2013 because of a lack of comparable and harmonised data at EU level. Building on FRA’s violence against women survey and Eurobarometer data, the Gender Equality Index 2015 proposes a possible composite measure of violence against women. It also analyses attitudes towards violence against women and awareness levels, as well as trust in police and justice institutions in a given society. The analysis shows that countries with a high score in the Gender Equality Index, violence against women is seen as less acceptable and women are more likely to report violence. The lower levels of reported violence do not necessarily reflect lower levels of violence, but rather mean that attitudes, awareness and trust in police and justice institutions prevent the disclosure.

The commitment of the EU and its Member States to eradicate violence against women needs to be supported by evidence in the form of systematic, comparable and harmonised data. EIGE will continue to develop a comprehensive measurement framework of violence against women, combining data from surveys and administrative sources.

The domain of intersecting inequalities considers how gender intersects with other aspects that may influence women’s and men’s life experiences. People have multiple identities and the group of women as well as the group of men are not homogeneous, but consist of people with very different characteristics which all create and influence the life experience of a person. They have different nationalities, race, age, sexual and gender identities, they live in different kinds of households, with children or without; they belong to different social classes etc.

Intersectinginequalities

Used sources:EIGE (2015), Gender Equality Index 2015EIGE (forthcoming), Poverty, gender and intersecting inequalities: Review of the implementation of an area A: Women and Poverty of the Beijing Platform for Action in the EU Member StatesEurofound (2016), First findings: Sixth European Working Conditions SurveyEurostat database Eurostat, Health Status Determinants DatabaseEuropean Commission, Database on women and men in decision-making

PE589.343v02-00 36/38 RR\1118220HR.docx

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 6.2.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

1734

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Arne Gericke, Anna Hedh, Mary Honeyball, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Maria Noichl, Pina Picierno, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Ángela Vallina, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Evelyn Regner, Mylène Troszczynski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Francisco Assis, Claudia Schmidt

RR\1118220HR.docx 37/38 PE589.343v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

17 +ALDE Group Beatriz Becerra Basterrechea

EFDD Group Daniela Aiuto

GUE/NGL Group Malin Björk, João Pimenta Lopes, Ángela Vallina

S&D Francisco Assis, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Maria Noichl, Pina Picierno, Evelyn Regner

Verts/ALE Group Florent Marcellesi, Terry Reintke, Ernest Urtasun

3 -ECR Group Arne Gericke

ENF Group Mylène Troszczynski

PPE Anna Záborská

4 0PPE Group Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Claudia Schmidt, Michaela Šojdrová, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

PE589.343v02-00 38/38 RR\1118220HR.docx

HR

Documents

PR_INI · Web viewAH.budući da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava temeljna ljudska prava i ključan element rodne ravnopravnosti i samoodređenja i da bi ih se trebalo uključiti