1

Na osnovu odredbi čl. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 34/02), čl.čl. 16., 17., 35. i 72. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 2012. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O SLUŽBENIM KONTROLAMA HRANE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Član 1. (Područje primjene)

(1) Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog porijekla (u daljem tekstu:

Pravilnik) se utvrđuju posebna pravila organizacije službenih kontrola hrane životinjskog porijekla.

(2) Ovaj Pravilnik se primjenjuje uz odredbe Pravilnika o službenim kontrolama iz oblasti

hrane („Službeni glasnik BiH“, broj …….) koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama Zakona o hrani i propisa o zdravlju i dobrobiti životinja.

(3) Ovaj Pravilnik se primjenjuje jedino na one djelatnosti i subjekte na koje se odnose

odredbe Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj…..).

(4) Obavljanje službenih kontrola u skladu sa ovim Pravilnikom ne dovodi u pitanje

primarnu zakonsku obavezu subjekata u poslovanju sa hranom da osiguraju zdravstvenu ispravnost hrane kako je utvrđeno Zakonom o hrani, kao ni svaku građansku ili krivičnu odgovornost koja može nastati kao rezultat kršenja njihovih obaveza.

Član 2.

(Definicije)

(1) U svrhu ovoga Pravilnika koriste se sljedeće definicije:

a) „nadležni organi” za provođenje ovog Pravilnika u skladu sa svojim definisanim nadležnostima su:

1) Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured) u skladu sa

Zakonom o veterinarstvu BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 34/02); 2) entitetska ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede:

2.1.) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu sa

Zakonom o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave („Službene novine FBiH“, broj 58/02);

2

2.2.) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u skladu sa članom 12. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br.: 70/02, 33/04, 118/05 i 33/06);

3) entitetski inspektorati:

3.1.) Federalna uprava za inspekcijske poslove u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH “, broj 69/05);

3.2.) Republička uprava za inspekcijske poslove u skladu sa Zakonom o

inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS“, broj 74/10);

4) Obaveze kantona, općina:

4.1.) Kantoni/ osiguravaju usklađenost, koordiniranje i provođenje sistema sigurnosti hrane u skladu sa navedenim zakonima i donesenim provedbenim propisima o hrani, zakonima o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave definisanih u ovom članu, stavu (1), tačka a), „nadležni organi“, alineja 1), 2.1.) 3.1.), 6), kao i svojim zakonima koji definišu navedenu oblast, osiguravanjem efektivne i efikasne saradnje sa svim institucijama odgovornim za provođenje politike sigurnosti hrane u BiH.

4.2.) Kantoni, općine, osiguravaju i neophodne informacije za djelovanje sistema

monitoringa hrane, kao i korištenje prikupljenih podataka za poboljšanje procesa godišnjih planiranja, prilagođavanja i redefinisanja mjera u skladu sa nalazima sistema monitoringa i evaluacije.

5) nadležni organi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine:

Inspektorat Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o inspekcijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 24/08 i 25/08).

6) Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u

skladu sa Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) kao referentna tačka zahvaljujući svojoj nezavisnosti; kompetentni da provode veterinarske preglede ili bilo koji organ kome je delegirana ta kompetentnost;

b) „službeni veterinar“ je veterinar kvalifikovan u skladu sa ovim Pravilnikom, i postupa na osnovu njegovih odredbi u ime nadležnog organa koji ga je imenovao;

c) „ovlašteni veterinar“ je veterinar koga je nadležni organ ovlastio da u njegovo ime obavlja specifične službene kontrole u objektima;

d) „službeni pomoćnik“ je lice koje je u skladu sa ovim Pravilnikom kvalifikovano da djeluje u tom svojstvu, koje je imenovao nadležni organ, radi pod nadzorom službenog veterinara i za čiji rad je odgovoran službeni veterinar; i

e) „oznaka zdravstvene ispravnosti“ je oznaka koja potvrđuje da je, kada je stavljena, službena kontrola izvršena u skladu sa ovim Pravilnikom.

(2) Mogu se, primjenjivati i definicije utvrđene u sljedećim propisima:

3

a) Zakonu o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04); b) definicije za: „nusproizvode životinjskog porijekla“, transmisivne spongiformne

encefalopatije (u daljem tekstu: TSE) i „materijal specifičnog rizika“ utvrđen Pravilnikom kojim se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Službeni glasnik BiH“, broj 25/11) i posebnim propisima kojima se utvrđuju zdravstvena pravila za nusproizvode životinjskog porijekla koji nisu namijenjeni ishrani ljudi;

c) Pravilniku o službenoj kontroli iz oblasti hrane; d) Pravilniku o higijeni hrane, osim definicije za „nadležni organ“; i e) Pravilniku o higijeni hrane životinjskog porijekla.

DIO DRUGI – POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. SLUŽBENE KONTROLE KOJE SE PROVODE U OBJEKTIMA

Član 3. (Odobrenje objekata)

(1) Objekti subjekata u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla dobivaju odobrenje u

skladu sa odredbama člana 31. st. (2) do (4) Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane.

(2) U slučaju plovila fabrika i plovila hladnjača koji plove pod zastavom Bosne i

Hercegovine, najduži period od tri i šest mjeseci na koja se izdaje uslovno odobrenje za druge objekte može se po potrebi, produžiti. Međutim, uslovno odobrenje ne smije trajati duže od ukupno 12 mjeseci. Inspekcija takvih plovila obavlja se kako je određeno u Aneksu III, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) Svakom odobrenom objektu, uključujući i one kojima je izdano uslovno odobrenje,

nadležni organ dodjeljuje broj odobrenja kome se mogu dodati i šifre kako bi se označila vrsta hrane životinjskog porijekla koja se proizvodi. Broj odobrenja koje se dodjeljuje veletržnicama može uključivati i dodatne brojeve koji označavaju jedinice ili grupe jedinica koje prodaju ili proizvode hranu životinjskog porijekla.

(4) U slučaju veletržnica, nadležni organ može povući ili ukinuti odobrenje za određene

jedinice ili grupe jedinica. (5) Odredbe st. (1) do (3) ovog člana primjenjuju se na:

a) objekte koji hranu životinjskog porijekla počinju stavljati na tržište nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika; i

b) objekte koji hranu životinjskog porijekla već stavljaju na tržište, ali za koje se prije nije zahtijevalo odobrenje. U ovom slučaju, pregled koji nadležni organ obavlja na licu mjesta i koji je propisan stavom (1) ovoga člana obavlja se što je prije moguće.

(6) Odredbe stava (4) ovoga člana primjenjuje se i na odobrene objekte koji su hranu životinjskog porijekla stavili na tržište u skladu sa propisima koji su bili na snazi neposredno prije primjene ovoga Pravilnika.

Član 4.

4

( Opća načela službenih kontrola hrane životinjskog porijekla)

(1) Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati i pružiti svu potrebnu pomoć nadležnom organu kako bi mu se omogućilo kvalitetno obavljanje službenih kontrola, a naročito moraju osigurati da: a) bude omogućen pristup zgradama, prostorijama, uređajima ili drugoj infrastrukturi; b) sva dokumentacija i evidencija koja se zahtijeva na osnovu ovog Pravilnika ili koju

nadležni organ smatra potrebnom za ocjenu stanja, bude stavljena na raspolaganje.

(2) Nadležni organ provodi službene kontrole kako bi provjerio ispunjavaju li subjekti u poslovanju sa hranom zahtjeve: a) Pravilnika o higijeni hrane („Službeni glasnik BiH“, broj …….); b) Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla; c) važećim propisima kojim se utvrđuju zdravstvena pravila za nusproizvode životinjskog

porijekla koji nisu namijenjeni ishrani ljudi.

(3) Službene kontrole iz stava (1) ovog člana obuhvaćaju: a) reviziju dobre higijenske prakse i postupaka koji se odnose na sistem analize rizika i

upravljanja kritičnim kontrolnim tačkama (u daljem tekstu: HACCP); b) službene kontrole koje su navedene u čl. 5. do 8. ovog Pravilnika; i c) bilo koju provjeru koja je navedena u aneksima ovog Pravilnika.

(4) Revizijom dobre higijenske prakse provjerava se da li subjekti u poslovanju sa hranom stalno i pravilno primjenjuju postupke koji se odnose na sljedeće: a) kontrolu podataka o lancu ishrane; b) uređenje i održavanje prostora i opreme; c) higijenu prije, tokom i poslije obavljanja poslova; d) ličnu higijenu; e) edukaciju zaposlenih iz području higijene i radnih postupaka; f) kontrolu štetočina; g) higijensku ispravnost vode; h) kontrolu temperature; i i) kontrolu hrane koja se doprema i otprema iz objekta i kompletne prateće

dokumentacije.

(5) Revizije postupaka zasnovanih na HACCP verifikuju da subjekti u poslovanju sa hranom te postupke primjenjuju kontinuirano i pravilno, pri čemu se naročito osigurava da postupci pružaju garancije navedene u Aneksu II Dio II Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla u mjeri u kojoj je to moguće, da proizvodi životinjskog porijekla: a) zadovoljavaju mikrobiološke kriterije utvrđene u skladu sa posebnim propisima; b) da su u skladu sa posebnim propisima koji se odnose na rezidue, kontaminante i

zabranjene materije; i c) da ne sadrže fizičke opasnosti, kao što su strana tijela.

(6) Kada u skladu sa članom 6. Pravilnika o higijeni hrane subjekat u poslovanju sa hranom koristi postupke koji su navedeni u uputstvima za primjenu načela HACCP, umjesto da utvrdi posebne vlastite postupke, revizijom se provjerava pravilna primjena tih uputstava.

(7) Verifikacija usklađenosti sa zahtjevima Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla u pogledu stavljanja identifikacijskih oznaka obavlja se u svim odobrenim objektima u

5

skladu sa navedenim Pravilnikom, uz verifikaciju usklađenosti sa drugim zahtjevima vezanim za sljedivost.

(8) U klaonicama, objektima za obradu divljači i objektima za rasijecanje mesa, koji stavljaju na tržište svježe meso, službeni veterinar obavlja službene kontrole u skladu sa odredbama st. (3) i (4) ovog člana.

(9) Nadležni organ naročito: a) utvrđuje da li lica i poslovi koje ta lica obavljaju u objektu, u svim fazama

proizvodnog procesa, zadovoljavaju odgovarajućim zahtjevima propisa koji su navedeni u stavu (2) tač. a) i b) ovog člana. Kao podršku reviziji, nadležni organ može provoditi provjeru efikasnosti kako bi se utvrdilo da osposobljenost lica zadovoljava utvrđenim parametrima;

b) provjerava svu relevantnu dokumentaciju subjekta u poslovanju sa hranom; c) vrši uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje, po potrebi; i d) dokumentuje sve elemente koji su uzeti u obzir, kao i nalaze revizije.

(10) Vrsta i učestalost revizije za pojedine objekte zavisi o procijenjenom riziku. U tu svrhu, nadležni organ redovno procjenjuje: a) rizike za javno zdravlje, a po potrebi i rizike za zdravlje životinja; b) aspekte dobrobiti životinja, u klaonicama; c) vrstu i kapacitet procesa proizvodnje; i d) dokumentaciju o ranijem poslovanju subjekta u poslovanju sa hranom i njihovu

usklađenost sa propisima o hrani.

Član 5. (Svježe meso)

(1) Službene kontrole svježeg mesa obavljaju se u skladu sa Aneksom I, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Službeni veterinar obavlja preglede u klaonicama, objektima za obradu divljači i objektima za rasijecanje mesa, koji stavljaju na tržište svježe meso, na osnovu općih zahtjeva iz Aneksa I Dio I Poglavlje II Pravilnika i na osnovu posebnih zahtjeva iz Aneksa I Dio IV Pravilnika a naročito onih koji se tiču: a) podataka o lancu ishrane; b) ante mortem pregleda; c) dobrobiti životinja; d) post mortem pregleda; e) materijala specifičnog rizika i drugih nusproizvoda životinjskog porijekla; i f) laboratorijskog ispitivanja.

(2) Trupovi domaćih papkara i kopitara, divljih sisara iz uzgoja osim lagomorfa i krupne divljači kao i polutke, četvrtine i dijelovi dobiveni rasijecanjem polutki na tri dijela, označavaju se oznakom zdravstvene ispravnosti u klaonicama i objektima za obradu divljači na osnovu odredbi iz Aneksa I Dio I Poglavlje III Pravilnika. Oznaku zdravstvene ispravnosti stavlja službeni veterinar ili se ona stavlja pod njegovom odgovornošću, ako se službenim kontrolama ne utvrde nikakvi nedostaci zbog kojih bi meso bilo neupotrebljivo za ishranu ljudi.

(3) Nakon obavljene kontrole iz st. (1) i (2) ovog člana, službeni veterinar preduzima odgovarajuće mjere koje su navedene u Aneksu I Dio II Pravilnika, a naročito koje se odnose na: a) obavještavanja o rezultatima veterinarskih pregleda;

6

b) odluke koje se odnose na podatke o lancu ishrane; c) odluke koje se odnose na žive životinje; d) odluke koje se odnose na dobrobit životinja; i e) odluke koje se odnose na meso.

(4) Pri obavljanju službenih kontrola koje se provode na osnovu odredbi iz Aneksa I Dio I i II Pravilnika, službenom veterinaru mogu pomagati službeni pomoćnici na način kako je određeno u Aneksu I Dio III Poglavlje I Pravilnika. U tom slučaju, oni rade kao dio nezavisnog tima.

(5) Nadležni organ osigurava: a) dovoljan broj službenih lica koja obavljaju službene kontrole u skladu sa Aneksom I

Pravilnika sa učestalošću koja je utvrđena u Dijelu III Poglavlja II navedenog Aneksa Pravilnika;

b) dovoljan broj službenih lica koja moraju biti prisutna na liniji klanja u klaonici na osnovu procjene analize rizika u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika. Broj službenih lica na liniji klanja u klaonici određuje nadležni organ u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika.

(6) Nadležni organ može dozvoliti zaposlenim licima, radi izvršavanja određenih specifičnih zadataka, da asistiraju u toku službene kontrole pod nadzorom službenog veterinara u klaonicama za klanje peradi i lagomorfa u skladu sa Aneksom I Dio III Poglavlje III Odjeljak A Pravilnika. U tom slučaju osigurava se da ova lica: a) budu kvalifikovana i educirana u skladu sa tim odredbama; b) postupaju nezavisno od ostalih zaposlenih lica u proizvodnji; i c) obavještavaju službenog veterinara o svim uočenim nedostacima.

Nadležni organ može dozvoliti zaposlenim licima u klaonicama, da izvršavaju određene specifične zadatke uzimanja uzoraka i testiranja, u skladu sa Aneksom I Dio III Poglavlje III Odjeljak B Pravilnika.

(7) Službeni veterinari i službeni pomoćnici moraju biti kvalifikovani i osposobljeni u skladu sa Aneksom I Dio III Poglavlja IV Pravilnika.

Član 6.

( Žive školjke )

Službene kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište živih školjki, morskih ježeva, živih plaštaša i živih morskih puževa obavljaju se u skladu sa Aneksom II, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 7.

( Proizvodi ribarstva )

Službene kontrole proizvoda ribarstva obavljaju se u skladu sa Aneksom III, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 8.

( Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi )

7

Službene kontrole sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda obavljaju se u skladu sa Aneksom IV koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Član 9.

( Mjere kod neispunjavanja zahtjeva ) Ako nadležni organ utvrdi da se ne ispunjavaju zahtjevi iz člana 4. stava (2 ) tač. a) i b) ovog Pravilnika preduzima mjere u skladu sa članom 46. Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane.

POGLAVLJE II. POSTUPCI PRI UVOZU

Član 10. ( Opća načela i uslovi )

Da bi se osigurala ujednačena primjena načela i uslova utvrđenih u članu 20. Zakona o hrani primjenjuju se postupci utvrđeni u ovom Poglavlju i Dijelu V, Poglavlje II Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane.

Član 11.

(Popis zemalja i regija zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda životinjskog porijekla)

(1) Dozvoljava se uvoz hrane životinjskog porijekla iz država članica Evropske unije ili njenih regija i ostalih zemalja ili regije ostalih zemalja koje se nalaze na popisu kojeg sastavlja i ažurira Evropska komisija i koji prihvata Agencija i Ured u saradnji sa nadležnim organima.

(2) Ostala zemlja se uvrštava na takav popis jedino ako u njoj Evropska komisija ili Agencija i Ured u saradnji sa nadležnim organima obave kontrolu i ako ta kontrola pokaže da nadležni organ pruža odgovarajuće garancije koje su utvrđene u članu 41. stav (3) Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane.

(3) Međutim, ostala zemlja se može uvrstiti na takav popis i bez obavljene kontrole: a) ako rizik utvrđen u skladu sa članom 39. stav (3) tačka a) Pravilnika o službenoj

kontroli iz oblasti hrane ne zahtijeva obavljanje kontrole; i b) ako se pri odlučivanju o stavljanju određene zemlje na popis u skladu sa stavom (1)

ovog člana utvrdi da ostali podaci ukazuju na to da nadležni organ pruža potrebne garancije.

(4) Popisi sastavljeni u skladu sa ovim članom mogu se kombinovati sa drugim popisima sastavljenim u svrhu zaštite javnog zdravlja i zdravlja životinja.

(5) Pri sastavljanju ili ažuriranju popisa u obzir se naročito uzimaju kriteriji utvrđeni u članu 39. stav (3) i članu 41. Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane. U obzir se takođe uzima sljedeće:

a) zakonodavstvo ostale zemlje koje se odnosi na: 1) hranu životinjskog porijekla,

8

2) upotrebu veterinarsko-medicinskih proizvoda, uključujući propise o njihovoj zabrani ili odobravanju, distribuciji i stavljanju na tržište i propise koji se odnose na administraciju i inspekciju; i

3) pripremu i upotrebu hrane za životinje, uključujući postupke za upotrebu aditiva te

pripremu i upotrebu ljekovite hrane za životinje kao i na higijenski kvalitet sirovina koje se upotrebljavaju za pripremanje hrane za životinje i higijenski kvalitet konačnog proizvoda;

b) higijenski uslovi koji se tokom proizvodnje, izrade, rukovanja, skladištenja i otpreme stvarno primjenjuju na hranu životinjskog porijekla namijenjene izvozu u Bosnu i Hercegovinu;

c) sva iskustva u prodaji hrane iz ostale zemlje i rezultati provedenih kontrola pri uvozu; d) rezultati kontrola koje je Bosna i Hercegovina ili Evropska unija provela u ostaloj

zemlji, naročito rezultati procijene nadležnih organa te mjere koje su nadležni organi preduzeli u svjetlu preporuka koje su im upućene nakon obavljene kontrole;

e) postojanje, sprovođenje i objavljivanje odobrenih programa za kontrolu zoonoza; i f) postojanje, sprovođenje i objavljivanje odobrenih programa za kontrolu rezidua;

(6) Nadležni organi brinu o tome da najnovije verzije svih popisa sastavljenih ili ažuriranih u skladu sa ovim članom budu na raspolaganju javnosti.

Član 12. (Popis objekata iz kojih je dopušten uvoz određene hrane životinjskog porijekla)

(1) Hrana životinjskog porijekla može se uvoziti u Bosnu i Hercegovinu samo ako je pripremljena, proizvedena ili otpremljena iz objekata koji se nalaze na popisima sastavljenim i ažuriranim u skladu sa ovim članom, izuzev: a) ako se, u pojedinom slučaju odluči da su garancije koje ostala zemlja pruža u pogledu

uvoza određene hrane životinjskog porijekla takve da postupak predviđen ovim članom nije potreban da bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz stava (2) ovog člana;

b) u slučajevima koji su utvrđeni u Aneksu V, koji je sastavni dio ovog Pravilnika; c) u slučaju svježeg mesa, mljevenog mesa, mesnih pripravaka, proizvoda od mesa i

MSM-a, koji se može uvoziti u Bosnu i Hercegovinu jedino ako su proizvedeni od mesa dobivenog u klaonicama i objektima za rasijecanje koje se nalaze na popisima sastavljenim i ažuriranim u skladu sa ovim članom, ili u izvoznim objektima odobrenim od strane Evropske unije i ostalih zemalja.

(2) Objekat se može uvrstiti na listu jedino ako nadležni organ ostale zemlje porijekla garantuje da: a) objekat, zajedno sa svim objektima u kojima se rukuje sirovinama životinjskog

porijekla koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane životinjskog porijekla, ispunjava odgovarajuće zahtjeve važećih propisa o hrani, a naročito one iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla, ili zahtjeve za koje je pri odlučivanju o uvrštenju te ostale zemlje u odgovarajući popis u skladu sa članom 11. ovog Pravilnika utvrđeno da su ekvivalentni tim zahtjevima;

b) inspekcijska služba u toj ostaloj zemlji nadzire objekte i, ako je potrebno, (na zahtjev nadležnog organa) stavlja nadležnom organu na raspolaganje sve bitne podatke o objektima koji izvoze sirovine; i

9

c) ima stvarna ovlaštenja zabraniti objektima izvoz u Bosnu i Hercegovinu u slučaju da objekti ne ispunjavaju zahtjeve iz tačke a) ovog stava.

(3) Nadležni organi ostalih zemalja prilikom dostavljanja lista nadležnom organu Bosne i Hercegovine garantuju da su iste sastavljene i ažurirane u skladu sa članom 11. stav (1) ovog Pravilnika.

(4) Agencija i Ured osiguravaju da najnovije verzije svih lista sastavljenih ili ažuriranih u skladu sa ovim članom budu na raspolaganju drugim nadležnim organima..

Član 13.

(Žive školjke, morski ježevi, plaštaši i morski puževi )

(1) Bez obzira na član 12. stav (1) tačka b) ovog Pravilnika žive školjke, morski ježevi, plaštaši i morski puževi moraju poticati iz proizvodnih područja u ostalim zemljama koja su uvrštena na liste koje se sastavljaju i ažuriraju u skladu sa članom 12. ovog Pravilnika

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na pektinide sakupljene izvan razvrstanih proizvodnih područja. Međutim, službena kontrola u pogledu pektinida se provodi u skladu sa Aneksom II, Poglavlje III Pravilnika.

(3) Prije sastavljanja liste iz stava (1) ovog člana: a) posebno se moraju uzeti u obzir garancije koje nadležni organ ostale zemlje može dati

u pogledu ispunjavanja zahtjeva ovog Pravilnika koji se odnose na razvrstavanje i kontrolu proizvodnih područja.

b) ekspertni tim nadležnog organa Bosne i Hercegovine obavlja pregled u ostaloj zemlji na licu mjesta, izuzev ako se pri odlučivanju o stavljanju određenog proizvodnog područja na popis u skladu sa stavom (1) ovog člana utvrdi da ostali podaci ukazuju na to da nadležni organ pruža potrebne garancije.

(4) Agencija i Ured pripremaju najnovije verzije svih popisa sastavljenih ili ažuriranih na osnovu odredbi ovog člana i stavljaju na raspolaganje drugim nadležnim organima i javnosti.

Član 14.

(Certifikati)

(1) Pri uvozu, pošiljku hrane životinjskog porijekla mora pratiti propisani certifikat o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu koji ispunjava zahtjeve iz Aneksa VI, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Certifikat mora potvrditi da hrana ispunjava:

a) utvrđene zahtjeve za hranu u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane i Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla ili odredbi koje su definisane tim zahtjevima; i

b) sve posebne uslove za uvoz utvrđene u skladu sa članom 41. Pravilnika o službenoj kontroli iz oblasti hrane.

(3) Certifikati mogu uključivati i pojedinosti koje se zahtijevaju na osnovu drugih odredbi u području javnog zdravlja i zdravlja životinja u Bosni i Hercegovini.

10

Član 15. (Posebne odredbe za proizvode ribarstva)

(1) Postupci utvrđeni u ovom Poglavlju ne primjenjuju se na svježe proizvode ribarstva koji se iskrcavaju u Bosnu i Hercegovinu direktno sa plovila koja plove pod zastavom države članice Evropske unije ili ostale zemlje. Službene kontrole proizvoda ribarstva obavljaju se u skladu sa Aneksom III Pravilnika.

(2) Na proizvode ribarstva primjenjuju se sljedeće odredbe: a) proizvodi ribarstva koji se uvoze sa plovila fabrika ili plovila hladnjača koji plove pod

zastavom države članice Evropske unije ili ostale zemlje moraju da potiču sa plovila koji se nalazi na listi koja se sastavlja i ažurira na osnovu postupaka iz člana 12. stav (4) ovog Pravilnika.

b) izuzetno od člana 12. stava (2) tačke b) ovog Pravilnika plovilo se može uvrstiti na listu na osnovu zajedničkog saopćenja nadležnog organa ostale zemlje pod čijom zastavom plovi plovilo i nadležnog organa neke druge ostale zemlje na koju je spomenuti nadležni organ prenio nadležnost za inspekcijski pregled plovila, pod uslovom: 1) da je ta zemlja uvrštena na listu ostalih zemalja, sastavljenu u skladu sa članom 11.

ovog Pravilnika iz kojih je dopušten uvoz proizvoda ribarstva, 2) da su svi proizvodi ribarstva sa plovila, koji su namijenjeni za stavljanje na tržište u

Bosni i Hercegovini, iskrcani direktno u Bosnu i Hercegovinu, 3) da je nadležni organ te ostale zemlje obavio inspekcijski pregled plovila i potvrdio

da brod zadovoljava zahtjevima propisanim u Bosni i Hercegovini, 4) da će nadležni organ redovno obavljati inspekcijski pregled plovila kako bi se

osiguralo da ono i dalje zadovoljava zahtjeve; c) Agencija i Ured osiguravaju da najnovije verzije svih popisa sastavljenih ili ažuriranih

u skladu sa ovim članom budu na raspolaganju drugim nadležnim organima i javnosti.

(3) Kada se proizvodi ribarstva uvoze direktno sa ribarskog plovila ili plovila hladnjače, dokument potpisan od strane kapetana tog plovila može zamijeniti dokument propisan članom 14. ovog Pravilnika.

DIO TREĆI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 16. (Izmjene i dopune Aneksa)

(1) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije u saradnji sa nadležnim organima, vrši izmjene i dopune, Aneksa I, II, III, IV, V i VI uzimajući u obzir naučni i tehnički napredak.

(2) Vijeće ministara, na prijedlog Agencije u saradnji sa nadležnim organima, može dopustiti izuzetke od primjene Aneksa I, II, III, IV, V i VI, pod uslovom da nemaju uticaja na ostvarivanje ciljeva ovog Pravilnika.

(3) Nadležni organ može, ne dovodeći u pitanje provođenje ovog Pravilnika, donijeti mjere u skladu sa st. (4) i (5) ovog člana za prilagođavanje zahtjeva utvrđenih u Aneksu I ovog Pravilnika.

(4) Mjere iz stava (3) ovog člana imaju za cilj:

11

a) omogućavanje kontinuirane primjene tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije hrane;

b) omogućavanje rada subjektima u poslovanju sa hranom sa niskom produktivnošću ili koji se nalaze u regijama sa posebnim geografskim ograničenjima ; ili

c) omogućavanje izvođenje pilot projekata kako bi se ispitale nove mogućnosti kontrolisanja higijene mesa.

(5) Mjere iz stava (3) se odnose naročito na sljedeće elemente Aneksa I ovog Pravilnika: a) podatke o lancu ishrane; b) prisustvo nadležnog organa u objektima.

Član 17.

(Posebne odluke)

Izmjene i dopune Aneksa I, II, III, IV, V i VI ovog Pravilnika donose se kako bi se utvrdili: a) testovi za ocjenu rada subjekata u poslovanju sa hranom i u njima zaposlenih lica; b) metode obavještavanja o rezultatima izvršenih inspekcijskih pregleda; c) kriteriji prema kojima će se određivati, na osnovu analize rizika, kada službeni

veterinar ne mora biti prisutan u klaonicama i objektima za preradu divljači tokom ante i post mortem pregleda;

d) pravila o sadržaju testova za službene veterinare i službene pomoćnike; e) mikrobiološki kriteriji za kontrolu higijene procesa proizvodnje u objektima; f) drugi mogući postupci te serološki ili drugi laboratorijski testovi koji pružaju garancije

koje su najmanje identične posebnim postupcima post mortem pregleda definisanih u Dijelu IV, Aneksu I Pravilnika, koje nadležni organ može izmijeniti;

g) okolnosti u kojima je regija ili država porijekla izvršila inspekciju, nisu potrebni posebni postupci post mortem pregleda koji su definisani u Dijelu IV Aneksa I Pravilnika.

h) pravila laboratorijskog ispitivanja; i) hladni tretman kome se mora podvrgnuti meso u slučaju cisticerkoze i trihineloze; j) uslovi pod kojima se gazdinstva i regije mogu proglasiti slobodnim od cisticerkoze i

trihineloze; k) metode koje treba primjenjivati pri ispitivanju uslova iz Poglavlja IX Dijela IV Aneksa

I Pravilnika; l) za tovne svinje, kriteriji kontrolisanih uslova držanja i sistema proizvodnje; m) kriteriji za razvrstavanje proizvodnih područja i područja za polaganje živih školjki, u

saradnji sa odgovarajućim referentnim laboratorijem, uključujući: 1) granične vrijednosti i analitičke metode za morske biotoksine, 2) postupke ispitivanja virusa i virološke standarde, i 3) planove uzorkovanja te metode i dopuštena analitička odstupanja koja se

primjenjuju pri provjeravanju usklađenosti sa kriterijima. n) organoleptičke kriterije za ocjenu svježine proizvoda ribarstva; o) analitičke granične vrijednosti, analitičke metode i planove uzorkovanja za službene

kontrole proizvoda ribarstva koje se zahtijevaju na osnovu Aneksa III Pravilnika uključujući i one koji se odnose na parazite i kontaminante iz prirode;

p) način na koji Agencija i Ured, u skladu sa čl. 11., 12., 13. i 15., ovog Pravilnika sastavljaju liste ostalih zemalja i nadležnih organa u ostalim zemljama, te ih takve stavlja na raspolaganje javnosti.

Član 18.

(Prestanak važenja)

12

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:

odredbe čl. 9., 10., 11., 14., 24. stav (8), 31., 35. stav (2), 40. stav (1) tačka 3., 41., 42., 53. stav (3), 54., 55., 56., 60., 79., 80., 97. do 113., 120., 122., 132. do 146. Odluke o načinu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole životinja i proizvoda životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 82/06).

Član 19.

(Prelazni period za primjenu propisa)

(1) Prelazni period za primjenu ovog Pravilnika je 24 mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Nadležni organi su dužni da osiguraju usaglašenost u pogledu nadležnosti sa zahtjevima

ovog Pravilnika.

Član 20. (Stupanje na snagu)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Predsjedavajući

Vijeća ministara BiH

Vjekoslav Bevanda

VM, broj__________/12.

__________2012. godine

S a r a j e v o

1

ANEKS I

SVJEŽE MESO

DIO I - POSLOVI SLUŽBENOG VETERINARA

POGLAVLJE I. ZADACI U POSLOVIMA REVIZIJE

1. Pored općih zahtjeva iz člana 4. stava (4) ovog Pravilnika koji se odnose na postupke revizije dobre higijenske prakse, službeni veterinar provjerava da li se subjekat u poslovanju sa hranom neprekidno pridržava svojih vlastitih postupaka vezanih uz sakupljanje, prevoz, skladištenje, rukovanje, obradu i upotrebu ili uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, uključujući materijal specifičnog rizika, za koje je odgovoran subjekat u poslovanju sa hranom.

2. Pored općih zahtjeva iz člana 4. stava (5) ovog Pravilnika koji se odnose na reviziju postupaka koji se odnose na sistem analize opasnosti i upravljanja kritičnim kontrolnim tačkama (HACCP), službeni veterinar provjerava da li postupci koje primjenjuje subjekat u poslovanju sa hranom garantuju, u mjeri u kojoj je to moguće, da meso: (a) ne pokazuje patofiziološke promjene ili nepravilnosti; (b) ne sadrži fekalna ili druga zagađenja; (c) ne sadrži materijal specifičnog rizika, osim ako to dopuštaju važeći propisi i da je

proizvedeno u skladu sa posebnim propisom kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje TSE.

POGLAVLJE II. ZADACI U INSPEKCIJSKIM POSLOVIMA

Pri obavljanju inspekcijskih pregleda u skladu sa ovim Poglavljem, službeni veterinar uzima u obzir rezultate postupka revizije u skladu sa članom 4. ovog Pravilnika i Poglavljem I ovog Aneksa. Gdje je to potrebno, službeni veterinar obavlja postupak u skladu sa navedenim. A. Podaci o lancu ishrane

1. Službeni veterinar provjerava i analizira relevantne podatke koji se nalaze u evidencijama gazdinstva iz kojih potiču životinje namijenjene klanju te pri obavljanju ante i post mortem pregleda, uzima u obzir dokumentovane rezultate tih provjera i analiza.

2. Pri obavljanju inspekcijskog pregleda, službeni veterinar uzima u obzir certifikate koji prate životinje kao i sve izjave veterinara, uključujući službene i ovlaštene veterinare, koji su obavili kontrole na nivou primarne proizvodnje.

3. Ako subjekti u poslovanju sa hranom koji djeluju u lancu ishrane preduzimaju dodatne mjere kako bi garantovali zdravstvenu ispravnost hrane, primjenjujući integrisane sisteme, vlastite sisteme kontrole, nezavisne postupke potvrđivanja (certifikacije) od strane ostale strane ili neka druga sredstva i ako su te mjere dokumentovane, a životinje na koje se one odnose jasno označene, službeni veterinar može to uzeti u obzir pri obavljanju inspekcijskog pregleda i kontrola postupaka zasnovanih na načelima HACCP.

B. Ante mortem pregled

1. Na osnovu odredbi st. (4) i (5)

2

(a) službeni veterinar provodi ante mortem pregled svih životinja prije klanja; (b) taj se pregled mora obaviti u roku od 24 časa od dolaska u klaonicu i manje od 24 časa

prije klanja.

Službeni veterinar može zahtijevati obavljanje inspekcijskog pregleda u bilo koje drugo vrijeme.

2. Ante mortem pregledom mora se naročito utvrditi postoje li kod životinje znaci koji: (a) ukazuju da je ugrožena njezina dobrobit; ili (b) ukazuju na stanje koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja, pri čemu

posebnu pažnju treba usmjeriti na otkrivanje zoonoza i bolesti na Listi A ili, po potrebi, Listi B Svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja (u daljem tekstu: OIE).

3. Pored rutinskog ante mortem pregleda, službeni veterinar mora obaviti klinički pregled

svih životinja koje je subjekat u poslovanju sa hranom ili službeni pomoćnik eventualno odvojio na stranu.

4. U slučaju prinudnog klanja izvan klaonice kao i u slučaju odstrijeljene divljači, službeni

veterinar u klaonici ili objektu za obradu divljači mora pregledati izjavu koja prati trup životinje, a koju je izdao veterinar ili educirano lice u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla.

5. Ukoliko je to predviđeno u Dijelu III Poglavlje II ili u Dijelu IV ovog Aneksa ante mortem pregled može se obaviti na gazdinstvu porijekla, u kojim slučajevima službeni veterinar u klaonici treba obaviti ante mortem pregled jedino u onoj mjeri u kojoj je to predviđeno.

C. Dobrobit životinja

Službeni veterinar provjerava usklađenost sa posebnim propisima o dobrobiti životinja, kao što su propisi o zaštiti životinja tokom prijevoza i za vrijeme klanja.

D. Post mortem pregled

1. Poslije klanja, trupovi i prateći nusproizvodi životinjskog porijekla moraju se bez odgađanja podvrgnuti post mortem pregledu. Sve se vanjske površine moraju vizualno pregledati sa što manjim rukovanjem trupom ili nusproizvodima životinjskog porijekla ili jestivim nusproizvodima uz upotrebu posebne tehničke opreme (metalna kuka za pregled mesa). Posebna se pažnja mora usmjeriti na otkrivanje zoonoza i bolesti koje se nalaze na popisu bolesti OIE Listi A i, po potrebi, OIE Listi B. Brzina linije klanja i broj prisutnih inspekcijskih lica mora biti takav da omogući ispravno obavljanje veterinarskog pregleda.

2. Dodatna ispitivanja kao što su palpacija i incizija dijelova trupa, nusproizvoda životinjskog porijekla i jestivih nusproizvoda te laboratorijska ispitivanja moraju se obaviti kad god se smatra potrebnim za: (a) postavljanje konačne dijagnoze, ili (b) otkrivanje prisustva:

i) bolesti životinja, ii) rezidua ili kontaminanata u količinama koje premašuju nivoe utvrđene na osnovu

posebnih propisa, iii) neusklađenosti sa mikrobiološkim kriterijima, ili

3

iv) ostalih faktora koji bi mogli zahtijevati da se meso proglasi neupotrebljivim za ishranu ljudi ili da se ograniči njegova upotreba.

Posebno, ako se radi o prinudno zaklanim životinjama.

3. Službeni veterinar mora zahtijevati da se za potrebe post mortem pregleda trupovi domaćih kopitara, goveda starijih od šest mjeseci i domaćih svinja starijih od četiri sedmice rasijeku na polutke duž kičmenog stuba. Ako to pregled zahtijeva, službeni veterinar može, takođe, zahtijevati da se bilo koja glava ili trup rasijeku uzdužno. Kako bi se uzele u obzir određene prehrambene navike, tehnološki razvoj ili posebne sanitarne prilike, nadležni organ može dopustiti da se na pregled dostave trupovi domaćih kopitara, goveda starijih od šest mjeseci i domaćih svinja starijih od četiri sedmice nerasječeni na polutke.

4. Tokom pregleda moraju se preduzeti mjere opreza kako bi se osiguralo da kontaminacija mesa uzrokovana radnjama kao što su palpacija, rezanje ili incizija bude svedena na najmanju moguću mjeru.

5. U slučaju prinudnog klanja, trup se mora što je moguće prije podvrgnuti post mortem pregledu prije nego se proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi na osnovu st. (1) do (4).

E. Materijal specifičnog rizika i drugi nusproizvodi životinjskog porijekla

1. U skladu sa posebnim propisima koji se odnose na materijal specifičnog rizika i druge nusproizvode životinjskog porijekla, službeni veterinar kontroliše uklanjanje, odvajanje i, prema potrebi, označavanje tih proizvoda.

2. Službeni veterinar osigurava da subjekat u poslovanju sa hranom preduzme sve potrebne mjere kako bi se tokom klanja (uključujući omamljivanje) i uklanjanja materijala specifičnog rizika izbjegla kontaminacija mesa takvim materijalom.

F. Laboratorijsko ispitivanje

1. Službeni veterinar osigurava da se obavi uzorkovanje, da se uzorci pravilno označe, da se njima pravilno rukuje, te da se na pravilan način pošalju u odgovarajući laboratorij u cilju: (a) praćenja i suzbijanja zoonoza i uzročnika zoonoza; (b) posebnih laboratorijskih ispitivanja u svrhu dijagnostikovanja TSE u skladu sa

Pravilnikom kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatije („Službeni glasnik BiH, broj 25/11);

(c) otkrivanja nedozvoljenih supstanci ili proizvoda te kontrole propisanih određenih supstanci u okviru Državnih planova za praćenje rezidua o kojima se govori u Odluci o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04); i

(d) otkrivanja bolesti koje se nalaze na popisu bolesti OIE Listi A i, po potrebi, Listi B.

2. Službeni veterinar takođe, osigurava da se obave sva druga potrebna laboratorijska ispitivanja.

POGLAVLJE III. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI

4

1. Službeni veterinar kontroliše stavljanje oznaka zdravstvene ispravnosti kao i same oznake koje se upotrebljavaju.

2. Službeni veterinar naročito osigurava: (a) da se oznaka zdravstvene ispravnosti stavi jedino na životinje (domaće papkare i

kopitare, divlje sisare iz uzgoja isključujući zečeve i kuniće i krupnu lovnu divljač), koje su bile podvrgnute ante i post mortem pregledu u skladu sa ovim Pravilnikom i ako ne postoje razlozi na osnovu kojih bi se meso moglo proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, oznaka zdravstvene ispravnosti može se staviti i prije nego se dobiju rezultati ispitivanja na trihinelozu ako se službeni veterinar uvjeri da će se meso dotične životinje staviti na tržište jedino ako rezultati budu zadovoljavajući; i

(b) da se oznaka zdravstvene ispravnosti stavi na vanjsku stranu trupa, bilo da se utisne tintom ili u obliku vrućeg žiga, na takav način da kada se trupovi rasijeku na polutke ili četvrtine ili polutke na tri dijela, svaki komad sadrži oznaku zdravstvene ispravnosti.

3. Oznaka zdravstvene ispravnosti mora biti ovalnog oblika, široka najmanje 6,5 cm i visoka

najmanje 4,5 cm te mora sadržavati sljedeće podatke ispisane jasno čitljivim znakovima:

(a) na oznaci mora biti navedeno ime države u kojoj je lociran objekat, pri čemu naziv države može biti napisan punim nazivom velikim slovima ili u obliku dvoslovne šifre prema odgovarajućoj ISO normi, u slučaju Bosne i Hercegovine šifra je BA; ako se oznaka stavlja u objektu koji se nalazi na području EU, ona mora sadržavati skraćenicu BE, BG, CZ, DK, DE, EE, GR, ES, FR, IE, IT, CY, LV, LT, LU, HU, MT, NL, AT, PL, PT, RO, SI, SK, FI, SE, i UK;

(b) na oznaci mora biti naveden broj odobrenja klaonice; i (c) ako se oznaka stavlja u klaonici koja se nalazi na području EU, ona mora sadržavati

skraćenicu CE, EB, EC, EF, EG, EK, EO, EY, ES, EÜ, EK, ili WE. Ove skraćenice ne smiju biti na oznakama koje se stavljaju na proizvode koji se uvoze u EU iz klaonica smještenih izvan EU.

4. Slova moraju biti veličine najmanje 0,8 cm, a brojevi najmanje 1 cm. Kod označavanja jagnjadi, jaradi i prasadi veličina oznake zdravstvene ispravnosti i znakova koje ona sadrži može se smanjiti.

5. Boje koje se upotrebljavaju za oznake zdravstvene ispravnosti moraju biti dopuštene na osnovu posebnih propisa koji se odnose na upotrebu boja u prehrambenim proizvodima.

6. Oznaka zdravstvene ispravnosti može uključivati i oznaku službenog veterinara koji je obavio zdravstveni pregled mesa.

7. Meso životinja koje su prinudno zaklane izvan klaonice mora biti označeno posebnom

oznakom zdravstvene ispravnosti koja se mora razlikovati od oznake zdravstvene ispravnosti predviđene ovim Poglavljem i identifikacijske oznake predviđene u Dijelu I Aneksa II, Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

8. Meso lovne divljači sa koje nije skinuta koža označava se oznakom zdravstvene ispravnosti jedino ako se nakon skidanja kože u objektu za obradu divljači, podvrgne post mortem pregledu i proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi.

5

9. Ovo Poglavlje se primjenjuje ne dovodeći u pitanje propise o zaštiti zdravlja životinja koji se odnose na označavanje oznakom zdravstvene ispravnosti.

DIO II - MJERE KOJE SE PREDUZIMAJU NAKON OBAVLJENIH KONTROLA

POGLAVLJE I. OBAVJEŠTENJA O REZULTATIMA INSPEKCIJE

1. Službeni veterinar evidentira i ocjenjuje rezultate veterinarskih pregleda.

2. (a) Ako se inspekcijskim pregledom otkrije bilo koja bolest ili stanje koje bi moglo uticati na zdravlje ljudi ili zdravlje životinja ili ugroziti dobrobit životinja, službeni veterinar o tome obavještava subjekta u poslovanju sa hranom.

(b) Ako je utvrđeni problem nastao tokom primarne proizvodnje, službeni veterinar o tome obavještava veterinara koji vodi brigu o gazdinstvu porijekla, subjekta u poslovanju sa hranom koji je odgovoran za gazdinstvo porijekla (pod uslovom da ta informacija ne dovodi u pitanje kasnije pravne postupke) i, prema potrebi, nadležni organ koji je odgovoran za nadzor nad gazdinstvom porijekla ili lovnim područjem.

(c) Ako su životinje uzgojene u drugoj državi, službeni veterinar mora obavijestiti nadležni organ te države u kojoj se nalazi objekat radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

3. Rezultati veterinarskih pregleda i ispitivanja unose se u odgovarajuće baze podataka.

4. Ako pri obavljanju ante i post mortem pregleda ili tokom bilo koje druge inspekcijske radnje službeni veterinar posumnja na prisustvo uzročnika infekcije koja se nalazi na popisu bolesti liste A OIE-a ili, gdje je to potrebno, popisu bolesti liste B OIE-a službeni veterinar mora odmah o tome obavijestiti nadležni organ u skladu sa važećim propisima i moraju se preduzeti sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se spriječilo moguće širenje uzročnika infekcije.

POGLAVLJE II. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA PODATKE O LANCU ISHRANE

1. Službeni veterinar osigurava da će životinje biti zaklane jedino ako subjekat u poslovanju sa hranom dobije i provjeri bitne podatke o lancu ishrane.

2. Službeni veterinar može dopustiti klanje životinja u klaonici i ako bitni podaci o lancu ishrane nisu na raspolaganju. U tom slučaju, svi bitni podaci o lancu ishrane moraju se dostaviti prije nego se trup proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi. Do donošenja konačne odluke, takvi trupovi i njima pripadajući nusproizvodi životinjskog porijekla moraju se skladištiti odvojeno od ostalog mesa.

3. Bez obzira na tačku 2. ovog Poglavlja, ako se bitni podaci o lancu ishrane ne dobiju u roku od 24 sata od dolaska životinje u klaonicu, svo meso te životinje mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Ako životinja još nije zaklana, ona se mora usmrtiti odvojeno od drugih životinja.

4. Ako prateće evidencije, dokumenti ili drugi podaci ukazuju da:

(a) životinje potiču iz gazdinstva ili područja za koje vrijedi zabrana kretanja životinja ili druga ograničenja zbog razloga vezanih za zdravlje životinja ili ljudi;

6

(b) nije postupano u skladu sa propisima o upotrebi veterinarsko-medicinskih proizvoda; ili (c) postoji bilo koje drugo stanje koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili

životinja, životinje se ne smiju primiti na klanje osim u skladu sa postupcima utvrđenim važećim propisima, u svrhu uklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi ili životinja.

Ako se životinje već nalaze u klaonici, moraju se odvojeno usmrtiti i proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi, pri čemu se moraju preduzeti mjere opreza kako bi se, gdje je to potrebno, zaštitilo zdravlje životinja i zdravlje ljudi. Službene kontrole se moraju obaviti na gazdinstvu porijekla kad god službeni veterinar to smatra potrebnim.

5. Nadležni organ mora preduzeti odgovarajuće mjere ako otkrije da prateće evidencije, dokumenti ili drugi podaci ne odgovaraju stvarnom stanju na gazdinstvu porijekla ili stvarnom stanju životinja ili imaju za cilj namjerno obmanuti službenoga veterinara. Nadležni organ mora preduzeti mjere protiv subjekta u poslovanju sa hranom koji je odgovoran za gazdinstvo sa kojega potiču životinje ili protiv svakog drugog uključenog lica. Te mjere mogu biti i u obliku dodatnih kontrola. Troškove tih dodatnih kontrola snosi subjekat u poslovanju sa hranom koji je odgovoran za gazdinstvo porijekla ili bilo koje drugo uključeno lice.

POGLAVLJE III. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA ŽIVE ŽIVOTINJE 1. Službeni veterinar provjerava ispunjava li subjekat u poslovanju sa hranom svoju obavezu

koja proizlazi iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla i prema kojoj mora osigurati da životinje koje prihvati na klanje budu pravilno označene. Službeni veterinar osigurava da se životinje čiji se identitet ne može sa sigurnošću utvrditi odvojeno usmrte i proglase neupotrebljivim za ishranu ljudi. Službene kontrole se moraju obaviti na gazdinstvu porijekla kada službeni veterinar to smatra potrebnim.

2. Ukoliko postoje prioritetni razlozi vezani za dobrobit životinja, konji se mogu zaklati u klaonici i ako zakonom propisani podaci o njihovom identitetu nisu dostavljeni. Međutim, ti se podaci moraju dostaviti prije nego se trup proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi. Ovi se zahtjevi primjenjuju i u slučajevima prinudnog klanja konja izvan klaonice.

3. Službeni veterinar provjerava ispunjava li subjekat u poslovanju sa hranom svoju obavezu

koja proizlazi iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla prema kojoj mora osigurati da se životinje čija je koža ili runo u takvom stanju da postoji opasnost od onečišćenja mesa tokom klanja, ne kolju u svrhu ishrane ljudi ako se prethodno ne očiste.

4. Životinje koje boluju od bolesti ili se nalaze u stanju koje se može prenijeti na životinje ili ljude kod rukovanja ili konzumiranja njihovog mesa i uopće životinje koje pokazuju kliničke znakove bolesti ili iscrpljenosti i mršavosti, ne smiju se klati u svrhu ishrane ljudi. Takve se životinje moraju odvojeno usmrtiti pod uslovima koji sprečavaju kontaminaciju drugih životinja ili trupova te se moraju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

5. Mora se odgoditi klanje životinja za koje se sumnja da boluju od bolesti koja može štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Takve se životinje moraju podvrgnuti detaljnom ante mortem pregledu kako bi se postavila dijagnoza. Službeni veterinar može narediti uzimanje uzoraka i laboratorijsko ispitivanje kao dodatak post mortem pregledu. Po potrebi, životinje se moraju zaklati odvojeno ili na kraju redovnog klanja, pri čemu se moraju preduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjegla kontaminacija ostalog mesa.

7

6. Sa životinjama koje bi mogle sadržavati ostatke veterinarsko-medicinskih proizvoda u količinama koje premašuju nivoe utvrđene u skladu sa posebnim propisima ili ostatke zabranjenih materija, mora se postupati u skladu sa posebnim propisom o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla.

7. Službeni veterinar određuje uslove pod kojima se mora pod njegovim neposrednim nadzorom, postupati sa životinjama u okviru posebnog programa za iskorjenjivanje ili suzbijanje određenih bolesti, kao što su bruceloza, tuberkuloza ili uzročnika zoonoza kao što je salmonela. Nadležni organ mora odrediti uslove pod kojima se takve životinje mogu zaklati. Ti uslovi moraju imati za cilj što je moguće veće smanjenje kontaminacije drugih životinja i mesa drugih životinja.

8. Životinje koje se dovedu na klanje u klaonicu moraju se u pravilu u njoj i zaklati. Međutim, u izuzetnim situacijama kao što je ozbiljan kvar klaoničke opreme, službeni veterinar može dopustiti direktni prijevoz u drugu klaonicu.

POGLAVLJE IV. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA DOBROBIT ŽIVOTINJA

1. Ukoliko se za vrijeme klanja ili usmrćivanja ne poštuju propisi o zaštiti životinja, službeni veterinar mora narediti da subjekat u poslovanju sa hranom odmah preduzme mjere potrebne da se popravi stanje i spriječi njegovo ponavljanje.

2. Mjere koje preduzima službeni veterinar moraju biti primjerene i postupne te mogu varirati od izdavanja uputstava do smanjenja ili zaustavljanja proizvodnje, zavisno o vrsti i težini problema.

3. Po potrebi, službeni veterinar obavještava druge nadležne organe o problemu vezanom uz dobrobit životinja.

4. Ukoliko službeni veterinar otkrije da se ne poštuju propisi o zaštiti životinja tokom njihovog prijevoza, on mora preduzeti potrebne mjere u skladu sa odgovarajućim propisima.

5. Ukoliko: (a) službeni pomoćnik obavi preglede vezane za dobrobit životinja u skladu sa Dijelom III

ili IV ovog Aneksa, i (b) ti pregledi pokažu da nisu poštivani propisi o zaštiti životinja,. službeni pomoćnik mora odmah obavijestiti službenog veterinara te do dolaska službenog veterinara mora, ako je to potrebno u hitnim slučajevima, preduzeti potrebne mjere iz tač. 1. do 4. ovog Poglavlja.

POGLAVLJE V. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA MESO

1. Meso se proglašava neupotrebljivim za ishranu ljudi ako: (a) potiče od životinja koje nisu bile podvrgnute ante mortem pregledu, osim ako se radi o

odstrijeljenoj lovnoj divljači; (b) potiče od životinja čiji nusproizvodi nisu bili podvrgnuti post mortem pregledu, osim

ako ovim Pravilnikom ili Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla nije drugačije predviđeno;

(c) potiče od životinja uginulih prije klanja, mrtvorođenih, nerođenih ili zaklanih u dobi mlađoj od sedam dana;

8

(d) se radi o mesu odrezanom na mjestima ubodnih rana; (e) potiče od životinja oboljelih od bolesti koje se nalaze na popisu bolesti liste A OIE-a

ili, gdje je to potrebno, popisu bolesti liste B OIE-a, osim ako Dijelom IV ovog Aneksa nije drugačije predviđeno;

(f) potiče od životinja oboljelih od generalizirane bolesti kao što su generalizirana septikemija, pijemija, toksemija ili viremija;

(g) nije u skladu sa mikrobiološkim kriterijima koji su utvrđeni u skladu sa važećim propisima i na osnovu kojih se određuje smije li se hrana staviti na tržište;

(h) pokazuje znakove invadiranosti parazitima, osim ako Dijelom IV ovog Aneksa nije drugačije predviđeno;

(i) sadrži rezidue ili kontaminante u količinama koje premašuju nivoe utvrđene važećim propisima. Kod svakog prekoračenja odgovarajućih nivoa treba obaviti dodatne analize;

(j) ne dovodeći u pitanje posebne propise, potiče od životinja ili trupova koji sadrže ostatke zabranjenih materija ili od životinja koje su bile liječene zabranjenim materijama;

(k) jetra i bubrezi životinja starijih od dvije godine koje potiču iz regija u kojima se sprovođenjem planova odobrenih u skladu sa posebnim propisom o praćenju rezidua određenih materija u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla, otkrila opća prisutnost teških metala u prirodi;

(l) je bilo tretirano sredstvima za dekontaminaciju, suprotno važećim propisima; (m) je bilo tretirano jonizirajućim zračenjem ili UV zracima suprotno važećim propisima; (n) sadrži strana tijela (osim, kod odstrijeljene divljači, materijala upotrijebljenih za lov

životinje); (o) su prekoračeni najveći dopušteni nivoi radioaktivnosti koji su utvrđeni na osnovu

važećih propisa; (p) pokazuje patoanatomske promjene, anomalije u konzistenciji, nedovoljno krvarenje

(osim kod lovne divljači) ili organoleptičke anomalije, naročito intenzivan spolni miris;

(r) potiče od iscrpljene i mršave životinje; (s) sadrži materijal specifičnog rizika, osim u slučajevima predviđenim posebnim

propisima; (t) je prljavo ili sadrži fekalna ili druga onečišćenja; (u) se sastoji od krvi koja, zbog zdravstvenog stanja životinje od koje potiče ili

kontaminacije tokom procesa klanja, može predstavljati opasnost za zdravlje ljudi ili zdravlje životinja;

(v) službeni veterinar, nakon što je ispitao sve bitne podatke, smatra da ono može predstavljati opasnost za zdravlje ljudi ili zdravlje životinja ili je zbog bilo kojeg drugog razloga neupotrebljivo za ishranu ljudi.

(2) Službeni veterinar može nametnuti zahtjeve vezane za upotrebu mesa dobivenog od životinja koje su bile prinudno zaklane izvan klaonice.

DIO III - ODGOVORNOSTI I UČESTALOST KONTROLA

POGLAVLJE I. SLUŽBENI POMOĆNIK

Službeni pomoćnik može pomagati službenom veterinaru u svim poslovima prema sljedećim ograničenjima i svim posebnim propisima utvrđenim u Dijelu IV ovog Aneksa:

9

1. vezano za poslove revizije, službeni pomoćnik može jedino prikupljati podatke o dobroj higijenskoj praksi i postupcima koji su zasnovani na načelima HACCP;

2. vezano za ante mortem preglede i provjere vezane za dobrobit životinja, službeni pomoćnik može obaviti jedino početnu provjeru životinja i pomagati u obavljanju isključivo praktičnih poslova; i

3. vezano za post mortem preglede, službeni veterinar mora redovno provjeravati rad službenog pomoćnika i, ako se radi o životinjama koje su bile prinudno zaklane izvan klaonice, mora lično obaviti pregled.

POGLAVLJE II. UČESTALOST KONTROLA

1. Nadležni organ osigurava da najmanje jedan službeni veterinar mora biti prisutan: (a) u klaonicama, tokom kompletnog ante i post mortem pregleda; i (b) u objektima za obradu odstrijeljene divljači, tokom kompletnog post mortem pregleda.

2. Međutim, nadležni organ može prilagoditi ovaj zahtjev u određenim klaonicama i objektima za obradu divljači koji se određuju na osnovu analize rizika, ako takvi objekti postoje, u skladu sa članom 17. stav (1) tačka c) ovog Pravilnika. U tim slučajevima: (a) službeni veterinar ne mora biti prisutan u vrijeme obavljanja ante mortem pregleda u

klaonici ako: i) je službeni veterinar ili ovlašteni veterinar obavio ante mortem pregled na gazdinstvu

porijekla, provjerio podatke o lancu ishrane i saopćio rezultate provjere službenom pomoćniku u klaonici,

ii) se službeni pomoćnik u klaonici uvjerio da podaci o lancu ishrane ne ukazuju na mogući problem vezan za sigurnost hrane i da su opće zdravstveno stanje i dobrobit životinje zadovoljavajući, i

iii) službeni veterinar redovno provjerava i uvjeri se u to da službeni pomoćnik pravilno obavlja te provjere;

(b) službeni veterinar ne mora biti prisutan cijelo vrijeme tokom post mortem pregleda ako:

i) službeni pomoćnik obavlja post mortem pregled i odvaja sa strane meso sa anomalijama kao i svo ostalo meso od iste životinje,

ii) službeni veterinar naknadno pregleda svo takvo meso, i iii) službeni pomoćnik dokumentuje svoje postupke i nalaze na način koji omogućava

službenom veterinaru da se uvjeri da su standardi zadovoljeni. Međutim, ako se radi o peradi i lagomorfima, službeni pomoćnik može odbaciti meso sa anomalijama i u skladu sa Dijelom IV ovog Aneksa, službeni veterinar ne mora sistemski pregledati svo takvo meso.

3. Fleksibilnost koju predviđa tačka 2. ovog Poglavlja, ne primjenjuje se: (a) na životinje koje su prinudno zaklane; (b) na životinje za koje se sumnja da boluju od bolesti koja može štetno djelovati na

zdravlje ljudi; (c) na goveda koja potiču iz stada koje nije proglašeno službeno slobodnim od

tuberkuloze; (d) na goveda, ovce i koze koji potiču iz stada koje nije proglašeno službeno slobodnim

od bruceloze;

10

(e) u slučaju pojave bolesti koja se nalazi na popisu bolesti liste A OIE-a ili, gdje je to potrebno, popisu bolesti liste B OIE-a. To se odnosi na životinje koje su sklone obolijevanju od te određene bolesti, a koje potiču iz regije kako je određeno posebnim propisom o prometu goveda i svinja;

(f) ako su potrebne strožije kontrole kako bi se uzele u obzir nove bolesti ili određene bolesti koje se nalaze na listi B OIE-a.

4. U objektima za rasijecanje, nadležni organ mora osigurati da, dok se meso obrađuje, službeni veterinar ili službeni pomoćnik budu prisutni toliko često koliko je potrebno za ispunjenje ciljeva ovog Pravilnika.

POGLAVLJE III. UKLJUČENOST ZAPOSLENIH LICA KLAONICE

A. Posebni poslovi vezani za proizvodnju mesa peradi i lagomorfa

Nadležni organ može dozvoliti zaposlenim licima u klaonici da preuzmu poslove službenog pomoćnika pri kontroli proizvodnje mesa peradi i kunića pod sljedećim uslovima:

(a) ako objekat najmanje 12 mjeseci primjenjuje dobru higijensku praksu u skladu sa članom 4. stavom (4) ovog Pravilnika i postupke zasnovane na načelima HACCP, nadležni organ može ovlastiti zaposlena lica objekta da provode zadatke službenog pomoćnika. Ovo ovlaštenje može biti dano samo ako su zaposlena lica u objektu educirana u skladu sa zahtjevima nadležnog organa, na isti način kao službeni pomoćnici za obavljanje poslova službenih pomoćnika ili za obavljanje posebnih zadataka za koje su ovlašteni da ih provode. Ova zaposlena lica moraju biti stavljena pod superviziju, upravljanje i odgovornost službenog veterinara. U ovim okolnostima službeni veterinar je prisutan dok se obavljaju ante i post mortem pregledi, nadzire te poslove i redovno provodi testove da osigura da način rada zaposlenih lica u klaonici ispunjava posebne kriterije koje je utvrdio nadležni organ, i da dokumentuje rezultate tih testova. Ako rad lica utiče na nivo higijene u objektu, ako ta lica ne obavljaju poslove pravilno ili ako ta lica općenito obavljaju svoj posao na način koji nadležni organ smatra nezadovoljavajućim, ta se lica zamjenjuju službenim pomoćnicima.

(b) Nadležni organ odlučuje, u principu i na pojedinačnoj osnovi, da li da odobri postupanja u skladu sa odredbama tačke a) ovog stava. Kada se nadležni organ odluči za primjenu ovog sistema on izvještava Agenciju o toj odluci i postavljanim uslovima. Za subjekte u poslovanju sa hranom implementacija i korištenje sistema iz tačke a) ovog stava nije obavezna. Nadležni organ ne može prinuditi subjekte u poslovanju sa hranom da uvedu ovaj sistem. Tamo gdje nadležni organ ne utvrdi da subjekat u poslovanju sa hranom zadovoljava zahtjeve, sistem se ne implementira u tom objektu. U cilju provjere, nadležni organ vrši analizu proizvodnje i dokumentacije o izvršenim inspekcijskim pregledima, vrstu aktivnosti u objektu, postupanje u skladu sa propisima, ekspertizu, profesionalni odnos i smisao odgovornosti zaposlenih u objektu u pogledu sigurnosti hrane, zajedno sa drugim relevantnim informacijama

B. Posebni poslovi vezani za uzorkovanje i ispitivanje

11

Lice zaposleno u klaonici koje je posebno edukovano, može pod odgovornošću i nadzorom službenog veterinara obavljati posebne poslove pri uzorkovanju i ispitivanju životinja svih vrsta.

POGLAVLJE IV. STRUČNA SPREMA

A. Službeni veterinar

1. Nadležni organ može imenovati službenim veterinarom jedino veterinara koji je položio ispit koji zadovoljava zahtjevima iz tačke stava 2 ovog Odjeljka.

2. Nadležni organ mora osigurati provođenje ispita. Ispitom se potvrđuje znanje u sljedećim područjima u potrebnoj mjeri, zavisno o profilu i stručnoj spremi veterinara: (a) domaće i zakonodavstvo Evropske Unije u području veterinarskog javnog zdravlja,

zdravstvene ispravnosti hrane, zdravlja životinja, dobrobiti životinja i farmaceutskih materija;

(b) načela zajedničke poljoprivredne politike, tržišne mjere, izvozne subvencije i otkrivanje prevara (i u globalnom kontekstu: WTO, SPS, Codex Alimentarius, OIE);

(c) osnove prerade hrane i prehrambene tehnologije; (d) načela, pojmovi i metode dobre proizvođačke prakse i upravljanja kvalitetom; (e) upravljanje kvalitetom prije sakupljanja/izlovljavanja (dobra uzgojna praksa); (f) promocija i primjena načela higijene i zdravstvene ispravnosti hrane (dobra higijenska

praksa); (g) načela, pojmovi i metode analize rizika; (h) načela, pojmovi i metode načela HACCP i njegova primjena u cijelom lancu

proizvodnje hrane; (i) sprečavanje i kontrola rizika za zdravlje ljudi koji se prenose hranom; (j) dinamika infekcija i trovanja u populaciji; (k) dijagnostika u epidemiologiji; (l) sistemi praćenja i kontrola; (m) kontrolni pregledi i propisano ocjenjivanje sistema upravljanja sigurnošću hrane; (n) načela savremenih metoda ispitivanja i njihova primjena u dijagnostici; (o) informacijska i komunikacijska tehnologija u okviru veterinarskog javnog zdravlja; (p) rukovanje podacima i primjena biostatistike; (r) istraživanje bolesti ljudi izazvanih hranom; (s) bitni aspekti vezani uz TSE; (t) dobrobit životinja u fazi proizvodnje, prijevoza i klanja; (u) ekološka pitanja vezana za proizvodnju hrane (uključujući uklanjanje otpada); (v) načelo predostrožnosti i interesi potrošača; i (z) načela edukacije lica koja rade u lancu proizvodnje.

Kandidat može steći potrebno znanje u sklopu svog osnovnog veterinarskog obrazovanja ili kroz edukaciju ili stručno iskustvo stečeno nakon sticanja zvanja veterinara. Nadležni organ može predvidjeti različite ispite kako bi se uzeli u obzir različiti profili kandidata. Međutim, ako nadležni organ ima zadovoljavajuće dokaze da je kandidat stekao svo potrebno znanje tokom svog univerzitetskog obrazovanja ili tokom stalnog obrazovanja kojim se stiče diploma o završenom postdiplomskom studiju, ono ne mora zahtijevati polaganje ispita.

3. Veterinar mora imati sposobnost za multidisciplinarnu saradnju.

12

4. Nadalje, svaki službeni veterinar mora prije nego počne raditi samostalno, steći praktična znanja tokom probnog staža u trajanju od najmanje 200 sati. U tom razdoblju pripravnik radi pod nadzorom postojećeg službenog veterinara u klaonicama, objektima za rasijecanje, inspekcijskim stanicama za svježe meso i na gazdinstvima. Edukacija se mora naročito odnositi na preglede u pogledu sistema upravljanja sigurnosti hrane.

5. Službeni veterinar mora redovnim učestvovanjem u aktivnostima stalnog obrazovanja i praćenjem stručne literature nadograđivati svoje znanje i biti u toku najnovijih dostignuća. Službeni veterinar, kad god je to moguće, učestvuje svake godine u aktivnostima stalnog obrazovanja.

6. Veterinar koji je već imenovan službenim veterinarom mora imati odgovarajuće znanje o područjima iz tačke 2. Po potrebi, to znanje mora steći u okviru stalnog obrazovanja koje određuje nadležni organ.

7. Bez obzira na tač.od 1. do 6., nadležni organ može utvrditi posebna pravila za službenog veterinara sa nepunim radnim vremenom koji su odgovorni za veterinarske preglede u malim subjektima u poslovanju sa hranom.

B. Službeni pomoćnik

1. Nadležni organ može imenovati službenim pomoćnikom samo ono lice koje je završilo edukaciju i položilo ispit u skladu sa zahtjevima iz tačke 2.

2. Nadležni organ mora organizovati provođenje ispita. Da bi mogao pristupiti ispitu, kandidat mora dokazati da je završio: (a) najmanje 500 sati teoretske edukacije i najmanje 400 sati praktične edukacije iz

područja koja su navedena u tački 5. ; i (b) dodatnu edukaciju koja je potrebna da bi službeni pomoćnik mogao stručno obavljati

svoje dužnosti.

3. Praktična edukacija iz tačke 2. (a), mora se odvijati u klaonicama i objektima za rasijecanje pod nadzorom službenog veterinara te na gazdinstvima i u drugim odgovarajućim objektima.

4. Edukacija i ispiti moraju se u prvom redu odnositi na crveno meso i meso peradi. Međutim, lice koje je završilo edukaciju u jednom od ova dva područja te položilo odgovarajući ispit mora proći jedino skraćenu edukaciju da bi polagalo ispit iz drugog područja. Edukacija i ispiti moraju se odnositi i na lovnu divljač, divljač iz uzgoja i lagomorfe.

5. Edukacija za službenog pomoćnika mora obuhvaćati sljedeća područja, a ispitima se moraju potvrditi ta stečena znanja: (a) vezano za gazdinstva;

i) teoretski dio: • poznavanje organizacije poljoprivredne industrije, metodama proizvodnje,

međunarodnom trgovinom itd., • dobra praksa u stočarstvu, • osnovno znanje o bolestima, naročito o zoonozama–virusima, bakterijama,

parazitima itd., • praćenje bolesti, upotreba lijekova i vakcina, testiranje na rezidue,

13

• higijenska i zdravstvena kontrola, • dobrobit životinja na gazdinstvu i tokom prijevoza, • ekološki zahtjevi, na poljoprivrednim gazdinstvima i općenito, • važeći propisi, • interesi potrošača i kontrola kvaliteta;

ii) praktični dio: • posjeti različitim vrstama poljoprivrednih gazdinstava u kojima se primjenjuju

različite uzgojne metode, • posjeti proizvodnim objektima, • posmatranje utovara i istovara životinja, • laboratorijske vježbe, • veterinarski pregledi, • dokumentacija;

(b) vezano za klaonice i objekte za rasijecanje; i) teoretski dio:

• poznavanje organizacije mesne industrije, metodama proizvodnje, međunarodnom trgovinom i tehnologijom klanja životinja i rasijecanja mesa,

• osnovno poznavanja higijene i dobre higijenske prakse, a naročito industrijske higijene, higijene klanja, rasijecanja i skladištenja, i higijene rada,

• HACCP i provjera postupaka koji se zasnivaju na načelima HACCP, • dobrobit životinja pri istovaru nakon prijevoza i u klaonici, • osnovno znanje o anatomiji i fiziologiji zaklanih životinja, • osnovno znanje o patologiji zaklanih životinja, • osnovno znanje o patološkoj anatomiji zaklanih životinja, • odgovarajuće znanje o TSE i drugim važnim zoonozama i uzročnicima

zoonoza, • poznavanje metoda i postupaka klanja, pregleda, pripreme, umotavanja,

pakovanja, i prijevoza svježeg mesa, • osnovno znanje o mikrobiologiji, • ante mortem pregled, • pregled na trihinelozu, • post mortem pregled, • administrativni poslovi, • poznavanje važećih propisa, • postupak uzorkovanja, • pitanja vezana za prevare;

ii) praktični dio: • identifikacija životinja, • provjera starosti životinja, • pregled i ocjenjivanje zaklanih životinja, • post mortem pregled u klaonici, • pregled na trihinelozu, • utvrđivanje životinjske vrste pregledavanjem tipičnih dijelova životinje, • utvrđivanje dijelova zaklanih životinja kod kojih je došlo do promjena te

sastavljanje zapisnika o tome, • kontrola higijene, uključujući kontrolni pregled vezan za dobru higijensku

praksu i postupke koji se temelje na načelima HACCP, • bilježenje rezultata ante mortem pregleda,

14

• uzorkovanje, • sljedivost mesa, • dokumentacija.

6. Službeni pomoćnik mora redovnim učestvovanjem u aktivnostima stalnog obrazovanja i praćenjem stručne literature nadograđivati svoje znanje i biti u toku najnovijih dostignuća. Službeni pomoćnik mora, kad god je to moguće, da učestvuje svake godine u aktivnostima stalnog obrazovanja.

7. Lice koje je već imenovano za službenog pomoćnika mora imati odgovarajuće znanje o područjima iz tačke 5. Po potrebi, to znanje mora steći u okviru stalnog obrazovanja koje određuje nadležni organ.

8. Međutim, ako službeni pomoćnik obavlja samo uzorkovanje i analize vezane za preglede na trihinelozu, nadležni organ treba osigurati da on stekne edukaciju potrebnu za izvršavanje tih poslova.

DIO IV - POSEBNI ZAHTJEVI

POGLAVLJE I. DOMAĆA GOVEDA

A. Goveda mlađa od šest sedmica

Trupovi i nusproizvodi goveda mlađih od šest sedmica moraju se podvrgnuti sljedećim post mortem pregledima: 1. vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled retrofaringealnih limfnih čvorova (Lnn.

retropharyngiales); pregled usne šupljine i ždrijela; palpacija jezika; 2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća; incizija i pregled bronhijalnih i

medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifurcationes, eparteriales et mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na glavnu os; ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena za ishranu ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore i zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled dijafragme; 5. vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn. portales); palpacija i po

potrebi, incizija jetre i njenih limfnih čvorova; 6. vizuelni pregled želudačno-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želudca i

mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales et caudales); palpacija i, po potrebi, incizija limfnih čvorova želudca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija slezene; 8. vizuelni pregled bubrega; po potrebi, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn.

renales); 9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice; 10. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova. U slučaju sumnje, mora se

zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tečnost treba pregledati.

B. Goveda starija od šest sedmica

15

Trupovi i nusproizvodi goveda starijih od šest sedmica moraju se podvrgnuti sljedećim post mortem pregledima: 1. vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled, submaksilarnih, retrofaringealnih i

parotidnih limfnih čvorova (Lnn. retropharyngiales, mandibulares et parotidei); pregled vanjskih mišića za žvakanje, na kojima se naprave dva reza usporedno sa donjom vilicom, te unutrašnjih mišića za žvakanje (unutrašnji pterigoidni mišići) koji moraju biti zarezani jednim rezom. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao obaviti detaljan vizuelni pregled usne šupljine i ždrijela, a i sam jezik se mora pregledati vizuelno i palpacijom;

2. pregled traheje i jednjaka; vizuelni pregled i palpacija pluća; incizija i pregled bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifurcationes, eparteriales et mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena za ishranu ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore i zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled dijafragme; 5. vizuelni pregled i palpacija jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn. portales)

incizija na želudačnoj površini jetre te na dnu lobusa caudatusa kako bi se pregledali žučni kanali;

6. vizuelni pregled želudačno-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova želudca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales et caudales); palpacija i, po potrebi, incizija limfnih čvorova želudca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija slezene; 8. vizuelni pregled bubrega te, po potrebi, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova

(Lnn. renales); 9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice; 10. vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen); 11. vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija i incizija vimena i pripadajućih limfnih čvorova

(Lnn. saupramammarii). Kod krava se svaka polovica vimena mora otvoriti dugim dubokim rezom do cisterne (sinus lactiferes), te se moraju zarezati limfni čvorovi vimena, osim ako vime nije namijenjeno za ishranu ljudi.

POGLAVLJE II. DOMAĆE OVCE I KOZE Trupovi i nusproizvodi ovaca i koza moraju se podvrgnuti sljedećim post mortem pregledima: 1. vizuelni pregled glave nakon skidanja kože i u slučaju sumnje, pregled ždrijela, usta,

jezika te retrofaringealnih i parotidnih limfnih čvorova. Ne dovodeći u pitanje propise o zdravlju životinja, ovi pregledi nisu potrebni ako nadležni organ može garantovati da glava, uključujući jezik i mozak, neće biti upotrijebljena za ishranu ljudi;

2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća te bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifurcationes, eparteriales i mediasatinales), a u slučaju sumnje, mora se obaviti incizija i pregled ovih organa i limfnih čvorova;

3. vizuelni pregled osrčja i srca; u slučaju sumnje, srce se zarezuje i pregleda; 4. vizuelni pregled dijafragme; 5. vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn. portales); palpacija jetre

i njezinih limfnih čvorova, incizija na želudačnoj površini jetre kako bi se pregledali žučni kanali;

16

6. vizuelni pregled želudačno-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova želudca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales et caudales);

7. vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija slezene; 8. vizuelni pregled bubrega; po potrebi, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova

(Lnn. renales); 9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice; 10. vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen); 11. vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova; 12. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladih životinja. U slučaju

sumnje, mora se zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tečnost treba pregledati.

POGLAVLJE III. DOMAĆI KOPITARI

Trupovi i nusproizvodi kopitara moraju se podvrgnuti sljedećim post mortem pregledima: 1. vizuelni pregled glave i nakon što se oslobodi jezik, ždrijela; palpacija i, po potrebi,

incizija submaksilarnih, retrofaringealnih i parotidnih limfnih čvorova (Lnn. retropharyngiales, mandibulares et parotidei). Jezik se mora osloboditi kako bi se mogao obaviti detaljan vizuelni pregled usne šupljine i ždrijela, a i sam jezik se mora pregledati vizuelno i palpacijom;

2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća; palpacija i, po potrebi, incizija bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifurcationes, eparteriales et mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; međutim, ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena za ishranu ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore i zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled dijafragme; 5. vizuelni pregled, palpacija i, po potrebi, incizija jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa

(Lnn. portales); 6. vizuelni pregled želudačno-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova želudca i

mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales et caudales), a po potrebi, incizija limfnih čvorova želudca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija slezene; 8. vizuelni pregled i palpacija bubrega; po potrebi, incizija bubrega i pripadajućih limfnih

čvorova (Lnn. renales); 9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice; 10. vizuelni pregled genitalnih organa pastuha (osim penisa ako je već uklonjen) i kobila; 11. vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. supramammarii), te po

potrebi, incizija limfnih čvorova vimena; 12. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladih životinja. U slučaju

sumnje, mora se zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tečnost treba pregledati.

13. svi sivi ili bijeli konji moraju se ispitati na melanozu i melanome pregledom mišića i limfnih čvorova (Lnn. subrhomboidei) plećke ispod lopatične hrskavice nakon što se olabave vezivni mišići jedne plećke. Bubrezi se moraju pregledati tako da se napravi rez kroz cijeli bubreg.

POGLAVLJE IV. DOMAĆE SVINJE

17

A. Ante mortem pregled

1. Nadležni organ može odlučiti da se svinje koje su namijenjene za klanje moraju ante mortem pregledu na gazdinstvu porijekla. U tom slučaju, klanje serije svinja sa nekog gazdinstva može se dopustiti jedino ako: (a) ih prate zdravstveni certifikat predviđen u Poglavlju X A ovog Aneksa; i (b) su ispunjeni zahtjevi iz tač.2.do 5.

2. Ante mortem pregled koji se obavlja na gazdinstvu porijekla mora da obuhvati: (a) kontrolu zapisa ili dokumentacije na gazdinstvu, uključujući podatke o lancu ishrane; (b) pregled svinja kako bi se utvrdilo:

i) boluju li od bolesti ili stanja koje se mogu prenijeti na životinje ili ljude ako se njima rukuje ili ako se konzumira njihovo meso, odnosno ponašaju li se, pojedinačno ili grupno, na način koji ukazuje da bi se takva bolest mogla pojaviti,

ii) pokazuju li znakove poremećaja u općem ponašanju ili znakove bolesti zbog kojih bi meso moglo biti neupotrebljivo za ishranu ljudi, ili

iii) postoje li dokazi ili razlozi za sumnju da mogu sadržavati hemijske rezidue u količinama koje premašuju nivoe utvrđene važećim propisima ili rezidue zabranjenih supstanci.

3. Službeni ili ovlašteni veterinar obavlja ante mortem pregled na gazdinstvu. Svinje se moraju poslati direktno u klaonicu i ne smiju se miješati sa drugim svinjama.

4. Ante mortem pregled koji se obavlja u klaonici treba da obuhvati jedino: (a) provjeru identiteta životinje; i (b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja te

pokazuju li svinje znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Ovaj pregled može obaviti službeni pomoćnik.

5. Ukoliko se svinje ne zakolju u roku od tri dana od izdavanja zdravstvenog certifikata predviđenog tačkom 1. (a): (a) u slučaju da još nisu napustile gazdinstvo porijekla na putu za klaonicu, moraju se

ponovo pregledati i moraju se izdati novi zdravstveni certifikati; (b) u slučaju da su već na putu za klaonicu ili su već u klaonici, klanje se može dopustiti

nakon što se ocijene razlozi odgađanja, pod uslovom da se svinje podvrgnu daljnjem veterinarskom ante mortem pregledu.

B. Post mortem pregled

1. Trupovi i nusproizvodi svinja, osim onih iz tačke 2., moraju se podvrgnuti sljedećim post mortem pregledima: (a) vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled submaksilarnih limfnih čvorova

(Lnn. mandibulares); vizuelni pregled usne šupljine, ždrijela i jezika; (b) vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća te bronhijalnih i

medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifurcationes, eparteriales et mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; ove incizije nisu potrebne ako pluća nisu namijenjena za ishranu ljudi;

(c) vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore i zarezala srčana pregrada;

(d) vizuelni pregled dijafragme;

18

(e) vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn. portales); palpacija jetre i njenih limfnih čvorova;

(f) vizuelni pregled želudačno-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova želudca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales et caudales); palpacija i, po potrebi, incizija limfnih čvorova oko želuca i mezenterija;

(g) vizuelni pregled i, po potrebi, palpacija slezene; (h) vizuelni pregled bubrega; po potrebi, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova

(Lnn. renales); (i) vizuelni pregled porebrice i potrbušnice; (j) vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen); (k) vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. supramammarii);

incizija limfnih čvorova vimena kod krmača; (l) vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladih životinja; u slučaju

sumnje, mora se zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove.

2. Nadležni organ može odlučiti, na osnovu epidemioloških i drugih podataka sa gazdinstva, da se tovne svinje koje su od odbijanja držane u kontrolisanim uslovima smještaja u okviru integrisanih sistema proizvodnje, u nekim ili svim slučajevima iz tačke 1., podvrgavaju jedino vizuelnom pregledu.

POGLAVLJE V. PERAD

A. Ante mortem pregled

1. Nadležni organ može odlučiti da se perad koja je namijenjena klanju mora ante mortem pregledati na gazdinstvu porijekla. U tom slučaju, klanje jata peradi sa nekog gazdinstva može se dopustiti jedino: (a) ako ih prati zdravstveni certifikat u skladu sa Poglavljem X A ovog Aneksa; i (b) ako su ispunjeni zahtjevi iz tački 2. do 5.

2. Ante mortem pregled koji se obavlja na gazdinstvu porijekla mora obuhvaćati: (a) kontrolu zapisa ili dokumentacije na gazdinstvu, uključujući podatke o lancu ishrane; (b) pregled jata kako bi se utvrdilo:

i) boluju li životinje od bolesti ili stanja koji se mogu prenijeti na životinje ili ljude ako se njima rukuje ili ako se konzumira njihovo meso, odnosno ponašaju li se na način koji ukazuje da bi se takva bolest mogla pojaviti,

ii) pokazuju li životinje znakove poremećaja u općem ponašanju ili znakove bolesti zbog kojih bi njihovo meso moglo biti neupotrebljivo za ishranu ljudi, ili

iii) postoje li dokazi da mogu sadržavati hemijske rezidue u količinama koje premašuju nivoe utvrđene važećim propisima, ili rezidue zabranjenih supstanci.

3. Službeni ili ovlašteni veterinar obavlja ante mortem pregled na gazdinstvu.

4. Ante mortem pregled koji se obavlja u klaonici treba da obuhvata jedino: (a) provjeru identiteta životinje; i (b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja te

pokazuje li perad znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Ovaj pregled može obaviti službeni pomoćnik.

19

5. Ukoliko se ptice ne zakolju u roku od tri dana od izdavanja zdravstvenog certifikata tačkom 1. (a): (a) u slučaju da jato još nije napustilo gazdinstvo porijekla na putu za klaonicu, mora se

ponovo pregledati i mora se izdati novi zdravstveni certifikat; (b) u slučaju da je jato već na putu za klaonicu ili je već u klaonici, klanje se može

dopustiti nakon što se ocijene razlozi odgađanja, pod uslovom da se jato ponovo pregleda.

6. Ukoliko se ante mortem pregled ne obavi na gazdinstvu, službeni veterinar mora pregledati jato u klaonici.

7. Ako perad pokazuje kliničke simptome bolesti, ne smije se klati za ishranu ljudi. Međutim, ova se perad može zaklati na liniji klanja na kraju normalnog procesa klanja, ako se preduzmu mjere opreza kako bi se izbjegla opasnost od širenja patogenih organizama te ako se odmah nakon njihovog klanja oprema očisti i dezinficira.

8. Ako se radi o peradi koja se uzgaja za proizvodnju masne jetre (foie gras) te o peradi sa odgođenom evisceracijom koja je zaklana na gazdinstvu porijekla, ante mortem pregled mora se obaviti u skladu sa tačkom 2. i 3. Certifikat sastavljen prema obrascu iz C mora pratiti trupove kod kojih nije obavljena evisceracija, do klaonice ili objekta za rasijecanje.

B. Post mortem pregled

1. Sva se perad mora post mortem pregledati u skladu sa Dijelom I i III ovog Aneksa. Pored toga, službeni veterinar mora lično obaviti sljedeće preglede: (a) dnevni pregled unutrašnjih organa i tjelesnih šupljina na reprezentativnom uzorku

peradi; (b) detaljni pregled na slučajnom uzorku, iz svake serije peradi istog porijekla, dijelova

ptica ili cijelih ptica koje su nakon post mortem pregleda proglašene neupotrebljivim za ishranu ljudi; i

(c) sve dodatne preglede koji su potrebni kada postoji razlog za sumnju da je meso dotičnih ptica neupotrebljivo za ishranu ljudi.

2. Ako se radi o peradi koja se uzgaja za proizvodnju masne jetre (foie gras), te o peradi sa odgođenom evisceracijom koja je zaklana na gazdinstvu porijekla, post mortem pregled mora uključivati i kontrolu certifikata koji prati trupove. Ako se ti trupovi prevoze direktno sa gazdinstva u objekat za rasijecanje, post mortem pregled mora se obaviti u objektu za rasijecanje.

C. Primjer zdravstvenog certifikata

20

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT za perad namijenjenu proizvodnji masne jetre (foie gras) i perad sa odgođenom evisceracijom

koja je zaklana na gazdinstvu porijekla

Nadležna služba: ................................................................................................................ Broj:....................................................................................................................................... 1. Identifikacija trupova kod kojih nije obavljena evisceracija Vrsta: .................................................................................................................................. Broj: .................................................................................................................................. 2. Porijeklo trupova kod kojih nije obavljena evisceracija Adresa gazdinstva: ........................................................................................................ 3. Odredište trupova kod kojih nije obavljena evisceracija Trupovi kod kojih nije obavljena evisceracija prevest će se u sljedeći objekat:.... ............................................................................................................................................. 4. Izjava Ja, dole potpisani, izjavljujem da: – gore opisani trupovi kod kojih nije obavljena evisceracija pripadaju peradi koja je prije klanja bila pregledana na gore navedenom gazdinstvu u ..........(vrijeme), dana..........(datum) te je utvrđeno da je zdrava; – zapisi i dokumentacija koji se odnose na ove životinje zadovoljavaju propisane zahtjeve te ne zabranjuju klanje dotične peradi. Sastavljeno u: ........................................................................................................

(Mjesto) dana: ......................................................................................................................

(Datum) Pečat

.............................................. (Potpis službenog ili ovlaštenog veterinara)

21

POGLAVLJE VI. LAGOMORFI IZ UZGOJA

Na lagomorfe iz uzgoja primjenjuju se zahtjevi za perad.

POGLAVLJE VII. DIVLJAČ IZ UZGOJA

A. Ante mortem pregled

1. Ante mortem pregled može se obaviti na gazdinstvu porijekla ako su ispunjeni zahtjevi iz Aneksa III Dijela III Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla. Službeni ili ovlašteni veterinar obavlja ante mortem pregled.

2. Ante mortem pregled koji se obavlja na gazdinstvu mora uključivati provjeru evidencije i dokumentacije na gazdinstvu, uključujući i podatke o lancu ishrane.

3. Ako se ante mortem pregled obavlja najviše tri dana prije dolaska životinja u klaonicu i ako se životinje isporučuju u klaonicu žive, ante mortem pregled u klaonici treba da obuhvati jedino: (a) provjeru identiteta životinje; i (b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja, te

pokazuju li životinje znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja.

4. Certifikat sastavljen prema primjeru obrasca iz Poglavlja X A, ovog Aneksa mora pratiti žive životinje koje su pregledane na gazdinstvu. Certifikat sastavljen prema primjeru obrasca iz Poglavlja X B, ovog Aneksa mora pratiti životinje koje su pregledane i zaklane na gazdinstvu. Certifikat sastavljen prema primjeru obrasca iz Poglavlja X C, ovog Aneksa mora pratiti životinje koje su pregledane i zaklane na gazdinstvu u skladu sa tačkom 3. (a), Dijela III, Aneksa III, Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

5. Kada nadležni organ odobri subjektu u poslovanju sa hranom da može ovjeriti/potvrditi da je postupak klanja i iskrvarenja životinja izvršen na ispravan način, tada službeni ili ovlašteni veterinar mora redovno provjeravati rad osobe koja vrši klanje i iskrvarenje.

B. Post mortem pregled

1. Ovaj pregled uključuje palpaciju i, ako se procijeni da je to potrebno, inciziju onih dijelova životinje kod kojih je došlo do bilo kakvih promjena ili koji su sumnjivi iz bilo kog drugog razloga.

2. Postupci post mortem pregleda koji su opisani za goveda i ovce, domaće svinje i perad primjenjuju se na odgovarajuću vrstu divljači iz uzgoja.

3. Ukoliko su životinje zaklane na gazdinstvu, službeni veterinar u klaonici mora pregledati certifikat koji ih prati.

POGLAVLJE VIII. LOVNA DIVLJAČ

22

A. Post mortem pregled

1. Lovnu divljač treba pregledati što je moguće prije nakon prijema u objekat za obradu divljači.

2. Službeni veterinar uzima u obzir izjavu ili podatke koje u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla dostavi educirano lice uključeno u lov.

3. Za vrijeme post mortem pregleda, službeni veterinar obavlja:

(a) vizuelni pregled trupa, njegovih šupljina i, prema potrebi, organa kako bi: i) otkrio sve anomalije koje nisu rezultat lova. U tu svrhu, dijagnoza se može

zasnovati na svim podacima koje educirano lice dostavi u vezi sa ponašanjem životinje prije odstrela,

ii) se uvjerio da je smrt uzrokovana lovom, a ne drugim razlozima. Ako se ocjena ne može donijeti samo na osnovu vizuelnog pregleda, mora se obaviti opsežnije ispitivanje u laboratoriji;

(b) ispitivanje organoleptičkih anomalija; (c) palpaciju organa, po potrebi; (d) ako postoje ozbiljni razlozi za sumnju na prisustvo rezidua ili kontaminanata, obavlja

analizu uzorkovanjem rezidua koji nisu rezultat procesa lova, uključujući i kontaminante iz okoline. Ukoliko se na osnovu tih sumnji obavljaju opsežnija ispitivanja, veterinar mora sačekati završetak ispitivanja prije nego ocijeni svu divljač odstrijeljenu tokom određenog lova, odnosno one dijelove za koje se sumnja da pokazuju iste anomalije;

(e) otkrivanje osobina koje ukazuju da meso predstavlja opasnost za zdravlje, uključujući: i) nenormalno ponašanje ili poremećaj općeg stanja žive životinje na koje je ukazao

lovac, ii) generalno prisustvo tumora ili apscesa na različitim unutrašnjim organima ili

mišićima, iii) artritis, orhitis, patološke promjene na jetri ili slezeni, upala crijeva ili pupčanog

područja, iv) prisustvo stranih tijela koja nisu rezultat procesa lova, u tjelesnim šupljinama,

želudcu ili crijevima ili u mokraći, ukoliko je vidljiva promjena u boji porebrice i potrbušnice (ako postoje dotični unutrašnji organi),

v) prisustvo parazita, vi) stvaranje velikih količina gasova u želudačno-crijevnom traktu uz promjenu boje

unutrašnjih organa (ako dotični organi postoje), vii) značajne anomalije u pogledu boje, konzistencije ili mirisa mišićnog tkiva i organa,

viii) stari otvoreni prelomi, ix) izuzetna mršavost i/ili opći ili lokalni edem, x) svježe zarastanje uz porebricu i potrbušnicu, i

xi) druge očite velike promjene kao što je raspadanje.

4. Ukoliko to zahtijeva službeni veterinar, kičma i glava moraju se rasjeći po dužini.

5. U slučaju sitne lovne divljači kod koje nije obavljena evisceracija odmah nakon odstrela, službeni veterinar mora obaviti post mortem pregled na reprezentativnom uzorku životinja iz istog izvora. Ukoliko se pregledom otkrije bolest koja je prenosiva na čovjeka ili bilo koja karakteristika koja je navedena u tački 3. (e), službeni veterinar mora obaviti dodatne

23

preglede na cijeloj seriji kako bi odredio mora li se životinja proglasiti neupotrebljivom za ishranu ljudi odnosno mora li se svaki trup pojedinačno pregledati.

6. U slučaju sumnje, službeni veterinar može obaviti dodatna rasijecanja i preglede odgovarajućih dijelova životinja kako bi postavio konačnu dijagnozu.

B. Odluke nakon kontrola

Pored slučajeva predviđenih Dijelom II Poglavlje V ovog Aneksa, meso kod kojeg se tokom post mortem pregleda otkriju promjene koje su navedene u tački 3. (e), iz A ovog Poglavlja mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

POGLAVLJE IX. POSEBNE OPASNOSTI

A. Transmisivne spongiformne encefalopatije

Pri obavljanju službenih kontrola vezanih za TSE moraju se uzeti u obzir zahtjevi Pravilnika kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Službeni glasnik BiH“, broj 25/11) i drugih važećih propisa.

B. Cisticerkoza

1. Postupci post mortem pregleda koji su opisani u Poglavlja I i IV ovog Aneksa predstavljaju minimalne zahtjeve za pregled na cisticerkozu kod goveda starijih od šest sedmica i svinja. Pored toga, mogu se primijeniti i posebni serološki testovi. Kod goveda starijih od šest sedmica nije obavezna incizija mišića za žvakanje pri post mortem pregledu ako se primjenjuje posebni serološki test. Isto se odnosi i na goveda starija od šest sedmica koja su uzgajana na gazdinstvu za koje je službeno potvrđeno da je slobodno od cisticerkoze.

2. Meso zaraženo cisticerkozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, ako zaraza cisticerkozom nije zahvatila cijelu životinju, dijelovi životinje koji nisu zaraženi mogu se proglasiti upotrebljivim za ishranu ljudi nakon što se podvrgnu hladnom tretmanu.

C . Trihineloza

1. Trupovi svinja (domaćih svinja, divljih svinja iz uzgoja i divljih lovnih svinja), kopitara i drugih vrsta koje obolijevaju od trihineloze moraju se ispitati na trihinelozu u skladu sa posebnim propisima o trihinelozi, osim ako ti propisi ne propisuju drugačije.

2. Meso životinja zaraženih trihinelozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

D. Sakagija

1. Po potrebi, kopitari se moraju ispitati na sakagiju. Ispitivanje kopitara na sakagiju mora uključivati pažljivi pregled sluznice traheje, grkljana, nosnih šupljina te sinusa i bočnih šupljina nakon što se glava raspolovi po sredini i izreže nosna pregrada.

2. Meso konja kod kojih je dijagnostikovana sakagija mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

24

E. Tuberkuloza

1. Životinje koje su pokazale pozitivnu ili sumnjivu reakciju na tuberkulin ili kod kojih postoje drugi razlozi za sumnju na infekciju, moraju se klati odvojeno od drugih životinja, pri čemu se moraju preduzeti mjere opreza kako bi se spriječila kontaminacija drugih trupova, linije klanja i lica koja se nalaze u klaonici.

2. Svo meso životinja kod kojih su post mortem pregledom otkrivene lokalizovane tuberkulozne promjene na većem broju organa ili dijelova trupa mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, ako je tuberkulozna promjena otkrivena u limfnim čvorovima samo jednog organa ili dijela trupa, samo se zaraženi organ ili dio trupa te pripadajući limfni čvorovi trebaju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

F. Bruceloza

1. Životinje koje su pokazale pozitivnu ili sumnjivu reakciju na test na brucelozu ili kod kojih postoje drugi razlozi za sumnju na infekciju, moraju se klati odvojeno od drugih životinja, pri čemu se moraju preduzeti mjere opreza kako bi se spriječila kontaminacija drugih trupova, linije klanja i lica koja se nalaze u klaonici.

2. Meso životinja kod kojih se post mortem pregledom otkriju promjene koje ukazuju na infekciju brucelozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. U slučaju životinja koje pokazuju pozitivnu ili sumnjivu reakciju na test na brucelozu, vime, genitalni trakt i krv moraju se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi, čak i ako se ne otkriju takve promjene.

25

POGLAVLJE X. UZORAK ZDRAVSTVENOG CERTIFIKATA

A. PRIMJER ZDRAVSTVENOG CERTIFIKATA ZA ŽIVE ŽIVOTINJE

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

za žive životinje koje se prevoze sa poljoprivrednog gazdinstva u klaonicu

Nadležna služba: ................................................................................................................ Broj:....................................................................................................................................... 1. Identifikacija životinja Vrsta: .................................................................................................................................. Broj životinja: .................................................................................................................... Identifikacijska oznaka: ..................................................................................................... 2. Porijeklo životinja Adresa gazdinstva porijekla: ......................................................................................... Identifikacija gazdinstva(1): ................................................................................................. 3. Odredište životinja Životinje će se prevoziti u sljedeću klaonicu:...................................................................... Sljedećim prijevoznim sredstvom: ..................................................................................... 4. Ostali bitni podaci ................................................................................................................................................. 5. Izjava Ja, dole potpisani, izjavljujem da: – su gore opisane životinje bile pregledane prije klanja u gore navedenom gazdinstvu u ..........(vrijeme), dana..........(datum) i utvrđeno je da su zdrave; – evidencija i dokumentacija koja se odnosi na ove životinje zadovoljava propisane zahtjeve i ne zabranjuju klanje navedenih životinja. Sastavljeno u: ........................................................................................................

(Mjesto) dana: ......................................................................................................................

(Datum) Pečat

.............................................. (Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)

(1) neobavezno

26

B. PRIMJER ZDRAVSTVENOG CERTIFIKATA ZA ŽIVOTINJE ZAKLANE NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

za životinje zaklane na poljoprivrednom gazdinstvu

Nadležna služba: ................................................................................................................ Broj:....................................................................................................................................... 1. Identifikacija životinja Vrsta: .................................................................................................................................. Broj životinja: .................................................................................................................... Identifikacijska oznaka: ..................................................................................................... 2. Porijeklo životinja Adresa gazdinstva porijekla: ......................................................................................... Identifikacija gazdinstva(1): ................................................................................................. 3. Odredište životinja Životinje će se prevoziti u sljedeću klaonicu:...................................................................... Sljedećim prijevoznim sredstvom: ..................................................................................... 4. Ostali bitni podaci ................................................................................................................................................. 5. Izjava Ja, dole potpisani, izjavljujem: – da su gore opisane životinje bile pregledane prije klanja na gore navedenom gazdinstvu u ..........(vrijeme), dana..........(datum) te je utvrđeno da su zdrave; – da su zaklane na poljoprivrednom gazdinstvu u ..........(vrijeme), dana..........(datum) i da su klanje i iskrvarenje ispravno obavljeni, – da evidencija i dokumentacija o ovim životinjama zadovoljava propisane zahtjeve i ne zabranjuju klanje navedenih životinja. Sastavljeno u: ........................................................................................................

(Mjesto) dana: ......................................................................................................................

(Datum) Pečat

.............................................. (Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)

(1) neobavezno

1

C. PRIMJER ZDRAVSTVENOG CERTIFIKATA ZA GAJENU DIVLJAČ ZAKLANU NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU u skladu sa tačkom 3. a iz Dijela III, Aneksa III, Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

za gajenu divljač zaklanu na poljoprivrednom gazdinstvu u skladu sa tačkom 3. a iz Dijela III, Aneksa III, Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla

Nadležna služba: ................................................................................................................ Broj:....................................................................................................................................... 1. Identifikacija životinja Vrsta: .................................................................................................................................. Broj životinja: .................................................................................................................... Identifikaciona oznaka: ..................................................................................................... 2. Porijeklo životinja Adresa gazdinstva porijekla: ......................................................................................... Identifikacija gazdinstva(1): ................................................................................................. 3. Odredište životinja Životinje će se prevoziti u sljedeću klaonicu:...................................................................... Sljedećim prijevoznim sredstvom: ..................................................................................... 4. Ostali bitni podaci ................................................................................................................................................. 5. Izjava Ja, dole potpisani, izjavljujem: – da su gore opisane životinje bile pregledane prije klanja na gore navedenom gazdinstvu u ..........(vrijeme), dana..........(datum) te je utvrđeno da su zdrave; – da evidencija i dokumentacija o ovim životinjama zadovoljava propisane zahtjeve i ne zabranjuju klanje navedenih životinja. Sastavljeno u: ........................................................................................................

(Mjesto) dana: ......................................................................................................................

(Datum) Pečat

.............................................. (Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)

(1) neobavezno

2

ANEKS II

ŽIVE ŠKOLJKE POGLAVLJE I. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Aneks primjenjuje na žive školjke i analogno tome žive morske ježeve, žive plaštaše i žive morske puževe.

POGLAVLJE II. SLUŽBENE KONTROLE ŽIVIH ŠKOLJKI KOJE POTIČU IZ PROIZVODNIH PODRUČJA RAZVRSTANIH U RAZREDE

A. Razvrstavanje proizvodnih područja i područja za polaganje

1. Nadležni organ mora utvrditi lokaciju i granice proizvodnih područja i područja za polaganje koje razvrstava. To može, po potrebi, raditi u saradnji sa subjektom u poslovanju sa hranom.

2. Nadležni organ mora razvrstati proizvodna područja u kojima dopušta izlovljavanje živih školjki u jednu od tri kategorije zavisno o nivou fekalnog onečišćenja. To može, po potrebi, raditi u saradnji sa subjektom u poslovanju sa hranom.

3. Nadležni organ može u razred A svrstati ona područja u kojima se smiju izlovljavati žive školjke namijenjene direktnoj ishrani ljudi. Žive školjke izlovljene u tim područjima moraju zadovoljavati zdravstvene standarde koji su za žive školjke utvrđeni u Aneksu III Dio VII Poglavlju V Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

4. Nadležni organ može u razred B svrstati ona područja u kojima se žive školjke smiju izlovljavati i staviti na tržište za ishranu ljudi tek nakon obrade u centru za pročišćavanje ili ponovnog polaganja tako da zadovoljavaju zdravstvene standarde iz stava 3. ovog Odjeljka. Žive školjke izlovljene na tim područjima ne smiju prekoračiti u 90% uzoraka 4600 E. coli na 100 g mesa i intravavularne tečnosti. U ostalih 10% uzoraka žive školjke ne smiju prekoračiti 46.000 E.coli na 100 g mesa i intravavularne tečnosti.

Referentna metoda za izvođenje ove analize je test najvjerovatnijeg broja MPN (Most Probable Number), u skladu sa ISO standardom 16649-3, sa tri razrjeđenja u pet epruveta. Alternativne metode se mogu koristiti ako su validirani prema ovoj referentnoj metodi u skladu sa kriterijima iz EN/ISO 16140.

5. Nadležni organ može u razred C svrstati ona područja u kojima se žive školjke smiju izlovljavati i staviti na tržište tek nakon što su bile tokom dužeg perioda ponovno položene tako da zadovoljavaju standarde iz stava (3) ovog Odjeljka. Žive školjke iz ovih područja ne smiju sadržavati više od 46000 E. coli na 100 g mesa i intravavularne tečnosti, a što se utvrđuje MPN testom, u skladu sa ISO standardom 16649-3, sa tri razrjeđenja u pet epruveta. Alternativne metode se mogu koristiti ako su validirani prema ovoj referentnoj metodi u skladu sa kriterijima iz EN/ISO 16140

6. Ako nadležni organ odluči načelno razvrstati proizvodno područje ili područje za polaganje, on mora: (a) sačiniti popis izvora zagađenja ljudskog i životinjskog porijekla koji bi mogli

uzrokovati kontaminaciju proizvodnog područja;

3

(b) ispitati količine organskih zagađivača koja se ispuštaju tokom različitih godišnjih doba, zavisno o sezonskim promjenama u populacijama ljudi i životinja u slivu, količini padavina, obradi otpadnih voda itd.;

(c) utvrditi vrijednosti kruženja zagađenja na osnovu djelovanja morskih struja, batimetrije i morskih mijena u proizvodnom području; i

(d) utvrditi program uzorkovanja školjki i ostalih mekušaca u proizvodnom području koji se odnosi na ispitivanje utvrđenih podataka i u kom broju uzoraka, geografska raspoređenost tački uzorkovanja i učestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultati analiza budu što je moguće reprezentativniji za dotično područje.

B. Praćenje stanja u razvrstanim područjima za polaganje i proizvodnim područjima

1. Područja za polaganje i proizvodna područja koja su razvrstana u razrede moraju se periodično kontrolisati kako bi se provjerilo sljedeće: 1. da nema zloupotreba u odnosu na porijeklo i odredište živih školjki; 2. mikrobiološka ispravnost živih školjki u odnosu na proizvodna područja i područja za

polaganje; 3. prisustvo planktona koji proizvodi toksine u vodama na proizvodnom području i na

području za polaganje i, biotoksina u živim školjkama; i 4. prisustvo hemijskih kontaminanata u živim školjkama.

2. U svrhu provođenja tač. 1. (b), (c) i (d) moraju se sastaviti planovi uzorkovanja koji predviđaju obavljanje kontrola u redovnim vremenskim razmacima ili od slučaja do slučaja ako su razdoblja sakupljanja neredovna. Geografska raspoređenost tački uzorkovanja i učestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultati analiza budu što je moguće reprezentativniji za dotično područje.

3. Planovi uzorkovanja u svrhu kontrole mikrobiološke ispravnosti živih školjaka moraju naročito uzeti u obzir: (a) moguće varijacije u fekalnoj kontaminaciji, i (b) parametre iz tačke 6. A ovog Poglavlja.

4. Planovi uzorkovanja u svrhu provjere prisustva planktona koji proizvodi toksine u vodama na proizvodnom području i na području za polaganje, te prisustva biotoksina u živim školjkama moraju naročito uzeti u obzir moguće varijacije u prisustvu planktona koji sadrži morske biotoksine. Uzorkovanje mora da obuhvata: (a) periodično uzorkovanje u svrhu otkrivanja promjena u sastavu planktona koji sadrži

toksine i utvrđivanja njegove geografske raspoređenosti. Ukoliko dobijveni rezultati ukažu na nakupljanje toksina u mesu školjki i ostalih mekušaca, mora se obaviti intenzivno uzorkovanje;

(b) periodične testove toksičnosti na onim školjkama iz ugroženog područja koje su najosjetljivije na kontaminaciju.

5. Kao opće pravilo, uzorkovanje u svrhu analize toksina u školjkama mora se obavljati jednom sedmično tokom perioda u kojima je dopušteno sakupljanje. U određenim područjima ili za određene vrste školjki, ovo uzorkovanje može biti rjeđe ako procjena rizika vezana za pojavu toksina ili fitoplanktona ukazuje na veoma nisku opasnost od toksičnih epizoda. Uzorkovanje mora biti češće ako ta procjena ukazuje da sedmično uzorkovanje nije dovoljno. Procjena rizika se mora periodično preispitivati kako bi se procijenila opasnost od toksina koji se javljaju u živim školjkama iz tih područja.

4

6. Ukoliko su poznate brzine nakupljanja toksina kod određene grupe vrsta iz istog područja, vrsta kod koje je brzina nakupljanja toksina najveća uzima se kao referentna vrsta. Na osnovu toga, dopustit će se iskorištavanje svih vrsta iz te grupe ako su nivoi toksina kod referentne vrste ispod propisom utvrđenih granica. Ako su nivoi toksina kod referentne vrste iznad propisom utvrđenih granica, sakupljanje ostalih vrsta smije se dozvoliti jedino ako dodatne analize na ostalim vrstama ukažu da su nivoi toksina ispod propisom utvrđenih granica.

7. Kod praćenja planktona, uzorci moraju biti reprezentativni za vodeni stupac te moraju pružati podatke o prisustvu toksičnih vrsta kao i o pravcima razvoja populacija. Ako se otkrije bilo kakva promjena kod toksičnih populacija koja bi mogla dovesti do nakupljanja toskina, mora se povećati učestalost uzorkovanja školjki ili se područja moraju preventivno zatvoriti dok se ne dobiju rezultati analiza toksina.

8. Planovi uzorkovanja u svrhu provjere prisustva hemijskih kontaminanata moraju omogućiti otkrivanje svakog prekoračenja graničnih vrijednosti utvrđenih važećim propisima.

C. Odluke poslije sprovođenja plana praćenja

1. Ukoliko rezultati uzorkovanja pokažu da nisu zadovoljeni zdravstveni standardi za školjke ili da postoji bilo kakva druga opasnost za zdravlje ljudi, nadležni organ mora zatvoriti dotično proizvodno područje i spriječiti sakupljanje živih školjki. Međutim, nadležni organ može ponovo razvrstati proizvodno područje u razred B ili C ako ono ispunjava odgovarajuće kriterije utvrđene u dijelu A i ako ne postoji nikakva druga opasnost za zdravlje ljudi.

2. Nadležni organ može ponovo otvoriti zatvoreno proizvodno područje jedino ako su zdravstveni standardi za školjke ponovo u skladu sa važećim propisima. Da bi se ponovo otvorilo proizvodno područje koje je nadležni organ zatvorio zbog prisustva planktona ili povećanog nivoa toksina u školjkama, potrebno je da najmanje dva uzastopna rezultata, dobivena u razmaku od najmanje 48 sati, pokažu da je nivo toksina ispod propisom utvrđene granice. Pri donošenju ove odluke, nadležni organ može uzeti u obzir podatke o razvoju fitoplanktona. Ukoliko postoje pouzdani podaci o dinamici toksičnosti u određenom području, te pod uslovom da postoje najnoviji podaci koji ukazuju na smanjenje toksičnosti, nadležni organ može odlučiti da ponovo otvori područje ako rezultati jednog jedinog uzorkovanja pokažu da nisu prekoračene propisom utvrđene granice.

D. Dodatni zahtjevi s obzirom na plan praćenja

1. Nadležni organ mora nadzirati razvrstano proizvodno područje u kojem je zabranio sakupljanje školjki ili za koje je utvrdio posebne zahtjeve s obzirom na sakupljanje, kako bi osigurao da se proizvodi koji su štetni za zdravlje ljudi ne stavljaju na tržište.

2. Pored praćenja stanja u proizvodnim područjima i područjima za polaganje iz tačke 1. B ovog Poglavlja, mora se uspostaviti sistem kontrola koji obuhvata i laboratorijska ispitivanja kako bi se provjeravalo da li subjekat u poslovanju sa hranom zadovoljava zahtjevima utvrđenim za konačni proizvod u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Ovim se sistemom kontrola mora naročito provjeravati da količine morskih

5

biotoksina i kontaminanata ne prelaze dozvoljene granice i da mikrobiološka ispravnost školjki ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi.

E. Evidentiranje i razmjena podataka

Nadležni organ mora:

(a) uspostaviti i ažurirati popis odobrenih proizvodnih područja i područja za polaganje, sa podacima o njihovoj lokaciji i granicama te o razredu u koji je područje svrstano, u kojima se žive školjke smiju sakupljati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Aneksa. Popis se mora dostaviti zainteresovanim stranama kojih se tiče ovaj Aneks, kao što su proizvođači, sakupljači te lica odgovorna za centre za pročišćavanje i otpremne centre;

(b) odmah obavijestiti zainteresovane strane kojih se tiče ovaj Aneks, kao što su proizvođači, sakupljači te lica odgovorna za centre za pročišćavanje i otpremne centre, o svakoj promjeni lokacije, granica ili razreda proizvodnog područja ili o njegovom privremenom ili trajnom zatvaranju; i

(c) odmah djelovati ako kontrole koje su propisane ovim Aneksom ukažu da se proizvodno područje mora zatvoriti ili prerazvrstati ili da se može ponovo otvoriti.

F. Vlastite kontrole subjekata u poslovanju sa hranom

Pri donošenju odluke o razvrstavanju, otvaranju ili zatvaranju proizvodnih područja, nadležni organ može uzeti u obzir rezultate kontrola koje su proveli subjekti u poslovanju sa hranom ili organizacije koje predstavljaju subjekte u poslovanju sa hranom. U tom slučaju nadležni organ mora odrediti laboratorij za provođenje analiza, a uzorkovanje i analize se, po potrebi, moraju obaviti na osnovu protokola koji su usaglasili nadležni organ i dotični subjekat u poslovanju sa hranom ili organizacija.

POGLAVLJE III. SLUŽBENE KONTROLE KOJE SE ODNOSE NA ČEŠLJAŠE (PECTINIDAE) I MORSKE GASTROPODE KOJE SE NE HRANE PREKO FILTERA SAKUPLJENI IZVAN PROIZVODNIH PODRUČJA, KOJI SU RAZVRSTANI U RAZREDE

Službene kontrole češljaša (pektinida) i morskih gastropoda, koje se ne hrane preko filtera sakupljenih izvan razvrstanih proizvodnih područja moraju se obavljati na berzama riba, u otpremnim centrima i objektima za preradu.

Tim se službenim kontrolama mora provjeriti ispunjenost zdravstvenih standarda za žive školjke i ostale mekušce utvrđene u Aneksu III Dio VII Poglavlje V Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla kao i u skladu sa drugim zahtjevima iz Aneksa III Dio VII Poglavlja IX istog Pravilnika.

1

A N E K S III

PROIZVODI RIBARSTVA

POGLAVLJE I. SLUŽBENE KONTROLE PROIZVODNJE I STAVLJANJA NA TRŽIŠTE

1. Službene kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva moraju naročito uključivati: (a) redovnu provjeru higijenskih uslova pri istovaru i prvoj prodaji; (b) redovne inspekcijske preglede plovila i objekata na kopnu, uključujući berze riba i

veleprodaje, kako bi se naročito provjerilo sljedeće: i) po potrebi, ispunjavaju li se i dalje uslovi za odobrenje,

ii) rukuje li se proizvodima ribarstva na ispravan način, iii) ispunjavaju li se zahtjevi u pogledu higijene i temperature, i iv) čistoća objekata, uključujući plovila i njihovih postrojenja i opreme, te higijena

zaposlenih lica; i (c) provjeru skladišnih i prevoznih uslova.

2. Međutim, prema tački 3. ovog Poglavlja, službene kontrole plovila: (a) mogu se obaviti kada plovila uplove u luku Bosne i Hercegovine; (b) odnose se na sva plovila koja istovaraju proizvode ribarstva u lukama Bosne i

Hercegovine, bez obzira pod čijom zastavom plove; i (c) ako je potrebno kontrolu obavlja nadležni organ države pod čijom zastavom plovilo

plovi, mogu se po potrebi, obavljati dok je plovilo na moru ili dok je u luci ostale države.

3. Ukoliko nadležni organ EU ovlasti nadležni organ Bosne i Hercegovine da u njegovo ime obavlja veterinarske preglede, ta dva nadležna organa moraju usaglasiti uslove za obavljanje takvih pregleda. Ti uslovi moraju naročito garantovati da će nadležni organ države pod čijom zastavom plovilo plovi odmah primiti izvještaj o rezultatima veterinarskih pregleda i o svakom slučaju sumnje na neusklađenost, kako bi mogle preduzeti potrebne mjere.

POGLAVLJE II. SLUŽBENE KONTROLE PROIZVODA RIBARSTVA

Službene kontrole proizvoda ribarstva moraju da obuhvate najmanje sljedeće elemente.

A. Organoleptička ispitivanja

Organoleptička ispitivanja moraju se obavljati u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Jedan od ciljeva tih ispitivanja je provjeriti ispunjavanje kriterija svježine utvrđenih u skladu sa važećim propisima. U okviru toga se naročito mora provjeriti je li svježina proizvoda ribarstva u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, najmanje iznad donjih granica kriterija svježine utvrđenih na osnovu važećih propisa.

B. Indikatori svježine

Ako se na osnovu organoleptičkog ispitivanja posumnja u svježinu proizvoda ribarstva, mogu se uzeti uzorci koji se laboratorijski ispituju kako bi se odredili nivoi ukupnog isparivog

2

baznog azota (TVB-N) i trimetilamin azota (TMA-N). Nadležni organ mora primjenjivati kriterije utvrđene na osnovu važećih propisa.

Ukoliko na osnovu organoleptičkog ispitivanja postoje razlozi za sumnju na prisustvo drugih stanja koja bi mogla uticati na zdravlje ljudi, moraju se uzeti odgovarajući uzorci u svrhu provjere.

C. Histamin

Moraju se obavljati testiranja na histamin metodom slučajnog uzorka kako bi se provjerilo da li su vrijednosti u skladu sa dopuštenim nivoma koji su utvrđeni na osnovu važećih propisa.

D. Rezidue i kontaminanti

Moraju se utvrditi mjere praćenja kako bi se kontrolisali nivoi rezidua i kontaminanata u skladu sa važećim propisima.

E. Mikrobiološke pretrage

Po potrebi, moraju se obavljati mikrobiološke pretrage u skladu sa važećim propisima i kriterijima utvrđenim na osnovu važećih propisa

F. Paraziti

Moraju se obavljati analize slučajnog uzorka kako bi se provjerila usklađenost sa važećim propisima koji se odnose na parazite.

G. Otrovni proizvodi ribarstva

Provjere se moraju obavljati kako bi se osiguralo da sljedeći proizvodi ribarstva ne budu stavljeni na tržište:

1. Otrovne ribe iz sljedećih familija ne smiju se stavljati na tržište: Tetraodontidae, Molidae, Diodontidae i Canthigasteridae;

2. Svježi, pripremljeni, zamrznuti i prerađeni proizvodi ribarstva koji pripadaju familiji Gempylidae, a posebno Ruvettus pretiosus i Lepidocybium flavobrunneum, mogu se stavljati na tržište umotani/upakovani i moraju biti odgovarajuće deklarisani da bi potrošači dobili informacije o načinu pripreme/kuhanja i o riziku o prisustvu materija koje imaju štetne gastrointestinalne efekte. Naučno ime proizvoda ribarstva mora biti napisano zajedno sa nazivom proizvoda na deklaraciji.

3. Proizvodi ribarstva koji sadrže biotoksine kao što je ciguatera ili druge toksine opasne za zdravlje ljudi ne smiju se stavljati na tržište. Međutim, proizvodi ribarstva dobiveni od školjki, morskih ježeva, plaštaša i morskih puževa smiju se stavljati na tržište ako su proizvedeni u skladu sa Dijelom VII Aneksa III Pravilnika o higijene hrane životinjskog porijekla i ako udovoljavaju normama utvrđenim u Poglavlju V tački 2. tog Dijela.

POGLAVLJE III. ODLUKE NAKON KONTROLA

Proizvodi ribarstva se moraju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi ako:

3

1. organoleptičke, hemijske, fizičke ili mikrobiološke pretrage ili pretrage na parazite pokažu da nisu u skladu sa odgovarajućim važećim propisima;

2. u svojim jestivim dijelovima sadrže kontaminante ili rezidue u količinama čije vrijednosti su veće od utvrđenih na osnovu važećih propisa ili u tolikim količinama kod kojih bi izračunati dnevni unos putem hrane premašio dnevne ili sedmične doze koje su dozvoljene za ljude;

3. potiču od: i) otrovnih riba,

ii) proizvoda ribarstva koji ne zadovoljavaju zahtjevima koji su propisani u G tačka 2. Poglavlju II ovog Aneksa utvrđeni za biotoksine, ili

iii) školjki, morskih ježeva, plaštaša ili morskih puževa koji sadrže morske biotoksine u ukupnim količinama koje premašuju granice iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla, ili

4. ako nadležni organ smatra da bi mogli predstavljati opasnost za zdravlje ljudi ili životinja ili ako su iz bilo koga drugog razloga neupotrebljivi za ishranu ljudi.

1

A N E K S IV

SIROVO MLIJEKO, KOLOSTRUM, MLIJEČNI PROIZVODI I PROIZVODI NA BAZI KOLOSTRUMA

POGLAVLJE I. KONTROLA GAZDINSTAVA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA I KOLOSTRUMA

1. Životinje na gazdinstvima za proizvodnju mlijeka i kolostruma treba podvrgnuti službenim kontrolama kojim se provjerava da li se postupa u skladu sa zdravstvenim zahtjevima za proizvodnju sirovog mlijeka i kolostruma, a naročito zdravstveno stanje životinja i upotreba veterinarsko medicinskih proizvoda.

Ove se kontrole mogu odvijati prilikom veterinarskih pregleda koji se sprovode na osnovu propisa o zdravlju ljudi ili zdravlju i dobrobiti životinja, a obavlja ih ovlašteni veterinar.

2. Ukoliko postoje razlozi za sumnju da nisu ispunjeni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, mora se provjeriti opće zdravstveno stanje životinja.

3. Gazdinstva za proizvodnju mlijeka moraju se podvrgnuti službenim kontrolama kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi u pogledu higijene. Ove službene kontrole mogu uključivati inspekcijske preglede i/ili plan praćenja kontrola koje obavljaju stručne organizacije. Ukoliko se pokaže da je higijena nezadovoljavajuća, nadležni organ mora provjeriti preduzimaju li se potrebne mjere kako bi se stanje popravilo.

POGLAVLJE II. KONTROLA SIROVOG MLIJEKA I KOLOSTRUMA PRILIKOM PRIKUPLJANJA

1. U pogledu sirovog mlijeka i kolostruma nadležni organ mora nadzirati preglede koji se sprovode u skladu sa Aneksom III Dio IX Poglavlje I pod III Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

2. Ako subjekat u poslovanju sa hranom ne popravi stanje u roku od tri mjeseca od prve obavijesti nadležnog organa o neispunjavanju kriterija u pogledu broja mikroorganizama i broja somatskih ćelija, isporuka sirovog mlijeka i kolostruma sa proizvodnog gazdinstva mora se privremeno obustaviti ili, u skladu sa posebnim dopuštenjem nadležnog organa ili prema njegovim općim uputstvima, podvrgnuto zahtjevima u pogledu njegove obrade i upotrebe koji su potrebni da bi se zaštitilo zdravlje ljudi. Ova privremena obustava ili ti zahtjevi moraju ostati na snazi sve dok subjekat u poslovanju sa hranom ne dokaže da sirovo mlijeko i kolostrum ponovo ispunjava potrebne kriterije.

1

A N E K S V

OBJEKTI KOJI NE PODLIJEŽU ZAHTJEVU U POGLEDU UVRŠTENJA NA POPISE IZ ČLANA 12. STAVA (1)

Sljedeći objekti iz ostalih zemalja ne moraju biti uvršteni na popise koji se sastavljaju i ažuriraju u skladu sa članom 12. stavom (4):

1. objekti u kojima se rukuje proizvodima životinjskog porijekla za koje nisu utvrđeni zahtjevi u Aneksu III Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla;

2. objekti u kojima se obavlja jedino primarna proizvodnja;

3. objekti koji se bave jedino poslovima prijevoza;

4. objekti u kojima se jedino skladište proizvodi koje nije potrebno skladištiti u uslovima kontrolisane temperature.

1

A N E K S VI

ZAHTJEVI U POGLEDU CERTIFIKATA KOJI PRATE POŠILJKE PRI UVOZU

1. Predstavnik nadležnog organa zemlje pošiljaoca koji izdaje certifikat što prati pošiljku

proizvoda životinjskog porijekla namijenjenu Bosni i Hercegovini, mora potpisati taj certifikat na kome mora biti službeni pečat. Ovaj se zahtjev odnosi na svaki list certifikata ako se on sastoji od više od jednog lista. U slučaju plovila fabrika, nadležni organ može ovlastiti kapetana plovila ili drugog brodskog oficira da potpiše certifikat.

2. Certifikati moraju biti sastavljeni na najmanje jednom od službenih jezika u Bosni i

Hercegovini, i na jeziku zemlje u kojoj se vrši granična inspekcija, ili biti propraćeni sa ovjerenim prijevodom na taj jezik ili jezike.

3. Izvorna verzija certifikata mora pratiti pošiljke pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu. 4. Certifikati se moraju sastojati od:

(a) jednog lista papira, ili (b) dvije ili više stranica koje su dio jedinstvenog i nedjeljivog lista papira, ili (c) više stranica koje su numerisane tako da je na svakoj od njih navedeno da se radi o

određenoj stranici krajnjeg niza (npr. „strana 2. od četiri strane“).

5. Na certifikatima mora biti naveden jedinstveni identifikacioni broj. Ako se certifikat sastoji od više stranica, taj broj mora biti naveden na svakoj stranici.

6. Certifikat se mora izdati prije nego pošiljka na koju se on odnosi prestane biti pod

nadzorom nadležnog organa zemlje pošiljaoca.