69
PRAVILNIK O NAČINU VRŠENJA VETERINARSKO-SANITARNOG PREGLEDA I KONTROLE ŽIVOTINJA PRE KLANJA I PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG POREKLA ("Sl. list SFRJ", br. 68/89, "Sl. list SCG", br. 10/2003 i "Sl. glasnik RS", br. 44/2007 - dr. pravilnik, 91/2009 - dr. pravilnik, 14/2010 - dr. pravilnik i 68/2010 - dr. pravilnik) I OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim pravilnikom propisuje se način vršenja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole životinja pre klanja i proizvoda životinjskog porekla, i to: 1) kopitara, papkara, pernate živine i kunića pre klanja; mesa kopitara, papkara, pernate živine, kunića i divljači; riba, mleka i jaja; meda, rakova, školjki, puževa i žaba i proizvoda od mesa, riba, mleka, jaja, rakova, školjki, puževa i žaba, koji su namenjeni za javnu potrošnju; 2) objekata i opreme za klanje životinja, objekata i opreme za obradu i preradu mesa, riba, rakova, školjki, puževa, žaba, mleka i jaja i objekata i opreme za njihovo uskladištenje. Član 2 Veterinarsko-sanitarni pregled i kontrolu životinja i proizvoda životinjskog porekla iz člana 1. ovog pravilnika vrši nadležni organ u republici, odnosno autonomnoj pokrajini u smislu člana 8. Zakona o zaštiti životinja od zaraznih bolesti koje ugrožavaju celu zemlju (u daljem tekstu: nadležni organ). II PREGLED KOPITARA I PAPKARA Prijava klanja Član 3

Pravilnik o Pregledu Proizvoda Zivotinjskog Porekla 2010

  • Upload
    ckpsih

  • View
    31

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravilnik o Pregledu Proizvoda Zivotinjskog Porekla 2010

Citation preview

PRAVILNIK

O NAINU VRENJA VETERINARSKO-SANITARNOG PREGLEDA I KONTROLE IVOTINJA PRE KLANJA I PROIZVODA IVOTINJSKOG POREKLA

("Sl. list SFRJ", br. 68/89, "Sl. list SCG", br. 10/2003 i "Sl. glasnik RS", br. 44/2007 - dr. pravilnik, 91/2009 - dr. pravilnik, 14/2010 - dr. pravilnik i 68/2010 - dr. pravilnik)

I OPTE ODREDBE

lan 1

Ovim pravilnikom propisuje se nain vrenja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole ivotinja pre klanja i proizvoda ivotinjskog porekla, i to:

1) kopitara, papkara, pernate ivine i kunia pre klanja; mesa kopitara, papkara, pernate ivine, kunia i divljai; riba, mleka i jaja; meda, rakova, koljki, pueva i aba i proizvoda od mesa, riba, mleka, jaja, rakova, koljki, pueva i aba, koji su namenjeni za javnu potronju;

2) objekata i opreme za klanje ivotinja, objekata i opreme za obradu i preradu mesa, riba, rakova, koljki, pueva, aba, mleka i jaja i objekata i opreme za njihovo uskladitenje.

lan 2

Veterinarsko-sanitarni pregled i kontrolu ivotinja i proizvoda ivotinjskog porekla iz lana 1. ovog pravilnika vri nadleni organ u republici, odnosno autonomnoj pokrajini u smislu lana 8. Zakona o zatiti ivotinja od zaraznih bolesti koje ugroavaju celu zemlju (u daljem tekstu: nadleni organ).

II PREGLED KOPITARA I PAPKARA

Prijava klanja

lan 3

Dralac ivotinje, najdocnije 12 asova pre klanja, prijavljuje nadlenom organu klanja kopitara (konja, mazgi, mula i magaraca) i papkara (goveda, bivola, junadi, teladi, bivoladi, ovaca, jagnjadi, koza, jaradi, svinja i prasadi).

Izuzetno od stava 1. ovog lana, ne mora se prijaviti klanje svinja, ovaca i koza ako su te ivotinje zdrave, a njihovo meso namenjeno za potronju u sopstvenom domainstvu i ako se klanje ne vri u klanici.

Uz prijavu klanja, iz stava 1. ovog lana, podnosi se i uverenje o zdravstvenom stanju ivotinja koje se otpremaju na klanicu radi klanja.

lan 4

Po prispeu ivotinja u krug klanice nadlenom organu predaju se uverenja o zdravstvenom stanju ivotinja. Ako su ispunjeni propisani veterinarsko-sanitarni uslovi, ivotinje se istovaraju u prostorije za privremeni smetaj ivotinja za klanje (u daljem tekstu: depo), a na poleini primljenih uverenja upisuju se redni broj i datum prispea iz evidencije o pregledu ivotinja za klanje po prispeu u depo klanice.

Po prispeu u krug klanice ivotinje se ne smeju izvoditi iz tog kruga, bez odobrenja nadlenog organa.

Uverenje o zdravstvenom stanju ivotinja proglaava se nevaeim utiskivanjem peata sa tekstom "Poniteno". Slova peata moraju biti visine 3 cm.

Sva ponitena uverenja o zdravstvenom stanju ivotinja iste vrste moraju se povezati a na poleini poslednjeg uverenja moraju se upisati datum klanja i broj pod kojim su zaklane ivotinje unesene u evidenciju.

Pregled pre klanja

lan 5

ivotinje se pregledaju prilikom istovara u depo klanice, za vreme boravka u depou i neposredno pre otpremanja na klanje.

Pregledom iz stava 1. ovog lana utvruju se identitet i zdravstveno stanje ivotinje, kao i eventualne posledice transporta.

Po prijemu, ivotinje se smetaju u obeleene staje ili obore depoa.

Posle pregleda ivotinja, neposredno pre poetka klanja, nadleni organ sastavlja izvetaj o redosledu slanja ivotinja na klanje.

lan 6

Pregledom se mora utvrditi:

a) da li je ivotinja obolela ili sumnjiva na zarazno oboljenje koje se prenosi na ljude i ivotinje;

b) da li ivotinja ispoljava druge simptome bolesti ili poremeaj opteg stanja koji moe meso uiniti higijenski neispravnim za javnu potronju;

v) da li je ivotinja primala supstancije sa farmakolokim delovanjem ili neke druge supstancije koje mogu uiniti meso higijenski neispravnim za javnu potronju;

g) da li je ivotinja umorna, uznemirena ili povreena.

lan 7***

Potrebu i trajanje odmora, kao i postupak sa ivotinjama prispelim u depo klanice odreuje nadleni organ.

lan 8

Pre klanja kopitari se moraju ispitati na sakagiju metodom oftalmomaleinizacije, osim u sluaju prinudnog klanja.

Oznaavanje ivotinja

lan 9

ivotinje koje se dopremaju na klanje moraju biti oznaene, i to:

1) kopitari - igom na vratu, butu, kopitu ili dlakorezom;

2) goveda - unim markicama sa brojevima;

3) svinje - tetovir-brojevima na unoj koljki, vratu ili butu ili unim markicama;

4) ovce - unim markicama sa brojem ili bojom, prema vlasniku i mestu obeleavanja na trupu.

lan 10

ivotinje za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti ili drugih oboljenja, koje pokazuju nejasne znakove bolesti i imaju povienu temperaturu (svinje preko 41C, a goveda i ovce preko 40,4C), koje nisu u stanju da se podiu i kreu, ivotinje sa potkonim edemima, apscesima ili drugim promenama, nerastovi i kriptorhidi moraju se odvojiti u posebnu prostoriju za sumnjive ivotinje u kojoj e se detaljno pregledati i posmatrati do donoenja odluke o klanju.

ivotinje iz stava 1. ovog lana pored oznaka iz lana 8. stav 1. ovog pravilnika, moraju se oznaiti slovom "S". Ova oznaka kod svinja i ovaca nanosi se neizbrisivom plavom bojom, tetoviranjem ili unom markicom plave boje sa brojem, a kod goveda - unom markicom plave boje sa brojem.

lan 11

Oduzimanje i ubijanje ivotinja vri se ako se pregledom ivotinja pre klanja utvrdi:

1) da pokazuje simptome antraksa, utavca i drugih gasnih edema, besnila, sakagije, durine, govee kuge, plune zaraze goveda, listerioze, afrike kuge svinja, kuge svinja, kuge konja, slinavke i apa, vezikularnog oboljenja svinja, zarazne uzetosti svinja, septikeminog oblika crvenog vetra, boginja ovaca, melitokokoze i akutne salmoneloze;

2) da pokazuju simptome bolesti zbog kojih se posle postmortalnog pregleda moraju oduzeti trupovi i organi;

3) da sumnjive ivotinje, posle 24 sata, ponovo imaju povienu temperaturu (svinja preko 41,0 oC, a goveda i ovaca preko 40,4 oC);

4) da su u agoniji ili kontuzovane u veem stepenu;

5) da boluju od epitelioma oka ili pokazuju simptome oboljenja orbitalne regije ako su im oi razorene ili zamuene neoplazmatinim tkivom, ako imaju intenzivnu infekciju, gnojenje i nekrozu praenu neprijatnim mirisom, kao i kahektine ivotinje.

ivotinje iz stava 1. ovog lana ubijaju se bez muenja u prostoriji za sumnjive ivotinje ili na izdvojenom prostoru pogodnom za pranje i dezinfekciju.

Leevi ivotinja uginulih u transportu i depou i ubijenih u depou oduzimaju se i oznaavaju unim markicama crvene boje sa oznakom "K" i brojem, prelivaju i ubrizgavaju 3% rastvorom karbolne kiseline, uz dodatak metilenskog plavog ili kreolina sa metilenskim plavim (dekarakterizacija).

Leevi se stavljaju u posebne nepropustljive i crvenom bojom obeleene kontejnere sa poklopcima i transportuju u kafileriju, odnosno na mesto za nekodljivo uklanjanje.

O patoloko-anatomskom nalazu i uzroku uginua izvetava se nadleni organ u klanici.

O trupovima uginulih ili ubijenih ivotinja koji se oduzimaju (konfiskati) vodi se evidencija propisana u lanu 202. ovog pravilnika.

Zabrana klanja

lan 12

Nee se dozvoliti klanje:

1) ivotinje za koju nije podneseno uverenje o zdravstvenom stanju po prispeu u depo;

2) ivotinje za koju nije dostavljen izvetaj o pregledu pre klanja;

3) ivotinje koja je oznaena prema odredbama lana 8. ovog pravilnika;

4) ivotinje koje pokazuju bilo koje simptome iz lana 10. stav 1. ovog pravilnika;

5) ivotinja koja je u poslednjoj treini graviditeta ili ako nije prolo osam dana od dana poroaja ivotinje;

6) ivotinje cepljene ivim virusom besnila, a nije prolo 14 dana od dana cepljenja;

7) ivotinje koja je umorna, uznemirena ili povreena;

8) ivotinje koja je prljava;

9) ivotinje koja je leena ili je primala supstancije sa farmakolokim dejstvom u profilaktike ili nutritivne svrhe, a nije prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinje, prema uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca);

10) ivotinje koja je leena hormonalnim sredstvima, a nije prolo vreme propisane karence;

11) ivotinje koja potie sa podruja na kome se ne prati prisustvo biolokih ostataka i radionuklida.

Klanje

lan 13***

ivotinje se moraju istovariti i smestiti u staje i obore i odvoditi na omamljivanje i klanje bez uzbuivanja, nanoenja bola i povreda.

Za prenoenje povreene ivotinje do mesta omamljivanja i klanja mora da se obezbedi oprema prema veliini ivotinje.

lan 14

Pre klanja ivotinje se moraju omamiti na human i struan nain, i to konji i goveda ureajima sa penetrirajuim klinom ili elektrinom strujom, a svinje i ovce elektrinom strujom ili ugljen-dioksidom.

ivotinje se ne omamljuju u sluaju ritualnog klanja.

lan 15

Ako nadleni organ utvrdi neodgovarajuu konstrukciju opreme, nehuman postupak sa ivotinjom ili nepravilno omamljivanje, zabranjuje klanje do otklanjanja nedostatka.

lan 16

Omamljene ivotinje treba odmah iskrvariti. Tek posle potpunog iskrvarenja moe se pristupiti daljoj obradi zaklanih ivotinja.

lan 17

Krv zaklanih ivotinja moe se koristiti za javnu potronju ako potie od ivotinja ije je meso ocenjeno kao higijenski ispravno za javnu potronju i ako je krv prikupljena na higijenski nain.

Sudovi za prikupljanje krvi moraju biti obeleeni tako da se u sluaju potrebe moe utvrditi od koje ivotinje krv potie.

Pre svakog prikupljanja krvi sud treba prethodno oprati hladnom vodom, a zatim vodom ija je temperatura iznad 83C.

lan 18

Ako se donese odluka o klanju ivotinja iz lana 9. ovog pravilnika, one se moraju klati u posebnoj prostoriji opremljenoj za klanje. Ako takva prostorija ne postoji, klanje se sme obaviti i u prostoriji za klanje zdravih ivotinja, ali posle klanja zdravih ivotinja. U tom sluaju, odmah po zavrenom klanju obavezna je dezinfekcija prostorije i opreme.

Prinudno klanje

lan 19

Pod prinudnim klanjem ivotinja podrazumeva se klanje bez prethodnog pregleda pre klanja i ono se moe obaviti samo u sledeim sluajevima, i to:

1) ako je ivotinja teko povreena ili zbog povrede jako krvari;

2) ako se ivotinja nadula usled ishrane ili ako zdravoj ivotinji preti opasnost od uguenja zbog zastoja stranog tela u jednjaku ili u duniku;

3) ako je ivotinja povreena elektrinom strujom ili udarom groma.

lan 20

Pregled mesa i organa prinudno zaklanih ivotinja vri nadleni organ koji utvruje da li je ivotinja zaklana jo za ivota ili u agoniji i da li su na vreme izvaeni trbuni i grudni organi.

lan 21

Trup ivotinje prinudno zaklane van klanice moe se dopremiti u klanicu radi obrade i prerade, sa uputom nadlenog organa u kome se moraju naznaiti: vrsta, rasa, starost, pol i osobeni znaci ivotinje, firma, odnosno naziv i adresa draoca ivotinje, datum klanja ivotinje i nalaz, kao i lekovi ako je ivotinja leena pre klanja.

lan 22

Meso i organi prinudno zaklanih ivotinja ne smeju se koristiti za javnu potronju, niti se smeju odstraniti ili unititi pre pregleda.

Ako se na osnovu pregleda mesa i organa prinudno zaklanih ivotinja ne moe doneti odluka o njihovoj upotrebljivosti za javnu potronju, izvrie se mikrobioloki pregled, odnosno drugi potrebni laboratorijski pregledi. Te preglede treba izvriti i kad dralac ivotinje odustane od upotrebe mesa za javnu potronju ako postoji sumnja na neku zaraznu bolest.

Klanje bolesnih ivotinja

lan 23

Pod klanjem bolesnih ivotinja, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se klanje ivotinja obolelih od bolesti kod kojih nije zabranjeno klanje. Bolesna ivotinja moe se uputiti u klanicu radi klanja, sa uputom nadlenog organa u kome se moraju naznaiti: vrsta, rasa, starost, pol i osobeni znaci ivotinje, stavljene oznake (tetovir, una markica), firma, odnosno naziv i adresa draoca ivotinje, datum pregleda i dijagnoza, kao i lekovi ako je ivotinja leena.

lan 24

Klanje ivotinja iz lana 23. ovog pravilnika vri se u posebnom objektu opremljenom za klanje obolelih ivotinja (sanitarna klanica) ili u objektu za redovno klanje ivotinja, ali posle klanja zdravih ivotinja, u kom sluaju je obavezna pojaana dezinfekcija posle klanja.

lan 25

Meso i organi zaklanih bolesnih ivotinja ne smeju se koristiti za javnu potronju, niti se smeju odstraniti ili unititi pre pregleda.

Ako se na osnovu pregleda mesa i organa zaklanih bolesnih ivotinja ne moe doneti odluka o njihovoj higijenskoj ispravnosti za javnu potronju, izvrie se mikrobioloki pregled, odnosno drugi potrebni laboratorijski pregledi. Ove preglede treba izvriti i kad se posumnja na neku zaraznu bolest.

Pripremanje trupova zaklanih ivotinja za pregled

lan 26

Zaklane ivotinje moraju se posle klanja pripremiti za pregled, odnosno obraditi na sledei nain:

1) zaklanim ivotinjama, osim svinja koje se ure, treba odmah posle iskrvarenja skinuti kou;

2) kod pojedinih vrsta ivotinja (ovce, jagnjad, koze i sl.), radi lakeg skidanja koe, dozvoljava se uduvavanje vazduha pod kou samo kompresorima snabdevenim filtrom za preiavanje vazduha, pri emu se kanila uvlai pod kou iznad karpalnog ili tarzalnog zgloba;

3) trbuni i grudni organi se moraju izvaditi najkasnije 45 minuta posle omamljivanja ili, u sluaju ritualnog klanja, 30 minuta posle klanja.

lan 27

Pre skidanja koe sa trupom goveda, junadi, teladi, bivola i kopitara mora se odvojiti koa sa glave i podvezati jednjak. Rogovi se odstranjuju pre skidanja koe sa glave. Odvajanje glave od trupa u atlantookcipitalnom zgobu vri se posle odvajanja koe sa glave ili skidanja koe sa trupa. Odvojene glave peru se tako to se prvo ispiraju nosne upljine i usna upljina, a zatim se peru spoljne povrine glave. Pre pregleda glave odstranjuju se svi zaprljani delovi i ostaci koe. Jezik se oslobaa od svojih prirodnih veza u toku pregleda. One jabuice i tonzile odstranjuju se posle pregleda glave.

Pre skidanja koe s trupa odstranjuju se prednje noge u karpalnom i zadnje noge u tarzalnom zglobu. Pri skidanju koe s trupa najpre se oslobaaju najistureniji delovi trupa. Skinutu kou sa trupova goveda, junadi, teladi, bivola i kopitara treba obeleiti ili tako ostaviti da se do zavretka pregleda moe utvrditi sa kog trupa koa potie.

U toku skidanja koe sa butova rektum treba krunim rezom osloboditi od prirodnih veza, zatititi kesom od plastine mase i obavezno podvezati.

Mukim ivotinjama pre otvaranja trbune i grudne upljine odstranjuju se spoljanji genitalni organi.

enskim ivotinjama, osim teladi i junica, vime se odvaja od trupa zajedno sa koom, tako da se sprei izlivanje mleka, pri emu Lnn. supramammarii ostaju na trupu.

Posle rasecanja trbune i grudne upljine vade se unutranji organi, osim bubrega. Pre odvajanja creva od eluca, kod zaklanih goveda, junadi, teladi, bivola i kopitara treba podvezati dvanaestopalano crevo na dva mesta u razmaku od 10 cm. Jednjak se pre odvajanja od eluca mora podvezati na dva mesta. Dvanaestopalano crevo i jednjak odsecaju se izmeu dva podvezana mesta.

Posle odstranjivanja unutranjih organa, trup se raseca uzduno po kimenom stubu.

Glavu kopitara treba rasei uzduno, po sredini, a nosnu pregradu izvaditi tako da ostane u vezi sa prednjim delom nosa i da sluzokoa nosne pregrade sa obe strane ostane nedirnuta.

Teladima do est nedelja starosti glava se moe odstraniti zajedno sa koom ako se glava posle toga uri. Ostali postupci obrade zaklanih teladi istovetni su sa obradom zaklanih goveda, junadi, bivola i kopitara.

lan 28

Ovce, jagnjad, koze i jarad obrauju se na taj nain to se odstranjuju koa sa trupa, prednje noge u karpalnom zglobu i zadnje noge u tarzalnom zglobu. Grudni i trbuni organi moraju se osloboditi za pregled tako to se trbuni organi potpuno odstranjuju iz trupa, dok grudni organi, preko dela dijafragme i medijastinuma, ostaju u vezi sa trupom. Glava osloboena od koe, uiju i neistoe ostaje u vezi sa trupom.

lan 29

Zaklane svinje se ure i opaljuju plamenom ili se sa njih skida koa. Sa povrine trupova ourenih i opaljenih plamenom zaklanih svinja treba u potpunosti odstraniti ekinje i izmenjeni epitel.

Trup se moe zasecati, otvarati i rasecati samo posle potpunog ienja i zavrnog pranja trupa. Sa opranih trupova zaklanih svinja najpre se isecaju oroali epitel izmeu papaka prednje i zadnje noge, srednje uvo i one jabuice sa kapcima. Rektum se krunim rezom oslobaa od prirodnih veza i obavezno podvezuje. Mukim ivotinjama odstranjuju se spoljanji genitalni organi. Posle otvaranja karline, trbune i grudne upljine vade se svi unutranji organi zajedno, osim bubrega. Rektum se odstranjuje iznad raseene karlice. Jezik se vadi posebno. Bremenitim ivotinjama, pre vaenja ostalih unutranjih organa, odstranjuje se materica. Bubreg se oslobaa iz masne i vezivnotkivne aure pre pregleda i ostavlja u prirodnoj vezi sa trupom. Trupove zaklanih svinja, posle vaenja unutranjih organa, treba rasei uzduno po kimenom stubu.

Zaklana prasad se ure i oslobaaju od ekinja, izmenjenog epitela i roine papaka. Postupak obrade trbunih i grudnih organa zaklane prasadi isti je kao i kod zaklane jagnjadi.

lan 30

Ni jedan deo zaklane ivotinje ne sme se odstraniti ni obraditi dok se ne zavri pregled mesa i organa.

Posle pregleda, meso i organi zaklane ivotinje, koji su ocenjeni upotrebljivim za javnu potronju, osim ako se odmah ne upotrebe za preradu, moraju se ohladiti tako da se u dubini miinog tkiva postigne temperatura do +7C, a u organima do +3C.

Ako se meso zaklane ivotinje smrzava, mora se obezbediti temperatura mesa najmanje - 12C za smrznuto meso, odnosno najmanje - 18C za duboko smrznuto meso.

lan 31

U toku klanja ivotinja i obrade trupova zaklanih ivotinja treba spreiti svaku kontaminaciju mesa i organa.

Ako u toku klanja ivotinje i obrade trupova i organa zaklane ivotinje doe do ograniene - lokalne kontaminacije mesa i organa, kontaminirani delovi moraju se odstraniti isecanjem ili obrezivanjem.

Unutranji organi ne smeju se prati pre pregleda.

Meso zaklane ivotinje ne sme se brisati krpom ili sunerom.

Ako se oprema koja se koristi pri klanju, obradi i pregledu mesa i organa zaklane ivotinje uprlja sadrajem digestivnog trakta, patoloki promenjenim tkivom ili drugom neistoom, mora se pre dalje upotrebe oprati hladnom vodom, a zatim vodom ija temperatura iznosi najmanje + 83C.

lan 32

Ako je pre pregleda odstranjen neki organ zaklane ivotinje koji je neophodan za ocenu upotrebljivosti mesa te ivotinje za javnu potronju, odluka o upotrebljivosti mesa za javnu potronju ne moe se doneti bez prethodnog mikrobiolokog ili drugog potrebnog ispitivanja.

Oznaavanje trupova i organa zaklanih ivotinja

lan 33*

(Prestao da vai)

Pregled trupova i organa zaklanih ivotinja

lan 34

Trupovi i organi zaklanih ivotinja pregledaju se:

1) vizuelno (adspekcija);

2) opipavanjem (palpacija);

3) zarezivanje mesa, organa i limfnih vorova (incizija);

4) prema potrebi, mikrobiolokim i drugim laboratorijskim ispitivanjima.

Pregledaju se:

1) krv;

2) trup, pri emu se ocenjuje da li je trup pravilno i higijenski pripremljen za pregled, ugojenost, stepen iskrvarenja i da li ima krvnih podliva zbog udaraca, eventualnih deformacija trupa i zglobova, odnosno preloma kostiju. Ocenjuju se i boja i izgled miinog i masnog tkiva, porebrice i potrbuine.

Pri pregledu trupova zaklanih svinja utvruje se da li na trupu, a naroito u podruju repa postoje rane od ugriza;

3) glava s pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. parotidei, Lnn. retropharingei mediales et laterales, Lnn. mandibulares) i krajnicima (Tonsillae pharyngicae), a kod goveda jo i tvrdo i meko nepce (Palatum durum et molle);

4) jezik, jednjak, dunik i plua sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. bifurcationes, Lnn. mediastinales), i kod goveda - (Lnn. eparteriales);

5) srce s osrjem;

6) jetra sa pripadajuim limfnim vorovoma (Lnn. portales) i unom beikom;

7) slezina;

8) eludac, creva i trbuna maramica sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. gastrici, Lnn. mesenterici);

9) bubrezi sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. renales);

10) dijafragma, porebrica, potrbuina, slanina, salo, loj, vidljive kosti, karlica, zglobovi i ovojnice tetiva;

11) veliki limfni vorovi crvene kosti (Lnn. iliaci) i povrinski preponski i limfni vorovi (Lnn. inguinales superficiales);

12) vime sa pripadajuim limfnim vorovima (Lnn. supramamarii);

13) polni organi i mokrana beika;

14) mozak, upljina glave, guteraa i dr.).

lan 35

Limfni vorovi trupova i organa zaklanih ivotinja, prilikom pregleda, zarezuju se na sledei nain:

1) kod zaklanih goveda:

a) na glavi: Lnn. parotidei, Lnn. mandibulares i Lnn. retrophyryngei mediales et laterales;

b) na pluima: Lnn. mediastinales caudales et craniales, Lnn. bifurcationes dorsales sinistra et dextra i Lnn. eparteriales;

v) na jetri: Lnn. portales;

2) kod zaklanih svinja:

a) na glavi: Lnn. mandibulares, odnosno Lnn. mandibulares accesorii;

b) na trupu: Lnn. supramamarii kod krmaa.

Ostali limfni vorovi na organima i trupovima zaklanih goveda i svinja (Lnn. cervicales superficiales, Lnn. axillares, Lnn. poplitei, Lnn. ischiadici, Lnn. subiliaci; Lnn. iliaci mediales et laterales, Lnn. sacrales, Lnn lumbales, Lnn. renales, Lnn. sternales i Lnn mesenteriales) zarezuju se samo ako se sumnja na neko oboljenje ili kad to zahteva zemlja uvoznica.

Limfni vorovi zarezuju se uzduno, tako da se dobije to vei broj tankih listova, odnosno preseka za pregled.

Srce zaklanih goveda, junadi, teladi i bivola treba prvo osloboditi osrja, a zatim zarezati uzdunim rezovima kojima se otvaraju komore i pretkomore. Srana pregrada (septum) raseca se sa dva do tri reza. Srce svinja mora se osloboditi osrja i zarezati uzdunim rezom kroz komore i pretkomore radi pregleda.

Dunik i njegove glavne ogranke treba zarezati uzduno, a donju treinu oba pluna krila popreno tako da se prereu glavni bronhusi. Na isti nain pregledaju se plua svinja urenih u vertikalnom poloaju.

Jetru zaklanih goveda, junadi i bivola treba zarezati na unutranjoj strani na dva mesta tako da se jednim rezom uzduno otvori glavni uovod, a drugi rez ispod pigelovog renja treba da bude toliki da se prereu uovodi. unu beiku treba opipati. Ako je potrebno zarezuju se i drugi delovi jetre. Kod teladi, ovaca i jagnjadi, koza i jaradi jednim rezom se zaseca unutranja povrina jetre radi pregleda unih kanala. Kod svinja, jetru treba pregledati adspekcijom i palpacijom, a po potrebi - i zarezivanjem.

Bubrege kod svih vrsta ivotinja treba odvojiti od masnog omotaa, a kod goveda, svinja i ovaca i od vezivnotkivnog omotaa i pregledati adspekcijom i palpacijom, a ako je potrebno - i zasecanjem da bi bubrena karlica bila dostupna za pregled. Kod zaklanih teladi, jagnjadi, jaradi i prasadi bubrezi se vade iz masne i vezivnotkivne aure samo ako je potrebno.

Ako se kod teladi posumnja na salmonelozu, treba zarezati pupak i zglobove.

Ako se pri pregledu zaklanih ovaca i koza ne posumnja da su one bolesne, limfni vorovi glave, kao i srce ne zarezuju se.

lan 36

Prilikom pregleda mesa i organa zaklanih goveda, junadi i bivola mora se izvriti poseban pregled radi utvrivanja da li postoji bobiavost, i to na sledei nain;

1) sa najmanje dva paralelna reza zarezati svaki spoljni vakai mii (M. masseter) i jednim rezom svaki unutranji (M. pterygoideus) vakai mii, tako da povrina reza bude to vea;

2) jednim uzdunim rezom zarezati donju (ventralnu) povrinu jezika;

3) srce pregledati shodno stavu 4. lana 34. ovog pravilnika;

4) jednjak pregledati adspekcijom i palpacijom, a po potrebi i zarezivanjem;

5) pregledati povrinu svih miia, a naroito paljivo miini deo dijafragme koji je prethodno osloboen trbune i grudne opne i meurebarne miie.

Ako se pri zarezivanju vakaih miia i srca i pregledom i opipavanjem organa nae samo jedna ili vie bobica, potrebno je, zbog utvrivanja stepena invazije, razrezati u tanke listie jezik, jednjak, srce i miine delove dijafragme i zarezati na nekoliko mesta miie buta i pleke.

Zaklanoj teladi do est nedelja, prilikom pregleda radi utvrivanja da li postoji bobiavost, zarezuje se samo srce. Ako se pregledom srca nae jedna ili vie bobica, treba izvriti detaljan pregled kao kod zaklanih goveda, junadi, teladi starije od est nedelja i bivola.

Zaklanim ovcama i kozama, radi utvrivanja da li postoji bobiavost, adspekcijom se pregledaju svi vidljivi miii trupa i glave, srce i miini deo dijafragme.

Radi utvrivanja da li postoji bobiavost svinja od masnog tkiva, oslobaa se unutranji slabinski mii (M. Psaos major) i adspekcijom se pregledaju svi ostali vidljivi miii trupa i glave, srce i miini deo dijafragme.

lan 37

Na glavi zaklanih kopitara, radi utvrivanja da li postoji sakagija, pregleda se sluzokoa nosne pregrade i nosnih upljina.

lan 38

Prema vrsti ivotinja koje se kolju, veterinarsko-sanitarni pregled vri se:

1) kod goveda i svinja: pregled glave, pregled unutranjih organa, pregled polutki i pregled zadranih organa i polutki;

2) kod ovaca i koza: pregled trupa sa glavom, pregled unutranjih organa i pregled zadranih trupova i organa.

Pregled mesa svinja na trihinelozu

lan 39

Pri pregledu trupova zaklanih svinja ije je meso namenjeno javnoj potronji ili preradi mora se izvriti ispitivanje mesa svinja radi utvrivanja da li su svinje zaraene trihinelom (Trichinella spiralis).

Za pregled mesa svinja na trihinelozu koristi se metoda kompresije ili metoda vetake digestije zbirnih uzoraka mesa.

lan 40

Kod metode kompresije iz svake polutke svinja za ispitivanje uzima se po jedan komadi miia dijafragme (veliine lenika), i to na prelazu miinog dela u tetivu, na mestu na kome se dijafragma vezuje za kimu (koren). Od svakog komadia za ispitivanje treba uzeti po sedam odseaka (ukupno 14) veliine zrna ovsa.

Ako postoji samo jedan koren dijafragme, od njega treba uzeti 14 odseaka za pregled na kompresionom staklu.

Ako je pre uzimanja uzoraka za pregled, metodom kompresije, odstranjen koren dijafragme, za pregled se uzimaju dva uzorka iste veliine od grudnog ili rebarnog dela dijafragme i pregleda sa 14 iseaka.

Ako na polutkama potpuno nedostaje dijafragma, uzorci se uzimaju od jezika ili podjezine muskulature, a ako nedostaje jezik - od muskulature za vakanje ili trbune muskulature i pregleda se 28 odseaka veliine zrna ovsa.

Lice koje pomou trihinoskopa pregleda uzorke mesa moe da pregleda do 840 iseaka na kompresionim staklima, a izuzetno do 1050 iseaka mesa u toku radnog vremena.

Trihinoskopski pregled 14 iseaka uzetih od korena dijafragme svinje mora da traje najmanje tri minuta, a 28 iseaka - najmanje est minuta. Ako se u toku trihinoskopskog pregleda otkriju sumnjiva mesta i ne moe se postaviti prava dijagnoza i pomou velikog uveanja trihinoskopom, treba izvriti mikroskopski pregled.

Pregled uzoraka uzetih od drugih miia trupa mora da traje najmanje est minuta.

lan 41

Prilikom ispitivanja mesa svinja na prisustvo larvi trihinele vetakom digestijom zbirnih uzoraka, mogu da se koriste metode vetake digestije pomou magnetne mealice ili stomacher ureaja.

Pri korienju metode vetake digestije zbirnih uzoraka za ispitivanje od jedne polutke svinje treba uzeti komadi mesa (5 g) od korena dijafragme.

Ako je koren dijafragme odstranjen, za ispitivanje se uzima uzorak iste veliine od grudnog ili rebarnog dela dijafragme, jezike muskulature, vakaih ili trbunih miia.

Od svakog uzorka (5 g) treba isei 1 g za ispitivanje metodom vetake digestije zbirnih uzoraka.

lan 42

U sluaju nalaza trihinele pregledom jednog zbirnog uzorka od 100 svinja, treba ponovo uzeti uzorak od 20 g od svake svinje, i to od jednog korena dijafragme na prelazu miinog u tetivasti deo. Ako nema korena dijafragme, treba uzeti istu koliinu od rebarnog ili grudnog dela dijafragme ili od miia za vakanje ili trbunih miia. Svih 100 svinja ponovo se ispituje prema navedenim metodama vetake digestije zbirnih uzoraka, u grupama od po pet svinja. Uzorci od pet svinja po 20 g predstavljaju zbirni uzorak od 100 g. Ako se otkrije trihinela u jednom uzorku od pet svinja, iz te grupe treba uzeti po 20 g uzorka miia od svake svinje (trupa) i ispitati ih do konane identifikacije trupa ivotinje.

lan 43

Prilikom pregleda mesa svinja u komadima uzorci se uzimaju od svakog komada mesa, i to po 5 g od skeletne muskulature bez masnog tkiva blizu kosti ili tetiva.

Za metod kompresije priprema se ukupno 28 odseaka, a za metod vetake digestije zbirnih uzoraka iseca se po 2 g.

Kod pojedinanih pregleda proizvoda od mesa (kobasice, sueno meso i suva slanina), metodama vetake digestije pomou magnetne mealice ili stomacher ureaja uzorci se uzimaju:

1) od svakih 50 kg kobasica po jedan zbirni uzorak od 500 g;

2) od svakog komada suenog mesa po 40 g pored kostiju ili tetiva;

3) od svakog komada suve slanine po 40 g miinog tkiva.

Higijenska ispravnost mesa i organa zaklanih ivotinja za javnu potronju

lan 44

Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklanih ivotinja ocenjuju se kao:

1) higijenski ispravni za javnu potronju;

2) higijenski neispravni za javnu potronju;

3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju;

4) higijenski ispravni za preradu.

Meso i organi zaklanih ivotinja, higijenski ispravni za javnu potronju

lan 45

Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski su ispravni za javnu potronju u sledeim sluajevima:

1) ako su ivotinje i trupovi na osnovu rezultata pregleda pre i posle klanja proglaeni zdravim ili ako su ivotinje pri pregledu pre klanja proglaene zdravim, a na mesu i organima se utvrde lokalizovane patoloke promene koje se mogu odstraniti;

2) ako su kod afebrilnih ivotinja opaeni znaci bolesti pre klanja, a posle klanja je utvreno da su u pitanju lokalizovane patoloke promene na pojedinim organima koje se mogu odstraniti;

3) ako sumnjive ivotinje privedene na klanje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti iz lana 10. stav 1. ovog pravilnika, ali su posle klanja na pojedinim organima utvrene lokalizovane patoloke promene koje se mogu odstraniti, a mikrobiolokim pregledom mesa nisu naeni mikroorganizmi zbog kojih bi ga trebalo oceniti uslovno higijenski ispravnim ili higijenski neispravnim za javnu potronju;

4) ako je kod goveda utvrena bruceloza prouzrokovana Brucelom abortus, testise i vime treba odstraniti i oceniti higijenski neispravnim za javnu potronju;

5) ako je meso organoleptiki besprekorno, a mikrobiolokim pregledom uzoraka iz dubine mesa nisu izolovani mikroorganizmi prema odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

6) ako meso i organi sa pripadajuim limfnim vorovima ivotinja koje su pre klanja bile povreene ne pokazuju nikakve organoleptike promene.

Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski neispravni za javnu potronju

lan 46

Meso i organi zaklanih ivotinja nisu higijenski ispravni za javnu potronju u sledeim sluajevima:

1) ako su promene organoleptikih svojstava mesa specifine za pojedine vrste ivotinja izraene u jaem intenzitetu, bez obzira na njihov uzrok. Promena mirisa mesa ocenjuje se 24 asa, odnosno 48 asova posle klanja. Promena mirisa i ukusa u nejasnim sluajevima moe se oceniti i na osnovu rezultata probe kuvanja i peenja;

2) ako je ivotinja pre klanja bila bolesna od trovanja krvi ili se sumnjalo na trovanje krvi, a posle klanja, iz bilo kog razloga, nije izvren mikrobioloki pregled mesa;

3) ako su bolesne ivotinje zaklane bez prethodnog pregleda;

4) ako nisu pregledani posle klanja;

5) ako je ocenjeno da su uslovno higijenski ispravni za javnu potronju, a nije mogue izvriti njihovo osposobljavanje;

6) ako je ocenjeno da su higijenski neispravni za javnu potronju zbog tuberkuloznih promena;

7) ako su ivotinje bolovale od zaraznih bolesti iz lana 11. taka 1) ovog pravilnika;

8) ako su prinudno zaklanim ivotinjama pre pregleda odstranjeni: jetra, slezina, bubrezi ili creva sa elucem ili su ti organi oteeni tako da se pregledom ne moe utvrditi da li su i koliko patoloki promenjeni;

9) ako su u miiima, limfnim vorovima mesa ili u kostima naene metastaze malignih tumora;

10) ako miino tkivo sadri larve trihinele spiralis;

11) ako iz zaklane ivotinje 45 minuta posle omamljivanja nisu odstranjeni eludac i creva, a nije izvren mikrobioloki pregled ili je ivotinja uginula pre klanja;

12) ako potiu od fetusa i mrtvoroenih ivotinja;

13) ako potiu od ivotinja koje su potpuno izmravile iz bilo kog razloga;

14) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

15) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

16) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

lan 47

Meso, srce i mesnata slanina zaklane ivotinje nisu higijenski ispravni za javnu potronju:

1) ako je kod zaklanih goveda, junadi, teladi, bivola, ovaca, koza i svinja utvrena jaka bobiavost. Meso se ocenjuje kao jako bobiavo ako se na mestima koja se obavezno pregledaju zarezivanjem i u ostalim miiima trupa nae ukupno vie od 10 bobica ili ako je meso bobiavih ivotinja organoleptiki promenjeno, bez obzira na broj naenih bobica. Meso koje sadri degenerisane i kalcificirane bobice ocenjuje se isto kao i u sluaju nalaza ivih bobica;

2) ako je meso zaklane ivotinje zbog invazije sarkocistama organoleptiki promenjeno;

3) ako su u miinom tkivu naene metastaze malignih tumora.

Ostali unutranji organi i loj goveda, ovaca i koza i ostali unutranji organi, salo i vrsto masno tkivo svinja uslovno su higijenski ispravni za javnu potronju ako su utvrene patoloke promene navedene u ta. 1) do 3) ovog lana.

lan 48

Za javnu potronju nisu higijenski ispravni delovi mesa i organi zaklanih ivotinja u sledeim sluajevima:

1) meso i organi ako su paraziti nekodljivi za zdravlje ljudi naeni u tolikoj meri da se ne mogu potpuno odstraniti. Ako se paraziti mogu odstraniti izrezivanjem, ostalo meso, odnosno delovi organa uslovno su higijenski ispravni za javnu potronju;

2) meso i organi ako su naene difuzne patoloke promene koje se ne mogu odstraniti izrezivanjem, bez obzira na njihov uzrok;

3) meso i ogani ako su zagaeni sadrajem eluca ili creva, urinom, ui, gnojem, raznim produktima zapaljenja, mlekom krava bolesnih od zapaljenja vimena ili bilo kakvom neistoom;

4) meso i organi ako sadre otrove koji su uzeti hranom ili su na bilo koji drugi nain uneseni u organizam ivotinje;

5) limfni vor i organ kome on pripada ako je utvren tuberkulozni proces;

6) testisi ili vime bruceloznih goveda;

7) plua koja su zagaena vodom iz bazena, sadrajem eluca ili krvlju;

8) krv koja je zagaena bilo kakvom neistoom ili je dobijena prerezom vrata;

9) polni organi (osim testisa), puzdra (prepucijum), vime krava, oi, mar (anus), izresci iz uiju (unutranji rskaviavi delovi spoljnjeg uva), krajnici, pupak, roina papaka, rogovi, zubi, kontaminirani delovi mesa i unutranjih organa, povrina ubodne rane pri klanju i oiljci.

lan 49

Meso i organi zaklanih ivotinja pri nalazu tuberkuloznih promena ocenjuju se na sledei nain:

1) higijenski je neispravan za javnu potronju ceo trup svinja i goveda:

a) ako su utvreni progresivni oblici tuberkuloze (plua, vimena, materice, bubrega, seroza, akutne kazeozne promene sa zapaljivom hiperemijom u organima i limfnim vorovima, hronine generalizovane tuberkuloze limfnih vorova mesa, kostiju, zglobova, centralnog nervnog sistema i miinog tkiva ili kongenitalna tuberkuloza mladih ivotinja), kao i tuberkulozne promene u portalnom limfnom voru koje pokazuju da je bolest zahvatila ceo organizam;

b) ako se utvrdi da je poviena temperatura ivotinje prilikom pregleda pre klanja u vezi sa aktivnim tuberkuloznim promenama uoenim prilikom pregleda posle klanja;

v) ako su promene praene potpunim izmravljenjem;

g) ako se promene utvrde u nekom miiu ili kostima, ili zglobu, ili trbunom organu (iskljuujui eludano-crevni trakt), ili nekom limfnom voru miia, kosti, zgloba ili abdominalnog organa (iskljuujui gastrointestinalni trakt) ili u nekom limfnom voru koji prima limfu iz miia, kostiju, zglobova ili trbunog organa (iskljuujui eludano-crevni trakt);

d) ako su promene rasprostranjene u tkivima grudne ili trbune upljine;

) ako su promene mnogostruke, akutne i aktivno progresivne;

e) ako karakter ili obim promena ne ukazuje na lokalizovano stanje;

2) higijenski je neispravan za javnu potronju organ ili pojedini deo trupa svinje ili goveda ako su na njemu utvrene promene ili ako su promene utvrene na pripadajuem limfnom voru;

3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju su delovi trupa i trup goveda:

a) ako se na trupu pokau promene koje nisu tako jako izraene ili tako brojne kao to su promene opisane u taki 1) ovog stava. Nezahvaeni deo trupa uslovno je higijenski ispravan za javnu potronju ako su priroda i obim promena lokalizovani i ako su promene kalcifikovane ili inkapsulirane i pod uslovom da se zahvaeni organ ili drugi zahvaeni deo trupa proglasi higijenski neispravnim za javnu potronju;

b) ako je ivotinja reagovala na tuberkulin-test, a pregledom trupa zaklane ivotinje nisu utvrene promene;

4) higijenski ispravni za javnu potronju bez ogranienja su delovi trupa i trup zaklane svinje ako su promene lokalizovane samo na jednom primarnom mestu (primarna mesta su mandibularni, cervikalni, medijastinalni i mezenterijalni limfni vorovi). Organ ili deo trupa zaklane svinje na kome su utvrene promene ocenie se kao higijenski neispravan za javnu potronju.

Trup zaklane svinje sa lokalizovanom tuberkuloznom promenom na dva primarna mesta uslovno je higijenski ispravan za javnu potronju.

lan 50

Meso i organi pri nalazu leukoznih promena ocenjuju se na sledei nain:

1) higijenski je neispravan za javnu potronju ceo trup svinja i goveda ako su pregledom utvrene promene na mesu i telesnim limfnim vorovima ili samo na limfnim vorovima trupa, bez obzira na to da li su utvrene promene na organima ili na limfnim vorovima organa;

2) meso je higijenski ispravno za preradu u proizvode koji se obrauju toplotom:

a) ako su pri pregledu organa i mesa zaklane ivotinje utvrene promene samo na organima ili limfnim vorovima organa, a nisu naene promene na mesu i limfnim vorovima trupa. Organi na kojima su utvrene promene ocenjuju se higijenski neispravnim za javnu potronju;

b) ako meso potie od ivotinje koja je serolokim ispitivanjem bila proglaena sumnjivom ili je bila pozitivna, a na organima i njihovim limfnim vorovima i mesu i u limfnim vorovima trupa nisu utvrene promene;

3) higijenski ispravni za javnu potronju bez ogranienja su meso i organi zaklanih svinja i goveda ako potiu od ivotinje iz sumnjivog zapata koja prilikom pregleda nije pokazivala simptome bolesti, serolokim ispitivanjem bila negativna, a na organima i njihovim limfnim vorovima i mesu i limfnim vorovima trupa nisu utvrene nikakve promene.

Kod ivotinja kod kojih su prilikom pregleda posle klanja utvrene tumorozne promene treba izvriti patohistoloka ispitivanja organa, limfnih vorova i mesa radi donoenja ocene njihove higijenske ispravnosti.

Meso i organi zaklanih ivotinja uslovno higijenski ispravni za javnu potronju

lan 51

Meso i organi su uslovno higijenski ispravni za javnu potronju:

1) ako potiu od ivotinja koje su bolesne od bruceloze prouzrokovane Brucelom suis, hemoragine septikemije, crvenog vetra svinja (osim septikeminog oblika), Aujeczkijeve bolesti, gripa prasadi, Q groznice, leptospiroze, toksoplazmoze i infektivne anemije konja;

2) ako se pretpostavlja da je meso zagaeno uzronicima antraksa, sakagije i salmoneloze;

3) ako je kod zaklanih goveda, junadi, teladi, bivola, ovaca, koza i svinja utvrena slaba bobiavost (kod goveda Cysticercus bovis s. inermis, kod ovaca i koza Cysticercus bovis, a kod svinja Cysticercus cellulosae), odnosno kad se na mestima koja se obavezno pregledaju zarezivanjem i u ostalim miiima trupa nae ukupno manje od 10 bobica i ako su naene bobice odstranjene.

Osposobljavanje uslovno higijenski ispravnog mesa i organa zaklanih ivotinja za javnu potronju

lan 52

Uslovno higijenski ispravno meso i organi zaklanih ivotinja osposobljavaju se za javnu potronju;

1) kuvanjem ili sterilizacijom unutranjih organa, odnosno topljenjem sala, vrstog masnog tkiva i loja u sluajevima navedenim u lanu 47. ovog pravilnika;

2) kuvanjem, sterilizacijom, soljenjem ili salamurenjem mesa i organa slabo bobiavih svinja;

3) smrzavanjem, kuvanjem, sterilizacijom, soljenjem ili salamurenjem mesa i organa slabo bobiavih goveda, ovaca i koza;

4) kuvanjem ili sterilizacijom mesa i organa, odnosno topljenjem slanine, sala i loja u sluajevima navedenim u lanu 51. ovog pravilnika.

Ako uslovno higijenski ispravno meso nije osposobljeno na nain propisan u stavu 1. ovog lana, smatrae se higijenski neispravnim za javnu potronju i mora se uiniti nekodljivim.

Meso za koje se sumnja da je kontaminirano uzronicima antraksa mora se prokuvati ili sterilizovati najdocnije u roku od est asova posle klanja. Ako se meso ne prokuva ili ne sterilizuje u navedenom roku, smatra se higijenski neispravnim za javnu potronju i mora se uiniti nekodljivim.

Uslovno higijenski ispravno meso moe se posle izvrenog osposobljavanja upotrebiti za javnu potronju samo preraeno u proizvode od usitnjenog mesa koji se obrauju toplotom.

lan 53

Uslovno higijenski ispravno meso osposobljava se za javnu potronju na sledei nain:

1) slaninu, salo i loj treba istopiti suvim ili vlanim postupkom na temperaturi od najmanje 100C;

2) meso pre kuvanja ili sterilizacije treba rasei u komade debljine do 10 cm i kuvati u vodi najmanje dva i po sata ili sterilizovati najmanje dva sata, tako da se u sredini komada mesa postigne temperatura od 80C i odri najmanje 30 minuta. Smatra se da je meso dovoljno kuvano ako u najdubljim delovima promeni boju, odnosno kad govee meso postane sivo, a svinjsko, ovije i kozje sivkastobelo i kad sok koji se pri zarezivanju cedi nije vie crvenkast;

3) ako se meso slabo bobiavih svinja, goveda, ovaca i koza osposobljava za javnu potronju soljenjem ili salamurenjem, treba ga rasei u tanke komade najvie do 2 kg i usoliti ih suvim postupkom ili potopiti u 25-procentni rastvor kuhinjske soli ili u smeu za salamurenje. Usoljeno meso ili meso potopljeno u salamuru mora se drati najmanje 21 dan. Ako se rastvor kuhinjske soli ili salamure ubrizgava u meso, dovoljno je da meso stoji 14 dana;

4) ako se meso slabo bobiavih svinja, goveda, ovaca i koza osposobljava za javnu potronju smrzavanjem, trup, glava i organi se moraju drati u prostoriji za smrzavanje dok se u dubini miia ne postigne temperatura od - 10C koja e se odravati najmanje 10 dana ili temperatura od - 20C koja e se odravati najmanje tri dana.

Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski ispravni za preradu

lan 54

Meso i organi zaklanih ivotinja higijenski su ispravni za preradu:

1) ako se njihova organoleptika svojstva razlikuju od specifinih svojstava mesa ivotinjske vrste kojoj pripadaju;

2) ako potiu od premladih ivotinja pa pokazuju znake nerazvijenosti, odnosno nezrelosti;

3) ako nisu dovoljno iskrvarili;

4) ako su sa mesa uklonjene prvobitno utvrene organoleptike ili druge promene zbog kojih je meso bilo privremeno zadrano pod kontrolom nadlenog organa.

Ako se utvrdi da su meso i organi promenili boju, miris i ukus, odnosno da se pojavila vodnjikavost, takvo meso i organi privremeno se zadravaju pod kontrolom nadlenog organa, a odluka se donosi najranije 24 asa posle klanja.

Meso i organi ocenjeni kao higijenski ispravni mogu da se koriste za preradu samo u proizvodima koji se obrauju toplotom.

Obeleavanje mesa i organa zaklanih ivotinja

lan 55 - 62*

(Prestali da vae)

Postupak sa mesom i organima zaklanih ivotinja koji su ocenjeni kao higijenski neispravni za javnu potronju

lan 63

Meso i organi zaklane ivotinje ili njihovi delovi koji su ocenjeni kao higijenski neispravni za javnu potronju uinie se nekodljivim na jedan od sledeih naina:

1) kuvanjem ili sterilizacijom dok se ne raspadnu mekani delovi;

2) suvom destilacijom;

3) hemijskim postupcima.

lan 64

Ako se konfiskati i leevi ne mogu uiniti nekodljivim ni na jedan od naina iz lana 63. ovog pravilnika, treba ih otpremiti u jamu - grobnicu ili spaliti.

Pre stavljanja u jamu - grobnicu, konfiskate i leeve treba politi petroleumom, karbolnom kiselinom, kreom i sl.

Trihinelozno meso treba uiniti nekodljivim samo na nain propisan u lanu 63. ovog pravilnika ili spaljivanjem.

lan 65

Konfiskati i leevi otpremaju se do objekta ili mesta za nekodljivo uklanjanje u zatvorenom prevoznom sredstvu koje ne proputa tenost ili pneumatskim transportom.

Ako u klanici nema uslova za pravilno uvanje konfiskata i leeva uginulih ivotinja, na temperaturi do + 4C, oni se moraju svakog dana po zavretku klanja otpremati do objekta ili mesta za nekodljivo uklanjanje.

Zabranjen je svaki istovar konfiskata i leeva na putu do objekta ili mesta za nekodljivo uklanjanje.

Zabranjeno je preraivati u krugu klanice leeve uginulih ivotinja i konfiskata koji nisu iz tog kruga.

lan 66

Nadleni organ moe dozvoliti upotrebu nejestivih proizvoda za pripremanje hrane za ribe, krznae, pse i make pod uslovom da ne sadre uzronike zaraznih bolesti i ehinokoke.

Nejestive proizvode koji e se upotrebiti za ishranu riba i krznaa treba pre otpremanja preliti metilenskim plavilom i otpremiti u posudama koje se mogu zatvoriti ili otpremiti u zatvorenim prevoznim sredstvima.

III PREGLED PERNATE IVINE

Prijava klanja

lan 67

Dralac pernate ivine, najdocnije 12 asova pre klanja, prijavljuje nadlenom organu klanje pernate ivine.

lan 68

Pernata ivina se ne sme hraniti najmanje osam asova pre utovara.

Pregled pre klanja

lan 69

Pernatu ivinu za klanje pregleda nadleni ogan u mestu porekla 24 asa pre prispea u klanicu i o tome izdaje uverenje o zdravstvenom stanju. Pregled mora da se ponovi ako je prolo vie od 24 asa od prvog pregleda do klanja.

Ako je ivina pregledana u mestu porekla u poslednja 24 asa i ako je tom prilikom utvreno da je zdrava, premortalnim pregledom u klanici utvruje se zdravstveno stanje i povrede nastale u toku transporta, pri emu se naroita panja poklanja oteanom disanju, cijanozi kreste, tekoama pri stajanju ili hodanju i sl.

lan 70

Pregledom pre klanja mora da se utvrdi:

1) da li je pernata ivina obolela od zaraznih bolesti koje se prenose na ljude ili ivotinje i da li postoje simptomi koji ukazuju na mogunost pojavljivanja ovakvih bolesti;

2) da li postoje znaci drugih bolesti ili poremeaj opteg stanja koji bi mogli uiniti meso higijenski neispravnim za javnu potronju;

3) da li postoje znaci koji ukazuju na to da su pernatoj ivotinji davane materije sa farmakolokim dejstvom ili druge materije koje se kao bioloki ostaci zadravaju u mesu ili organima.

lan 71

Pri premortalnom pregledu, sumnja da postoji oboljenje postavlja se ako je utvreno da je pernata ivina apatina i da ne reaguje na normalne nadraaje, da ima proliv, da je veoma mrava, da puta nenormalan glas kad se uznemiri, da pokazuje znake poremeaja centralnog nervnog sistema, da ima oteenu glavu i oi, iscedak iz oiju ili nosnih upljina, otok kreste i zamuenu ili nepravilnu ronjau i da kija, zeva ili epa, odnosno da ima ozlede na pojedinim delovima tela. Sumnjiva ivina se kolje posle klanja zdravih ivotinja, uz pojaanu dezinfekciju prostorija i opreme posle klanja.

Zabrana klanja

lan 72

Nee se dozvoliti klanje pernate ivine:

1) ako nije podneseno uverenje o zdravstvenom stanju;

2) ako se pri pregledu utvrde znaci agonije ili teki poremeaji zdravlja iz bilo kog razloga;

3) ako boluje ili se sumnja da boluje od generalizovane difterije, salmoneloze, kuge peradi i njukastl-bolesti, ornitoze, psitakoze, kolere pernate ivine, besnila i influence gusaka i ako je utvreno trovanje bilo kojim otrovom;

4) ako je leena antibioticima, sulfonamidima ili kokcidiostaticima ili je primala ove supstancije u profilaktike ili nutritivne svrhe, a nije prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinje prema uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi;

5) ako je hrana kojom je hranjena sadrala jedinjenja arsena;

6) ako je pernata ivina namenjena klanju bila u kontaktu sa ivinom zaraenom jednom od bolesti navedenih u taki 3) ovog lana;

7) ako se zdrava pernata ivina namenjena klanju nae u istoj klanici istovremeno sa ivinom koja boluje od bolesti navedenih u taki 3) ovog lana;

8) ako postoji sumnja da se meso i organi pernate ivine ne mogu oceniti upotrebljivim za javnu potronju.

Klanje i pripremanje zaklane pernate ivine za pregled

lan 73

Pernatu ivinu pre klanja treba omamiti na human i struan nain, primenom elektrine energije ili ugljen-dioksida.

Omamljivanje pernate ivine ne primenjuje se kod ritualnog klanja.

Pernata ivina kolje se prerezom krvnih sudova vrata spoljnim ili unutranjim rezom.

Zabranjeno je zaklanu pernatu ivinu unositi u bazen za urenje pre nego to dovoljno iskrvari.

lan 74

Trupovi zaklane pernate ivine moraju se oistiti od perja i paperja, moraju biti bez veih krvnih podliva, oteenja koe i ekstremiteta i ne smeju biti zaprljani sadrajem unuranjih organa.

Posle urenja i upanja perja i paperja trupovi zaklane pernate ivine se za pregled pripremaju tako to se unutranji organi (eludac, creva, jetra, slezina i srce) izvade iz telesne upljine i ostave u prirodnoj vezi sa trupom.

Nije dozvoljeno odstranjivati glavu, delove trupa i organe, praviti rezove ili obraivati trup ivine pre nego to se zavri veterinarsko-sanitarni pregled.

Pregled zaklane pernate ivine

lan 75

Pri pregledu zaklane pernate ivine nadleni organ vizuelno pregleda glavu, spoljnu i unutranju povrinu trupa i unutranje organe, a po potrebi, i palpira ili i zaseca. Ako su utvrene bilo kakve patoloke promene, trup i organe zaklane pernate ivine treba zadrati i naknadno detaljnije pregledati.

Ako je potrebno, ispitivanje treba proiriti na bioloke ostatke, inhibitore, biostimulatore, mikrobioloka ispitivanja i dr.

Veterinarsko-sanitarni pregled zaklane pernate ivine sadri:

1) pregled glave;

2) pregled unutranjih organa;

3) pregled trupova;

4) pregled zadranih trupova.

Higijenska ispravnost mesa i organa zaklane pernate ivine za javnu potronju

lan 76

Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklane pernate ivine ocenjuju se kao:

1) higijenski ispravni za javnu potronju;

2) higijenski neispravni za javnu potronju,

3) higijenski ispravni za preradu.

lan 77

Meso i organi zaklane pernate ivine su higijenski ispravni za javnu potronju:

1) ako su dobro iskrvarili i ako su higijenski i organoleptiki ispravni;

2) ako na njima nisu naene patoloke promene.

Ako su na zaklanoj pernatoj ivini naene patoloke promene koje su lokalizovane samo na organe ili na pojedine organe, meso je higijenski ispravno za javnu potronju, a organi na kojima su naene navedene promene nisu higijenski ispravni.

lan 78

Meso i organi zaklane pernate ivine nisu higijenski ispravni za javnu potronju:

1) ako su utvreni razlozi zbog kojih nije dozvoljeno klanje prema odredbi lana 72. ovog pravilnika;

2) ako se utvrdi: tuberkuloza, difterija, aspergiloza, stafilokokoza, spirohetoza, boginje u generalizovanom obliku, leukoza, sarkomatoza, limfomatoza, kuga peradi i njukastl-bolest, salmoneloza, ornitoza i psitakoza, nekrobaciloza, infektivni sinusitis u septikeminom obliku, influenca gusaka, avitaminoza, listerioza, kolibaciloza, mikoplazmoza i utica;

3) ako se utvrdi da je ivina veoma mrava, da postoje promene u mirisu i boji, kao i znaci trulei, slabog iskrvarenja i trovanja ili ako se utvrde proliferacije i apscesi;

4) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

5) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

6) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

Meso i organi smrznute zaklane pernate ivine nisu higijenski ispravni za javnu potronju ako su na njima utvrene pojave trulei, ueglosti ili plesnivosti.

lan 79

Za javnu potronju nisu higijenski ispravni: dunik, voljka, jednjak, creva, kloaka, bursa fabricii, jajovodi sa ovarijumima, grkljan, plua odvojena od trupa i glave i noge odvojene od trupa pre pregleda.

lan 80

Meso zaklane pernate ivine higijenski je ispravno samo za preradu:

1) ako su mu specifina organoleptika svojstva promenjena u manjoj meri;

2) ako se utvrde lokalno ograniene promene ili oteenja koja ne utiu na higijensku ispravnost ostalih delova;

3) ako se utvrdi zaprljanost trupa;

4) ako se utvrde vea oteenja trupa u toku obrade.

Promenjene, zaprljane i oteene delove pre korienja ostatka trupa treba odstraniti isecanjem.

Meso ocenjeno higijenski ispravnim samo za preradu mora se koristiti za izradu proizvoda koji se obrauju toplotom.

lan 81

Zaklanoj pernatnoj ivini treba posle pregleda izvaditi srce, slezinu i jetru, a miini i lezdani deo eluca odvojiti od creva. Sa jetre treba odstraniti unu kesu. lezdani deo eluca treba oistiti od sadraja i skinuti sluzokou. Iz miinog eluca treba odstraniti sadraj, a sa sluzokoe odvojiti ronati sloj.

Ako se unutranji organi posle pregleda, obrade i hlaenja ponovo stavljaju u trbuno-grudnu upljinu, moraju se prethodno upakovati u plastinu kesu ili foliju.

lan 82

Posle pregleda trup zaklane pernate ivine, jestive delove i unutranje organe treba ohladiti tako da se u dubini miinog tkiva trupa postigne temperatura do + 4C, a jestivih delova i organa do + 3C.

Meso pernate ivine, jestivi delovi i unutranji organi mogu se hladiti: strujanjem vazduha, ureajima sa ugljen-dioksidom ili tenim azotom i kombinacijom tueva pijae vode strujanjem vazduha i u bazenima sa protonom pijaom vodom.

Ako se meso zaklane pernate ivine smrzava, mora se obezbediti temperatura od najmanje - 12C za smrznuto meso, odnosno od najmanje - 18C za duboko smrznuto meso.

Jednom odmrznuti trupovi zaklane pernate ivine ne smeju se ponovo smrzavati, osim ako su namenjeni za preradu.

lan 83

Trupovi zaklane pernate ivine rasecaju se i pakuju u prostoriji ija temperatura iznosi do + 10C. Delovi raseenih trupova moraju se pakovati neposredno posle rasecanja i uvati u prostoriji u kojoj se obezbeuje da temperatura u dubini miinog tkiva iznosi do + 4C. Rasecanje trupova mora se izvriti najdocnije 48 asova posle klanja.

Obeleavanje mesa zaklane pernate ivine

lan 84*

(Prestao da vai)

IV PREGLED KUNIA

lan 85

Dralac kunia, najdocnije 12 asova pre klanja, prijavljuje nadlenom organu klanje kunia.

Uz prijavu iz stava 1. ovog lana mora se podneti i uverenje o zdravstvenom stanju kunia ako se kunii otpremaju u klanicu radi klanja.

Kunii pre klanja moraju gladovati najmanje tri asa.

lan 86

Kunie za klanje pregleda nadleni organ u mestu porekla 24 asa pre prispea u klanicu i o tome izdaje uverenje o zdravstvenom stanju. Pregled mora da se ponovi ako je prolo vie od 24 asa od prvog pregleda do klanja.

Ako su kunii pregledani u mestu porekla u poslednja 24 asa i ako je tom prilikom utvreno da su zdravi, premortalnim pregledom u klanici utvruju se zdravstveno stanje i povrede nastale u toku transporta.

lan 87

Nee se dozvoliti klanje kunia:

1) ako nije podneseno uverenje o zdravstvenom stanju;

2) ako su u stadijumu linjanja;

3) ako su mravi ili ozleeni;

4) ako prilikom pregleda pokazuju znake poremeenog zdravlja;

5) ako boluju ili postoji sumnja da boluju od tularemije, stafilokokoze i miksomatoze;

6) ako potiu iz uzgoja u kome je 15 dana pre klanja utvrena tularemija.

lan 88

Kunie pre klanja treba omamiti na human i struan nain primenom elektrine energije ili ugljen-dioksida.

Kunii se kolju prerezom krvnih sudova vrata.

lan 89

Zaklani kunii se obrauju na sledei nain:

1) zaklanim kuniima treba odmah posle iskrvarenja skinuti kou zajedno sa uima, odrezati noge u karpalnom i tarzalnom zglobu, otvoriti trbunu i grudnu upljinu i izvaditi creva i eludac;

2) jetru, srce i plua treba ostaviti u prirodnoj vezi s trupom.

Ako se zaklani kunii ostavljaju u koi, odmah posle iskrvarenja treba odstraniti organe trbune i grudne upljine.

lan 90

Pri pregledu mesa i organa zaklanih kunia moraju se pregledati glava, spoljna i unutranja povrina trupa i svi unutranji organi.

lan 91

Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, meso i organi zaklanih kunia ocenjuju se kao:

1) higijenski ispravni za javnu potronju;

2) higijenski neispravni za javnu potronju.

Meso i organi zaklanih kunia su higijenski ispravni za javnu potronju ako su organoleptiki besprekorni.

Meso i organi zaklanih kunia su higijenski neispravni za javnu potronju:

1) ako su utvreni razlozi zbog kojih nije dozvoljeno klanje prema lanu 87. ovog pravilnika;

2) ako je utvreno da su bolovali od tuberkuloze, pseudotuberkuloze, pastereloze, listerioze, salmoneloze i trovanja krvi (sepse);

3) ako su organoleptiki promenjeni iz bilo kog razloga.

Meso kunia ocenjeno kao higijenski neispravno za javnu potronju mora se odmah uiniti nekodljivim.

lan 92

Za javnu potronju nisu higijenski ispravni organi zaklanih kunia ako su na njima utvrene patoloke promene.

Meso zaklanih kunia iz stava 1. ovog lana higijenski je ispravno za javnu potronju samo ako je organoleptiki besprekorno.

lan 93*

(Prestao da vai)

lan 94

Posle pregleda zaklanih kunia, trupove i organe treba ohladiti tako da se u dubini miinog tkiva trupa dostigne temperatura do + 4C, a organa do + 3C.

lan 95

Odredbe l. 82. i 83. ovog pravilnika koje se odnose na hlaenje i smrzavanje mesa zaklane pernate ivine primenjuju se i na hlaenje i smrzavanje mesa zaklanih kunia.

V PREGLED DIVLJAI

l. 96-102****

(Prestali da vae)

Obeleavanje mesa divljai

lan 103-105*

(Prestali da vae)

Hlaenje i smrzavanje mesa divljai

lan 106****

(Prestao da vai)

VI PREGLED JAJA I PROIZVODA OD JAJA

lan 107

Proizvoa jaja, u roku od 12 asova pre stavljanja u promet, prijavljuje nadlenom organu pregled jaja.

Jaja se mogu staviti u promet za javnu potronju ako je nadleni organ koji je izvrio pregled na mestu proizvodnje i izda uverenje o njihovoj ispravnosti.

lan 108

Jaja se pregledaju vizuelno radi ocenjivanja istoe povrine i oblika i prosvetljavanjem (lampiranjem), a, po potrebi, i razbijanjem i pregledom njihovog sadraja, kao i odgovarajuim laboratorijskim ispitivanjem.

lan 109

Na osnovu pregleda, kao i na osnovu rezultata eventualnog mikrobiolokog ili drugog ispitivanja, jaja se ocenjuju kao:

1) higijenski ispravna za javnu potronju;

2) higijenski neispravna za javnu potronju;

3) uslovno higijenski ispravna za javnu potronju;

4) higijenski ispravna za preradu.

lan 110

Higijenski ispravna za javnu potronju su jaja zdravih nosilja koja su organoleptiki nepromenjena.

lan 111

Higijenski neispravna za javnu potronju su jaja:

1) koja sadre uzronike tuberkuloze;

2) koja sadre uzronike salmoneloze;

3) koja su od pernate ivine leene antibioticima i drugim lekovima koji prelaze u jaja ili koja je primala supstancije sa farmakolokim dejstvom u profilaktike ili nutritivne svrhe i nije prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinje, prema uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca);

4) koja ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

5) koja ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

6) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti;

7) ako obojenost umanca potie od sintetikih organskih boja iz hrane;

8) koja su zahvaena procesom trulei;

9) koja su plesniva;

10) koja sadre krvave mrlje ili strana tela;

11) ako su umanac i belanac izmeani;

12) koja imaju strani miris i ukus;

13) ako je pri prosvetljavanju vidljiv zametak;

14) ako su bila inkubirana vie od 24 asa.

lan 112

Uslovno higijenski su ispravna paja jaja i jaja koja potiu iz zapata sumnjivih na salmonelozu.

Na ambalau u koju su paja jaja upakovana mora se staviti oznaka "Paja jaja" i upozorenje da se moraju kuvati najmanje 10 minuta.

lan 113

Higijenski ispravna za preradu su jaja:

1) koja su deformisana i napukla;

2) ako je lampiranjem utvreno da umanac nalee na unutranji zid ljuske;

3) koja su u veem stepenu prljava:

4) koja su bila inkubirana do 24 asa.

lan 114

Jaja se uvaju u skladitima (hladnjacima) objekta na temperaturi vazduha od - 0,5 do + 2C.

Jaja moraju biti uskladitena tako da budu lako pristupana za pregled.

Jaja se pregledaju pre i u toku uskladitenja.

O pregledima jaja vodi se evidencija iz koje se moraju videti datum stavljanja jaja u hladnjau i datum otpreme.

lan 115

Proizvodi od jaja ocenjuju se kao higijenski ispravni za javnu potronju na osnovu organoleptikih i, po potrebi, odgovarajuih laboratorijskih ispitivanja.

lan 116

Proizvodi od jaja su higijenski neispravni za javnu potronju:

1) ako su kontaminirani uzronicima zoonoza;

2) ako su bili u dodiru sa licima obolelim od zaraznih bolesti koje se mogu preneti tim proizvodima;

3) ako su mehaniki zagaeni toliko da se primese kojima su zagaeni ne mogu ni na koji nain otkloniti;

4) ako su obojeni ili konzervisani nedozvoljenim konzervansima;

5) ako su promenjenih organoleptikih svojstava;

6) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

7) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

8) ako je utvrena kontaminacija radioaktivnim supstancijama iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

VII PREGLED MLEKA I PROIZVODA OD MLEKA

lan 117

Mleko i proizvodi od mleka su higijenski ispravni za javnu potronju ako potiu od zdravih ivotinja i ako su u toku dobijanja, prerade, uskaditenja i transporta ispunjeni uslovi predvieni ovim pravilnikom.

lan 118

Radi pregleda mleka i proizvoda od mleka namenjenih za javnu potronju, dralac ivotinja i objekata za proizvodnju mleka i proizvoda od mleka mora prijaviti nadlenom organu:

1) vrstu proizvoda;

2) namenu i naziv objekta;

3) vrstu i broj ivotinja.

lan 119

Mleko i proizvodi od mleka namenjeni javnoj potronji mogu se proizvoditi od ivotinja koje je nadlena veterinarska sluba pregledala i koje su ispitane na zarazne bolesti (bruceloza, tuberkuloza i dr.) i mastitise prouzrokovane strepto i stafilokokama.

Nadlena veterinarska sluba izdaje draocu ivotinje zdravstveni list za muzaru (mlena karta), kao dokaz da je ivotinja zdrava.

lan 120

Nadleni organ kontrolie izvrene preglede ivotinje, voenje evidencije i mesto proizvodnje mleka i proizvoda od mleka. Ako utvrdi da su ivotinje zdrave, da su ispunjeni propisani uslovi za objekte u kojima se proizvode i skladite mleko i proizvodi od mleka i da su mleko i proizvodi od mleka namenjeni javnoj potronji higijenski ispravni, dozvolie draocu ivotinje i objekta, sabirnoj stanici, odnosno mlekari proizvodnju mleka ili proizvoda od mleka za javnu potronju.

Ako uslovi iz stava 1. ovog lana nisu ispunjeni, nadleni organ zabranie rad objekta i stavljanje u promet mleka i proizvoda od mleka za javnu potronju.

lan 121

Prostorije u kojima se mleko uskladitava i prerauje, kao i posude i oprema koje dolaze u dodir sa mlekom u toku dobijanja, prerade i transporta moraju ispunjavati propisane higijenske uslove.

Nadleni organ proverava propisane higijenske uslove, i to:

1) najmanje dva puta godinje proverava da li su ispunjeni higijenski uslovi u toku dobijanja i transporta mleka do sabiralita;

2) pri predaji mleka u sabirnoj stanici od svakog proizvoaa mleka uzima uzorke i ispituje:

a) ukupan broj mikroorganizama - najmanje dva puta godinje;

b) broj somatskih elija - najmanje dva puta godinje;

v) zaraenost brucelozom, mleno-prstenastom probom (ABR-MPP test) najmanje dva puta godinje;

3) uzima zbirni uzorak mleka svih proizvoaa jednog sabirnog mesta - jedanput meseno za redukcioni test;

4) uzima uzorke mleka i proizvoda od mleka od proizvoaa koji proizvode stavljaju u promet na trnice ili predaju otkupnim stanicama i ispituje:

a) ukupan broj mikroorganizama - najmanje etiri puta godinje;

b) broj somatskih elija - najmanje etiri puta godinje;

v) zaraenost brucelozom, mleno-prstenastom probom (ABR-MPP test) - najmanje etiri puta godinje.

lan 122

Nadleni organ, najmanje jedanput meseno, vizuelno pregleda kante, cisterne, mlekovode, ambalau i drugu opremu za mleko i uzima ispirke ili briseve za mikrobioloki pregled.

Mikrobioloki rezultati procenjuju se na sledei nain:

1) unutranja povrina kanti, boca ili drugih posuda za mleko dovoljno je ista ako na 1 ml zapremine posude nema vie od pet kolonija mikroorganizama;

2) unutranja povrina ambalae (tetrapak, pergapak i dr.) prihvatljivog je higijenskog stanja ako na 1 ml zapremine nema vie od jedne kolonije mikroorganizama, odnosno ako na 1 cm2 unutranje povrine nema vie od jedne kolonije mikroorganizama;

3) unutranja povrina cisterni, mlekovoda i druge mlekarske opreme dovoljno je ista ako na 1 cm2 nema vie od pet kolonija mikroorganizama.

Ako je mikrobioloka kontaminacija ambalae i opreme iznad granica navedenih u ta. 1) do 3) stava 2. ovog lana, nadleni organ nee dozvoliti upotrebu takve ambalae i opreme i naredie preduzimanje potrebnih mera radi smanjenja kontaminacije.

lan 123

Radi kontrole efikasnosti termike obrade mleka, svaki list termograma za registraciju temperature pasterizacije, odnosno sterilizacije mora se pre poetka termike obrade oznaiti datumom i overiti peatom nadlenog organa.

Za vreme pasterizacije, odnosno sterilizacije i pranja pasterizatora, odnosno sterilizatora termograf treba da je zakljuan. Posle pasterizacije, odnosno sterilizacije moraju se na termogram upisati podaci o koliini termiki tretiranog mleka i eventualne promene temperature i vreme termike obrade. Posle termike obrade nadleni organ svojim potpisom overava termogram, koji se mora uvati 12 meseci od dana pasterizacije, odnosno sterilizacije.

lan 124

U toku rada termografa na termogramu moraju se jasno ispisati visina temperature i vreme pasterizacije, odnosno sterilizacije, odnosno trajanje ienja i temperatura ienja pasterizatora.

Ako se utvrdi da mleko nije preieno i da nije primenjena propisana termika obrada, zabranie se stavljanje u promet takvog mleka kao pasterizovanog ili sterilizovanog.

Efikasnost termike obrade pasterizovanog mleka u proizvodnom pogonu kontrolie se dokazom fosfataze, odnosno peroksidaze.

lan 125

Za vreme skladitenja i transporta radi ouvanja higijenske ispravnosti, mleko mora biti ohlaeno pre otpremanja, a mleko i proizvodi od mleka zatieni od eventualnih zagaenja, delovanja sunevih zraka i spoljne temperature.

Ako se na mestu dobijanja mleko uva do 24 asa, mora biti ohlaeno do + 8C, a ako se uva do 48 asova onda mora biti ohlaeno od + 1 do + 4C.

Mleko i pavlaka moraju se posle pasterizacije ohladiti i uskladititi na temperaturi od + 5C, a meki sirevi do + 5C.

Temperatura mleka, pasterizovanog mleka, jogurta i mekih sireva ne sme za vreme transporta biti via od + 10C.

lan 126

Mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se organoleptiki i laboratorijskim ispitivanjima kao:

1) higijenski ispravni za javnu potronju;

2) higijenski neispravni za javnu potronju;

3) uslovno higijenski ispravni za javnu potronju.

lan 127

Mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se kao higijenski ispravni za javnu potronju ako potiu od zdravih ivotinja.

lan 128

Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potronju ako potie od muzara;

1) koje boluju ili se sumnja da boluju od tuberkuloze, kao i muzara koje pozitivno reaguju na tuberkulinsku probu;

2) koje su zaraene brucelama;

3) koje boluju od leptospiroze, listerioze, Q groznice i kravljih boginja;

4) koje boluju ili se sumnja da boluju od: govee kuge, plune zaraze goveda, slinavke i apa, antraksa, utavca, hemoragine septikemije, besnila, infektivne bulbarne paralize, ovijih boginja, bradsota i melitokokoze ili se sumnja da su zaraene tim bolestima;

5) koje su cepljene ivim virusom besnila, a nije prolo 14 dana od dana cepljenja,

6) koje su zaraene salmonelama ili su trajni izluivai tih bakterija;

7) koje boluju od akutnog ili hroninog zapaljenja vimena, a mleko sadri St. agalactiae ili Staphylococcus aureus;

8) ije je zdravstveno stanje teko poremeeno;

9) koje izluuju gnoj iz polnih organa;

10) koje slue za proizvodnju cepiva u vreme te proizvodnje i posle tog vremena dok izluuju patogene bakterije ili viruse;

11) koje su leene lekovima koji prelaze u mleko za vreme leenja i posle poslednje aplikacije lekova nije prolo potrebno vreme za izluivanje iz organizma ivotinja, prema uputstvu proizvoaa o njihovoj upotrebi (karenca).

Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potronju i:

1) ako je kontaminirano uzronicima zaraznih bolesti ivotinja iz ta. 1. do 5. stava 1. ovog lana;

2) ako je kontaminirano uzronicima zaraznih bolesti ljudi: Vibrio cholerae, Corinobacterium diphteriae, Streptococcus scarlatinae, Enteropatogeni E. coli, Shigellae, Mycobacterium tuberculosis, S. Typhi i paratyphi A, B, C, virus epideminog hepatitisa i virus poliomielitisa;

3) ako u 1 ml sadri vie od 500.000 elija;

4) ako je vidljivo zagaeno neistoama;

5) ako je konzervisano hemijskim sredstvima, odnosno ako sadri druge aditive i biostimulatore;

6) ako su boja, miris, ukus i konzistencija promenjeni;

7) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

8) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

9) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

lan 129

Nisu higijenski ispravni za javnu potronju:

1) ostaci posle preiavanja mleka;

2) ostaci mleka u kantama posle izlivanja i ostaci iz maine za pranje posuda.

Ostaci iz ta. 1) i 2) ovog lana moraju se uiniti nekodljivim.

lan 130*

Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potronju ako potie od:

1) zdravih muzara iz staje u kojoj je utvrena zaraza ili se sumnja da u toj staji ima muzara obolelih ili se sumnja da su obolela od sledeih zaraznih bolesti: salmoneloze, tuberkuloze, bruceloze, Q groznice ili kravljih boginja;

2) muzara koje su reagovale sumnjivo na tuberkulinsku probu ili se sumnja da boluju od bruceloze, leptospiroze, listerioze, Q groznice i kravljih boginja;

3) muzara 14 dana posle cepljenja protiv antraksa i od 14 do 90 dana posle cepljenja protiv besnila.

Uslovno higijenski ispravno mleko mora se pasterizovati, sterilizovati ili prokuvati pod kontrolom nadlenog organa. Posle pasterizacije, sterilizacije, odnosno kuvanja mleko je upotrebljivo za javnu potronju.

Uslovno higijenski ispravno mleko sme se transportovati u mlekaru na termiku obradu samo odvojeno od mleka koje je higijenski ispravno za javnu potronju. Na kanti, cisterni, odnosno drugoj ambalai u kojoj se transportuje uslovno higijenski ispravno mleko mora biti vidna oznaka u obliku slova "T" crvene boje visine 25 cm.

Ako se termika obrada ne moe izvriti, uslovno higijenski ispravno mleko je higijenski neispravno za javnu potronju.

lan 131

Termiki obraeno mleko i proizvodi od mleka ocenjuju se kao higijenski neispravni za javnu potronju:

1) ako su kontaminirani uzronicima zaraznih bolesti koje se od oveka na oveka prenose namirnicama ili ako su kontaminirani uzronicima zoonoza iz lana 128. ovog pravilnika;

2) ako su mehaniki zagaeni primesama koje mogu biti tetne za javnu potronju;

3) ako sadre aditive u koliini veoj od dozvoljene ili ako sadre nedozvoljene aditive;

4) ako su njihov sastav i organoleptika svojstva zbog hemijskih, mikrobiolokih i drugih procesa toliko izmenjeni da nisu vie higijenski ispravni za javnu potronju;

5) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

6) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

7) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

lan 132

Ako je mleko ocenjeno kao higijenski neispravno za javnu potronju, nadleni organ nee dozvoliti promet tog mleka i njegovu preradu u bilo koji proizvod od mleka za javnu potronju.

Mleko iz stava 1. ovog lana moe se koristiti u tehnike svrhe ili upotrebiti za stonu hranu posle odgovarajue obrade.

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, nadleni organ e zapleniti mleko higijenski neispravno za javnu potronju i narediti njegovo unitenje ako postoji opasnost od irenja zarazne bolesti.

VIII PREGLED RIBA, RAKOVA, KOLJKI, ABA, PUEVA I PROIZVODA DOBIJENIH NJIHOVOM PRERADOM

Ribe

lan 133

Ribe namenjene za javnu potronju moraju se najdocnije 12 asova od momenta ulova prijaviti nadlenom organu radi pregleda.

lan 134

Ribe se pregledaju adspekcijom koe, oiju, krga, analnog otvora i mesa, a, po potrebi, i zarezivanjem mesa. Ribama kojima nisu izvaeni unutranji organi u sluaju sumnje na kvar otvara se telesna upljina i pregledaju unutranji organi i seroze.

Ako je potrebno, izvrie se proba kuvanjem, mikrobioloki pregled, hemijski pregled i ispitivanje radioaktivnosti i prisustva soli tekih metala, kao i biolokih ostataka.

Svee ribe

lan 135

Na osnovu pregleda, ribe se mogu oceniti kao:

1) higijenski ispravne za javnu potronju;

2) higijenski neispravne za javnu potronju.

lan 136

Higijenski ispravne za javnu potronju su svee ribe bez organoleptikih promena.

lan 137

Higijenski neispravne za javnu potronju su svee ribe:

1) mrene sa ikrom za vreme mresta (od poetka marta do kraja aprila);

2) obolele od zaraznih bolesti u akutnom stadijumu;

3) morske i rene paklare pre nego to im se skine koa;

4) karpine, pauk belac, mrkulja, morski golub i morske lastavice, ako im nisu odstranjene otrovne bodlje;

5) ako zbog bolesti imaju izrazite patoloke promene na koi i u miinom tkivu (mesu);

6) ako im je pre pregleda odstranjena glava, ili oi ili krge;

7) ako su im krge obojene krvlju ili kakvom bojom;

8) ako odaju miris koji nije svojstven vrsti svee ribe ili koji je posledica kvara;

9) ako su napadnute bobicama Diphyllobotrium latum ili larvama Opistorchis felineus ili larvama Anisacis ili drugim parazitima ili njihovim razvojnim oblicima patogenim za ljude;

10) ako su napadnute parazitima ili njihovim razvojnim oblicima koji nisu patogeni za ljude, a prouzrokovali su organoleptike promene;

11) ako su izrazito mrave;

12) ako su im oi upale i kornea zamuena;

13) ako su im krge pokrivene mleno zamuenom sluzi i ako odaju nesvojstven miris ili intenzivniji miris ribe ili su sivomrke boje i sasuene;

14) ako im je koa pokrivena lepljivom mleno zamuenom sluzi;

15) ako im je meso toliko mekano da na njemu ostaju otisci prstiju;

16) ako im je analni otvor ispupen i sivozelen i ako iz njega izlazi sadraj creva;

17) ako su im izvaeni unutranji organi, a potrbuina zamuena i pokrivena lepljivom sluzi;

18) ako su otrovane ili uginule usled dejstva nekog hemijskog sredstva ili ubijene eksplozivom;

19) ako im je ubodom oteen digestivni trakt;

20) ako organi pokazuju znake kvarenja, a sadraj creva se razlio po trbunoj upljini;

21) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

22) ako ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namiricama;

23) ako je utvrena kontaminacija radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

lan 138

Sitna plava i ostale vrste sitne ribe tanke koe higijenski su ispravne za javnu potronju iako im je koa na trbuhu delimino ispucana, ali bez izliva sadraja creva.

Sitna plava i ostale vrste sitne dubinske ribe tanke koe higijenski su ispravne za javnu potronju i kad im se na krnom poklopcu i oko oiju mogu nai sitna krvarenja.

Smrznute ribe

lan 139

Smrzavati se smeju samo ribe za koje je pregledom utvreno da su higijenski ispravne za javnu potronju i da su prikladne za smrzavanje.

Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na ribe koje se smrzavaju neposredno posle ulova na brodu koji ima odgovarajue ureaje za smrzavanje i prostor za uvanje smrznute ribe.

lan 140

Smrznutom ribom, u smislu ovog pravilnika, smatra se riba koja je neposredno posle ulova podvrgnuta smrzavanju i uskladitena na temperaturi od - 18C.

lan 141

Ribe se mogu smrzavati sa glavom ili bez glave, raseene u delove, pojedinano, odnosno u bloku ili konfekcionisane.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, male ribe mogu se smrzavati i sa unutranjim organima ili bez njih.

lan 142

Pre stavljanja smrznute ribe u promet, pregledom odmrznutih uzoraka treba utvrditi da li je tokom uskladitenja dolo do promena zbog kojih ribe nisu vie higijenski ispravne za javnu potronju.

Smrznuta riba, radi ouvanja higijenske ispravnosti, mora se transportovati prevoznim sredstvima koja imaju ureaj za odravanje niskih temperatura.

lan 143

Higijenski neispravni za javnu potronju su smrznuta riba i smrznuti delovi riba koji posle odmrzavanja imaju:

1) kou sa obojenim mrljama i pegama na trbunom delu, nastalim usled raspadanja digestivnog trakta;

2) meso ribe promenjene boje, mirisa, ukusa i konzistencije;

3) meso ribe koje sadri bobice Diphylobotrium latum, ili larve Opistorchis felineus, ili larve Anisacis ili druge parazite ili njihove razvojne oblike patogene za ljude;

4) meso ribe koje sadri parazite ili njihove razvojne oblike koji nisu patogeni za ljude, a prouzrokovali su organoleptike promene;

5) meso ribe koje ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

6) meso ribe koje ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

7) meso ribe kontaminirano radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

Zabranjeno je jednom odmrznutu ribu ponovo smrzavati, osim ako je namenjena za preradu. U tom sluaju, odmrzavanje se vri pod kontrolom nadlenog organa.

Rakovi

lan 144

Higijenski ispravni za javnu potronju su samo ivi slatkovodni rakovi. Od morskih rakova: hlap, jastog i rakovica (grmalj) mogu se upotrebljavati za javnu potronju ivi ili smrznuti, a kozice, kampi i druge vrste rakova - ivi, mrtvi ili smrznuti.

Nadleni organ pregledom repova smrznutih rakova utvruje njihovu higijensku ispravnost za javnu potronju.

lan 145

Higijenski neispravni za javnu potronju su rakovi:

1) koji su u agoniji (rakovi su u agoniji ako ne reaguju na dodir ili ako reaguju nenormalno);

2) mrtvi rakovi:

a) ako imaju nesvojstven miris;

b) ako im je boja potpuno izbledela i bez sjaja;

v) ako im meso nije staklasto sjajno nego zamueno i mekano, a pri odvajanju od oklopa se raspada;

3) kampi crno-smee boje;

4) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

5) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

6) koji su kontaminirani radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

koljke

lan 146

Pregledom se utvruje da li su koljke ive i da li imaju vrsto zatvorene ljuture.

lan 147

Higijenski neispravne za javnu potronju su koljke:

1) koje su uginule, tj. kojima su ljuture otvorene, a na dodir se ne zatvaraju vrsto:

2) koje potiu iz zagaenih voda;

3) koje nisu dobro oiene od obrataja i imaju nesvojstven miris;

4) koje sadre biotoksine poreklom iz morskih algi;

5) koje ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirinice u pometu;

6) koje ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

7) koje su kontaminirane radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

abe i puevi

lan 148

Higijenski ispravni za javnu potronju su samo ablji bataci bez koe, i to bataci zelene abe (Rana esculenta) i bataci smee male abe (Rana temporaria).

lan 149

Higijenski neispravni za javnu potronju su ablji bataci:

1) kojima je miino tkivo (meso) tamne boje i vodnjikavo ili koji imaju miris trulei;

2) koji su napadnuti parazitima;

3) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

4) koji ne odgovaraju odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

5) koji su kontaminirani radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

lan 150

Nisu higijenski ispravni za javnu potronju krakovi aba krastaa, tj. aba iji su bataci krai, a boja tamnija od boje krakova zelenih ili smeih aba.

lan 151

Za javnu potronju mogu se upotrebljavati samo veliki vrtni pu (Heliy pomatia) i njemu srodni H. adspersa, H. arbustorium i H. nemoralis.

Puevi iz stava 1. ovog lana upotrebljavaju se za javnu potronju samo ivi, sa neoteenom kuicom ili konzervisani smrzavanjem. Za smrzavanje puevi se vade iz kuica i oslobaaju sluzi, smrzavaju i uskladitavaju na temperaturi od - 18 oC.

Proizvodi od riba, rakova, koljki, aba i pueva

lan 152

Za proizvode od riba (riblje konzerve, riblje polukonzerve, soljena riba, dimljena riba, suena riba, proizvodi od usitnjenog ribljeg mesa i dr.) mogu se koristiti samo sirovine koje su pregledom ocenjene kao higijenski ispravne za javnu potronju.

lan 153

Odredbe l. 163. i 164. ovog pravilnika, koje se odnose na pregled proizvoda od mesa, primenjuju se i na pregled proizvoda iz lana 152. ovog pravilnika.

IX PREGLED MEDA

lan 154

Med namenjen za javnu potronju prijavljuje se nadlenom organu radi pregleda u roku od 12 asova pre stavljanja u promet.

lan 155

Med se pregleda organoleptiki i, po potrebi, laboratorijskim ispitivanjima.

lan 156

Na osnovu pregleda med se moe oceniti kao:

1) higijenski ispravan za javnu potronju;

2) higijenski neispravan za javnu potronju.

lan 157

Med je higijenski ispravan za javnu potronju:

1) ako je dobijen iz pelinjeg drutva koje ne boluje od zaraznih bolesti pela;

2) ako je organoleptiki nepromenjen i higijenski ispravan.

lan 158

Med je higijenski neispravan za javnu potronju:

1) ako je dobijen iz pelinjaka u kome je utvrena kuga pelinjeg legla, akarioza i nozemoza;

2) ako je sakupljen sa cvetova biljaka vrste azalea, rododendron, oleander i gorska lovorika;

3) ako je mehaniki zagaen stranim primesama;

4) ako je obojen ili konzervisan hemijskim sredstvima koja sniavaju kiselost;

5) ako je plesniv;

6) ako je zahvaen mlenokiselinskim ili siretnokiselinskim vrenjem;

7) ako ima nesvojstven miris i ukus;

8) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu;

9) ako ne odgovara odredbama Pravilnika o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama;

10) ako je kontaminiran radionuklidima iznad dozvoljenog nivoa aktivnosti.

X PREGLED OBJEKATA I OPREME

lan 159

Na mestu proizvodnje i uskladitenja proizvoda nadleni organ kontrolie:

1) da li su pre poetka i za vreme rada u proizvodnim objektima ispunjeni higijenski uslovi u pogledu istoe svih radnih prostorija, prostorija za uskladitenje opreme, sanitarnih prostorija i transportnih sredstava;

2) da li se u proizvodnim objektima pravilno primenjuju odgovarajua sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;

3) nain skladitenja i higijensku ispravnost uskladitenih sirovina, poluproizvoda i proizvoda;

4) higijensku ispravnost vode u proizvodnim prostorijama, kao i vode za pripremanje salamure, leda i hlaenje proizvoda;

5) hlorisanje vode i koliinu rezidualnog hlora u vodi,

6) sprovoenje obaveznog pregleda kompaktnosti avova limenki po visini i debljini;

7) istou kruga objekta za proizvodnju proizvoda.

lan 160

Nadleni organ mora, pre poetka rada, da pregleda sve proizvodne prostorije i opremu i utvrdi njihovo higijensko stanje i prikladnost za upotrebu. Neodgovarajue prostorije i opremu nadleni organ iskljuuje iz upotrebe postavljanjem oznaka.

Pod neodgovarajuom opremom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se oprema koja u direktnom ili indirektnom kontaktu moe izazvati kontaminaciju proizvoda (npr. nepropisno oprane i oiene maine, posude, kolica, stolovi, koloseci, prostorije i dr.).

Pokretna oprema koja se zbog oteenja ne moe koristiti mora se iskljuiti iz dalje upotrebe i odstraniti iz radne prostorije. Na pokretnu opremu postavlja se odgovarajua kartica - oznaka i pri tom se na oznaci zaokruuje broj 1 ispred rei "ODSTRANITI", uz unoenje svih ostalih podataka. Na isti nain obeleava se i nepokretna oprema (npr. velike maine i dr.) koja se nee opravljati.

Ako se iz upotrebe iskljuuje neista, teko pokretna oprema ije delove treba opraviti ili zameniti ili prostorija ili deo prostorije, na odgovarajue mesto stavie se oznaka kojom se zabranjuje njihova upotreba i zaokruiti u kvadratiu te oznake broj 2 ispred rei "OSPOSOBITI", to znai da e zabrana prestati da vai tek posle njihovog osposobljavanja za upotrebu.

Ako se iz upotrebe iskljuuje grupa predmeta (npr. posude za meso i sl.), ne mora se oznaavati svaki predmet posebno, nego se oznaka stavljena na jedan predmet odnosi na celu grupu. U kartici se, pored predmeta ija se upotreba zabranjuje, navodi i broj predmeta koje treba osposobiti za upotrebu.

Ako neka prostorija ne ispunjava higijenske ili druge propisane uslove, odnosno ako takvu prostoriju treba opraviti, ona se mora zakljuati i na vrata privrstiti kartica - oznaka o zabrani njene upotrebe. Ako samo deo prostorije ne ispunjava higijenske ili druge propisane uslove, on se mora izdvojiti improvizovanom lakom ogradom na koju se stavlja kartica - oznaka o zabrani korienja tog dela prostorije. Ova mera moe biti samo p