PRAVO DRUŠTAVA

OPĆI DIO

1. Objasnite pojam trgovačke punomoći?Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

2. Koji je opseg ovlasti trgovačkog punomoćnika?Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

3. Koje pravne radnje ne ulaze u opseg ovlaštenja trgovačke punomoći?Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

4. Koje su ovlasti iz punomoći trgovačkom putniku?Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

5. Na koji način ZTD definira trgovca pojedinca?Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

6. Moze li trgovac pojedinac imati podruznicu?Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti.

7. Moze li trgovac pojedinac dati prokuru?Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.

8. Kako glasi tvrtka trgovca pojedinca?Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p.".

9. Osnivači su se nakon sklapanja društvenog ugovora o osnivanju d.o.o.-a prijavili na natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora radi pribavljanja prostora potrebnog za obavljanje djelatnosti budućeg d.o.o.-a. Ugovor o zakupu, nakon što su izabrani za najboljeg ponuđača, sklopio je u ime budućeg društva odvjetnik. Nakon sklapnja ugovora o zakupu izvršen je upis d.o.o.-a u sudski registar. Tko odgovara za isplatu zakupnine poslovnog prostora?Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana.

10. Objasnite pojam trgovca prema ZTD-u!Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

11. Mogu li se osobe koje obavljaju slobodna zanimanja smatrati trgovcima?Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

12. Mora li TD obavljati gospodarsku djelatnost da bi se smatralo trgovcem?Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

13. A trgovac pojedinac?Da.

14. Tko odgovara za obveze društva prije upisa društva u sudski registar?Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

15. Kakav je status prava koja su u ime TD stečena prije njegova upisa u sudski registar (kome ona pripadaju)?Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača.

16. U kojem trenutku nastaje preddruštvo dioničkog društva?Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

17. Nabrojite sve vrste zastupanja koje su regulirane ZTD-om!Zastupanje po zakonu, zastupanje po punomoći i zastupnici po zaposlenju.

18. Koje pravne radnje ne moze poduzimati prokurista?Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

19. Moze li pravna osoba biti prokurist?Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

20. Koje radnje ne moze poduzimati trgovački putnik bez posebne punomoći?Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

21. Koje radnje zastupanja ne moze poduzimati trgovački putnik?Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

22. Koja je odgovornost članova pojedinog TD-a za obveze društva?Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga i komanditori u komanditnom društvu društva ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.

23. Koje su to situacije koje ZTD imenuje kao situacije zloporabe ograničene odgovornosti?Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva naročito:1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

24. Da li je ta lista taksativna?Ne.

25. Usporedite sadrzaj ovlasti iz trgovačke punomoći i prokure (što mogu, a što ne mogu poduzimati)!Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne. Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti

otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

26. Postoje li razlike u formi prokure/trgovačke punomoći, postoje li razlike u odabiru osobe koja moze biti prokurist ili trgovački punomoćnik?Prokura se daje u pisanom obliku. Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku. Prokura se ne može dati pravnoj osobi. Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

27. Odredite pojam trgovca prema ZTD-u!Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

28. Da li poljoprivrednici imaju svojstvo trgovca?Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

29. Da li to svojstvo mogu imati npr. odvjetnici? Ako mogu, kada to svojstvo mogu imati?Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

30. U koje osnovne skupine dijelimo TD-a?Društva osoba i društva kapitala.

31. Da li je g.i.u. društvo osoba ili društvo kapitala? Objasnite!Društvo osoba. Gospodarsko interesno udruženje (udruženje) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit. Udruženje se osniva bez temeljnoga kapitala. Djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima. Prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Drugačija odredba ugovora o osnivanju ili odluka članova udruženja je ništava.

32. Što je to tvrtka? Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

33. Kojim pravnim aktom se određuje tvrtka?Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

34. Pod kojim uvjetima se u tvrtci mogu koristiti osobna imena?U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

35. Kako TD upotrebljava svoju tvrtku?Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru. Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku i pismu trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva.

36. Koje sve podatke moraju sadrzavati poslovni papiri TD-a?Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Na poslovnom papiru društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga članka navesti: 1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i 2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva, 3. prezime i najmanje početno slovo imena članove uprave društva, a kod dioničkoga društva i predsjednika nadzornog odbora. Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva. Na poslovnom papiru gospodarskoga interesnog udruženja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje.Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.

37. Koje vrste trgovačkih subjekata poznaje ZTD?Trgovačka društva i trgovci pojedinci.

38. Navedite razlike koje postoje između društava kapitala i društava osoba?Knjiga str. 128-131.

39. Kada TD stječe svojstvo pravne osobe?Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz trgovačkog registra.

40. Kada nastaje a kada prestaje preddruštvo?Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut. Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje.

41. Na koji način se stječu prava za TD prije njegova upisa u sudski registar i na koji način odgovaraju osnivači za obveze društva prije tog trenutka?Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

42. Koja je svrha osnivanja podruznice?Obavljanje poslovne djelatnosti izvan sjedišta društva.

43. Na koji način se podruznica osniva? Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

44. Ima li ona svojstvo pravne osobe i da li svojim poslovanjem stječe prava i obveze za sebe?Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo.

45. Kada prestaje podruznica?Podružnica prestaje: 1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice, 2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra.

46. U koje sudske register se upisuju podruznice?Podružnica se upisuje u trgovačke registre suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača i suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice.

47. Što mora učiniti inozemno TD da bi moglo poslovati u RH?Inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu.Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže: 1. da je valjano osnovan i da postoji u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i da tamo redovno posluje, 2. da je za obavljanje poslova u Republici Hrvatskoj odredio osobe ovlaštene za zastupanje koje tamo imaju prebivalište, 3. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.

48. Tko se pojavljuje kao zastupnik po zakonu u društvima osoba, a tko u društvima kapitala?Članovi – j.t.d., poduzetnik – t. d., komplementar – k.d., uprava – d.d., d.o.o., uprava udruzenja – g.i.u.

49. Što je prokura?Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om.

50. Na koji način se donosi odluka o davanju prokure u j.t.d.-u, a kako u d.d.-u?J.t.d. – potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako postoji opasnost od odgađanja.Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

51. Moze li prokurist zasnovati hipoteku u korist banke na nekretnini koja je u vlasništvu d.d.-a?Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva.

52. Da li je prokurist vezan zabranom konkurencije?Ne. Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

53. Moze li prokurist prenijeti prokuru na drugu osobu? Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

54. Na koji se način određuje predmet poslovanja TD-a?Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

55. Objasnite teoriju ultra vires!Pravni poslovi sklopljeni izvan predmeta poslovanja ništavi su.

56. Kakav je stav hrvatskog prava u svezi s tim? Pravni poslovi su valjani, a trgovac odgovara za prekršaj.

57. Objasnite pojam trgovačke punomoći!Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

DRUŠTVA OSOBA

Javno trgovačko društvo

1. Na koji način se unose ulozi u j.t.d.-o i koja pravila u svezi s tim propisuje ZTD?Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge. Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu. Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.

2. Koja pravila vrijede za člana j.t.d.-a u pogledu naknade troškova što ih je učinio za društvo?Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi. Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade. Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam.

3. Koje mogućnosti stoje na raspolaganju j.t.d.-u ako je njegov član vodio za svoj ili tuđi račun poslove koje ulaze u djelatnost društva?Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Povrijedi li član društva ovu obvezu, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete. Umjesto naknade štete, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla.

4. Koji su razlozi za prestanak j.t.d.-a?Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena za koje je osnovano, 2. odluka članova društva, 3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,4. stečaj društva, 5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora, 6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva, 7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika, 8. pravomoćna odluka suda

5. U čemu se sastoji pravo na oobaviještenost (pravo nadzora) člana j.t.d.-a?Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

6. Mogu li se ta prava ograničiti ili isključiti?Ta se prava ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

7. Moze li član slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu?Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

8. Ako jednom TD-u pristupi novi član na koji način on odgovara za obveze društva nastale prije njegova pristupanja?Za obveze društva novi član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva.

9. Na koji način utječe na društvo činjenica da je jedan od njegovih članova umro?Društvo prestaje, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora.

10. Objasnite u čemu se sastoji zabrana konkurencije koja obvezuje članove j.t.d.-a I koje su posljedice nedopuštene konkurencije?Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Povrijedi li član društva u obvezu, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete. Umjesto naknade štete društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda

sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla. Ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva.

11. Tko u j.t.d.-u vodi poslove društva?Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva. Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

12. Tko daje prokuru u j.t.d.-u? Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja.

13. Odredite pojam javnog trgovačkog društva?Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

14. Što sve komplementari mogu unijeti u j.t.d.?Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu.

15. Moraju li ti ulozi biti jednaki?Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge.

16. Ima li j.t.d. upravna i nadzorna tijela?Ne.

17. Tko je ovlašten voditi i zastupati j.t.d.?Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva. Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni. Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja. Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo. Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom.

18. Na koji način se dijeli dobit i gubitak j.t.d.-a između komplementara?Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva. Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka l. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja. Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.

19. Na koji se način uređuje vođenje i zastupanje j.t.d.-a (skupno ili pojedinačno)?Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja. Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo. Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru. Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu.

20. Koga sve obvezuje zabrana konkurencije i u čemu se ona sastoji?Bilo koji član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara.

21. Da li komplementar j.t.d.-a moze biti dioničar u d.d.-u koje se bavi istom gospodarskom djelatnosti?Da.

22. Je li moguće prenijeti ovlast vođenja poslova samo na neke komplementare i na koji način?Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

23. Koja prava u tom slučaju imaju isključeni komplementari?Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća. Ta se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

Komanditno društvo

1. Objasnite pojam komanditora u k.d.-u?Osoba koja odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo.

2. Na koji način odgovara komanditor koji nije do kraja platio svoj dug?Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio.

3. Koje je stanje mjerodavno za utvrđivanje iznosa duga?U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.

4. Mora li komanditor vratiti iznose koje je primio na temelju usvojenih financijskih izvješća, ako nije do kraja uplatio ulog?Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.

5. Koja su prava komanditora u k.d.-u?Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika godišnjih financijskih izvješća društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva. Kada postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da komanditoru i izvan gore navedenih slučajeva priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

6. Kakav je njegov utjecaj na donošenje odluka?Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

7. Koje vrste članova postoje u k.d.-u?Komanditori i komplementari.

8. Kako za obveze društva odgovaraju komanditori? Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.

9. Tko ima ovlast upravljati i zastupati komanditno društvo?Društvom upravljaju komplementari i zastupaju ga.

10. Kakva prava u tom slučaju ima komanditor?Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika godišnjih financijskih izvješća društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva. Kada postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da komanditoru i izvan slučaja iz stavka 1. ovoga članka priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

11. Da li se na komanditora primjenjuje zabrana konkurencije?Ne.

12. Kada i kako komanditor odgovara za obveze društva prema vjerovnicima?Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio. Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i

onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen.

13. Dovodi li smrt ili prestanak komanditora do prestanka k.d.-a?Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva.

Gospodarsko interesno udru ženje

1. Što je to gospodarsko interesno udruzenje (g.i.u.)?Gospodarsko interesno udruženje je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

2. Kako odgovaraju članovi udruzenja za obveze g.i.u.-a? Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom imovinom.

3. Kakva je odgovornost novog člana za obveze nastale prije njegovog pristupanja?Novi član udruženja odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije njegova pristupanja udruženju. Klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnome aktu kojim se novoga člana prima u udruženje može ga se osloboditi te odgovornosti. To oslobođenje ima učinka prema trećima samo ako je objavljeno.

4. Kako se dijeli dobit g.i.u.-a?Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među njima u omjeru određenom ugovorom o osnivanju udruženja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove.

5. Kakva su pravila o ustupanju udjela u udruzenju?Svaki član udruženja može djelomično ili u cjelini ustupiti svoj udio u udruženju drugome članu ili trećoj osobi. Ustupanje je moguće samo ako se s time suglase svi ostali članovi udruženja. Član udruženja može svoje sudjelovanje u udruženju koristiti za davanje osiguranja, ali samo onda ako se s time slože svi ostali članovi udruženja, osim ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje što drugo. Onaj kome je dano osiguranje ne može na temelju toga postati članom udruženja.

6. Koja se pravna pravila supsidijarno primjenjuju na g.i.u.?Na udruženje se supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o javnome trgovačkome društvu.

7. Za koga stječe dobit g.i.u. i kako se ona dijeli?Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među njima u omjeru određenom ugovorom o osnivanju udruženja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove.

8. Koje djelatnosti ne smije obavljati g.i.u. u okviru svojeg predmeta poslovanja?Udruženje ne može: 1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad djelovanjem poduzeća njegovih članova, drugih društava i fizičkih osoba,

2. neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzećima članova; ono to ne može činiti ni u drugim poduzećima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruženja ali samo za račun članova, 3. biti članom drugoga udruženja,4. pribavljati sredstava na tržištu kapitala.

9. Koje organe ima g.i.u.? Da li se društvenim ugovorom mogu predvidjeti i drugi organi?Organe udruženja čine članovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili više članova. Ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi. U tom se slučaju određuju i njihove ovlasti. Članovi udruženja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruženja.

10. Kada članovi g.i.u.-a moraju jednoglasno donositi odluke?Članovi mogu samo jednoglasno donositi odluke o: 1. izmjeni predmeta poslovanja udruženja, 2. izmjeni broja glasova koji pripadaju članu udruženja, 3. izmjeni uvjeta za donošenje odluka, 4. produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju, 5. izmjeni doprinosa svakoga ili pojedinoga člana udruženja za financiranje udruženja, 6. izmjeni bilo koje druge obveze člana, osim ako ugovor o osnivanju ne određuje što drugo, 7. svakoj drugoj izmjeni ugovora o osnivanju, osim ako ugovor ne određuje što drugo.

11. Na koji način dolazi do prestanka g.i.u.-a?Odlukom članova ili odlukom suda.

12. Tko su likvidatori g.i.u.-a?Likvidaciju provode članovi uprave udruženja, ako se to ugovorom o osnivanju udruženja ili odlukom članova ne povjeri drugim osobama.

13. Spada li g.i.u. u društva osoba ili društva kapitala?Društva osoba.

14. Tko moze biti član g.i.u.-a?Članovi udruženja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. U udruženje se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima.

15. Kako članovi g.i.u.-a odgovaraju za njegove obveze?Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom imovinom.

16. Koje organe ima g.i.u. i na koji način oni donose odluke?Organe udruženja čine članovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili više članova. Ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi. U tom se slučaju određuju i njihove ovlasti. Članovi udruženja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruženja.Svaki član ima jedan glas. Ugovorom o osnivanju udruženja može se određenim članovima dati i više glasova pod uvjetom da jedan član ne može sam imati većinu glasova. Članovi mogu samo jednoglasno donositi neke odluke. Na poticaj člana uprave ili na zahtjev člana udruženja član odnosno članovi uprave dužni su se posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku.

17. Tko zastupa g.i.u.?Udruženje prema trećima zastupa samo osoba koja čini upravu udruženja, a ako ih je više, svaka od njih. Prema trećima se ne može isticati ograničenje ovlasti člana uprave sadržano u ugovoru o osnivanju ili u odluci članova udruženja čak i ako je objavljeno.

Tajno društvo

1. Što je tajno društvo?Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

2. Koji su razlozi osnivanja tajnog društva?Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza.

3. Postoje li propisi o formi sklapanja ugovora o osnivanju tajnog društva?Ne.

4. U čemu se sastoji pravo nadzora tajnog člana?Tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i dadu potrebna razjašnjenja. Kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnoga člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

5. Moze li se tajnog člana osloboditi obveze da sudjeluje u gubitku?Ne.

6. Moze li ga se isključiti od prava na dobit?Ne.

7. Dovodi li smrt tajnog člana do prestanka društva?Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva.

8. Da li je tajno društvo pravna osoba?Tajno društvo nije pravna osoba.

9. Koje su ugovorne strane pri osnivanju tajnog društva?Tajni član i poduzetnik.

10. Da li tajno društvo prestaje otvaranjem stečaja nad tajnim članom?Da.

11. Upisuje li se tajno društvo u sudski registar?Ne.

12. Na koji način se dijeli dobit u tajnom društvu?Udio poduzetnikovog poduzeća u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnoga društva određuje se ugovorom.

13. Koji su razlozi za prestanak tajnog društva?Razlozi za prestanak društva jesu: 1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu,2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme, 3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba, 4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost, 5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom.

14. Provodi li se u slučaju prestanka tajnog društva postupak likvidacije?Ne.

DRUŠTVA KAPITALA

Dioničko društvo

1. Kada dionice moraju glasiti na ime?Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana.

2. Moze li dioničar zahtijevati od društva da mu se dionica na ime promijeni u dionicu na donositelja?U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.

3. Koja tri prava daje redovna dionica?Redovne dionice imatelju daju: 1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva,2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

4. Nabrojite i objasnite vrste povlaštenih dionica!Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu

s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

5. Da li je broj dionica bez prava glasa ograničen u odnosu na iznos temeljnog kapitala?Taj broj ne smije preći polovinu iznosa temeljnog kapitala.

6. Po čemu se u bitnim sastojcima razlikuju dionice izdane u materijaliziranom i nematerijaliziranom obliku (plašt)?Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

7. Tko u d.d.-u utvrđuje financijska izvješća?Financijska izvješća sastavlja uprava u skladu s propisima o računovodstvu.

8. U kojim će slučajevima financijska izvješća utvrditi glavna skupština?Glavna skupština utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj uprava i nadzorni odbor prepuste da to učini ili kada nadzorni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja joj podnese uprava.

9. Na koji se način raspoređuje dobit u d.d.-u?Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,2. za unos u zakonske rezerve,3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći,4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

10. Objasnite pojam pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika prema ZTD-u koji se primjenjuje na članove uprave?Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva.

11. Kakvo je pravilo o teretu dokazivanja te pozornosti?Članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. 12. Navedite primjeričnu listu situacija u kojima ZTD-a smatra da postoji njihova odgovornost za štetu?Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu: 1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo, 2 isplate dioničarima kamate ili dividendu, 3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva, 4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane, 5. razdijele imovinu društva, 6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva, 7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,

8. dadu kredit,9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.

13. Kakav utjecaj na poduzimanje određenih radnji članova uprave ima odobrenje glavne skupštine?Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine.

14. A nadzornog odbora?Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost.

15. Moze li se društvo odreći zahtjeva za naknadu štete prema članovima uprave?Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.

16. Koji su uvjeti za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala ako društvo ima izdane dionice više rodova?Ako su izdane dionice više rodova, za odluku glavne skupštine o povećanju temeljnoga kapitala društva potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica.

17. Koja su tri modaliteta efektivnog povećanja temeljnog kapitala?Povećanje temeljnoga kapitala ulozima, povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva i odobreni temeljni kapital.

18. Kakvo je pravo postojećih dioničara na upis novih dionica?Svakome dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem temeljnom kapitala društva. Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

19. Moze li se to pravo isključiti?Pravo prvenstva pri upisu dionica može se odlukom o povećanju temeljnoga kapitala isključiti u cjelini ili djelomično. Takva se odluka donosi uz ispunjenje pretpostavki koje se zakonom ili statutom traže za donošenje odluke o povećanju temeljnoga kapitala, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Odluka kojom se to pravo u potpunosti ili djelomično isključuje može se donijeti samo onda ako je isključenje bilo izričito i uredno objavljeno.

20. Od kojeg trenutka se smatra da je kapital d.d.-a povećan?Temeljni kapital društva je povećan s danom upisa povećanja toga kapitala u sudskom registru.

21. Što je uvjetno povećanje temeljnog kapitala, a što odobreni kapital?Glavna skupština društva može donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala društva da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice ili da bi se ostvarilo pravo prvenstveno upisa novih dionica kojega daje društvo (uvjetno povećanje kapitala).Statutom se može ovlastiti upravu da u roku od najviše pet godina nakon upisa društva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz uplate uloga poveća temeljni kapital društva do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital).

22. Koji je najnizi iznos temeljnog kapitala dioničkog društva?Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.

23. Koji je najnizi nominalni iznos dionice?Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.

24. Kakvo je pravo glasa kod povlaštenih dionica?Nemaju pravo glasa.

25. Kako se inače uplaćuju dionice?Dionice se uplaćuju u novcu zakonom određenim sredstvom plaćanja na račun dioničkog društva kod financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

26. Koliko se najmanje mora uplatiti dionice prije upisa u sudski registar?Prije upisa društva u sudski registar mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti najmanje četvrtinu najnižeg iznosa te dionice za koji se ona može izdati, bez obzira na to je li riječ o dionici u nematerijaliziranom obliku ili o dionici za koju se izdaje isprava o dionici, a ako se dionica izdaje za viši iznos od tog iznosa dionice i cijeli iznos koji prelazi taj iznos.

27. Što su privremenice?Potvrde o udjelima prije potpune otplate dionica.

28. Koji su dijelovi isprave o dionici?Plašt dionice, kuponski arak za naplatu dividendi i talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende.

29. U kojim slučajevima se provodi revizija osnivanja dioničkog društva?Jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju: 1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora ujedno i osnivač društva, 2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana upave ili nadzornog odbora, 3. ako je neki član upave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu, 4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava.

30. Koja je razlika između sukcesivnog i simultanog osnivanja dioničkog društva?Osnivači osnivaju društvo preuzimanjem svih dionica društva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dioničko društvo (simultano).Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva (sukcesivno).

31. Tko i kada daje razrješnicu članovima uprave i nadzornog odbora?Glavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora jednom godišnje kada su joj predočena godišnja financijska izvješća. O davanju razrješnice pojedinome članu glasuje se odvojeno, ako tako odluči glavna skupština ili ako to zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

32. Koja je funkcija davanja razrješnice i da li ona isključuje odgovornost članova uprave i nadzornog odbora za rad prema društvu?Davanjem razrješnice glavna skupština odobrava kako su članovi uprave i nadzornog odbora vodili društvo. To nema značaj odricanja od zahtjeva za naknadom štete s naslova odgovornosti koji se može postaviti prema osobama kojima je dana razrješnica. Rasprava o davanju razrješnice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi dobiti. Uprava mora podastrijeti glavnoj skupštini godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće nadzornog odbora.

33. Koja je svrha provedbe posebne revizije?Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju društva, ispitivanja vođenja poslova društva te mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala društva, glavna skupština može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva.

34. Tko imenuje posebne revizore i da li to mogu učiniti manjinski dioničari?Odbije li glavna skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu, kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedloga i učiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva.

35. Kada postoji obveza izdavanja nematerijaliziranih dionica i pri kojoj instituciji se vode računi za takva društva-izdavatelje i njihove dioničare?Registar vodi Središnja depozitarna agencija.

36. Kada postoji obveza izdavanja dionica na ime?Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir.

37. Što se dešava u slučaju da dioničar pravovremeno ne uplati dionice? Kako se provodi postupak isključenja dioničara zbog nepravodobne uplate dionica?Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom, ako statutom za to nije propisana viša stopa. Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu društva. Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili. U objavi moraju se točno navesti dionice koje se oduzimaju u korist društva.

38. Na koji način ZTD uređuje popunjavanje zakonskih rezervi, njihov najveći iznos i svrhu za koju se koriste?Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka i prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s kapitalom dobiti ne dosegnu visinu od pet posto (5 %) temeljnoga kapitala društva ili statutom određen veći dio toga kapitala.Zakonske rezerve koje ne prelaze taj iznos mogu se upotrijebiti: 1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi.Dio zakonskih rezervi koji prelazi taj iznos može se upotrijebiti: 1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se to ne može učiniti iz dobiti iz prethodne godine, 2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine, 3. za povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva. Zakonske rezerve ne mogu se koristiti za svrhe navedene u točki 1. i 2. ako se istovremeno rezerve društva koriste za isplatu dividende.

39. Na koji način ZTD uređuje podnošenje tuzbe u ime društva protiv članova uprave i nadzornog odbora zbog njihovih propusta u vođenju i zastupanju uslijed kojih je nastala šteta društvu? Da li podnošenje tuzbe mogu inicirati i manjinski dioničari in a koji način?Društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od šest mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbijena, dioničari koji su zahtijevali postavljanje

zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.

40. Kada dioničko društvo moze stjecati vlastite dionice?Društvo može stjecati vlastite dionice samo: 1. ako je stjecanje potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji, 2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano. 3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona dioničarima dala otpremnina, 4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice komisiono, 5. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva ili 6. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnoga kapitala društva,7. na temelju ovlasti glavne skupštine za stjecanje dionica koja vrijedi najviše 18 mjeseci i određuje najnižu i najvišu cijenu koja se može platiti za te dionice te udio temeljnog kapitala koji se odnosi na te dionice s time da ne može prijeći deseti dio spomenutog kapitala. Društvo ne može stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo.

41. Koliki je najveći dopušteni broj vlastitih dionica koje moze drzati društvo?Ne više od deset posto (10 %) temeljnog kapitala društva.

42. Kako će se postupiti u slučaju ako je količina vlastitih dionica veća od najvećeg dopuštenog broja vlastitih dionica?Ako društvo protivno propisima o stjecanju vlastitih dionica stekne vlastite dionice, mora ih otuđiti u roku od godinu dana.Ako se dionice steku propisno, društvo mora u roku od tri godine nakon stjecanja dionica otuđiti onaj dio dionica koji prelazi deset posto (10%).Ako se vlastite dionice ne otuđe u tim rokovima, društvo ih mora povući.

43. Kako će se postupiti ako je odobren kredit članovima uprave ili prokuristi, mimo zakonom propisanog postupka?Dade li se kredit protivno zakonu, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita

44. Što se postize postupkom amortizacije dionica?Proglašava se nevažećom.

45. Na koji način se saziva glavna skupština?Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu. Poziv za glavnu skupštinu objavljuje se u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva.Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njenom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

46. Da li sazivanje glavne skupštine mogu inicirati i manjinski dioničari i na koji način?Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku.Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini. Sud može istovremeno imenovati predsjednika glavne skupštine. U pozivu se mora naznačiti da se glavna skupština saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.

Društvo s ograničenom odgovornošću

1. Odredite pojam društva s ograničenom odgovornošću?Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. To ne vrijedi u slučaju preoblikovanja društva drugog pravnog oblika u društvo s ograničenom odgovornošću. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

2. Na koji se način ono moze osnovati?Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

3. O kojim pitanjima odlučuje skupština d.o.o.-a?Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o: 1. financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu, 2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga, 2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,3. imenovanju i opozivu članova uprave, 4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima, 5. podjeli i povlačenju poslovnih udjela. 6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava, 7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, 8. izmjeni društvenog ugovora, 9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor,10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.

4. Koja od tih pitanja se nikada ne mogu izuzeti iz njezine nadleznosti?Ne mogu se izuzeti pitanja o:1. financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu, 2. povratu dodatnih uplata novca članovima društva,3. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima, 4. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor,5. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova i ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar.

5. Tko saziva skupštinu društva d.o.o.-a?Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom.

6. U kojim situacijama d.o.o. mora imati nadzorni odbor?Društvo mora imati nadzorni odbor: 1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ili 2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 300, ili5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 300.

7. Koji je najmanji broj članova nadzornog odbora d.o.o.-a?Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

8. Koja osoba ne moze biti član nadzornog odbora?Članom nadzornog odbora ne može biti: 1. član uprave društva, 2. član nadzornog odbora u deset društava, 3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član uprave društva, 5. članom uprave ne može biti osoba: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne

tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

9. Kada ja skupština d.o.o.-a podobna da odlučuje (kvorum)?Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivanju nove skupštine. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.

10. Kako ZTD uređuje ovisnost temeljnog uloga i prava glasa?Svaki iznos temeljnog uloga od 200,00 kuna daje pravo na jedan glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu. U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.

11. Što treba imati član da bi imao jedan glas?Svaki iznos temeljnog uloga od 200,00 kuna daje pravo na jedan glas.

12. Mora li član društva biti osobno prisutan na skupštini društva?Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju, ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.

13. Da li postoje neke odluke o kojima neki član ne moze glasovati?Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.

14. Koja sve prava imaju članovi d.o.o.-a čiji udjeli čine 1/10 temeljnog kapitala (manjinska prava)?1. Imenovanje revizora od strane suda - ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio

temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.2. Odštetni zahtjevi u korist društva - članovi društva čiji temeljni ulozi čine zajedno najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog odbora, ako su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče.

15. Nabrojite organe d.o.o.-a?Uprava, nadzorni odbor i skupština.

16. Koji je organ fakultativan?Nadzorni odbor.

17. Mogu li članovi d.o.o.-a odlučivati pismenim putem?Da.

18. Moze li se odlučivanje o izmjeni društvenog ugovora povjeriti nekom drugom organu društva?Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva. Odluka mora biti u obliku javnobilježničkog akta, privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili javnobiljež-ničkog zapisnika.

19. Tko saziva skupštinu?Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.

20. Pod kojim uvjetima članovi koji su u manjini mogu zahtijevati sazivanje skupštine?Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge.

21. Što ako organ koji je ovlašten sazvati skupštinu ne udovolji njihovom zahtjevu?Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine

22. Koji je minimum sastojaka društvenog ugovora ili izjave o osnivanju d.o.o.-a?Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati: 1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je osnivač fizička osoba i njen jedinstveni matični broj građana, 2. tvrtku i sjedište društva, 3. predmet poslovanja društva, 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost, 5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.

23. Tko imenuje upravu d.o.o.-a?Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor. U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

24. U kojoj je mjeri uprava samostalna u vođenju poslova društva (npr. u odnosu na skupštinu)?Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i obveznim uputama nadzornog odbora.

25. U kojoj mjeri su članovi uprave opozivi, tj. da li je za to potreban neki razlog?Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom suda. Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog.

26. Ako se promijeni član uprave, da li je upis u registar deklaratorne ili konstitutivne naravi?Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.

27. U društvenom ugovoru bilo je propisano da članovi uprave za poslove čija vrijednost prelazi 50 000 kn trebaju suglasnost članova društva. Uprava je sklopila ugovor bez suglasnosti. Proizvodi li takav ugovor pravni učinak?Ugovor proizvodi pravni učinak. Ograničenja su bez pravnoga učinka prema trećima. To vrijedi napose ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova ili poslova određene vrste ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili mjesto ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova društva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa društva.

28. Koji je najnizi temeljni kapital d.o.o.-a i najnizi iznos temeljnog uloga?Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 20.000,00 kuna. Temeljni ulog ne može biti manji od 200,00 kuna.

29. U kojem omjeru je potrebno uplatiti temeljne uloge prije upisa društva u sudski registar?Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000,00 kuna.

30. Da li postoji obveza vođenja knjige poslovnih udjela, tko to čini i što se njome dokazuje?Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime, sjedište, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, a ako je član društva fizička osoba i njegov jedinstveni matični broj građana, iznos temeljnoga uloga u društvo koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. U roku od tri dana nakon svake promjene upisa uprava društva dužna je o promjeni obavijestiti registarski sud.Na temelju knjige poslovnih udjela jedan od članova uprave društva dužan je u siječnju svake godine predati registarskome sudu od njega potpisani popis članova društva s navođenjem visine njihovih temeljnih uloga, onoga što je na temelju toga uplaćeno te što je društvo eventualno vratilo članu. Ako od posljednjeg podnošenja popisa sudu nije došlo do promjena, dovoljno je da član uprave sudu dade izjavu da takvih promjena nije bilo.U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i sadržaja obavijesti o članovima društva koje registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutoj obavijesti, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru.Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

31. Na koji je način uređena zabrana konkurencije za članove uprave d.o.o.-a?Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva, a ne može ni u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun. Bez te suglasnosti član uprave ne može biti ni član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.Ako član uprave postupi protivno zabrani iz prethodnoga stavka ovoga članka, društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time pričinjenu štetu. Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenim za račun društva a da iz poslova koje je sklopio za tuđi račun prenese društvu ono što je za to primio, odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi trebalo da primi.

32. Na koji se način odobravaju krediti iz sredstava društva članovima uprave i nadzornog odbora d.o.o.-a?Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave.Ako društvo nema nadzorni odbor, odluku toga odbora zamjenjuje odluka članova društva. Nadzorni odbor, odnosno članovi društva ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz imovine potrebne za to da bi se u društvu održala vrijednost temeljnog kapitala. Kredit koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti društvu.

33. Tko izabire odnosno tko imenuje članove nadzornog odbora d.o.o.-a? Kojim je članovima d.o.o.-a moguće dati ovlast da imenuje članove nadzornog odbora? Koliki broj članova moze biti tako imenovan?Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.

34. Koje vrste povećanja temeljnog kapitala d.o.o.-a poznaje ZTD?Povećanje novim uplatama i povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital.

35. Koje vrste smanjenja temeljnog kapitala poznaje ZTD kod d.o.o.-a?Vraćanje članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženje nominalnog iznosa tih uloga ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.

36. Kako će se postupiti ako je član d.o.o.-a u zakašnjenju s uplatom uloga na koji se obvezao pri osnivanju društva?Član društva koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom uloga.

Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.

37. Na koji način za uplatu dugovanog iznosa isključenog člana odgovaraju njegovi prednici?Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su bili upisani u knjizi poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godina prije nego što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga.Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovoga prednika.

38. Kako će se postupiti ako dugovani iznos ne plate prednici isključenog člana?Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva. U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u bilanci društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.

39. Koje pretpostavke mora ispunjavati kandidat za imenovanje članom uprave?Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba.Članom uprave ne može biti osoba.: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

40. Koje pretpostavke mora ispunjavati kandidat za imenovanje članom nadzornog odbora?Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor. Članom nadzornog odbora ne može biti: 1. član uprave društva, 2. član nadzornog odbora u deset društava, 3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,

4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član uprave društva.Članom uprave ne može biti osoba.: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

STATUSNE PROMJENE I POVEZANA DRUŠTVA

1. Objasnite pojam ugovora o vođenju poslova društva?Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest ugovor o vođenju poslova društva.

2. Tko sklapa taj ugovor? Kakva je uloga skupštine društva kod tog poduzetničkog ugovora?Sklapa ga uprava.Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke.Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva.

3. Što ispituju revizori kod poduzetničkog ugovora?Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome jesu li primjerena naknada odnosno otpremnina primjereno odmjerene. Pri tome se treba navesti:1. kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina,2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene primjerene naknade i otpremnine,4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

4. Kada nije potrebna revizija poduzetničkog ugovora?Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće društvo.

5. Koja su prava članova društva pri sklapanju poduzetničkog ugovora?Od sazivanja glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, dioničarima odnosno članovima društva mora se

omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:1. poduzetnički ugovor,2. izvješća uprava 3. izvješće revizora 4.godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva onih društava koja sklapaju poduzetnički ugovor za zadnje tri godine.Svakom članu odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis poduzetničkog ugovora.Na početku rasprave o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, uprava ga mora objasniti. Svakog dioničara odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti poduzetnički ugovor.

6. Na koji su način vanjski dioničari osigurani kod ugovora o prijenosu dobiti?U ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti primjerena naknada vanjskim dioničarima onoga društva koje drugome prenosi dobit. Odredbu o primjerenoj naknadi ne treba predvidjeti ako društvo u trenutku sklapanja ugovora nema vanjskih dioničara. Primjerena naknada određuje se najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti.Pored obveze da se plati naknada, ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom.Kao otpremnina u ugovoru se može predvidjeti davanje dionica druge ugovorne strane, ako je ona dioničko društvo, ili dionica društva koje je u odnosu na to društvo vladajuće društvo, ili isplatu u novcu.Ako se kao otpremnina daju dionice drugoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja društava na svaku dionicu jednoga društva, odnosno udio u tome društvu morale dati dionice drugoga društva, pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu. Za određivanje što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti u društvu u vrijeme kada glavna skupština donosi odluku o ugovoru.Ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona po odredbama ovoga Zakona ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioničar može u roku od tri mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar zahtijevati od suda da donese odluku o primjerenoj otpremnini.Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa stjecanje dionica druge ugovorne strane kada je ona dioničko društvo, ili društva o kojemu je to društvo ovisno. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioničare. Uprava društva dužna je pravomoćnu sudsku odluku objaviti u glasilu društva.

7. Koje su značajke prijenosa imovine TD-a prema ZTD-u?Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, kotar, općinu ili grad.Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.

Ugovor kojime se dioničko društvo obveže da će prenijeti cijelu svoju imovinu, ali ne na način kako je to određeno u odredbama članka 512. do 534. ovoga Zakona, valjan je samo ako ga odobri glavna skupština. Za odluku se traži većina glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ugovor se mora sklopiti u obliku javnobilježničkoga akta.Ako se zbog prijenosa imovine društva odlučuje o prestanku društva, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkoga društva. Prijavi prestanka društva prilaže se ugovor u originalu, u javno ovjerenome prijepisu ili presliki.

8. Koji su oblici podjele društava kapitala?Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.

9. Kako se provodi jedna, a kako druga podjela?Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).

10. Koju ulogu ima uprava kod te statusne promjene, koji nadzorni odbor, a koju skupštine društva koje se dijele?Uprava društva koje se dijeli mora izraditi plan podjele.Uprava društva koje se dijeli mora izraditi izvješće o podjeli.Nadzorni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Svoje izvješće nadzorni odbor upućuje glavnoj skupštini dioničkog društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću. Ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva izvješće revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće.Odlukom glavne skupštine dioničkog društva ili skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli društva.Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to ovim Zakonom ili statutom dioničkog društva odnosno društvenim ugovorom predviđeno za donošenje odluke o izmjeni statuta dioničkog društva ili društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću.

11. Koja je većina potrebna za donošenje odluke o podjeli?Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to ovim Zakonom ili statutom dioničkog društva odnosno društvenim ugovorom predviđeno za donošenje odluke o izmjeni statuta dioničkog društva ili društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću.Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki. Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala društva koje se dijeli. Ako ta

većina na skupštini nije ostvarena, odluka će ipak biti valjano donesena, ako članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu sudjelovali u glasovanju, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon zaključenja skupštine dostave društvu koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i izjava dostigne propisanu većinu.

12. Na koji način je mogućnost preoblikovanja društva iz jednog pravnog oblika vremenski ograničena?Društvo ne može promijeniti oblik prije nego što proteknu dvije godine od njegova upisa u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika društva.

13. Da li se prilikom preoblikovanja provodi likvidacija društva koje se preoblikuje?Prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija društva.

14. Tko u d.d.-u donosi odluku o preoblikovanju u d.o.o. te koji su uvjeti za to predviđeni?Odluku o preoblikovanju donosi glavna skupština društva glasovima koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini prilikom donošenja odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Priopćenje da se odbija dati glas dioničar može povući samo unutar roka od tri (3) mjeseca u kojemu je mogao dati priopćenje o odbijanju.Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakog roda dionica. Dioničari svakog roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku.U zapisniku s glavne skupštine mora se navesti koji su dioničari osobno odnosno preko punomoćnika glasovali za odluku o preoblikovanju odnosno koji su dioničari uskratili svoju suglasnost na odluku o preoblikovanju

15. Kako se provodi zamjena dionica u poslovne udjele?Preoblikovanjen dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću dioničari postaju članovima društva s ograničenom odgovornošću i u njemu zamjenom stječu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa.Odlukom o preoblikovanju može se za neke dioničare odrediti nominalni iznos udjela koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa ako se s time izričito suglase dioničari koji su time oštećeni. Suglasnost se daje u obliku javnobilježničke isprave.

16. Kakva su prava dioničara koji je glasao protiv odluke o preoblikovanju?Na zahtjev svakog dioničara koji je glasovao protiv donošenja odluke o preoblikovanju dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću društvo mora otkupiti njegov udio plaćanjem primjerene novčane naknade ako taj dioničar to zatraži u roku od dva mjeseca od kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Ako je protiv odluke o preoblikovanju podignuta tužba kojom se ta odluka pobija, taj rok počinje teći od dana kada je tužba bila pravomoćno odbačena ili je tužbeni zahtjev bio pravomoćno odbijen. Dioničar se može odreći toga prava izričitom pisanom izjavom.

17. Tko priprema ugovor i izvješće o pripajanju dioničkih društava?Uprave društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju.Uprava svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu.

18. Koja je uloga revizora u postupku pripajanja?Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti: 1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica, 2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena, 3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana.

19. Koju ulogu imaju skupštine d.d.-a koji se pripajaju?Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skupštine svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Glavne skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.

20. Koja je forma ugovora o pripajanju?Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

21. Kako se provodi pripajanje u registru?Svako društvo mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo.Pri podnošenju prijave uprava mora izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenoj kopiji ili presliki ugovor o pripajanju, zapisnici s glavnih skupština na kojima su donesene odluke o pripajanju, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.Prijavi za upis u sudski registar sjedišta svakoga pripojenoga društva moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva. Na ta izvješća na odgovarajući se način primjenjuju propisi o izradi financijskih izvješća i o reviziji tih izvješća. Ona se ne moraju objaviti.Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilješku da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja.

Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz trgovačkog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva.Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilješku kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.

22. Što su to povezana društva i na koji način mogu biti povezana?Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, 2. ovisno i vladajuće društvo, 3. društvo koncerna,4. društva s uzajamnim udjelima i 5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

23. Koji oblik povezanosti nastaje kad se društva objedine zajedničkim vođenjem?Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je skopljen ugovor o vođenju poslova društva ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome.

24. Nabrojite poduzetničke ugovore?Ugovor o vođenju poslova društva, ugovor o prijenosu dobiti, ugovor o zajednici dobiti, ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, ugovor o zakupu poduzeća ili pogona i ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona.

25. Što je to ugovorni, a što faktični koncern?Ovisno i vladajuće društvo čine concern – faktičniAko su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna – ugovorni

26. Navedite kriterije (3) za društva s uzajamnim udjelima?Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu.

27. Kada članovi društva koje se dijeli imaju pravo na otpremninu?Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

28. Da li je moguće pobijati odluku o podjeli zbog neprimjerenosti otpremnine?Odluka o podjeli ne može se pobijati samo zbog toga što je otpremnina neprimjerena.

29. Kada nastaju pravni učinci podjele društva?Upisom podjele u sudski registar.

30. Na koji način se sklapaju poduzetnički ugovori?Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva.Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku.Uprava svakog društva čija glavna skupština odnosno skupština treba prema prethodnim stavcima ovoga članka odobriti poduzetnički ugovor, mora sastaviti pisano izvješće u kojem se pravno i gospodarski obrazlažu razlozi za sklapanje poduzetničkog ugovora i njegov sadržaj.U izvješću se trebaju posebno opisati i obrazložiti oblik i visina primjerene naknade odnosno otpremnine te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva. Uprave obaju društava koja sklapaju poduzetnički ugovor mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

31. Koja je svrha davanja otpremnine i kod kojih ugovora se ona javlja?Ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom.

32. Kakve ovlasti ima vladajuće društvo u odnosu na ovisno u slučaju sklapanja ugovora o vođenju poslova društva te kako se postupa u slučaju ako je za donošenje odluke ovisnog društva potrebno odobrenje nadzornog odbora, a on ga uskrati?Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije drugačije

određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe interesima vladajućega društva ili društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern.Uprava ovisnoga društva mora slijediti upute vladajućega društva. Ona ne može odbiti da postupi po dobivenim uputama ako smatra da one ne služe interesima vladajućega društva niti društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern, osim ako je očito da dane upute ne služe tim interesima.Ako se upravi ovisnoga društva dadu upute da obavi neki posao za koji je potrebna suglasnost nadzornog odbora ovisnoga društva, pa taj odbor ne dade suglasnost u primjerenome roku, uprava to mora priopćiti vladajućemu društvu. Ponovi li vladajuće društvo uputu i nakon te obavijesti, suglasnost nadzornog odbora više nije potrebna. Ako vladajuće društvo ima nadzorni odbor, uputa se može ponoviti samo uz odobrenje toga odbora.

33. Koje vrste pripajanja i spajanja poznaje ZTD?Pripajanje i spajanje dioničkih društava, pripajanje dioničkog društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje i spajanje društava s ograničenom odgovornošću i pripajanje društva s ograničenom odgovornošću dioničkom društvu.

34. Kada postoji obveza obavještavanja o stjecanju kvalificiranih udjela u domaćim društvima kapitala?Čim jedno društvo stekne više od četvrtine dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo.Među dionice i udjele o čijem se stjecanju mora obavijestiti društvo pripadaju i dionice i udjeli: 1. koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za račun društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu,2. za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili netko tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno. Čim društvo stekne većinsko sudjelovanje u drugome društvu, mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo.

35. Kada postoji obveza uprave da izradi izvješće o odnosima s povezanim društvom?Da li se to izvješće sastavlja u slučaju sklapanja ugovora o prijenosu dobiti?Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava ovisnoga društva mora u prva tri mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim društvima. U izvješću treba navesti sve pravne poslove koje je društvo u prethodnoj godini poduzelo s vladajućim društvom ili s njime povezanim društvima ili prema uputama u interesu tih društava, kao i sve druge radnje, koje je u protekloj godini prema uputama tih društava poduzelo ili propustilo poduzeti. Kod pravnih poslova moraju se navesti činidba i protučinidba, a kod ostalih radnji razlozi za njihovo poduzimanje te njima postignute prednosti i štete koje su nastale za društvo. Pri pokrivanju gubitaka mora se pojedinačno navesti kako je stvarno nadoknađen gubitak u poslovnoj godini ili za što je društvu bilo omogućeno da postavi pravni zahtjev. Izvješće se mora izraditi u skladu s načelima savjesnog i istinitog polaganja računa. Na kraju izvješća uprava mora izjaviti je li društvo prema okolnostima koje su bile poznate u trenutku kada je poduzet pravni posao ili neka radnja ili kada je ona propuštena, za svaki pravni posao primilo odgovarajuću protučinidbu i nije li time što je neka radnja bila poduzeta ili propuštena došlo do štete. Ako je društvo pretrpjelo štetu, uprava mora osim toga izjaviti je li mu ona nadoknađena. Ova se izjava unosi i u izvješće o stanju društva. Izvješće se ne podnosi ako je između vladajućega i ovisnoga društva sklopljen ugovor o prijenosu dobiti.

36. Koje vrste priključenja poznaje ZTD?Glavna skupština dioničkoga društva, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću čije je sjedište u Republici Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve dionice društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo.

37. Koji su pravni učinci upisa preoblikovanja d.d.-a u d.o.o. u sudski registar?Upisom preoblikovanja u sudski registar: 1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao društvo s ograničenom odgovornošću, 2. dionice postaju poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću određeni brojem i nominalnim iznosima dionica odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa pojedinih bivših dioničara, a sada članova društva s ograničenom odgovornošću, 3. prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u koje su pretvorene, 4. članovi uprave i nadzornoga odbora dioničkoga društva postaju članovima uprave i nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno.

38. Kojom većinom glavna skupština daje suglasnost za sklapanje poduzedtničkog ugovora?Da li je ta suglasnost potrebna za otkaz i raskid poduzetničkog ugovora?Odluka o sklapanju donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke i potrebna je i za otkaz i za raskid poduzetničkog ugovora.

STEČAJ

1. Nabrojite i objasnite stečajne razloge?Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

2. Tko moze biti stečajni upravitelj?Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja.Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod gore navedenim uvjetima.

3. Koje su ovlasti (duznosti) stečajnog upravitelja?Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako zakonom nije drukčije određeno. Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj. Stečajni upravitelj zastupa dužnika. Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito: 1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka, 2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu, 3. odrediti povjerenstvo za popis imovine, 4. sastaviti početno stanje imovine dužnika, 5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika, 6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika, 7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja, 8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu, 9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu, 10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun, 11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika. 12. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom,13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika.4. Tko nadzire njegov rad?Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

5. Kada stečajni upravitelj moze biti razriješen duznosti?Stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanje, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi, osim ako unovčenje nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana.Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka tih rokova ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i ti stečajni dužnici nastavljaju poslovanje.

6. Koja je odgovornost stečajnog upravitelja?Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.

Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

7. Što je to stečajna masa, a što stečajni vjerovnici?Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.

8. Koje su to trazbine viših, a koje nizih isplatnih redova?U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu: 1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka, 2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, 3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, 4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika, 5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine. Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon gore navedenih tražbina.Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.

9. Objasnite što je kongruentno, a što inkongruentno namirenje!Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost. Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(Inkongruentno namirenje) => pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati: 1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili 2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili 3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.

10. Koje su radnje društva s tajnim članom pobojne?Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.

11. Tko se smatra bliskom osobom stečajnog duznika ako se radi o pravnoj osobi?Bliskim osobama dužnika pravne osobe smatraju se: 1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine, 2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika.

12. Tko je legitimiran za podnošenje stečajnog plana?Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sucu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu u primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

13. Koji su dijelovi stečajnog plana?Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove.

14. Koji su kriteriji za razvrstavanje vjerovnika u skupine?Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Kod toga treba razlikovati: 1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava, 2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda, 3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, .Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriteriji za razvrstavanje.

Posebnu skupinu tvorit će radnici, ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

15. Postoji li minimalni broj tih skupina prema SZ-u?Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine.

16. Kako se postize većina u pojedinoj skupini?Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati. Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način će se postupiti i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika te ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati.

17. Objasnite pravilo o zabrani opstrukcije?Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna većina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je većina glasačkih skupina plan prihvatila s potrebnom većinom.Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.

18. Da li stečajni sudac donosi odluku o prihvaćanju stečajnog plana?Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, stečajni sudac će odlučiti o tome hoće li plan potvrditi.Stečajni sudac će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadrži provedbenu osnovu plana koju su vjerovnici prihvatili.

19. Nabrojite sve organe u stečajnom postupku!Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

20. Koja je razlika između odbora vjerovnika i skupštine vjerovnika? O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika. Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove

Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

21. Koje su odluke u nadleznosti skupštine vjerovnika?Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima  unovčenja njegove imovine,4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika,6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

22. Moze li skupština djelovati umjesto odbora vjerovnika?Da.

23. Kakav status u stečajnom postupku imaju nedospjele trazbine ili trazbine vezane uz odgodni uvjet?Dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.

24. Objasnite namjerno oštećenje?Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.

25. Koje su ovlasti stečajnog suca?Stečajni sudac:1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka, 3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,

4. nadzire rad odbora vjerovnika,5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,7. odobrava isplatu vjerovnika,8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

26. Postoje li određena ograničenja za obavljanje funkcije stečajnog upravitelja i koji su to uvjeti?Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno osuđena za počinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.

27. Koja je razlika između izlučnih i razlučnih vjerovnika?Izlučni vjerovnici imaju pravo na vraćanje stvari ako dokazu da stvar ne pripada u stečajnu masu natemelju nekog njihovog stvarnog ili osobnog prava.Razlučni vjerovnici - vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava. Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnog vjerovnika.

28. Tko moze biti stečajni duznik, a tko je izuzet od mogućnosti provedbe stečajnog postupka, odnosno kada se on moze obaviti uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane?Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

29. Na koji način se obavlja dostava pismena u tečajnom postupku?Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.

30. Tko osniva dbor vjerovnika i koje su njegove ovlasti?Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika.Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito: 1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, 2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj, 3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja, 4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad sudac to zatraži, 5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad sudac to zatraži, 6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada sudac to zatraži.

31. Kako će se postupiti u slučaju da imovina stečajnog duznika nije dostatna ni za podmirenje troškova stečajnog postupka?Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka.

32. Tko i na koji način imenuje stečajnog upravitelja?Stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati drugog stečajnog upravitelja.

33. Što sve čini stečajnu masu stečajnog duznika?Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.

Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.

34. Kada nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka?Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.

35. Na koji način se objavljuje pokretanje stečajnog postupka?Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u »Narodnim novinama«, na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu i u elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.Stečajni sudac može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.