Predavanje P 7

Makroekonomija (O. Blanchard, 5. izdanje) -bilješke s predavanja, dr.sc. Š. Smolić

1

SREDNJI ROK

§ 7 §

MODEL AGREGATNE PONUDE I POTRAŽNJE: AS-AD MODEL

Sadržaj predavanja: a) Agregatna ponuda

b) Agregatna potražnja c) Ravnoteža u kratkom i srednjem roku

d) Učinci monetarne ekspanzije e) Učinci fiskalne kontrakcije

f) Učinci promjene cijene nafte

a) Agregatna ponuda Relacija agregatne ponude pokazuje učinke proizvodnje/outputa na razinu cijena. Izvodi se iz relacije određivanja nadnica i relacije određivanja cijena.

W = Pe F(u, z)

P = (1+μ) W

nominalna nadnica W, utvrđena od strane subjekata koji određuju nadnice, ovisi o Pe, u i

varijabli z

ukidamo pretpostavku da je P = Pe iz 6. poglavlja

u drugu jednakost umjesto W uvrštavamo prvu jednakost

P = Pe(1+ μ ) F(u,z)

P ovisi o Pe, μ, u i z, ali za μ i z pretpostavljamo da su konstantni

mijenjamo u sa izrazom koji uključuje output

u = U/L = (L – N)/L = 1 – N/L = 1 – Y/L

uz Y = N ; u = 1 – Y/L → uz danu radnu snagu, što je veća proizvodnja to je niža stopa

nezaposlenosti

uvrštavamo u jednakost za P

P = Pe(1+ μ)F(1 – Y/L, z) → relacija agregatne ponude(AS)

razina cijena ovisi o Pe i Y (ovisi i o μ, z i L, ali ih ovdje smatramo konstantnima)

bolji naziv bio bi "relacija tržišta rada", ali budući da relacija nalikuje krivulji ponude (postoji pozitivni odnos između outputa i cijena) koristi se "relacija AS"; krivulja agregatne

ponude razlikuje se od "obične" krivulje ponude


2

Obilježja AS relacije:

a) porast proizvodnje vodi do porasta cijena

1. porast proizvodnje vodi do porasta zaposlenosti

2. porast zaposlenosti znači smanjenje nezaposlenosti, tj. stope nezaposlenosti 3. niža nezaposlenosti vodi do porasta nominalnih nadnica

4. porast nadnica povećava cijene koje određuju poduzeća, time i razinu cijena

b) porast očekivane razine cijena vodi do (1 za 1) porasta stvarne razine cijena

1. sudionici pregovaranja traže višu nominalnu nadnicu ako očekuju porast razine cijena

2. porast nominalne nadnice vodi do porasta troškova pa poduzeća povećavaju cijene – na kraju

dolazi do više razine cijena

Grafikon 1: Krivulja agregatne ponude razina cijena, P

AS

P = Pe A

Y=Yn proizvodnja, Y

krivulja AS pokazuje odnos razine cijena i outputa za očekivanu danu razinu cijena

Obilježja AS krivulje:

1. ima uzlazni nagib; porast outputa vodi do rasta razine cijena (visoka ekonomska aktivnost vrši

pritisak na cijene) 2. AS krivulja prolazi kroz točku A, gdje je Y = Yn i P = Pe ; kad je output na prirodnoj razini,

onda je razina cijena jednaka očekivanoj; prirodna stopa nezaposlenosti → kad je output iznad prirodne razine, razina cijena će biti veća od očekivane

3. porast očekivane razine cijena pomiče AS krivulju prema gore, i obrnuto

Grafikon 2: Učinak porasta očekivane razine cijena na AS krivulju

P AS’ (za Pe = Pe’)

A’ AS (za Pe) P = Pe’

P = Pe A

Yn Y


3

porast očekivane razine cijena (uz danu razinu outputa i danu stopu nezaposlenosti) vodi do porasta nominalnih nadnica, a time i do porasta razine cijena; za svaku razinu outputa, razina

cijena je viša!

kako znamo da je kod Y=Yn i P=Pe? prirodnu stopu nezaposlenosti (prirodnu stopu

proizvodnje) definirali smo kao stopu nezaposlenosti koja se ostvaruje kada je razina cijena P=Pe (6. poglavlje).

b) Agregatna potražnja Relacija agregatne potražnje pokazuje utjecaj razine cijena na output. Izvodi se iz ravnotežnih uvjeta na tržištu dobara i usluga te financijskim tržištima.

IS…Y = C(Y-T) + I(Y, i) + G

LM…M/P = YL(i)

uvodimo činjenicu da se realna ponuda novca (M/P) može mijenjati i zbog promjene cijena

Grafikon 3: Izvođenje AD krivulje

i LM’(za P’>P)

A’ LM(za P)

i’ A

i IS

Y

P

A’ P’ A

P AD

Y’ Y

IS je nacrtana za dane G i T (porast kamatne stope smanjuje output); LM je nacrtana za danu M/P (porast proizvodnje povećava potražnju za novcem pa je potreban porast kamatne

stope za postizanje ravnoteže na fin. trž.)

promjena: porast P na P’ → pad M/P → LM se pomiče prema gore → uz dani output i nižu

realnu ponudu novca, raste kamatna stopa → pomak uzduž IS krivulje iz A u A’ → i raste na i’→ output pada sa Y na Y’ → ukratko: rast razine cijena smanjuje output


4

negativni odnos između outputa i razine cijena; silazni nagib AD krivulje (output je opadajuća funkcija razine cijena); bolji izraz "relacija tržišta dobara i usluga te financijskih tržišta"

svaka varijabla (osim razine cijena) koja pomiče IS ili LM krivulju ujedno pomiče i AD krivulju!

Grafikon 4: Pomaci AD krivulje

P

porast G

P AD’

AD

AD"

Y Y

smanjenje M

Y = Y(M/P, G, T) → AD relacija

(+ , +, -)

uz dane M, G i T, porast P smanjuje M/P, što smanjuje output → AD relacija

pri danoj razini cijena P porast G dovodi do porasta razine proizvodnje

Proizvodnja Y je rastuća funkcija M/P, rastuća funkcija G i opadajuća funkcija T.

c) Ravnoteža u kratkom i srednjom roku

RELACIJA AS: P = Pe(1+μ)F(1 – Y/L, z) RELACIJA AD: Y = Y(M/P, G, T)

Kratki rok

uz P = Pe (pretpostavljamo da je u kratkom roku razina cijena koju su subjekti koji određuju

nadnice očekivali pri posljednjem utvrđivanju nadnica zadana! No vrlo vjerojatno će se ona primijeniti tijekom vremena…)

položaj AS krivulje ovisi o Pe

ravnoteža u točki A gdje postoji ravnoteža na sva tri tržišta

u kratkom roku nema razloga da Y bude jednak Yn (može biti veći ili manji)

ravnotežni output ovisi o Pe, T, M, G


5

Grafikon 5: Ravnoteža u kratkom roku

AS

P A

Pe B AD

Yn Y

SVA SU TRŽIŠTA U RAVNOTEŽI u točki A: tržište rada je u ravnoteži jer se točka A nalazi na AS krivulji, a tržište dobara i financijska tržišta jer točka A leži na AD krivulji

Srednji rok

Grafikon 6: Prilagodba outputa kroz vrijeme

AS" AS’(za Pe’>Pe)

A" AS(za Pe)

P=Pe’ A’

P A Pe B AD

Yn Y’ Y

u točki A ravnoteža u kratkom roku; output viši od prirodne razine, razina cijena viša od

one koju su očekivali sudionici pregovaranja za nominalne nadnice

idući put pri određivanju nominalnih nadnica subjekti koji određuju nadnice smatraju da

će očekivana razina cijena biti viša; revidiraju svoja očekivanja i traže višu nadnicu, poduzeća povećavaju cijene, pa će razina cijena rasti → pomak AS krivulje uzduž AD

prema gore

viša razina cijena smanjila je realnu ponudu novca što je smanjilo M/P, povećalo kamatnu

stopu i smanjilo output → pomak po AD krivulji


6

sve dok je output viši od prirodne razine, radnici traže višu nominalnu nadnicu jer očekuju višu razinu cijena → cijene rastu

gospodarstvo s vremenom dolazi u ravnotežu; ravnotežni output jednak prirodnoj razini, a razina cijena jednaka očekivanoj. Subjekti koji određuju nadnice nemaju razloga

mijenjati svoja očekivanja!

d) Učinci monetarne ekspanzije Grafikon 7: Dinamika učinaka monetarne ekspanzije

AS" A" P’’=Pe AS

P’ A’ P=Pe A AD’(za M’>M)

AD (za M)

Yn Y’

porast nominalne ponude novca vodi do porasta realne ponude novca, što povećava output; krivulja AD se pomiče udesno; u kratkom roku gospodarstvo ide iz A u A’

output viši od prirodne razine pa dolazi do rasta cijena; AS se pomiče prema gore, uz pomak po AD’ krivulji, prilagođavanje dok ne se ne dođe do prirodne razine outputa

u srednjem roku ravnoteža je u A''

ako je porast nominalne ponude novca bio 10%, tada se i razina cijena povećava za 10% (ako je Y na početnoj razini, tada je i M/P na početnoj razini)

Što se zapravo događa u gornjem slučaju?

koristimo IS-LM model (grafikon 8)

ravnoteža na početku u točki A

monetarna ekspanzija znači pomak LM krivulje prema dolje, do točke A’

2 učinka: 1. kad se razina cijena ne bi mijenjala (pretpostavka iz 5. poglavlja), porast nominalne ponude

novca bi pomaknuo LM na LM"; ravnoteža bi bila u točki B 2. čak i u kratkom roku dolazi do porasta P na P’, što pomiče LM" na LM’, što djelomično

umanjuje utjecaj porasta nominalne ponude novca → ravnoteža u kratkom roku je u A’, a u srednjem A (=A").

realna ponuda novca na kraju ostaje nepromijenjena, output je na prirodnoj razini (vraća se na početnu razinu), kamatna stopa također se vraća na početnu vrijednost.


7

Grafikon 8: Dinamički učinci monetarne ekspanzije na output i kamatnu stopu

AS A"

P’ A’

P AD’ (za M’>M)

A AD (za M)

Yn Y’ proizvodnja (output)

LM LM’

LM"

A=A"

i A’ i’ B

Yn Y’

Neutralnost novca

u kratkom roku monetarna ekspanzija vodi do porasta proizvodnje, smanjenja kamatne stope i porasta razine cijena (mali porast P!)

u srednjem roku se porast nominalne ponude novca poništava proporcionalnim rastom

razine cijena; monetarna ekspanzija ne utječe na output ni kamatnu stopu

pouka: putem monetarne politike ne može se postići stalni rast outputa, ali može gospodarstvo izvući iz kratkoročne recesije

e) Učinci fiskalne kontrakcije (smanjenje proračunskog deficita)

vlada odluči smanjiti proračunski deficit smanjenjem svoje potrošnje (G), uz nepromijenjene

poreze (T); kakav je utjecaj u kratkom i srednjem roku?

pretpostavimo da je na početku output na prirodnoj razini

smanjenje G na G’ pomiče AD krivulju ulijevo; za danu razinu cijena output je niži

u kratkom roku output pada sa Yn na Y’ i smanjuje se razina cijena sa P na P’


8

tako dugo dok je output ispod prirodne razine, AS krivulja se pomiče prema dolje do AS", uzduž AD’

kretanje prestaje u A"; recesija je gotova i output je na prirodnoj razini

različito od monetarnih promjena jer je kamatna stopa na kraju niža

Grafikon 9: Dinamički učinci smanjenja proračunskog deficita

AS A P AS"

A’ P’ AD

A" AD’ (za G’<G)

Y’ Yn

Smanjenje deficita, output i kamatna stopa

isti proces, ali putem IS-LM modela; izostavljamo AS" radi jednostavnosti

prije promjene fiskalne politike, ravnoteža je u presjeku IS i LM krivulje (točka A); output je

na prirodnoj razini, kamatna stopa = i

sa smanjenjem potrošnje IS se pomiče ulijevo, do IS’

da se cijena ne mijenja (ranija pretpostavka), nova ravnoteža bi bila u točki B

zbog smanjenja outputa smanjuje se razina cijena i povećava realna ponuda novca → pomak

LM krivulje prema dolje do LM’ → nova ravnoteža u A’

u A’ su niži i output i kamatna stopa (u kratkom roku nije jasno da li se investicije povećavaju

ili smanjuju)

cijene padaju tako dugo dok je output ispod prirodne razine, što povećava realnu ponudu

novca i pomiče LM krivulju prema dolje

pomak se događa uzduž IS krivulje, LM dolazi do LM", a ravnoteža je u A"

u A" output je opet na prirodnoj razini, ali je kamatna stopa pala sa i na i"

drugačija je i struktura outputa; G je niža, a I više (za iznos točno jednak smanjenju državne

potrošnje)

u srednjem roku smanjenje deficita smanjuje kamatnu stopu i povećava investicije


9

Grafikon 10: Dinamički učinci smanjenja deficita na output i kamatnu stopu

AS

P A A’

P’ AD A"

AD’ (za G’<G)

Y’ Yn

A LM

LM’ i LM"

IS

B A’ i’

i" A"

IS’

Y’ Yn

Deficit, output i investicije

u kratkom roku smanjenje deficita (bez promjene monetarne politike) smanjuje output i može dovesti do smanjenja investicija

u srednjem roku output se vraća na prirodnu razinu, kamatna stopa je niža, a investicije više

u dugom roku više investicije povećavaju zalihe kapitala, što povećava output

slično sa povećanjem privatne štednje

Yn = C(Yn - T) + I (Yn, i) + G >>> u srednjem roku Yn i T su isti, C je jednaka onoj prije

smanjenja G, G je niža nego prije. Nadalje I moraju biti više nego prije smanjenja deficita i to u iznosu jednakom smanjenju G.

f) Učinci promjene cijene nafte

naftni cjenovni šokovi: 1973-75 i 1979-81 (OPEC i smanjena ponuda nafte)

cijena nafte ne ulazi ni u AS ni u AD (pretpostavili smo da se pri proizvodnji koristi samo rad) → cijene uključujemo putem marži


10

krećemo od srednjeg roka

pomak PS prema dolje na PS’, ravnoteža iz A u A’; niža realna nadnica, un viša, niža prirodna razina zaposlenosti, niža prirodna razina outputa

Dinamika prilagodbe

pretpostavka: polazimo od ravnoteže, AS=AD, P = Pe, točka A

zbog porasta cijena, Yn pada na Yn’

AS: P = Pe(1+μ)F(1 – Y/L, z)

u kratkom roku (uz danu Pe) raste marža, što povećava P za bilo koji Y; AS krivulje se pomiče

prema gore

AS’ prolazi kroz B, gdje je output jednak Y ’n i cijena jednaka Pe

AD se pomiče prema gore i dolje – pretpostavljamo da ostaje nepromijenjena; samo se AS pomiče u kratkom roku; pomak uzduž AD krivulje do A’ i Y’

Y’ još uvijek iznad prirodne razine pa se AS pomiče prema gore do A"; došlo je do promjene outputa ne samo u kratkom nego i u srednjem roku (manji output i više cijene - stagflacija)

Grafikon 11: Dinamički utjecaji povećanja cijene nafte

P AS" AS’

A" AS

P=Pe’ A’ A

P=Pe B AD

Y’n Y’ Yn Y

neslaganja makroekonomista - brzina vraćanja u ravnotežu srednjeg roka?

poslovni ciklusi, gospodarski šokovi, mehanizam širenja šoka

kasnije uvodimo stalni rast ponude novca

Tablica 1: Kratkoročni i dugoročni učinci monetarne ekspanzije, smanjenja deficita i porasta cijene nafte – na

output, kamatnu stopu i razinu cijena

Kratki rok Srednji rok Output Kamatna

stopa Razina cijena

Output Kamatna stopa

Razina cijena

Monetarna ekspanzija Rast Pad Rast (mali) Nema promjene

Nema promjene

Rast

Smanjenje deficita Pad Pad Pad (mali)

Nema promjene

Pad Pad

Rast cijene nafte Pad Rast Rast Pad Rast Rast

Documents

Predavanje P 7