Predavanje br.7

Ekonomski rast i razvoj

Kako možemo definirati “rast” u nacionalnoj ekonomiji?ekonomiji?

Koja je definicija potencijalne proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji?

Rast, u nacionalnoj ekonomiji, možemo označiti kao povećanje količine proizvoda i usluga koje

proizvodi jedna nacionalna ekonomija, odnosno povećanje ukupne proizvodnje tijekom vremena.povećanje ukupne proizvodnje tijekom vremena.

Potencijalna proizvodnja – najviša razina proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji koja se

može ostvariti iz postojeće proizvodne funkcije i raspoloživih resursa.

Gospodarski ili ekonomski rast

Gospodarski rast je ekspanzija potencijalnog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje.

Do gospodarskog rasta dolazi kad se granica proizvodnih mogućnosti neke zemlje pomiče prema van.

Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog BDP-a.

Prosječna stopa rasta realnog BDP-a za Hrvatsku je od 1993. do 2001. bila oko 2,5% godišnje, a od 2002. do 2007. g. bila

je 4,7%. Od 2007. godine uslijedio je pad BDP-a.

Stopa rasta BDP-a per capitaVrlo blizak pojam gospodarskom rastu je stopa rasta BDP-a po osobi ili stanovniku. Ova stopa prikazuje kojom brzinom rastu

životni standardi neke države, a dobije se tako što se BDP podjeli s brojem stanovnika.

Realni BDP po stanovniku (per capita) je realni BDP podijeljen sa brojem stanovnika. Stopa rasta realnog BDP-a “per capita” se brojem stanovnika. Stopa rasta realnog BDP-a “per capita” se

neznatno razlikuje od stopa rasta realnog BDP-a (kada je riječ o Hrvatskoj). Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta

stanovništva visoka.

Rast proizvodnje po glavi stanovnika važan je cilj svake vlade jer je povezan s povećanjem prosječnog realnog dohotka i životnog

standarda.

TOP 10 najbogatijih država na svijetu u 2012. godini BDP po stanovniku;

Zemlja BDP po stanovniku u $ Broj stanovnika

1 Katar 88.222 1.8 milijuna

2 Luksemburg 81.466 500.000

3 Singapur 56.694 4,9 milijuna

4 Norveška 51.959 4,9 milijuna

5 Brunej 48.333 388.000

6 UAE 47.439 8,3 milijuna

7 SAD 46.860 313 milijuna

8 Hong Hong 45.944 7 milijuna

9 Švicarska 41.950 7,7 milijuna

10 Nizozemska 40.973 16 milijuna

www.forbes.com

BDP po stanovniku za 2011.g.„Tamnije veći BDP”„Svjetlije manji BDP”

http://www.wikipedia.org/

BDP po stanovnikukonstantni dolar iz 2005. godine

Zemlja 2008 2009 2010 2011

Luksemburg 72.175 67.962 68.678 68.459

Odredite BDP-a po stanovniku za Hrvatsku od 2008. do 2011. godine.Također, odredite isto za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.

SAD 43.069 41.187 42.078 42.485

Slovenija 27.225 24.819 25.052 24.967

Hrvatska 17.286 16.103 15.916 15.954

Srbija 9.772 9.468 9.597 9.830

BiH 7.598 7.389 7.463 7.607

http://www.google.com/publicdata/directory

Stopa rasta BDP-aIzvor Svjetska banka

Zemlja 2008 2009 2010 2011

Luksemburg -2,49% -5,84% 1,05% -0,32%

SAD -1,3% -4,37% 2,16% 0,97%

Odredite rast/pad BDP-a Hrvatske od 2008. do 2011. godine.Također, odredite isto za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.

SAD -1,3% -4,37% 2,16% 0,97%

Slovenija 3,43% -8,84% 0,94% -0,34%

Hrvatska 2,13% -6,84% -1,16% 0,24%

Srbija 4,24% -3,11% 1,36% 2,43%

BiH 5,56% -2,74% 1 % 1,93%

http://www.google.com/publicdata/directory

Natalitet

Zemlja 2007 2008 2009 2010

Luksemburg 2.12 2.08 2.05 1,63

Odredite natalitet Hrvatske od 2007. do 2010. godine.Također, natalitet za Luksemburg, SAD. Sloveniju, Srbiju i BiH.

SAD 1.61 1.61 1.59 2,1

Slovenija 1.38 1.53 1.53 1,57

Hrvatska 1.4 1.47 1.50 1,46

Srbija 1.38 1.4 1.44 1,4

BiH 1.18 1.17 1.16 1,15

http://www.google.com/publicdata/directory

Zašto je gospodarski rast svakoj zemlji toliko bitan?

Zato što je gospodarski rast dugoročno najvažniji čimbenik uspjeha nekog

gospodarstva.

Četiri čimbenika „kotača” gospodarskog rasta

Koja su četiri osnovna čimbenika gospodarskog rasta?

Ljudski resursiPrirodna dobra

Akumulacija kapitalaAkumulacija kapitalaTehnologija

Ekonomisti odnose navedenih čimbenika predstavljaju agregatnom funkcijom proizvodnje (APF) koja povezuje

ukupnu proizvodnju s inputima i tehnologijom.

→→→

Algebarski prikaz agregatne funkcije proizvodnje; APF-a

Q = AF (K, L, R)

gdje je:

�Q = proizvodnja;�K = proizvodne usluge kapitala;�R = prirodna dobra korištena u proizvodnji;�A predstavlja razinu tehnologije u gospodarstvu;�F je funkcija proizvodnje.

Ljudski resursi

Rad se sastoji od broja radnika i vještine radne snage.

Mnogi ekonomisti vjeruju da je kvaliteta inputarada (vještine, znanje i disciplina radne snage) rada (vještine, znanje i disciplina radne snage)

najvažniji element gospodarskog rasta.

Gospodarstvo može kupiti brza računala, moderne uređaje itd., no ovim se kapitalnim robama mogu

učinkovito služiti i održavati ih samo vješti i obučeni radnici.

Prirodni resursi

Drugi klasični čimbenik proizvodnje predstavljaju prirodna dobra.

Među važna prirodna dobra spadaju: obradive površine, nafta i plin, šume, voda, mineralni izvori

itd.

Neke su se zemlje razvile ponajprije zahvaljujući obilnim izvorištima prirodnih bogatstava, međutim

prirodna bogatstva nisu nužna za gospodarski uspjeh.

Akumulacija kapitala

Opipljivi kapital uključuje strukture poput cesta i elektrana, opremu poput računala i kamiona, te

zalihe.

Akumuliranje kapitala traži žrtvovanje tekuće Akumuliranje kapitala traži žrtvovanje tekuće potrošnje tijekom dužeg niza godina. Zemlje koje

ubrzano rastu obično mnogo ulažu u nova kapitalna dobra; u gospodarstva s najbržim rastom 10 do 20%

proizvodnje odlazi na akumuliranje kapitala.

Tehnološke promjene i inovacijePovijesno gledano, rast sasvim sigurno nije bio proces

jednostavnog repliciranja u kojem su se tvornice jednostavno redale jedna za drugom. Radilo se prije svega o neprekidnom tijeku inovacija i tehnološkog napretka koji je doveo do ogromnih

poboljšanja u proizvodnim mogućnostima zemalja diljem svijeta.

Danas smo svjedoci eksplozije novih tehnologija, posebice u Danas smo svjedoci eksplozije novih tehnologija, posebice u informatici i komunikacijama.

Tehnološka promjena označava promjene u procesu proizvodnje ili uvođenju novih proizvoda i usluga.

Procesni izumi koji su uvelike povećali proizvodnost; parni stroj, strujni generator, antibiotici, mikroprocesor…

Širenje glavnih tehnologija u kućanstvima po godinama

Mobilni telefoni

Televizori

Automobili

ćan

stva

Godina

Mobilni telefoniElektrična energija

Internetskipriključci

Kućna računala

Pos

tota

k ku

ćan

stva

Ponavljanje čimbenika rasta

Čimbenici gospodarskog rasta Primjeri

Ljudski resursiVeličina radne snage, kvaliteta radnika

(obrazovanje, vještine, disciplina)

Prirodna bogatstva Nafta, plin, minerali, tlo, klima…Prirodna bogatstva Nafta, plin, minerali, tlo, klima…

Akumulacija kapitalaOprema, tvornice, ceste, opći

društveni kapital

Tehnologija i inovacijeKvaliteta znanstvenog i tehničkog

znanja

Teorije ekonomskog rastaKroz ekonomsku povijest iskristalizirale su se tri teorije

ili modela ekonomskog rasta:

�Klasična teorija rasta�Neoklasična teorija rasta�Neoklasična teorija rasta�Nova teorija rasta

Razlike između ovih teorija nalaze se u činjenici da su zagovarači svake od njih preferirali različit izvor,

odnosno faktor rasta kao glavni u procesu dugoročnog ekonomskog rasta određene nacionalne ekonomije.

Klasi čna teorija rasta

Rani ekonomisti, poput Smitha i Malthusa, koje nazivamo klasičnim ekonomistima, naglašavali su ključnu ulogu zemlje u gospodarskom

rastu.

�Smith govori o “zlatnom dobu” i o djelovanju zakona konstantnihprinosa rada, kad je zemlja bila besplatna, a čitav BDP je odlazio nanadnice. Kako je raslo stanovništvo, rasla je i proizvodnja, a realnanadnice. Kako je raslo stanovništvo, rasla je i proizvodnja, a realnanadnica po radniku je bila konstantna.�Malthus se fokusira se na zakon opadajućih prinosa rada, jer“zlatno doba” ne može trajati vječno, a kako je zemlja fiksniproizvodni faktor s vremenom će sva biti zauzeta. Dok je zemljafiksna, zakon opadajućih prinosa će djelovati kako broj stanovnikaraste. Rastući odnos rada i zemlje dovodi do opadanja graničnogproizvoda rada i do opadanja nadnica.

Smithova i Malthusova klasična teorija gospodarskog rasta

(b) Malthus

Pro

izvo

dnja

odj

eć

e

(a) Smith

Pro

izvo

dnja

od

jeć

e

Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane

Pro

izvo

dnja

odj

e

Pro

izvo

dnja

Neoklasična teorija ekonomskog rasta

Pokazalo se da su razmišljanja klasičara pogrešna, jer unapređenje tehnologije i kapitalne opremljenosti neutralizira djelovanje zakona opadajućih prinosa rada, što je dokazala neoklasična teorija rasta, a njezin je začetnik Robert Solow,

dobitnik Nobelove nagrade 1987. za doprinose teoriji ekonomskog rasta.ekonomskog rasta.

Pretpostavke neoklasičnog modela rasta:

1) Jedan homogeni proizvod;2) Dvije vrste utrošaka (rad i kapital);3) Ekonomija je na razini pune zaposlenosti i konkurentna je.

Neoklasična teorija ekonomskog rasta

Okrećući se prema procesu rada, ekonomisti naglašavaju potrebu za povećanjem kapitalne opremljenosti; procesom kojim se

količina kapitala po radniku s vremenom povećava.Ako označavamo kapital s “K”, a rad s “L” tada je omjer kapitala i

radnika prikazan kao “K / L”.

Do povećanja kapitalne opremljenosti dolazi kada kapital raste brže od radne snage. Ako nema tehnoloških promjena, povećanje kapitalne opremljenosti dovesti će do rasta proizvodnje po radniku,

rasta graničnog proizvoda rada i realnih nadnica; dovesti će do opadajući prinosa na kapital, a time i do pada stope povrata na

kapital.

Gospodarski rast kroz produbljivanje kapitala ( neoklasi čni model )

Pro

izvo

dnja

po

radn

iku

Pro

izvo

dnja

po

radn

iku

Kapital po radniku

Dugoročna ravnoteža u neoklasičnommodelu rasta

Bez tehnološke promjene proizvodnja po radniku i nadnice stagniraju.

Životni standard će s vremenom prestati Životni standard će s vremenom prestati rasti ako se gospodarski razvoj samo sastoji od akumuliranja kapitala povećanjem broja

tvornica s postojećim metodama proizvodnje.

Nova teorija rastaNova teorija rasta naglašava značaj tehnologije u procesu

ekonomskog rasta u odnosu na neoklasičare koji su naglašavali značaj kapitala.

Tehnologija je rezultat investicija u istraživanje i razvoj. Investicije u tehnologiju povećavaju razinu tehnologije u

nacionalnoj ekonomiji.nacionalnoj ekonomiji.

Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju.

Poboljšanje tehnologije često ima puno pozitivnih prelijevajući efekata. Tehnološke prednosti jednog sektora

ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.

Nova teorija rastaTehnološko unapređenje ima pozitivne eksternalije.

Pozitivne eksternalije – pozitivni efekti koji se prelijevaju na druge koji nisu bili uključeni u proces odlučivanja o tim aktivnostima.

Neka bazična istraživanja zaštićena su patentima.

Patent – zakonsko vlasništvo tehnološke inovacije koje daje vlasniku patenta neka prava u upotrebi i distribuciji patenta

tijekom vremena.

Nova teorija rasta naglašava učenje kroz djelovanje. Učenje kroz djelovanje – poboljšava metode proizvodnje kroz

iskustvo i poboljšava produktivnost rada i stoga nadjačava zakon opadajućih prinosa.

Tehnološka blokada

Tehnološka blokada je primjer kada ekonomija ne koristi najbolju raspoloživu tehnologiju.

Tehnološka blokada se dešava kada stare tehnologije postaju prevladavajuće na tržištu i postaju uključene u postaju prevladavajuće na tržištu i postaju uključene u proizvodnju novih proizvoda bez obzira što su mnogo

efikasnija tehnološka rješenja već pronađena.

Izlazak iz tehnološke blokade ponekad je jako skup (siromašne zemlje za to nemaju novaca), a ponekad je i

nemoguć.

Tehnološki napredak i gospodarski rast

Pro

izvo

dnja

po

radn

iku

Pro

izvo

dnja

po

radn

iku

Kapital po radniku

Mjerenje ekonomskog rasta

Najbolja mjera rasta životnog standarda stanovništva jeBDP

Ekonomski rast se onda mjeri kao:

% rasta BDP-a = ( BDP t – BDP t-1) / BDP t-1 x 100

Ukoliko ekonomija starta sa BDP=100 i raste po stopi “g” Ukoliko ekonomija starta sa BDP=100 i raste po stopi “g” određen broj godina “n”, tada je nakon proteka tog vremena

BDP jednak: (1 + g)n x 100

primjer:

BDP = 100, n = 10, g = 4BDP10 = (1 + 0,04)10 x 100 = 148

Mjerenje ekonomskog rastaStopa rasta proizvodnje se mjeri

% rasta Q = ¾(% rasta L) + ¼(% rasta K) + T.C.

�Q – količina proizvodnje�L – rad�K- kapital�K- kapital�T.C. – tehnološka promjena

Stopa rasta proizvodnje po stanovniku:

% rasta Q/L = ¼(% rasta K/L) + T.C.

Mjerenje utjecaja tehnologije:

T.C. = % rasta Q - ¾ ( %rasta L ) – ¼(% rasta K)

Pravilo 72

Pravilo 72 se koristi za određivanje broja godina koji je potreban da se dohodak udvostruči uz prosječnu stopu ekonomskog rasta.

Broj godina potreban za dupliranje BDP-a računa se tako da se 72 podjeli s stopom ekonomskog rasta.

Dupliranje BDP-a = 72 / stopa ekonomskog rastaDupliranje BDP-a = 72 / stopa ekonomskog rasta

Pravilo 72 može koristiti za izračun broja godina u kojem će se bilo koja varijabla podvostručiti, a ne isključivo stopa ekonomskog

rasta.

Ako bi prosječna godišnja stopa rasta BDP-a iznosila 3%, trebalo bi proći 24 godine da se udvostruči njezin BDP jer je 72 / 3 = 24.

Izazov ekonomskog razvoja

Planet zemlju danas nastanjuju ljudi s vrlo različitim životnim standardima.

Jedna je krajnost bogatstvo Sjeverne Amerike i Zapadne Europe, gdje najbogatijih 1% uživa u oko Zapadne Europe, gdje najbogatijih 1% uživa u oko

20% svjetskog dohotka i potrošnje, a drugu krajnost predstavlja oko milijardu ljudi iz Afrike i Azije koji žive u apsolutnom siromaštvu, a malo

udobnosti i s rijetkom spoznajom o tome od kuda će doći sljedeći obrok.

Siromaštvo - Bogatstvo

Siromaštvo - Bogatstvo

Izazov ekonomskog razvoja

Što se misli pod pojmom “zemlja u razvoju”?

Najvažnija značajka zemlje u razvoju jest to što ona ima nizak dohodak po glavi stanovnika, a ljudi su obično slaboga zdravlja, niske razine pismenosti ,

izražene neuhranjenosti i malo je kapitala s kojim mogu izražene neuhranjenosti i malo je kapitala s kojim mogu raditi.

Preko 75% svjetskog stanovništva živi u zemljama u razvoju. Dohodak po glavi stanovnika u tim zemljama je

oko 500 $. Dohodak u razvijenim zemljama svijeta je blizu 40000 $.

Neki od pokazatelja ekonomskog razvoja

Godine Srbija SAD Slovenija Hrvatska BiH

Udio korisnika interneta

201020092008

43,05%39,91%37,09%

79,34%78,17%74,15%

69,21%63,51%57,91%

60,04%56,04%50,42%

52,00%37,74%34,66%

Stopa smrtnostidjece mlađe od 5 godina

201020092008

7,01%7,04%7,08%

7,5%7,6%7,7%

2,09%2,31%3,40%

5,50%5,70%6,00%

8,40%8,40%8,60%

Očekivani životni vijek

200920082007

73,6973,6473,38

78,0977,9477,84

78,9778,7778,56

76,1775,9175,71

75,2575,1174,97

Izazov ekonomskog razvoja

Kada se vrši komparacija u dostignutom stupnju razvoja između zemalja ekonomisti najčešće koriste podatke o BDP-u, ali ne u dolarima ili

eurima već prema paritetu kupovne moći, koji je prilagođen za devizni tečaj i time se dobiva realnija prilagođen za devizni tečaj i time se dobiva realnija

slika životnog standarda u pojedinim zemljama.

Paritet kupovne moći – metoda usporedbe dohotka u različitim zemljama gledajući domaću kupovnu

moć novca u različitim zemljama.

Rast nasuprot razvojaRazvoj se odnosi na povećanje proizvodnih kapaciteta i outputa

koje donosi promjena u temeljnim institucijama zemlje.

Rast se odnosi na porast outputa nastao povećanjem faktora proizvodnje.

Rast nastaje zbog povećanja faktora proizvodnje uz danu funkciju proizvodnje. Razvoj nastaje kroz promjenu funkcije

proizvodnje.

Nerazvijene zemlje nasuprot razvijenima se razlikuju u pogledu rasta zbog različitosti institucijskih struktura i različitosti prioriteta

u ekonomskim ciljevima.

Različitost ciljeva i institucija

Normativni cilj razvijenih i nerazvijenih se razlikuje uslijed velike razlike u bogatstvima tih dviju skupina

zemalja. Nerazvijene zemlje se susreću sa osnovnim ekonomskim problemima kao što su hrana, odjeća, sklonište, dok su to gotovo nepostojeći problemi u sklonište, dok su to gotovo nepostojeći problemi u

razvijenim zemljama.

Zbog različitih problema sa kojima se te dvije skupine zemalja suočavaju, nacionalne ekonomije na različitom

stupnju ekonomskog razvoja imaju potrebu za različitim institucijama.

INSTITUCIJE U NERAZVIJENIM ZEMLJAMA

Nerazvijene zemlje vrlo često nemaju razvijene institucije za prikupljanje poreza. Većina državne potrošnje je odobrena prema

političkim uvjerenjima.

Nerazvijene zemlje često su suočene sa promjenom režima, i to:

� promjenom cjelokupnog okruženja unutar kojeg djeluju vlada i� promjenom cjelokupnog okruženja unutar kojeg djeluju vlada iekonomija;� promjenom jednog dijela državnih aktivnosti (npr. promjenafiskalne ili monetarne politike).

Financijske institucije u nerazvijenim zemljama se znatno razlikuju od istih u razvijenim nacionalnim ekonomijama

(centralna banka i poslovne banke).

DUALNA EKONOMIJA NERAZVIJENIH ZEMALJA

Istraživanja su pokazala da zemlje u razvoju imaju tkz. dualnu ekonomiju.

Pod tim pojmom se podrazumijeva postojanje dva sektora; tradicionalnog poljoprivrednog sektora i sektora koji je

orijentiran prema svjetskom tržištu.orijentiran prema svjetskom tržištu.

Tradicionalni sektor proizvodi na tradicionalan način i za nacionalno tržište.

Međunarodno orijentiran sektor proizvodi po suvremenim tehnikama proizvodnje za svjetsko tržište.

PROBLEMI NERAZVIJENIH ZEMALJA

• Politička nestabilnost• Korupcija• Nedostatak odgovarajućih institucija• Nedostatak investicija• Nedostatak investicija• Neodgovarajuće obrazovanje• Prevelik broj stanovnika• Zdravstvena zaštita

ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA

Niski prosječni Spora akumulacija

Niska štednja i ulaganja

Niski prosječnidohoci

Spora akumulacijakapitala

Niska produktivnost

ZAKLJUČAKDržava ima ključnu ulogu u uspostavi i održavanju

zdravog ekonomskog okruženja. Ona mora osigurati poštivanje zakona, osnažiti izvršavanje ugovora i

usmjeriti svoje propise prema konkurenciji i inovaciji. Država često igra vodeću ulogu u ulaganju u ljudski Država često igra vodeću ulogu u ulaganju u ljudski kapital kroz obrazovanje, zdravlje i promet, ali bi se trebala osloniti na privatni sektor tamo gdje nema

komparativnu prednost. Država bi trebala usredotočiti svoje napore na područja u kojima postoje jasni znakovi neuspjeha tržišta te bi trebala ukloniti

zakonodavne zapreke privatnom sektoru.