Predmet: Demanti na dopis studenata medicinske biokemije

1

Predmet:DemantinadopisstudenatamedicinskebiokemijeMinistarstvuzdravstva

Poštovani,

u ime svih studenata diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike na

Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kao i u ime svih studenata

medicinsko-laboratorijske dijagnostike Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu,

dostavljamo Vam ovaj dopis koji demantira sve netočne navode dopisa studenata medicinske

biokemije.

Duboko smo ogorčeni manipulativno prezentiranom evaluacijom studija medicinsko-laboratorijske

dijagnostike i svim navedenim neistinama. Mišljenja smo nije potrebno argumentirati važnost

medicinsko laboratorijske djelatnosti, kao ni činjenicu da laboratorijska djelatnost nije sažeta u

medicinskubiokemiju,većdasulaboratorijskidjelatnicineophodni iudrugimpodručjimamedicine

kao što sumedicinskamikrobiologija, laboratorijska patologija i histologija, citologija,molekularna

dijagnostika, imunologija, laboratorijska hematologija, nuklearna medicina, klinička kemija,

medicinskagenetikaitransfuzijskamedicina.

Činjenica je da sumedicinsko-laboratorijska dijagnostika imedicinska biokemija srodno, ali ne isto

zanimanjepajesasvimlogičnodasestudijirazlikuju,štojedokazanomovimdopisomkojidemantira

sve netočne navode evaluacije studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike od strane studenata

medicinskebiokemije.

Držimo da je evaluacija studija medicinsko-laboratorijske dijagnostika, u autorstvu studenata

medicinske biokemije, manipulativno prezentirana s netočnim, neprovjerenim i nepotkrijepljenim

navodima te da ne prikazuje stvarno stanje studijamedicinsko-laboratorijske dijagnostike s ciljem

obmanjivanjačitateljadopisa.

U Hrvatskoj se na četiri sveučilišta izvode, ili su se izvodili, studijski programi medicinsko-

laboratorijskedijagnostike(MLD):

-preddiplomskisveučilišnistudijMLDpriSveučilišnomodjeluzdravstvenihstudijauSplitu

-preddiplomskistručnistudijMLDpriFakultetuzdravstvenihstudijaSveučilištauRIjeci

-diplomskisveučilišnistudijMLDpriFakultetuzdravstvenihstudijaSveučilištauRijeci

-preddiplomskistručnistudijMLDpriZdravstvenomveleučilištuSveučilištauZagrebu

-preddiplomskisveučilišnistudijMLDpriMedicinskomfakultetuSveučilištauOsijeku

-diplomskisveučilišnistudijMLDpriMedicinskomfakultetuSveučilištauOsijeku

2

Iz ovog popisa vidljivo je da se četiri od šest razina studijskih programa izvode na sveučilišnom

studiju,štodemantirageneralizirannavoddajestudijmedicinsko-laboratorijskedijagnostikestručni

studij.

1. Uvjetiupisanastudijskiprogram.

Udopisustudenatamedicinskebiokemijenavedenajetablicausporedbeuvjetaupisastudijskih

programaštojeprikazanouTablici1.

Tablica1.Uvjetiupisastudenatamedicinskebiokemijeimedicinsko-laboratorijskedijagnostike

Hrvatski

jezik

Matematik

a

Strani

jezikKemija Biologija Fizika

Opći

uspjeh

MLDOsijek B 15% B 20% B 20% DA 20% NE 20%* NE 20%* 25%

Medicinska

biokemijaA 5% A 20% A 5% DA 20% NE 20%

NEDONOSI

BODOVE25%

*boljirezultatvrednujeses20%

Kaošto jevidljivo iz tablice,zaupisnaobastudijskaprogramapotrebno jepoložiti svatriobvezna

predmetadržavnemature.Razlikaubodovanjujevidljiva,norazlikajevidljivaikoddrugihstudijskih

programa na različitim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Time je izostavljeno da je u autonomiji

fakultetadaodlučipremakojimuvjetimaćeupisatistudente.Uspjehnamaturinijepokazateljznanja

i uspjeha studenata. Uspjeh na maturi pokazatelj je usvojenog znanja u srednjoj školi. Uspjeh

studenataseocjenjujukrozpoloženeispiteiusvojenoznanjenastudijskomprogramu.

Činjenica je da studenti koji su u akademskoj godini 2017./2018. upisali preddiplomski studij

medicinsko-laboratorijskudijagnostiku,imajupoloženuArazinumatureobaveznihpredmetaisvatri

izborna predmeta: fizika, kemija i biologija te da im je prosječna ocjena tijekom srednjoškolskog

obrazovanjaodličan.

2. RazlikeusatnicikolegijaMLDimedicinskebiokemije

3

Slika1.Studentimedicinskebiokemijegovoreopojmurelevantnihkolegijaiakonisudefinirališto

smatrajurelevantnimkolegijima(dostupnona:http://www.hkmb.hr/dokumenti/enl/2017-

12/Pismo%20ministru%20zdravstva.pdf,datumpristupa:11.4.2018.)

Usporedba izvođenja nastave na studijskim programima medicinsko-laboratorijske dijagnostike i

medicinskebiokemijeprikazana jeuTablici2.Uspoređenisusviobaveznikolegijikojese izvodena

preddiplomskomidiplomskomstudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostikeuOsijekutenastudiju

medicinskebiokemije.Svikolegijisurelevantnizaobastudijskaprograma.Uvjetno jerečenošto je

studentimamedicinske biokemije relevantno, ali prikaz nepotpunih činjenica propust je za buduće

akademskegrađanekojićeraditiuzdravstvenomsustavui/iliznanstvenojzajednicinakonzavršetka

studija. Iz tablice je vidljivo da je studij medicinske biokemije prvenstveno usmjeren temeljnim

prirodnim znanostima s 1100 sati nastave iz uvodnih i temeljnih kolegija dok je na studiju

medicinsko-laboratorijske dijagnostike temeljnim kolegijima posvećeno 620 sati nastave. Također,

uočljivojedajestudijmedicinskebiokemijeprvenstvenousmjerenobrazovanjuizpodručjakemijesa

690satinastaveštočini17.58%cjelokupnenastavei biokemijesa720satinastaveštočini18.34%

cjelokupne nastave. Na studijumedicinsko-laboratorijske dijagnostike kemija se sluša tijekom 105

satinastaveštočini2.78%cjelokupnenastave,biokemija tijekom330nastavnihsati štočini8.73%

ukupnenastaveštojegrafičkiprikazanonaslici2.a).Todokazujedaovadvastudijanisuusmjerena

obrazovanju iz istogpodručja,nego srodnog, ada jemedicinskabiokemijaprvenstvenousmjerena

obrazovanjuizkemijeibiokemije.

Studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike usmjeren je stjecanju obrazovanja iz svih područja

laboratorijskedjelatnostikojasuobjašnjenauuvodu.Utablici2vidljivo jedastudentimedicinsko-

laboratorijske dijagnostike imaju opsežnu nastavu iz svih kolegija laboratorijske djelatnosti osim iz

kemije ibiokemije, iako jeudopisustudenatamedicinskebiokemijezaključenodatipredmetinisu

relevantnihzaobavljanjelaboratorijskedjelatnostikaoštotoprikazujeslika1.Navedenikolegijisu:

citologija i histologija, imunologija, mikrobiologija, patologija, transfuzija, hematologija te ostali

stručni kolegiji koji su na studijumedicinsko-laboratorijske dijagnostike zastupljeni tijekom69.05%

satinastave,anastudijumedicinskebiokemijespribližno38.85%nastaveštojegrafičkiprikazanona

slici2.b).Osimnavedenog,nastudijumedicinskebiokemije840satiutrošenojenastručnupraksui

stručno osposobljavanje što čini 21.4% sati cjelokupne nastave dok je na samostalno istraživanje i

izradu diplomskog rada utrošeno samo 100 sati, odnosno 2.55% cjelokupne nastave. Na studiju

medicinsko-laboratorijskedijagnostike,samostalnoistraživanjezaizraduzavršnogidiplomskograda

provodisetijekom430sati,odnosno11.38%cjelokupnenastaveštojegrafičkiprikazanonaslici2.c).

4

2.a)Grafičkiprikazodnosabrojasatinastaveizpodručjauvodnihitemeljnihprirodnihznanost(UTK),

odnosbrojasatinastaveizkemijeibiokemije.

2.b)Grafičkiprikazodnosabrojasatinastaveizkliničkebiokemijeikliničkihkolegijaizpodručja

laboratorijskedjelatnosti(KLD).

5

2.c)Grafičkiprikazodnosabrojasatinastaveutrošenihnasamostalnoistraživanjestudenatausklopu

završnogi/ilidiplomskogradatebrojsaticjelokupnenastaveutrošenenastručnupraksu.

Slika2.Grafičkiprikazusporedbepostotkacjelokupnenastavekojaseizvodinastudijumedicinske

biokemije(MB)imedicinsko-laboratorijskedijagnostike(MLD).Prikazanajeusporedbanastaveiz

uvodnihitemeljnihkolegiji(UTK),kemije,biokemijetekliničkebiokemijeiostalihkliničkihkolegijiiz

područjalaboratorijskedjelatnosti(KLD)teodnospostotkanastaveutrošenenasamostalno

istraživanjeusklopuzavršnogi/ilidiplomskogradaistručneprakse(preuzetosa:

http://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/ihttp://www.pharma.unizg.hr/,datumpristupa:

23.4.2018.)

Tablica2.Usporedbasvihobaveznihkolegijanastudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostike(MLD)

imedicinskebiokemije

MLD Medicinskabiokemija

UVODNIITEMELJNIKOLEGIJI

KOLEGIJ P S V KOLEGIJ P S V

Uvodubiomedicinuibiomedicinskutehnologiju 30 15 15 Uvodustudijmedicinske

biokemije 15 0 0

Biologija 30 5 25

Staničnabiologijasgenetikom 30 15 30

Fizikaibiofizika 15 10 25 Fizika 30 15 30

6

Sigurnostnaraduulaboratoriju 30 10 0

Medicinskainformatikaistatistika 25 15 25 Matematikasastatističkomanalizom 45 30 0

Kemija 60 15 30

Općakemijasastehiometrijom 60 45 30

AnalitičkakemijaI 30 15 30

FizikalnakemijaI 30 15 30

AnalitičkakemijaII 30 0 30

FizikalnakemijaII 30 15 15

AnalitičkakemijaII 30 0 30

Organskakemija 60 30 45

Biološkakemija 30 15 15

Farmaceutskakemija 30 0 0

Međuzbroj_kemija 105 Međuzbroj_kemija 690

Anatomija 20 5 30 Fiziologijasanatomijomčovjeka 60 45 0

Fiziologijaspatofiziologijom 30 15 15

Međuzbroj_anat-fizio 115 Međuzbroj_anat-fizio 105

Etikaubiomedicini 15 15 0 Bioetika 15 5 0

Sociologijamedicine 15 5 10 Sociologijaizdravstvo 15 15 0

Komunikacijskevještine 15 0 15

Javnozdravstvososnovamazakonskeregulative 15 15 0 Zdravstvenozakonodavstvou

laboratorijskojmedicini 15 0 0

UKUPNO 620 UKUPNO 1100

CITOLOGIJAIHISTOLOGIJA


Kliničkacitologija 30 5 15 Citologijaihistologija 30 15 10

Kliničkikolegij:kliničkacitologija 5 5 30

Citodijagnostika 30 30 0

7

Histologijaslaboratorijskimtehnikama 45 15 45


BIOKEMIJA


Biokemija 30 15 15 Biokemija 60 15 45

*Općakliničkabiokemija 60 30 90

*KliničkabiokemijaslaboratorijskimtehnologijamaI 30 10 30

*KliničkabiokemijaslaboratorijskimtehnologijamaII 30 5 45

*Kliničkikolegij:KliničkabiokemijaI 5 5 30

*Kliničkikolegij:KliničkabiokemijaII 10 10 60

Fizikalnabiokemija 30 20 10

*Kliničkabiokemijaorganai

organskihsustavaI 30 15 0

Analitičkabiokemija 30 0 30

*Kliničkabiokemijaorganai

organskihsustavaII 30 15 30

Biokemijaprehrane 30 0 30

Biokemijalijekova 30 0 30

*Specijalnapodručjakliničkebiokemije 15 15 30

*Kliničkabiokemija_međuzbroj 270 *Kliničkabiokemija_međuzbroj 360


IMUNOLOGIJA


Imunologijaslaboratorijskimtehnologijama 30 5 15

Imunologija 30 15 0

Imunokemija 14 8 8

Kliničkaimunologijaiimunogenetika 30 30 0


8

MIKROBIOLOGIJA

KOLEGIJ P S V KOLEGIJ P S VMedicinskamikrobiologijaslaboratorijskimtehnologijamaI 45 15 15 Mikrobiologijas

parazitologijom 60 0 30

MedicinskamikrobiologijaslaboratorijskimtehnologijamaII 30 15 15

Kliničkikolegij:Medicinskamikrobiologija 10 10 60

Klinčkaepidemiologijaimikrobiologija 30 30 0


PATOLOGIJA

KOLEGIJ P S V KOLEGIJ P S VPatologijaslaboratorijskimtehnikama 30 10 20 Patofiziologijaspatologijom 45 45 0

Kliničkikolegij:Patologija 5 5 30


TRANSFUZIJA

KOLEGIJ P S V KOLEGIJ P S VTransfuzijskamedicinaslaboratorijskimtehnologijama 15 5 15 Transfuziologijas

imunohematologijom 15 0 15

Transfuzijskamedicina 5 5 30

UKUPNO 75 UKUPNO 30

HEMATOLOGIJA

KOLEGIJ P S V KOLEGIJ P S VHematologijaslaboratorijskimtehnologijama 45 5 45 Hematologija1 30 5 25

Kliničkikolegij:Hematologija 10 10 60 Hematologija2 25 15 20

Kliničkahematologija 30 30 0


9

OSTALISTRUČNIKOLEGIJI


Instrumentalnemjernetehnikeifizikalnemetodeubiomedicinskoj

analitici30 15 15 Evaluacijainstrumenata,

postupakaireagensa 15 10 5

Molekularnabiologijaslaboratorijskimtehnologijama 30 15 15 Molekularnabiologijas

genetičkiminžinjerstvom 30 15 30

Nuklearnamedicina-metodeidijagnostika 15 0 10

Humanagenetika 15 5 15 Humanaipopulacijskagenetika 15 5 10

Kliničkatumačenjalaboratorijskihnalaza 15 5 30

Integriranikolegijlaboratorijskedijagnostike-

prosudbanalaza0 30 0

Obradalaboratorijskihpodataka 5 5 20

Osnovefarmakologije 30 30 0 Farmakologija 75 10 20

Molekularnagenetikaimolekularnimehanizmi 30 30 0 Molekularnadijagnostika 30 15 15

Koagulacija 15 15 15

Kliničkamedicinailaboratorijskadijagnostika 30 30 0

Neurokemija 8 4 3

Primjenakulturestanicaubiomedicinskimistraživanjima 30 15 15

Toksikološkakemija 30 15 15 Toksikologija 30 15 15

Urgentnamedicinaihitnastanjaulaboratorijskojmedicini 30 10 20

Kontrolaiosiguranjekvaliteteubiomedicinskomlaboratoriju 25 20 0

Organizacijaiupravljanjemedicinsko-biokemijskim

laboratorijem30 15 0

Medicinskapsihologija 25 15 5

Menadžmentiekonomikauzdravstvu 25 20 0

Metodologijaizradeznanstvenograda 25 20 0

Preventivnamedicina 25 15 5

Biostatika 15 15 0


10

Medicinskiengleski 60 Engleski 0

IZBORNIKOLEGIJI


EksperimentalnemetodeulaboratorijskojbiomediciniI 20 10 30 Biološkemembranei

staničnasignalizacija 15 15 0

Temeljiznanstveno-istraživačkograda 20 10 30

Fizikalnekemijskemetodeubiomedicinskimistraživanjima

15 0 15

Zdravstvenaekologijaihigijenaradnesredine 20 10 30

Slobodniradikaliiantioksidansiuzdravljui

bolesti16 12 2

EksperimentalnemetodeulaboratorijskojbiomediciniII 20 10 30 Suvremenebiokemijske

tehnike 15 15 0

Krvljuprenosivebolesti 20 10 30 Metaloproteini-strukturaimehanizam 5 10 5

Laboratorijsketehnologijeucitodijagnostici 35 20 15 Odabranemetode

instrumentalneanalize 10 0 20

Laboratorijsketehnologijeuhematologiji 35 20 15 Spektroskopskaidentifikacija

organskihsojeva 10 10 10

Laboratorijsketehnologijeuimunologiji 35 20 15 Dijagnostikavirusaiterapija

virusnihinfekcija 12 8 0

Laboratorijsketehnologijeukliničkojbiokemiji 35 20 15 Biološkemembranei

staničnasignalizacija 15 15 0

Laboratorijsketehnologijeumikrobiologiji 35 20 15 Komunikacijskevještine 0 15 0

Laboratorijsketehnologijeumolekularnojgeneticiibiologiji 35 20 15 Odabranetemeiz

primijenjenepsihologije 20 10 0

Laboratorijsketehnologijeutransfuzijskojmedicinii

transplantaciji35 20 15

Slobodniradikaliiantioksidansiuzdravljui

bolesti16 12 0

Metodenuklearnemedicineislikovnetehnikeubiomedicini 35 20 15 Bioanorganskakemija 10 0 5

Automatizacijaulaboratorijskojbiomedicini 25 15 5 Membranskitransporttvari

iinformacija 15 15 0

Engleskijezikuakademskojiprofesionalnojkomunikaciji 25 15 5 Uzgojstanicaistaničnih

linija 10 10 10

Etikaizakonodavstvoubiomedicini 25 15 5 Biopharmaceuticals 9 21 0

Izabranapodručjabiofizike 25 15 5 Uvodukomplementarnuialternativnumedicinu 10 20 0

Izabranapodručjabiostatistikeiinformatike 25 15 5 Morfološkaobilježja

oštećenjajetrelijekovima 16 12 2

Kliničko-toksikološkeanalize 25 15 5 Droge,dopingiovisnosti 20 0 10

Laboratorijskadijagnostikabolestisredišnjegživčanogsustava 25 15 5 Dijetoterapija 15 15 0

Laboratorijskadijagnostikainfektivnihbolesti 25 15 5 Hitnalaboratorijska

dijagnostika 15 10 5

11

Laboratorijskadijagnostikanovotvorina 25 15 5 Kompleksnagenetika 15 15 0

Laboratorijskadijagnostikaporemećajahemostaze 25 15 5 Laboratorijskadijagnostika

uzbolesnika 6 3 6

Laboratorijskadijagnostikauforenzičkojmedicini 25 15 5 Laboratorijskainformatika 15 10 5

Laboratorijskadijagnostikauzbolesnika 25 15 5 Nutritiontherapy 15 15 0

Laboratorijskimenadžment 25 15 5 Osnoveepiemiologijes

mikrobiološkomdijagnostikom

15 0 15

Medicinautemeljenanadokazima 25 15 5 Primjenaradionuklidaudijagnostici 15 0 0

Molekularnaenzimologija 25 15 5

Oksidacijskistresislobodniradikali-mehanizmidjelovanja 25 15 5

Osnovekliničkefarmakokinetike 25 15 5

Studentibirajuukupno8izbornihkolegijatijekompreddiplomskogi

diplomskogstudija445

Studentibirajuizbornekolegije5.-9.semestrapremabrojuECTSbodova

180

Stručnapraksa 0 Stručnapraksa 840

Izradazavršnograda 150 Diplomskirad 100

Samostalnoistraživanjeiizradadiplomskograda

280

Ukupno_nastava 3780 Ukupno_nastava 3925

Zaključeno je da studij medicinske biokemije zastupa obrazovanje u djelatnosti iz područja

medicinskekemijeibiokemije,dokstudijmedicinsko-laboratorijskedijagnostikezastupaisvaostala

područja laboratorijskedjelatnosti:medicinskamikrobiologija, laboratorijskapatologija ihistologija,

citologija, molekularna dijagnostika, imunologija, laboratorijska hematologija, nuklearna medicina,

kliničkakemija,medicinskagenetikaitransfuzijskamedicina.Također,nastavanapreddiplomskomi

diplomskomstudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostikeizvodisetijekom4000nastavnihsati,dok

senastavanaintegriranompreddiplomskomidiplomskomstudijumedicinskebiokemijeizvodikroz

približno3895sati,štovarirauodnosunaodabraniizbornikolegij.

12

3. Razlikeunačinustudiranja

Udopisustudenatamedicinskebiokemijestojeneprovjereneinetočnonavedeneinformacijeglede

načinastudiranjamedicinsko-laboratorijskedijagnostike(Slika3).

Slika3.(PreuzetosaslužbenestraniceHrvatskekomoremedicinskihbiokemičara(HKMB):http://www.hkmb.hr/dokumenti/enl/2017-12/Pismo%20ministru%20zdravstva.pdf)

Uvjetno je rečeno što za studentemedicinskebiokemije znači ‘’iznimno zahtjevan studij’’ naveden

pod točkom3.1.na slici 3.Način studiranjaneuvjetuje ‘’zahtjevnost studijskogprograma’’. Prema

uputama i savjetima europskih organizacija za biomedicinsko-laboratorijsku djelatnost, ali i načelu

BolonjskedeklaracijakojejeHrvatskapotpisnicaod2001.godine,predloženojeizvođenjestudijskih

programa u obliku preddiplomskog i diplomskog studija (1). Za prvostupnike medicinsko-

laboratorijskedijagnostike(prviciklusobrazovanjaod180ECTSbodova)temeljnikurikulumpropisan

je od EPBS (European Association for Professions in Biomedical Science) i IFBLS (International

FederationodBiomedical LaboratoryScience), koji segodinamaprimjenjujeu zemljamačlanicama

EuropskeunijeinajrazvijenijimzemljamaSvijeta(SAD,Kanada,NoviZelandiAustralija).Natajnačin

je za ovu, u Europi i Svijetu, prepoznatljivu djelatnost osigurano otvoreno tržište rada. Zamaster

razinu obrazovanja (drugi ciklus obrazovanja od 120 ECTS bodova), način izvođenja studija i popis

relevantnihkolegijapropisujeMARBLE(JointMasterDegree(JMD)high-levelintegratedinternational

studyprogrammeod120ECTS forBiomedicalLaboratoryScientists)kojiobjedinjuje5sveučilištau

Europskojuniji,adetaljnijejedostupnoonline(2).

Uhipotezinavedenojpodtočkom3.2.naslici3dopisastudenatamedicinskebiokemijenetočno je

navedeno da su svimagistrimedicinsko-laboratorijske dijagnostike završili svoj studij uz rad (osim

ako u obzir dolaze povremeni studentski poslovi, s obzirom da nije specificirano na kakav se rad

izjavaodnosi).Uakademskojgodini2016./2017.diplomiraloje30studenatakojisustudiralinateret

Ministarstvaznanostiiobrazovanja(redovanstudij),a12studenatauzvlastitoplaćanje(izvanredan

13

studij).Također,netočanjenavoddajenastavabilaorganiziranauglavnomodpetkadosubote,nego

se nastava odvijala tijekom radnih dana, od ponedjeljka do petka, u popodnevnim satima, što je

mogućeprovjeritiuvidomuarhivuplanaiprogramaizvođenjanastave.Izvođenjenastavepropisano

je Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (dostupno na:

http://www.unios.hr/).

4. Formatstudija

Slika4.(PreuzetosaslužbenestraniceHrvatskekomoremedicinskihbiokemičara(HKMB):

http://www.hkmb.hr/dokumenti/enl/2017-12/Pismo%20ministru%20zdravstva.pdf)

Magistrimedicinsko laboratorijskedijagnostike suprijeupisanadiplomski studij (4 semestra i 120

ECTS bodova) završili preddiplomski sveučilišni studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (6

semestarai180ECTSbodova) ilipreddiplomskistručnistudijmedicinsko-laboratorijskedijagnostike

(6 semestara i 180 ECTS bodova), uz polaganje razlike ispita. Dakle, magistri medicinsko

laboratorijskedijagnostike,kao imagistrimedicinskebiokemije,studiralisu10semestara iprikupili

300ECTSbodova.NatajnačinajestrukturiranavećinapreddiplomskihidiplomskistudijauRepublici

Hrvatskoj. Stoga se studenti stručnog studija ‘’ne prevode’’ u diplomirane magistre sveučilišnog

studija, kako stoji u dopisu što je prikazano na slici 4, nego je to pravo na mogućnost nastavka

studiranjaimobilnostistudenatakojesetemeljinaparadigmiBolonjskedeklaracije(3).

14



Natemeljuizjavekojasenalazipodtočkom4.3.dopisastudenatamedicinskebiokemije,aprikazana

je na slici 5, očigledno je da autor teksta kao i svi potpisnici koji ga podržavaju ne poznaju sustav

visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Stjecanje obrazovanja na diplomskoj razini različitih

studijaneznačistjecanjekompetencijaikvalifikacijasvihostalihstudijakojiseizvodenadiplomskoj

razini.Nejasnajehipoteza‘’izjednačavanjastudija’’.No,postavljasepitanje,natemeljupostavljene

hipoteze studenata medicinske biokemije o izjednačavanju studija, ne ‘’izjednačuju’' li studenti

medicinske biokemije studijmedicinske biokemije koji traje 10 semestara i nosi 300 ECTS bodova

(isto kao preddiplomski i diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike) sa studijem

medicinekojiseizvoditijekom12semestarainosi360ECTSbodova?Također,nejasnajepotrebaza

nerealnimnaglašavanjem superiornosti jednog studija čijim se završetkomstječe300ECTSbodova

nadsvimostalimstudijimačijimsezavršetkomstječetakođer300ECTSbodova.

15



IsticanjedjelatnostimedicinskebiokemijeiZakonaomedicinsko-biokemijskojdjelatnosttočnojeza

medicinsko-biokemijskudjelatnostkojanijeistoštoimedicinsko-laboratorijskadjelatnostkakojedo

sadavećutvrđeno.Medicinsko-laboratorijskadjelatnostobuhvaćapunoširidijapazondjelatnostiod

medicinske-biokemije, a obuhvaća znanstveno područje biomedicine i zdravstva, polja temeljnih i

kliničkihmedicinskihznanosti.Međutim,toudopisunijetakoprezentiranojernepostojiargument

za osporavanje. Također, nije navedeno niti da se prema Zakonu o medicinsko-biokemijskoj

djelatnosti i Zakonuopriznavanju inozemnihkvalifikacijapriznajediplomamagistara laboratorijske

biomedicine koja se stječe na studiju Laboratorijske medicine u Ljubljani, a koja se izvodi prema

formatu studija kako se izvodi medicinsko-laboratorijska dijagnostika, ‘’3+2’’, odnosno 180 + 120

ECTSbodova(4).

Baza reguliranih profesija stvorena je radi europske Direktive 2005/36 koja regulira sektorska

zanimanja i ostala zanimanja koja spadaju u opći sustav priznavanja. Temeljem iste, pristupom

HrvatskeEuropskojunijistvorenajeBazareguliranihprofesijaodstraneEuropskekomisijeukojojse

nalazipopisliječničkihspecijalizacijameđukojimajekliničkabiokemijailaboratorijskamedicina(5).

To je razlog zašto nemamedicinskih biokemičara izvan RepublikeHrvatske sa statusommagistra i

oblikom obrazovanja kroz integrirani preddiplomski i diplomski studij. PremaDirektivi, jasno je da

status sektorskog zanimanja uživaju samouHrvatskoj te da im je neophodna razina specijalizacije

16

kakobiimalipristupeuropskomtržišturada(6).Činjenicajedasemagistarmedicinsko-laboratorijske

dijagnostikenalaziouBazireguliranihprofesijaprilikompristupanjaHrvatskeEuropskojunijitedaje

izneobjašnjenograzlogaizbrisan(Prilog2).

5. Djelatnici



U tablici 2navedeni su kolegiji koje studentimedicinsko-laboratorijskedijagnostike slušaju tijekom

preddiplomskogidiplomskogstudijamedicinsko-laboratorijskedijagnostike,auuvodujeobjašnjeno

da studijmedicinsko-laboratorijskedijagnostikeobuhvaća širok spektar laboratorijskedjelatnosti iz

područja kao što su medicinska mikrobiologija, laboratorijska patologija i histologija, citologija,

molekularna dijagnostika, imunologija, laboratorijska hematologija, nuklearna medicina, klinička

kemija,medicinskagenetikaitransfuzijskamedicina.Prematome,nejasnojezaštobibrojnastavnika

trebao biti većinski zastupljen magistrima medicinske biokemije sa znanstvenim zvanjem. Studij

17

medicinsko-laboratorijske dijagnostike izvodi se na Medicinskom fakultetu pri čemu je učešće

nastavnikakaonositeljakolegijasljedeće:

l doktorimedicinesaznanstvenimzvanjemnositeljisu72%obaveznihi62,5%izbornihkolegija

napreddiplomskomidiplomskomstudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostike

l magistrimedicinske biokemije sa znanstvenim zvanjem (ukupno četiri docenta) nositelji su

12% obaveznih i 18,75% izbornih kolegija što je razumljivo obzirom da biokemija iznosi

8,25% nastave, a kemija i biokemija zajedno čine 11,6% nastave na preddiplomskom i

diplomskomstudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostike

l nastavniciupodručjuostalihprirodnihznanostiiinterdisciplinarnihpodručjauznanstvenom

zvanjunositelji su20%obaveznih i18,75% izbornihkolegijanastavenapreddiplomskom i

diplomskomstudijumedicinsko-laboratorijskedijagnostike.

Omjernastavnikasaznanstvenimzvanjem je logičanobziromnaplan iprogramnastavenastudiju

medicinsko-laboratorijskedijagnostike jersetijekomstudijastječuznanja ivještine izsvihpodručja

laboratorijskedjelatnosti,anesamoizpodručjamedicinskebiokemije.

6. StatusmagistaramedicinskebiokemijeuEuropskojuniji

Europska unija, prema Direktivi 2005/36 i Bazi reguliranih profesija Europske unije ne prepoznaje

magistremedicinskebiokemijekaolaboratorijskedjelatnikejersestudijizvodiuoblikuintegriranog

preddiplomskog i diplomskog studija. U Bazi reguliranih profesija prema kojoj su laboratorijski

djelatnici ekvivalentni magistrima medicinske biokemije prepoznati su samo u Rumunjskoj pod

generičkim nazivom ‘’Biochemist’’ za koje je uvjet više od 4 godine obrazovanja (7). Za sve ostale

laboratorijske djelatnike iz područja biomedicine temeljna razina je prvostupnička, odnosno 3-4

godineobrazovanjaspreporukomzanastavakobrazovanjakrozidućiciklusnamasterrazinistudija.

PraksazemaljaEuropskeunijeiSvijetaje,kaoštonalažueuropskeisvjetskeorganizacijeEPBS,IFBLS,

BMES(BiomedicalEngineeringSociety),IBMS(InstituteodBiomedicalScience),HCPC(Health&Care

ProfessionsCouncile)idruge,obrazovanjelaboratorijskihdjelatnikakrozdvaciklusasmogućnoošću

nastavkaobrazovanjanaposlijediplomskomspecijalističkomiliznanstvenomstudiju(8).

18



Magistremedicinskebiokemije,odnosnospecijalistemedicinskebiokemije,zemlječlaniceEuropske

unijeiSvijetaprepoznajusamonarazinispecijalistamedicinskebiokemiještojeprikazanonaslici6.,

jer je praksa navedenih zemalja izvođenje specijalističkog studija iz kliničke kemije, biokemije i

laboratorijskemedicinezaliječnikespecijaliste(štosepokušalouvestiuhrvatskisustavobrazovanja

u razdoblju 2013. - 2015.), laboratorijske djelatnike sa završenim diplomskim studijem i magistre

biologije. Prema tome,EFLM (EuropeanFederationodClinicalChemistry and laboratorymedicine)

učlanjuje specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine sa završenim studijem

medicinskebiokemijejersujedinispecijalistiiztogpodručjauRepubliciHrvatskoj(9).

7. Razlikeposigurnostizapacijenta

Studenti medicinske biokemije, uvidom u plan i program nastave (10) tijekom studija ne stječu

adekvatnaznanjakojimabiprocjenjivalistatusisigurnostpacijenata.Osimtoga,magistrimedicinske

biokemije u svakodnevnom rutinskom radu vrlo se rijetko susreću s pacijentima jer je njihova

djelatnostusmjerenaobradiuzoraka,najčešćekrvi,urina,likvoraiostalihbiološkihmaterijala,kojisu

uobičajeno dostavljeni u laboratorij. O sigurnosti pacijenata brinu liječnici, medicinski tehničari,

prvostupniciimagistrisestrinstvakojiseusvakodnevnomradususrećuuneusporedivovećojmjeres

pacijentima.

Ponovnojenejasnahipoteza‘’izjednačavanjazanimanja’’obziromdajeovomdetaljnomevaluacijom

objašnjeno da su medicinska biokemija i medicinsko-laboratorijska dijagnostika dvije srodne, ali

različite struke. Nejasan je izvor tvrdnje da magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike

predstavljaju ozbiljnu opasnost po sigurnosti pacijenta. Magistri medicinsko-laboratorijske

dijagnostike,kaoimagistrimedicinskebiokemije,laboratorijskisudjelatnicičijijeraduprvomredu

19

usmjerenobradiianalizibiološkihhumanihmaterijalautimskomradusnositeljemdjelatnostikojije

usvimpodručjimalaboratorijskedjelatnostiliječnikspecijalist,osimupodručjumedicinskebiokemije

gdje je na čelu tima specijalist medicinske biokemije koji je završio integrirani preddiplomski i

diplomskistudijmedicinskebiokemije.



Zaključak je da su iznesene činjenice u dopisu studenata medicinske biokemije nepotkrijepljene

dokazima,neutvrđeneipretpostavljenesciljemnarušavanjačastiiugledasvihstudenataimagistara

medicinsko-laboratorijskedijagnostike,MedicinskogfakultetaiSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijeku.

Smatramo da su potpisnici dopisa studenata medicinske biokemije kao ugledni znanstvenici i

djelatnici u područjumedicinsko-laboratorijske djelatnosti trebali provjeriti navode studenata koje

ovimdopisomdemantiramozbognetočnostiilinecjelovitosti(slika10).

20



Prilozi

21

Prilog1.Popisstudenatakojipodržavajudemant.

Prilog2.IzvadakizBazereguliranihprofesijekadajemagistarmedicinsko-laboratorijskedijagnostikebiouvrštene.

1.EPBS-ovapolitikaobrazovanjabiomedicinsko-laboratorijskihdjelatnikadostupnana:https://www.epbs.net/images/pdf/publications/epbs_policy_papers/epbs_policy_statment_education_09.pdf

2.Propisizaizvđenjediplomskogstudijaizpodručjabiomedicinsko-laboratorijskedjelatnostiodorganizacijeMARBLEdostupnona:http://jmd-marble.com/

3.ParadigmaBolonjskedeklaracijeiimplementacijauhrvatskisustavvisokogobrazovanjahttps://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=243483

4.UstrojstudijalaboratorijskebiomedicinepriFarmaceutskomfakultetuuLjubljani:http://www.ffa.uni-lj.si/studij/studijski-programi/laboratorijska-biomedicina-(prva-stopnja)http://www.ffa.uni-lj.si/studij/studijski-programi/laboratorijska-biomedicina-(druga-stopnja)

5.PotrebaBazereguliranihprofesijaulaskomHrvatskeuEuropskuunijupremaDirektivi2005/36:http://www.ccbe.eu/fileadmin/speciality_distribution/public/documents/Directives/2005-36-EC/HR_CELEX_32005L0036_HR_TXT.pdf

6.https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32005L0036&from=HR

7.MagistrimedicinskebiokemijekojiseobrazujukrozintegriranipreddiplomskiidiplomskistudijmedicinskebiokemijeprepoznatjejedinouRumunjskojodsvihzemeljačlanicaEuropskeunije.Dostupnona:http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=regprof&id_regprof=18285&id_profession=6745&tab=countries&quid=2&mode=asc&pagenum=1

8.Preporukeeuropskihisvjetskihorganizacijazastrukturuobrazovanjalaboratorijskihdjelatnikaupodručjubiomedicine:

BMES(BiomedicalEngineeringSociety)dostupnona:https://www.bmes.org/

IBMS(InstituteodBiomedicalScience)dostupnona:https://www.ibms.org/home/

HCPC(Health&CareProfessionsCouncile)dostupnona:https://www.hcpc-uk.org/aboutregistration/professions/index.asp?id=2#profDetails

9. OEFLMorganizaciji:https://www.eflm.eu/site/page/a/1046

10. Izvorplanaiprogramanastavestudenatamedicinskebiokemije:http://www.pharma.unizg.hr/

Documents

Predmet: Demanti na dopis studenata medicinske biokemije