PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I ... politika...Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno funkcionisao i njegova stabilnost

Agencija za rad i zapošljavanje

Bosne i Hercegovine

PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2011. GODINU

Sarajevo, maj 2012. godine

2

PREDGOVOR

Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u

Bosni i Hercegovini za 2011. godinu” je pripremljen u

skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske

deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne

Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i

socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za

Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o

zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi

održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.

Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti

na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti

zapošljavanja u 2011. godini, sa naglaskom na provedene

mjere aktivnih politika zapošljavanja.

„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za

2011. godinu” je uradio zajednički tim sastavljen od

predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i

Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje,

Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

3

S A D R Ž A J

PREDGOVOR 2

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE 4

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA 8

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA 24

IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE 45

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA 52

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE 54

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI 60

4

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE

Period od 2000. godine do 2008. godine u Bosni i Hercegovini bio je obilježen ekonomskim

rastom i makroekonomskom stabilnošću, dok je u 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza

značajno usporila ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Može se ocijeniti da je 2011. godina

donijela novi blagi oporavak ekonomije BiH, ali s nižim intenzitetom nego što se očekivalo. Posljedice

nedavne recesije još uvijek su vrlo prisutne. Domaća ekonomija je bila pod udarima novih

nestabilnosti, prvenstveno u eurozoni, i to je onemogućilo intenzivniji rast. Na unutrašnjem planu je

došlo do izvjesne stabilizacije i rasta domaće tražnje, te intenziviranja kreditnih aktivnosti nakon

dužeg perioda stagnacije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2011. godinu, BiH je

zabilježila rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 5,6% u odnosu na prethodnu godinu. Rast u

2011. ostvaren je kroz povećanje domaće tražnje, prije svega zahvaljujući djelimičnom oporavku

investicija, praćenim rastom vanjskotrgovinskog deficita.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2011. godinu su preliminarni; *(p) projekcije DEP-a.

Time je donekle normalizovana struktura ekonomskog rasta u odnosu na prethodne dvije

godine kada su tražnja i deficit bilježili pad. Međutim, nakon ohrabrujućeg prvog tromjesečja,

indikatori rasta su uglavnom konstantno slabili iz kvartala u kvartal, najviše usljed jačanja dužničke

1 Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Tabela 1. Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori1

Godina 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Nominalni GDP (u milionima USD) 13.500 -- -- -- 4.901 4.743 5.307 6.177 8.367

GDP po stanovniku(u USD) 2.000 546 800 1020 1.316 1.254 1.397 1.614 2.184

Realni GDP (stopa rasta %) -- 61,9 30,0 15,6 10,0 5,5 4,5 5,5 3,0

Stopa rasta cijena na malo (%) -- -- -- -- 3,7 4,8 3,1 0,4 0,6

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -- -27,29 -30,06 -18,37 -10,2 -8,4 -14,1 -19,1 -19,4

Bilans robne razmjene (u % GDP) -- -- -- -- -67,3 -58,4 -55,8 -53,7 -49,5

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) -- -- -- 2.239 3.745 4.055 4.421 4.290 4.014

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

-- -- -- -- 6,7 5,9 5,0 7,0 6,7

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) -- -- -- 38,0 39,3 39,7 40,3 40,9 42,0

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- -- -- -- -- -- -- --

Broj stanovnika (u mil.) 4,4 -- -- -- 3,725 3,781 3,798 3,828 3,832

Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011*

Nominalni GDP (u milionima USD) 10.020 10.889 12.346 15.222 18.481 17.054 16.758 19.754 (p)

GDP po stanovniku (u USD) 2.607 2.834 3.212 3.962 4.810 4.438 4.361 5.144 (p)

Realni GDP (stopa rasta %) 6,3 3,9 6,0 6,1 5,6 -2,9 0,7 2,4% (p)

Stopa rasta cijena na malo (%) 0,4 3,8 6,1 1,5 7,4 -0,4 2,1 3,7

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -16,3 -17,1 -7,8 -10,4 -15,1 -7,5 -5,2 -7,6

Bilans robne razmjene (u % GDP) -45,6 -45,2 -34,6 -37,2 -38,2 -27,8 -25,8 -20,7

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) 4.032 4.338 4.071 3.961 4.240 5.234 6.289 7.303

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

4,9 4,1 3,8 2,9 2,5 3,2 3,3 6,5

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) 43,1 44,1 44,2 43,4 41,1 41,7 43,1 43,4

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- 31,1 29,0 23,4 24,1 27,2 27,6

Broj stanovnika (u mil.) 3,842 3,843 3,843 3,842 3,842 3,843 3,843 3,840

5

krize u EU i neposrednom okruženju, što je dovelo do postepenog slabljenja rasta vanjske trgovine,

industrijske proizvodnje i zaposlenosti, te novčanih priliva bh. građana iz inostranstva. Nominalni

GDP prema procjenama Direkcije za ekonomsko planiranje za 2011. godinu iznosi 19.754 miliona, a

GDP „per capita” je 5.144,00 USD.

Cijene u decembru 2011. godine u odnosu na decembar 2010. godine u prosjeku su više za

3,1%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2011. godini u poređenju sa 2010. godinom u prosjeku je

bilo više za 3,7%. Kamatne stope su u posljednjih nekoliko godina bilježile značajan pad. U 2009.

godini došlo je do njihovog povećanja i to za kratkoročne kredite, da bi u 2010 i 2011. godini ponovo

bio zabilježen njihov pad izuzev kamatnih stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koje su porasle u

odnosu na 2010. godinu. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu u decembru

2011. veće su za 0,34% u odnosu na 2010. godinu i iznosile su 10,01% (9,78% u decembru 2004.),

dok su za preduzeća smanjene za 0,7% i iznosile su 7,14% (9,92% u decembru 2004.).

Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u decembru 2011. iznosile su 8,51% i one su

se značajno smanjile u odnosu na prošlu godinu i to za 0,59% (10,78% u decembru 2004.), dok su za

preduzeća iznosile 7,41% i manje su u odnosu na prošlu godinu za 0,84% (8,23% u decembru 2004.).

Tabela 2. Kretanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2011.2

KREDITI U KM DEPOZITI U KM

Mjesec

Kamatne stope na kratkoročne kredite u KM

Kamatne stope na dugoročne kredite u KM

Kamatne stope na depozite po viđenju u KM

Kamatne stope na oročene i štedne depozite u KM

Privatnim preduzećima i udruženjima

Stanovništvu


Stanovništvu


Stanovništvu


Stanovništvu

2002 12. 12,07 - 10,59 - - 1,44 - 4,38

2003 12. 10,54 - 9,18 - - 0,96 - 3,40

2004 12. 9,92 9,78 8,23 10,78 0,54 0,77 2,42 4,02

2005 12. 9,03 9,32 7,70 9,90 0,45 0,63 3,41 3,63

2006 12. 7,66 9,55 7,39 9,34 0,37 0,49 3,75 3,48

2007 12. 7,03 10,54 7,10 9,97 0,33 0,35 3,65 3,98

2008 12. 7,42 9,14 7,16 11,09 0,37 0,32 2,99 3,61

2009 12. 8,10 9,88 6,80 7,87 0,30 0,25 3,60 3,57

2010 12. 7,84 9,67 8,25 9,10 0,17 0,15 3,38 2,89

2011 12 7,14 10,01 7,41 8,51 0,13 0,08 2,14 2,72

Izvor: Centralna banka BiH

Kako je tržišna transformacija BiH došla do nivoa održavanja makroekonomske stabilizacije,

zemlja uživa stabilnost tzv. nominalnih ekonomskih indikatora (stabilnost i konvertibilnost domaće

valute, fiksiran devizni kurs i niska stopa inflacije). Nasuprot nominalnim, realni ekonomski

indikatori pokazuju ekonomsko zaostajanje zemlje (konstantno visoka stopa nezaposlenosti, visok

deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga uz međunarodnu pomoć i transfere iz

inostranstva) i stopa ekonomskog rasta nedovoljna je za dostizanje nivoa privrednog razvoja vodećih

evropskih zemalja.

2 Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine – Statistika finansijskog sektora (www.cbbh.ba).

6

Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard

većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema posljednjim podacima iz Ankete o

potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini za 2007. godinu, stopa apsolutnog siromaštva se

povećala u odnosu na 2004. godinu i sada iznosi 18,6%3. Najmanja stopa apsolutnog siromaštva je u

Federaciji BiH (17,4%), zatim u Republici Srpskoj (20,2%) i u Brčko distriktu BiH (25,0%). Ovo

istraživanje je međutim pokazalo, da ekstremno siromaštvo ne preovladava. Među najsiromašnijim

grupama stanovništva u BiH su: domaćinstva sa troje i više djece, izbjegla i raseljena lica i nezaposleni

(ILO klasifikacija).

U BiH, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor koji se zasniva na fiksnom

deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima. Osnovna svrha pravila je uspostavljanje

kredibiliteta Centralne banke i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih

odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u

zemlji. Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno

funkcionisao i njegova stabilnost nije bila ugrožena. Centralna banka BiH je nastavila da dosljedno

provodi zakonom zacrtana pravila i osigurava punu konvertibilnost domaće valute, tako da je održan

visok stepen povjeranja javnosti u domaću valutu.

Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog

režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne

Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što

stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme

privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja.

Prošlogodišnji izvoz BiH bio je oko 8,2 milijarde KM, što je za 0,9 milijardi KM ili 12,33 % više u

odnosu na 2010. godinu, dok je uvoz iznosio oko 15,5 milijardi KM i viši je za 16,54 % u odnosu na

2010. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu znatno je povećan i iznosio je 7,3 milijarde

KM, što je za 16,12 % više u odnosu na 2010. godinu.

Tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost

radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je nefleksibilno, a mobilnost radne snage je

veoma niska. I dalje je prisutan trend rasta broja nezaposlenih lica, a potražnja za radnom snagom je

još uvijek na nižem nivou nego u vremenu prije recesije, iako je zabilježen trend rasta.

Proces privatizacije u početnoj fazi nije uspio da pokrene proizvodno-programsko

restrukturisanje preduzeća. Restrukturisanje je ograničeno, kako u ključnoj industrijskoj bazi, tako i u

javnim preduzećima i infrastrukturi. Firme koje su privatizovane vaučerima i certifikatima su pokazale

slabo interesovanje za restrukturisanje i veću produktivnost. U 2011. godini proces privatizacije

preduzeća u BiH je gotovo potpuno zamro, prvenstveno zbog: nedostatka investitora, političke volje

da se privatizacija izvrši, kao i zbog toga što su na listi ostale mahom neatraktivne firme koje su više

puta bezuspješno nuđene na prodaju. Ukupno gledano, već četvrtu godinu uzastopno nije bilo napretka

u planiranom procesu privatizacije.

Recesijom izazvan snažan pad investicija iz 2009. godine nastavljen je i u 2011. godini.

Ovakav pad je rezultat smanjenja kako privatnih, tako i javnih investicija. Kao glavni uzroci se navode

slabi poslovni rezultati preduzeća u protekle skoro dvije godine, povećani rizici investiranja obzirom

3 Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 01.12.2008. godine.

7

na pad i spori oporavak izvozne tražnje, te skroman porast javnih prihoda. Finansiranje privatnih

investicija je dodatno otežano usljed reducirane dostupnosti bankarskih kredita, te pada direktnih

stranih ulaganja koja su prisutna skoro od samog početka svjetske finansijske krize. Direktna strana

ulaganja u BiH su od 1994. godine do kraja 2011. godine dostigla nivo od 8,603 milijarde KM.

Tabela 3. Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama

U 000 KM

Period Iznos - neto % učešća 1994 - 1997. 83.330 0,97% I - XII 1998. 117.436 1,37% I - XII 1999. 324.533 3,77% I - XII 2000. 310.098 3,60% I - XII 2001. 274.198 3,19% I - XII 2002. 604.319 7,02% I - XII 2003. 330.812 3,85% I - XII 2004. 1.209.348 14,06% I - XII 2005. 474.752 5,52% I - XII 2006. 356.815 4,15% I - XII 2007. 2.393.804 27,82% I - XII 2008. 577.792 6,72% I - XII 2009. 472.997 5,50% I - XII 2010.4 681.200 7,92% I - XII 2011.5 391.900 4,56%

UKUPNO - TOTAL 8.603.334 100,00%

Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

U BiH prema posljednjim istraživanjima iz 2010. godine ima 145.249 registrovanih pravnih

subjekata, što pokazuje da otprilike svaki 26. stanovnik BiH ima registrovanu firmu6. U Federaciji BiH

su registrovane 84.633 firme, a u Republici Srpskoj 56.089, dok je u Brčko distriktu BiH 4.527

preduzeća. Međutim, mnogi smatraju da ovo istraživanje ne pokazuje realno stanje u oblasti

preduzetništva u BiH, a suština je u tome da veliki broj registrovanih firmi ne funkcioniše, ali su ipak i

dalje ostale registrovane zbog komplikovane procedure u vezi s gašenjem preduzeća. Broj

novoregistrovanih preduzeća u 2011. godini u odnosu na predhodnu godinu je smanjen za 50%. Trend

povećanja broja blokiranih firmi u BiH nastavljen je i u 2011. godini, pa je najmanje jedan blokiran

račun imalo 32 539 preduzeća, dok je ukupno blokirano 52 960 računa, podaci su Centralne banke

BiH. U poređenju sa januarem prošle godine, broj preduzeća kojima je blokiran jedan račun veći je za

gotovo 4 000, dok je broj ukupno blokiranih računa veći za 6 000. Ovi podaci ukazuju na veoma

izraženu nelikvidnost privrede i dodaju da je teško očekivati da će se stvari u budućem periodu

poboljšati.

Postupci registrovanja imovine na nekim sudovima su u 2011. godini značajno skraćeni.

Rokovi i troškovi sudske registracije su usklađeni među entitetima, kao i notarske naknade. Međutim,

proces za dobijanje svih potrebnih dokumenata i dozvola je i dalje dug, a preduzeća se još uvijek

moraju registrovati u oba entiteta ako žele da posluju u cijeloj državi. Ukupno gledano, zabilježen je

određeni napredak, naročito u postupcima registracije.

4 Revidirani izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 5 Prema revidiranom privremenom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 6 Prema istraživanju koje je sprovela kompanija “New Market Consulting” iz Sarajeva.

8

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA

Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi

predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresovanih subjekata na određenom prostoru ili

nivou. Specifičnosti tržišta rada definišu rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je

potrebno da ono bude regulisano i organizovano tržište, ali i da ima određeni segment svoje slobode.

Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa

formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog

stanovništva7. Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se

prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori

temelje se na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i

relevantnih ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku

domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i

Evropskog statističkog ureda (Eurostata).

II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI

Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima oko 3,840

miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko 67% od ukupnog broja

stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko distriktu BiH).

Tabela 4. Stanje tržišta rada u BiH u 2011. godini - prosjek

Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Ukupno registrovana zaposlenost 696.126 440.747 238.956 16.423

Ukupno registrovana nezaposlenost 529.690 367.515 150.344 11.831

Stopa registrovane nezaposlenosti 43,2% 45,5% 38,6% 41,9%

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku Republike Srpske.

Zaposlenost

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog

zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2011. godine bilo

evidentirano 687.917 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja smanjenje za

9.070 lica ili 1,3%. Posmatrano za dvanaest mjeseci 2011. godine broj zaposlenih lica manji je za

0,6% u odnosu na isti period 2010. godine. Gledajući stanje po entitetima, rast broja zaposlenih lica na

godišnjem nivou u Federaciji BiH je bio 1.798 ili 0,4%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen pad

zaposlenosti od 5.497 ili 2,2%. U Brčko distriktu BiH u 2011. godini broj zaposlenih lica zabilježio je

pad od 426 ili 2,5%. Analizirajući zaposlenost kroz glavne djelatnosti, oblast koja je imala najveći rast

zaposlenih lica u 2011. godini je poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (5,3%),

zatim sektor obrazovanja (3,7%), sektor zdravstvene zaštite i socijalne pomoći (1,9%), i sektor javne

uprave (1,1%).

7 Izvor: Agencija za statistiku,Anketa o radnoj snazi 2010;Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.; Na osnovu razlika podataka iz administrativnih izvora i podataka iz Ankete o radnoj snazi može se zaključiti da siva ekonomija ostavlja tragove na tržištu rada i može se dobiti približan okvir o zaposlenosti unutar sive ekonomije.

9

Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu bilo je u sektoru

ribarstva (10,3%). Druge oblasti koje su imale pad broja zaposlenih lica su građevinarstvo (5,8%),

hoteli i restorani (3,9%), poljoprivreda, lov i šumarstvo (2,9%).

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2011.

godini prosječno je bilo zaposleno 440.747 radnika, što je u odnosu na prosjek 2010. godine (438.949)

više za 1.798 radnika, odnosno 0,4%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada

Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2011. godini (440.747) dostigao

69,85% nivoa iz 1991. godine. Prema Anketi o radnoj snazi u 2011. godini, koju je provela Agencija

za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 42,1% i 29,8% dok su u

2010. godini bile 42,9% i 30,4%. Stope su bile znatno više za muškarce nego za žene.

Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 10.134 10.265 10.089 10.044 9.468 9.487 9.364 9.010 8.811

Ribarstvo 179 189 175 151 156 166 172 180 172 Rudarstvo 16.288 16.132 16.170 16.232 15.343 15.129 14.990 14.649 14.294 Prerađivačka industrija 90.397 88.641 84.720 82.507 85.093 87.695 82.010 84.064 84.700 Snabdjevanje elektr. Energijom, plinom i vodom 14.558 14.299 14.906 14.691 13.346 13.216 13.191 13.451 13.488 Građevinarstvo 24.503 23.616 23.007 23.923 26.167 27.526 26.134 26.024 24.975 Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu

51.230 51.163 53.124 54.633 68.689 76.959 76.809 80.969 81.140

Ugostiteljstvo 14.425 14.840 15.086 13.875 15.656 17.641 17.848 17.084 17.135 Prevoz, sklad. i veze 28.752 27.784 27.525 27.662 28.434 28.898 28.631 29.756 29.406 Finansijsko posredovanje 7.533 7.703 8.019 8.396 8.981 9.989 10.310 11.040 10.879 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. Usluge

9.362 8.667 9.761 10.642 14.581 16.108 15.791 18.232 19.194

Javna uprava i odbrana, obavezno soc. Osiguranje

49.429 48.542 47.233 47.024 46.623 45.069 46.138 46.873 47.532 Obrazovanje 32.915 33.079 33.773 34.526 34.751 35.413 36.446 37.324 38.653 Zdravstvena i socijalna zaštita 26.938 27.405 28.088 27.970 27.272 27.855 28.846 29.235 29.830 Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti

10.738 12.856 13.588 14.206 15.917 16.123 16.439 17.199 17.150

Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima 0 72 90 75 58 114 8 21 37 Eksteritorijalne org. i tijela 0 913 1.140 1.140 1.184 1.279 892 773 688 Neraspoređeno po djelatnostima KD 0 2.144 1.924 1.904 1.957 2.078 2.537 3.065 2.663

Ukupno 387.381 388.310 388.418 389.601 413.676 430.745 426.556 438.949 440.747

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2011.

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 16.752

B Ribarstvo 411

C Rudarstvo i vađenje ruda i kamena 19.066

D Perađivačka industrija 132.912

E Opskrba električnom energijom,plinom i vodom 23.212

F Građevinarstvo 37.178

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo 127.399

H Hoteli i restorani 27.710

I Prijevoz, skladištenje i veze 49.005

J Finansijsko posredovanje 16.355

K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 28.663

L Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 71.762

M Obrazovanje 60.823

N Zdravstvena i socijalna zaštita 47.420

O Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti 26.003

P Djelatnosti kućanstva 0

Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0

U K U P N O : 687.917

10

U proteklih devet godina (2003.-2010.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za

1,06%. Nova radna mjesta su najviše otvarana u sektorima trgovine, obrazovanja, saobraćaja,

skladištenja i komunikacija, nekretnina, finansijskog posredovanja i zdravstvenog i socijalnog rada.

Međutim, u 2011. godini, došlo je do pada broja registrovanih zaposlenih lica i to za 5.497 lica ili

2,2% u odnosu na predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima prerađivačke industrije,

trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva i saobraćaja, skladištenja i komunikacija. Povećanje broja

zaposlenih lica u odnosu na 2010. godinu zabilježeno je u sektorima obrazovanja, poslovanja

nekretninama, zdravstvenog i socijalnog rada, javne uprave, i ostalih javnih, komunalnih, društvenih,

socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti.

Tabela 7. Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti

Broj zaposlenih

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 9.567 8.816 8.453 8.074 8.098 8.918 8.869 8.632 8.318

Ribarstvo 311 304 262 261 282 315 317 288 251

Vađenje ruda i kamena 3.800 3.537 3.272 3.561 4.348 4.970 4.759 5.022 5.058

Prerađivačka industrija 63.270 59.107 56.893 51.590 50.490 58.356 55.117 49.014 45.797

Proizvodnja i snabdijevanje elektr. Energijom, gasom i vodom

9.454 9.415 9.701 9.188 8.959 9.347 9.494 9.515 9.491

Građevinarstvo 12.249 11.815 12.079 12.078 12.700 14.447 15.012 12.774 11.742

Ukupno proizvodne djelatnosti 98.651 92.994 90.660 84.752 84.877 96.353 93.568 85.245 80.657

Trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikla i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo

37.090 40.272 43.736 47.036 50.688 53.081 53.327 46.839 45.452

Ugostiteljstvo 13.309 13.709 13.146 14.649 15.598 14.685 14.010 11.895 10.940

Saobraćaj, sklad. i komunikacije 14.653 14.510 14.768 15.205 16.089 15.078 15.396 19.983 19.565

Finansijsko posredovanje 2.815 2.604 2.666 2.792 3.272 3.890 5.227 5.108 5.209

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti

5.408 5.688 8.317 9.204 10.173 9.500 9.295 8.039 8.618

Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

20.411 19.892 18.670 19.405 20.245 21.092 22.797 22.552 22.715

Obrazovanje 15.272 16.018 16.724 17.111 17.692 18.196 18.886 19.611 20.322

Zdravstvstveni i socijalni rad 14.331 14.396 15.306 15.800 15.926 15.692 16.145 16.525 16.715

Ostale javne, komunalne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti

14.498 16.156 18.631 22.185 23.676 11.638 9.983 8.656 8.763

Ukupno uslužne djelatnosti 137.787 143.245 151.964 163.387 173.359 162.852 165.060 159.208 158.299

Ukupno 236.438 236.239 242.624 248.139 258.236 259.205 258.634 244.453 238.956

Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske

U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2011. godini manji je u odnosu na 2010.

godinu za 426 lica ili 2,53%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta

sve do 2011. godine, tako da je u odnosu na 2003. godinu, registrovana zaposlenost veća za 4.572 lice

ili 38,58%. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine i popravke motornih vozila

(30,94%) i u prerađivačkoj industriji i rudarstvu (19,66%).

11

Tabela 8. Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 1.694 1.576 1.686 2.677

118 110 74 90 87

D Prerađivačka industrija i rudarstvo 3.145 3.126 2.222 3.108 3.229

E Snabdjevanje elektr. energijom, plinom i vodom - - - - 173 190 179 320 326

F Građevinarstvo - - - - 1.029 1.074 839 1.034 996

G Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu 1.476 1.705 2.078 2.554

4.780 4.983 3.814 5.382 5.082

H Ugostiteljstvo 832 879 668 978 786

I Prevoz, sklad. i veze 649 660 452 490 879 902 687 916 925

J Finansijsko posredovanje - - - - 305 331 241 292 273

K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usluge

314 527 426 554 520

L Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje 1.235 1.407 1.419 1.591 1.493 1.606 1.252 1.824 1.716

M Obrazovanje 784 804 868 910 920 868 687 1.041 994

N Zdravstvena i socijalna zaštita - - - - 710 729 554 772 742

O Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti

- - - - 425 580 445 538 747

Ostale djelatnosti (ukupno: E,F,H,J,K,N,O) 1.810 1.860 2.042 1.238 - - - - -

Ukupno 11.851 12.521 13.196 14.118 15.123 15.903 16.113 16.849 16.423

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Posljedice svjetske ekonomske krize su nažalost preokrenule trendove i u oblasti zaposlenih. U

2009. godini broj zaposlenih se smanjio i taj trend smanjenja nastavljen je i u 2010. i 2011 godini. Ipak

broj zaposlenih lica u 2011. godini smanjivao se sa nešto manjim intenzitetom nego u prethodnom

periodu. Ako pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou

entiteta, evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva

situacija je pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću

tešku situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.

Plate

U BiH je u 2011 godini zabilježen rast plata, koji je značajno usporen u odnosu na ranije

godine. Prosječna neto plata u BiH je iznosila 816 KM, što je nominalno povećanje od 2,3% u odnosu

na 2010. godinu. Najveći doprinos rastu plata u BiH bio je u okviru sektora rudarstva i vađenja ruda

9,6%, zatim u okviru građevinarstva 4,8%, dok je u okviru poljoprivrede, lova i šumarstva, javnog

sektora i sektora finansijskog posredovanja to povećanje iznosilo oko 3%.

Tabela 9. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2011. godina

Nominalni rast plata

2006. 7,7%

2007. 12,2%

2008. 16,6%

2009. 5,1%

2010. 1,0%

2011. 2,3%

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

12

Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2011. godini su bile

ujednačene. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 819 KM, u Republici Srpskoj 809

KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 808 KM, sa stopama rasta od 2,3% u Federaciji BiH, 3,2%

u Republici Srpskoj i 1,5% u Brčko distriktu BiH.

Tabela 10. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH za period 1998-2011.8

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

BiH 296 343 372 409 446 484 505 538 586 645 752 790 798 816

Federacija BiH 329 374 413 444 483 524 534 558 603 662 751 792 804 819

Republika Srpska

170 216 275 309 347 379 423 465 521 585 755 788 784 809

Brčko distrikt BiH

- - - - 676 695 707 676 674 685 729 769 796 808

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

Nezaposlenost

Globalna ekonomska kriza preokrenula je trend smanjenja registrovanih nezaposlenih lica od

oktobra 2008. godine i već tri godine bilježimo povećanje broja nezaposlenih lica registrovanih na

evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Kao i prethodne godine i u 2011. godini nastavljen je

trend rasta registrovane nezaposlenosti na tržište rada u Bosni i Hercegovini. Ovaj rast bio je nešto

usporeniji nego u prethodnoj godini i na kraju 2011. godine povećanje broja nezaposlenih lica u

odnosu na isti period 2010. godine iznosilo je 2,8%. Prosječan broj nezaposlenih osoba u 2011. godini

iznosio je 529.690 i u odnosu na prosjek u 2010. godini (517.840) povećao se za 11.850 ili 2,3%.

8 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske

526.701 527.749

530.055 529.423

526.616 525.877

528.429

530.976

529.989 530.893

532.442

536.781

520.000

522.000

524.000

526.000

528.000

530.000

532.000

534.000

536.000

538.000

KRETANJE REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI U BIH U 2011. GODINI

13

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2011. godine u

Bosni i Hercegovini je registrovano 536.781 nezaposleno lice, što u odnosu na 31.12.2010. godine

predstavlja povećanje za 14.729 lica ili 2,82%.

Tabela 11. Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2011. godine

Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2011. 536.781 371.090 153.535 12.156

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2010. 522.052 364.929 145.620 11.503

Indeks 31.12.2011./ 31.12.2010. 102,82 101,69 105,43 105,68

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za


U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.12.2011. godine, NKV radnika je bilo

161.785 ili 30,14%, PKV 11.395 ili 2,12%, KV 187.199 ili 34,87%, VKV 3.936 ili 0,73%, NSS 1.913

ili 0,36%, SSS 133.454 ili 24,86%, VŠS 7.508 ili 1,40% i VSS 29.591 ili 5,51%. Najveći broj

evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,87%, te NKV

radnici 30,14%. Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,66%, dok po

procjeni demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj

nezaposlenosti je 50,34%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.

Tabela 12. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2011. - BiH / entiteti

Red. Stepen Bosna i % Federacija % Republika % Brčko %

broj obrazovanja Hercegovina BiH Srpska distrikt BIH

1 VSS svega 29.591 5,51% 18.410 4,96% 10.311 6,72% 870 7,16%

žene 19.053 7,05% 12.250 6,42% 6.288 8,61% 515 8,04%

2 VŠS svega 7.508 1,40% 4.934 1,33% 2.430 1,58% 144 1,18%

žene 4.673 1,73% 3.189 1,67% 1.414 1,94% 70 1,09%

3 SSS svega 133.454 24,86% 89.947 24,24% 39.896 25,98% 3.611 29,71%

žene 80.393 29,75% 54.193 28,41% 23.981 32,83% 2.219 34,64%

4 NSS svega 1.913 0,36% 772 0,21% 1.141 0,74% 0 0,00%

žene 1.279 0,47% 703 0,37% 576 0,79% 0 0,00%

5 VKV svega 3.936 0,73% 2.232 0,60% 1.634 1,06% 70 0,58%

žene 510 0,19% 266 0,14% 232 0,32% 12 0,19%

6 KV svega 187.199 34,87% 127.467 34,35% 55.673 36,26% 4.059 33,39%

žene 75.626 27,99% 52.532 27,54% 21.424 29,33% 1.670 26,07%

7 PKV svega 11.395 2,12% 8.530 2,30% 2.663 1,73% 202 1,66%

žene 4.441 1,64% 2.987 1,57% 1.344 1,84% 110 1,72%

8 NKV svega 161.785 30,14% 118.798 32,01% 39.787 25,91% 3.200 26,32%

žene 84.257 31,18% 64.661 33,89% 17.786 24,35% 1.810 28,25%

9 Ukupno: svega 536.781 100% 371.090 100% 153.535 100% 12.156 100%

žene 270.232 50,34% 190.781 51,41% 73.045 47,58% 6.406 52,70%

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za


14

FEDERACIJA BIH

Prosječan broj nezaposlenih u Federaciji BiH u 2011. godini bio je 367.515 i u odnosu na

prosjek 2010. godine (360.513) veći je za 1,94 %. Takođe, zabilježeno je povećanje nezaposlenosti u

ljetnom periodu zbog prijava osoba po završetku školovanja. Prosječna stopa nezaposlenosti9 u

Federaciji BiH u 2011. godini iznosila je 45,46% i ima blagu tendenciju rasta (0,58%) u odnosu na

prethodnu godinu.

Tabela 13. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2011. godini

Pokazatelji Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec

1. Broj zaposlenih 440.461 440.767 439.994 440.419 440.429 441.184 442.226 440.201 441.115 442.021 440.677 439.473

2. Osobe koje traže zaposlenje - UKUPNO

367.180 366.481 367.255 366.658 365.322 365.029 367.113 369.644 367.512 367.975 368.922 371.090

2.1. Žene 187.571 187.323 187.741 187.936 187.630 187.625 188.915 190.729 189.392 189.756 190.092 190.781

3. Stručne osobe 237.254 236.607 237.296 237.020 236.037 236.398 238.795 241.502 239.858 240.513 241.343 242.990

4. Nestručne osobe

129.926 129.874 129.959 129.638 129.285 128.631 128.318 128.142 127.654 127.462 127.579 128.100

5. Osobe koje traže zaposlenje prvi put

168.953 168.145 168.483 167.896 167.143 167.996 169.469 169.339 169.479 169.687 169.473 169.349

6. Prijavljeni na evidenciju u toku mjeseca

8.459 6.465 9.942 6.553 5.711 8.546 9.737 8.849 9.647 9.301 8.123 8.377

7. Zaposleni sa evidencije

3.344 3.871 3.768 4.402 4.306 5.690 4.689 3.678 8.078 4.704 3.653 3.179

8. Prekinut radni odnos

2.253 1.373 1.739 1.739 1.663 1.696 2.115 3.221 1.951 2.352 2.240 2.673

9. Brisani sa evidencije u toku mjeseca

6.208 7.164 9.168 7.150 7.047 8.839 7.653 6.318 11.779 8.838 7.176 6.209

10. Prijave o potrebama za radnicima

1.015 1.114 1.205 1.582 1.393 1.507 1.306 1.162 2.578 1.328 1.164 1.074

11. Realizirane prijave u toku mjeseca

1.706 2.043 2.007 2.601 2.544 2.904 2.363 1.913 4.773 2.308 2.030 1.793

12. Korisnici novčane naknade

8.458 8.829 8.926 7.823 7.952 7.775 7.404 8.046 8.819 7.965 7.807 8.093

13. Korisnici zdravstvenog osiguranja

214.368 215.150 216.523 216.994 216.812 216.540 218.029 220.102 220.856 222.637 224.038 226.206

14. Demobilizirani branioci

69.763 69.417 69.340 68.918 69.308 69.418 69.088 68.895 68.266 67.903 67.844 68.000

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH

Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2010. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom

kantonu za 4,26%, Tuzlanskom kantonu za 2,91%, Zeničko-dobojskom kantonu za 0,53% i u

Srednjobosanskom kantonu 1,95%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na prosjek iz 2010. godine

zabilježen je i u Kantonu Sarajevo za 2,47% i Kantonu 10 za 1,64%. Manji broj nezaposlenih u

odnosu na prosjek iz 2010. godine zabilježen je u Posavskom kantonu za 0,86%, Bosansko-

9 Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba.

15

podrinjskom kantonu za 2,26%, Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 0,17% i u

Zapadnohercegovačkom kantonu za 1,90%.

- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti

Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2011. godini bio je 188.791, što je više za 3.850 ili

2,08% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja

nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena

manji za 1,18%. Najveće povećanje broja nezaposlenih žena zabilježeno je u Kantonu 10 za 3,84%,

Unsko-sanskom za 3,71% i Posavskom za 3,61%.

- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih

Broj stručnih lica koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2011. godini, u odnosu na 2010.

godinu, veći je za 3,53%. U svim stepenima stručnosti veći je broj stručnih osoba koje traže

zaposlenje. Povećan je broj nezaposlenih sa visokom (VSS), zatim sa višom (VŠS) i srednjom

stručnom spremom (SSS). Broj nestručnih lica koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2011. godini,

u odnosu na 2010. godinu, manji je za 0,89%. Smanjen je broj nezaposlenih polukvalifikovanih (PKV)

i sa nižom stručnom spremom (NSS), a povećan je broj nekvalifikovanih osoba (NKV).

- Promjene u evidenciji nezaposlenih

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za

zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2011. godini u Federaciji BiH brisano je 92.609 osoba. U

odnosu na 2010. godinu to je više za 8,28%. U istom periodu prijavljeno je 99.717 osoba, što je u

odnosu na prethodnu godinu više za 3,88%.

- Tražnja radne snage

Prosječna mjesečna tražnja radne snage registrovana u kantonalnim službama za zapošljavanje

u 2011. godini iznosila je 1.369, što je više za 12,08% u odnosu na 2010. godinu. Od toga su

registrovane 453 tražnje na neodređeno vrijeme, što je manje za 0,26%, a 916 tražnji na određeno

vrijeme, što je više za 19,38%. Prosječna mjesečna zadovoljena tražnja radne snage registrirana u

kantonalnim službama za zapošljavanje u 2011. godini iznosila je 2.415, što je više za 1,60% nego u

2010. godini. Zapošljavanje lica sa evidencije premašuje registrovanu tražnju jer poslodavci nemaju

zakonsku obavezu da službama za zapošljavanje prijavljuju slobodna radna mjesta, te se ukupna

tražnja radne snage na tržištu rada u Federaciji BiH ne registruje u kantonalnim službama za

zapošljavanje.

-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje

U 2011. godini službe za zapošljavanje su posredovale u zapošljavanju za 52.876 osoba sa evi-

dencije nezaposlenih. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja se kreće od 774 u Posavskom, 912

u Livanjskom, 922 u Zapadnohercegovačkom, 1.027 u Bosansko-podrinjskom, 4.529 u

Srednjobosanskom, 4.646 u Hercegovačko-neretvanskom, 4.768 u Unsko-sanskom, 10.124 u

Zeničko-dobojskom, 12.228 u Tuzlanskom, do 12.946 u Kantonu Sarajevo. U 2011. godini sa

evidencije nezaposlenih zaposleno je 520 lica s invaliditetom.

16

REPUBLIKA SRPSKA

Analiza stanja nezaposlenosti u četvorogodišnjem periodu ukazuje na činjenicu da je nakon

pada nezaposlenosti do 2008. godine, prisutan trend povećanja broja lica koja traže zaposlenje.

Povećanje nezaposlenosti predstavlja posljedicu recentne ekonomske krize što je evidentno i u širem,

međunarodnom kontekstu. Sa 31.12.2011. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike

Srpske nalazilo se ukupno 153.535 nezaposlena lica što je za 7.915, odnosno 5,4 % više u odnosu na

isti period 2010. godine.

Tabela 14. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama – 31.12.2011. Banja Luka Bijeljina Doboj Prijedor I.Sarajevo Trebinje Ukupno

NK 10.343 8.634 9.054 6.275 2.614 2.867 39.787

PK-NSS 908 1.191 865 405 285 150 3.804

KV 16.874 10.372 9.639 7.937 5.407 5.444 55.673

SSS 11.497 7.759 6.102 5.022 5.082 4.434 39.896

VKV 485 327 248 176 232 166 1.634

VŠS 566 541 319 336 261 407 2.430

VSS 3.436 2.184 1.097 741 1.666 1.187 10.311

Ukupno 44.109 31.008 27.324 20.892 15.547 14.655 153.535

Žene 21.030 15.229 12.139 9.247 7.843 7.557 73.045

% žena 47,7% 49,1% 44,4% 44,3% 50,4% 51,6% 47,6%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske


Podaci o promjenama obrazovne strukture upućuje na zaključak da je došlo do poboljšanja

kvaliteta ponude radne snage. U tom smislu treba ukazati na sljedeće:

- U posmatranom periodu evidentan je kontinuiran pad broja i relativnog učešća, u ukupnom

broju nezaposlenih lica, nekvalifikovanih, polukvalifikovanih ili lica niže stručne spreme. Ova

grupa lica je treća po broju u ukupnom broju nezaposlenih;

- Lica III stepena obrazovanja čine najbrojniju grupu u ukupnom broju lica na evidenciji, u

posmatranom periodu se kreće između 37,23% u 2008. godini do 36,26% u 2011. godini, što

ukazuje na neznatan pad učešća ovog stepena za oko 1%;

- Učešće lica četvrtog stepena obrazovanja, srednja stručna sprema, ima tendenciju blagog rasta

u posmatranom periodu, od 24,65% u 2008.godini do 25,98% u 2011.godini. Inače ova grupa

lica je druga po brojnosti u odnosu na ukupno stanje nezaposlenosti.

- Lica petog stepena, visokokvalifikovani radnici, u posmatranom periodu bilježe pad i relativne

i apsolutne zastupljenosti od 1,30% do 1,06%;

- Lica više stručne spreme u apsloutnoj i relativnoj zastupljenosti pokazuju neznatan trend pada

od 1,87% u 2008. godini do 1,58% u 2011. godini. Inače se može konstatovati stagnacija broja

lica na evidenciji u ovom stepenu stručne spreme, što je posljedica reorganizovanja

obrazovnog sistema koji više ne daje lica ovog stepena obrazovanja;

17

- U četvorogodišnjem periodu lica visoke stručne spreme imaju tendenciju stalnog povećanja od

3.090 odnosno 2,32% lica u 2008.godini do 10.076 odnosno 6,56% u 2011.godini. Takođe je

znatno povećanje lica sa zvanjem mastera i magistara od 23 u 2008. godini do 234 u 2011.

godini.

- U ukupnom broju registrovanih nezaposlenih lica učešće žena kreće se oko 47%, dok je

njihova zastupljenost u direktnoj srazmjeri sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica

u pojedinim stepenima obrazovanja.

Tabela 15. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2008.-2011.

Stepen stručnog

obrazovanja

Godina

2008 2009 2010 2011

Broj % Broj % Broj % Broj %

NK 39.273 29,51 41.077 28,25 39.606 27,20 39.787 25,91

PK-NSS 4.124 3,10 4.207 2,89 3.910 2.69 3.804 2,48

KV 49.539 37,23 54.483 37,47 54.307 37,29 55.673 36,26

SSS 32.799 24,65 35.951 24,73 37.397 25,68 39.896 25,98

VKV 1.734 1,30 1.806 1,24 1.688 1,16 1.634 1,06

VŠS 2.491 1,87 2.623 1,80 2.447 1,68 2.430 1,58

VSS 3.090 2,32 5.198 3,58 6.152 4,22 10.076 6,56

magistri 23 0,02 50 0,03 109 0,07 234 0,15

doktori 1 0,00 1 0,00 4 0,00 1 0,00

Ukupno 133.074 145.396 145.620 153.535


I 2011. godine, kao i prethodnih godina prisutna je nepromijenjena zastupljenost i rang

pojedinih zanimanja, po broju registrovanih nezaposlenih lica. U trećem stepenu (KV) najviše

registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (10.064), metalci (9.212),

mehaničari i mašinisti (6.777), ugostitelji i srodni (5.641), električari i energetičari (4.355), tekstilci

(3.699), vozači i srodni (3.475), prerađivači drveta (2.101), vršioci ličnih usluga, frizeri i sl. (1.729),

građevinari (1.552). Povećanje broja kod ovih struka i zanimanja u ovoj godini u odnosu na prošlu je:

trgovci i srodni (304), metalci (45), mehaničari i mašinisti (168), ugostitelji i srodni (168), električari i

energetičari (140), tekstilci (194), vozači i srodni (78), prerađivači drveta (56), vršioci ličnih usluga,

frizeri i sl. (61), građevinari (9).

U četvrtom stepenu (SSS) najviše registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima:

finansijski radnici i ekonomski tehničari (7.651), mehaničari i mašinisti (5.521), maturanti gimnazije

(4.669), električari i energetičari (3.595), zdravstveni radnici (2.078), poljoprivredni tehničari (1.769),

ugostitelji i srodni (1.759), građevinari (1.482), trgovci i srodni (1.255) i adminstratori (1.149). U

ovom stepenu obrazovanja broj evidentiranih nezaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu

povećao se u zanimanjima: finansijski radnici i ekonomski tehničari (492), mehaničari i mašinisti

(296), maturanti gimnazije (170), električari i energetičari (328), zdravstveni radnici (108),

poljoprivredni tehničari (123), ugostitelji i srodni (144), građevinari (150), trgovci i srodni (138) i

adminstratori (25).

U petom stepenu obrazovanja (VKV) najviše je registrovano nezaposlenih lica u sljedećim

strukama i zanimanjima: metalci (395), mehaničari i mašinisti (280), vozači i srodni (193), trgovci i

srodni (191), električari i energetičari (174), ugostitelji i srodni (152), građevinari (59), tekstilci (43),

18

monteri i instalateri (24), i prerađivači drveta (21). U odnosu na prethodnu godinu, u ovom stepenu

obrazovanja smanjen je broj evidentiranih nezaposlenih lica u šest najbrojnijih zanimanjima, dok je u

četiri neznatno povećan to: metalci (-51), mehaničari i mašinisti (-18), vozači i srodni (+15), trgovci i

srodni (+15), električari i energetičari (-6), ugostitelji i srodni (-7), građevinari (+2), tekstilci (+2),

monteri i instalateri (-1), i prerađivači drveta (-6).

U šestom stepenu obrazovanja (VŠS) registrovano je najviše lica u sljedećim strukama i

zanimanjima: finansijski radnici i ekonomisti (861), ing. organizacije rada i srodni (247), pravnici

(191), mašinski inženjeri (158), turistički i ugostiteljski radnici (128), informatičari (79) i tekstilni

inženjeri (72). U ovom stepenu zanimanja, povećanje broja nezaposlenih lica evidentirano je kod

zanimanja ing. organizacije rada i srodni (21) i pravnici (5), dok je kod finansijskih radnika i

ekonomista i turističkih i ugostiteljskih radnika broj ostao gotovo isti. Smanjenje broja evidentirano je

u zanimanjima mašinski inženjeri (-6), informatičari (-2) i tekstilni inženjeri (-5).

U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše nezaposlenih lica je registrovano u sljedećim

strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.ekonomisti (3.176), dipl.pravnici (1.237), profesori

razredne nastave (447), diplomirani inženjeri poljoprivrede i sl. (424), profesori fizičkog vaspitanja i

sl. (402), pedagozi (229), profesori geografije i sl.(204) ,informatičari (200), inženjeri elektrotehnike,

energetike i sl. (197), profesori engleskog jezika (195), srpskog jezika i sl. (175).

- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje

Kada se podatak o dužini čekanja na zaposlenje dovede u vezu sa godinama starosti i nivoima

obrazovanja nezaposlenih lica, uočava se sva složenost aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje u

Republici Srpskoj. Ovaj problem je izražajniji kod lica nižih stepena obrazovanja i starijih godišta.

Analizom podataka o dužini čekanja na zaposlenje u četvorogodišnjem periodu uočava se da se učešće

lica koja na zaposlenje čekaju do jedne godine kreće od oko 27% u 2008. godini do 27,8% u 2011.

godini. Evidentna je tendencija stalnog opadanja relativnog učešća u ukupnom broju nezaposlenih lica

koja na zaposlenje čekaju od 1-3 godine. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 3-5 godina

konstantno opada i u apsolutnom i u relativnom broju i kreće se od 19,1% u 2008. godini do 14,4% u

2011. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 5 do 7 godina i dalje ima tendenciju povećanja sa

9,4% na 11,0%. I dalje raste broj lica koja na zaposlenje čekaju duže od sedam godina i kreće se od

16,9% do 20,5%.


Tabela 16. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2011.

Dužina čekanja na zaposlenje

0- 1 god 1-3 god 3 -5 god 5 -7 god 7 -9 god preko 9 god

ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena

15-29 19.873 9.148 15.197 6.971 5.918 3.040 3.014 1.646 1.596 999 560 349 46.158 22.153

30-44 13.536 6.216 13.935 6.548 8.252 4.312 6.734 3.645 5.600 3.180 9.191 5.466 57.248 29.367

45-54 6.783 2.978 8.081 3.580 5.695 2.751 5.241 2.665 3.774 1.843 6.997 3.469 36.571 17.286

55-65 2.462 779 3.017 903 2.277 737 1.976 683 1.352 434 2.474 703 13.558 4.239

Ukupno 42.654 19.121 40.230 18.002 22.142 10.840 16.965 8.639 12.322 6.456 19.222 9.987 153.535 73.045

19

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih

Ukupan broj prijavljenih lica na evidenciji u periodu od 2008. godine je porastao sa 61.104 na

66.699 lica prijavljenih u 2011. godini. Analizom pokazatelja uočljivo je da opada broj lica bez radnog

iskustva, dok raste broj lica sa radnim iskustvom. U grupi lica sa iskustvom, koja su već bila zaposlena

opada broj onih kojima je radni odnos prestao zbog stečaja, kao i prestanka radnog odnosa po osnovu

izjave radnika/poslodavca o prekidu radnog odnosa, te sporazumnog prestanka radnog odnosa. U istoj

grupi raste broj lica kojima je radni odnos prestao po osnovu prestanka rada poslodavca, po osnovu

tehnološkog viška kao i zbog isteka vremena rada na određeno vrijeme koji je ujedno i najupečatljiviji

jer se broj lica prijavljenih po tom osnovu povećao sa 5.019 iz 2008. godine na 10.525 lica prijavljenih

u 2011. godini. Iz trenda porasta prijavljenih lica sa iskustvom može se zaključiti da je rast

nezaposlenosti ovih lica velikim djelom uslovljen smanjenjem privrednih aktivnosti, usljed

produženog utjecaja svjetske ekonomske krize i smanjenjem ukupne zaposlenosti u procesu

restrukturisanja preduzeća, na šta ukazuje i podatak znatno većeg broja otkaza ugovora na određeno

vrijeme.

- Zapošljavanje sa evidencije

U 2011. godini posredstvom Zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 24.963 lica što je za

91 lice ili 0,36% manje u odnosu na 2010. godinu. Analiza zapošljavanja na mjesečnom nivou ukazuje

na nešto veći broj zaposlenih lica u periodu od aprila do jula mjeseca kao i u novembru i decembru

mjesecu gdje je ostvareno veće zapošljavanje u odnosu na isti period 2010. godine.


Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2011. godini najveći

broj lica zaposlen u prerađivačkoj industriji 6.549 ili 26,2%, zatim u oblasti trgovine 4.717 ili 18,9%, u

oblasti javne, društvene i lične uslužne djelatnosti zaposleno je 2.876 lica ili 11,5%, u oblasti

građevinarstva 2.384 lica ili 9,6%, u ugostiteljstvu 2.048 ili 8,2%, obrazovanju 1.665 ili 6,7%, u

oblasti zdravstva i socijalne zaštite 926 lica ili 3,7% i u oblasti javne uprave i obaveznog socijanog

osiguranja 753 lica ili 3,0%. U ostalim djelatnostima broj zaposlenih kretao se od 2,8% u oblasti

saobraćaja, skladištenja i veza do 0,1% u oblasti ribarstva i eksteritorijalnim organizacijama i tijelima.

Tabela 17. Pregled broja zaposlenih lica u 2011. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske po filijalama i načinu zasnivanja radnog odnosa

FILIJALA UKUPNO Obavljanje

privatne djel. Zaposlenje

Po načinu zasnivanja radnog odnosa

Neodređeno Određeno Sezonski Pripravnici

BANJA LUKA 9.160 195 8.965 4.085 4.913 1 161

BIJELJINA 4.134 101 4.033 1.224 2.839 0 71

DOBOJ 4.452 60 4.392 2.656 1.740 33 23

PRIJEDOR 3.176 55 3.121 983 2.165 3 25

I.SARAJEVO 2.479 8 2.471 940 1.478 11 50

TREBINjE 1.562 38 1.524 540 942 18 62

Z A V O D 24.963 457 24.506 10.428 14.077 66 392

42,6% 57,4% 0,3% 1,6%

20

BRČKO-DISTRIKT BiH

U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2011. godine bilo je evidentirano 12.156 nezaposlenih lica,

što je u odnosu na isti period prošle godine više za 653 lica ili 5,68%. Nakon dugogodišnjeg trenda

smanjenja broja registrovano nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH u 2011. godini registrovano je

povećanje broja nezaposlenih. U ukupnoj nezaposlenosti učešće žena je nadpolovično (52,70%).


U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je

učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 33,39% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko

učešće je i radnika SSS sa 29,71% i NKV radnika sa 26,32%.

Tabela 18. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj strukturi – 31.12.2011.

R/b Aplikacija - obilježja Ukupno %

1. NKV Svega: 3.200 26,32%

Žene 1.810 28,25%

2. PKV Svega: 202 1,66%

Žene 110 1,72%

3. KV Svega: 4.059 33,39%

Žene 1.670 26,07%

4. VKV Svega: 70 0,58%

Žene 12 0,19%

5. NSS Svega: 0 0,00%

Žene 0 0,00%

6. SSS Svega: 3.611 29,71%

Žene 2.219 34,64%

7. VŠS Svega: 144 1,18%

Žene 70 1,09%

8. VSS Svega: 870 7,16%

Žene 515 8,04%

Ukupno:

Svega: 12.156 100,00%

Žene 6.406 52,70%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih

U 2011. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 4.194 novoprijavljena

lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2011. godini brisano je ukupno 4.541 lice, od čega

je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 975 lica.

21

Tabela 19. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

1. Brisanje po osnovu zaposlenja 1.549 1.278 937 975 975

2.

Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)

4.447 3.847 4.094 3.624 3.566

S v e g a : 5.996 5.125 5.031 4.599 4.541

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

U 2011. godini broj lica zaposlenih sa evidencije ostao je nepromjenjen u odnosu na 2010.

godinu i iznosio je 975. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim osnovama kao što su lica koja su

odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na

školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl. smanjio se u odnosu na 2010. godinu za 58 lica ili 1,26%.

II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI10

Kako bi dobili međunarodno uporedive podatke o tržištu rada, Agencija za statistiku BiH,

Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske su od 2006. godine

počele provoditi na godišnjem nivou Anketu o radnoj snazi zasnovanu na standardima MOR-a i

EUROSTAT-a. Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2011. godinu11, u BiH radnu snagu

(ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.126.983 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.433.852

lica. U okviru radne snage zaposlenih je bilo 816.036 i 310.947 nezaposlenih lica. Anketna stopa

nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2011. godinu iznosi 27,6%. Stopa

zaposlenosti manja je u odnosu na 2010. godinu za 0,6% i u 2011. godini je 31,9%.

10 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2011. 11 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi

0 1000000 2000000 3000000

Neaktivno stanovništvo

Nezaposleni

Zaposleni

Aktivno stanovništvo

Radno sposobnostanovništvo (15+)

1.433.852

310.947

816.036

1.126.983

2.560.835

ANKETA O RADNOJ SNAZI 2011. - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH

22

U više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasifikuje kao ekonomski

aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine

radno sposobnog stanovništva iznad 15 g. starosti u BiH aktivno (44%) sa uočljivim razlikama među

polovima (muškarci-56%, a žene-33%). Stopa aktivnosti od 44,6% još uvijek je vrlo niska po

međunarodnim standardima. Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se

smanjio u odnosu na 2010. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo smanjila se za 2,7%. Broj

zaposlenih lica manji je za 3,2%, dok se broj nezaposlenih lica smanjio za 1,3% u odnosu na 2010.

godinu.

Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (56,0% u 2011.), a

posebno žene, odnosno 67,2% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena različita je među

entitetima i u 2011. g. iznosila je 70,2% u Federaciji BiH, 61,3% u Republici Srpskoj i 74,1% u Brčko

distriktu BiH. Neaktivnost žena nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako može povezati sa

niskim stepenom obrazovanja i kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene donose unutar

domaćinstva.

Tabela 20. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)

BiH Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Stopa aktivnosti (%)

2006. 43,1 43,1 43,3 37,6

2007. 43,9 42,3 47,0 39,0

2008. 43,9 42,4 47,0 36,8

2009. 43,6 41,6 47,4 38,1

2010. 44,6 42,9 47,9 40,6

2011. 44,0 42,1 47,8 37,4

Stopa zaposlenosti (%)

2006. 29,7 29,1 30,9 23,7

2007. 31,2 29,2 35,1 23,4

2008. 33,6 31,8 37,3 25,1

2009. 33,1 30,9 37,2 27,0

2010. 32,5 30,4 36,6 25,8

2011. 31,9 29,8 36,1 22,9

Stopa nezaposlenosti (%)

2006. 31,1 32,4 28,5 37,1

2007. 29,0 31,1 25,2 40,0

2008. 23,4 25,0 20,5 31,9

2009. 24,1 25,7 21,4 29,2

2010. 27,2 29,1 23,6 36,4 2011. 27,6 29,2 24,5 39,0

Izvor: Agencija za statistku BiH.

Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 58,3% muškaraca i 41,7% žena.

Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 69,8% čine lica sa završenom srednjom

školom, 21,9% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 8,3% završilo višu školu, fakultet,

akademiju, magisterij ili doktorat.

23

Obrazovanje

Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifične

državne strukture i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i

države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima

i nadležnosti u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih

principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za

definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih

ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane

nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i

obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou

entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje

za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.

Zabilježen je mali napredak u oblasti obrazovanja. Vijeće ministara usvojilo je koncept Osnove

kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (Početni okvir za kvalifikacije) koji definiše

kvalifikacije na osnovu rezultata učenja za sve kvalifikacije u Bosni i Hercegovini i uspostavlja temelj

za dalji rad. Osam od deset kantona uskladilo je svoje zakone o predškolskom obrazovanju sa

okvirnim zakonom. U Kantonu Sarajevo uvedeno je obavezno predškolsko obrazovanje. U Federaciji

BiH nije bilo napretka u usklađivanju zakona o stručnom obrazovanju i obuci sa okvirnim zakonom,

budući da u osam kantona nije usvojeno novo zakonodavstvo. Provedba okvira za kvalifikacije u

oblasti visokog obrazovanja i dalje je na probnom nivou. Dva kantona nisu uskladila svoje zakone sa

Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Državna Agencija za razvoj visokog obrazovanja i

osiguranje kvaliteta izradila je smjernice i standarde za akreditaciju institucija za visoko obrazovanje i

izvršila obuku stručnjaka. U Republici Srpskoj osnovana je Agencija za akreditaciju visokoškolskih

ustanova Republike Srpske, u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju.

37,1%

40,0%

31,9%

29,2%

36,4%

39,0%

28,5%

25,2%

20,5%

21,4%

23,6%

24,5%

32,4%

31,1%

25,0%

25,7%

29,1%

29,2%

31,1%

29,0%

23,4%

24,1%

27,2%

27,6%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0%

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

STOPA NEZAPOSLENOSTI PREMA ANKETI O RADNOJ SNAZI U 2006, 2007, 2008, 2009, 2010. I 2011. GODINI - BIH/ENTITETI

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH

Republika Srpska

Brčko Distrikt BiH

24

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA

Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima

privrede u cjelini. U 2011. godini je zabilježen rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi

zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na

biroima zavoda i službi za zapošljavanje. U odnosu na početak godine, krajem 2011. godine broj

registrovanih nezaposlenih lica povećao se za oko 10.000 i iznosio je 536.781. U 2011. godini, sa

evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda

za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH ukupno je zaposleno 78.843 nezaposlena lica, što je u odnosu na

2010. godinu više za 5.215 ili 7,1%.

U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi

ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja

sprovode:

- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),

- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa

osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća

kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv

nejednakosti među polovima. Kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, zavodi i službe

zapošljavanja su posebnu pažnju obratili na programe namjenjene za poboljšanje zapošljivosti

ugroženih grupa na tržištu rada. Oko 60% programa se odnosilo na programe sufinansiranja novog

zapošljavanja i samozapošljavanja, a programima su bili najviše obuhvaćeni mladi bez radnog

iskustva, žene, povratnici i pripadnici romske populacije.

25

FEDERACIJA BiH

Aktivna politika zapošljavanja u 2011. godini je realizovana u skladu sa Zakonom o

posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, Strategijom zapošljavanja

2009-2013 i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013. godina. Podrška

je pružena ciljnim grupama nezaposlenih lica koje su navedenim strateškim dokumentima utvrđene

kao teže zapošljive, a posebno mladim licima i ženama.

Mjere aktivne politike zapošljavanja uglavnom su bile usmjerene na:

• podsticanje zapošljavanja kod poznatog poslodavca,

• samozapošljavanje,

• obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,

• pripremu nezaposlenih za tržište rada (prilagođavanje promjenama na tržištu rada),

• stvaranje jednakih mogućnosti za sve u pristupu tržištu rada.

Program sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa

nezaposlenih osoba

U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja lica s invaliditetom i drugih teže

zapošljivih grupa nezaposlenih lica, čija je realizacija započela krajem 2009. godine, a koji je direktno

implementirao Federalni zavod za zapošljavanje. Programom je pružena podrška u zapošljavanju i

samozapošljavanju lica sa invaliditetom od najmanje 60% i lica sa invaliditetom sa smetnjama u

psihičkom razvoju/mentalnom retardacijom, te ženama žrtvama nasilja. Programom je obuhvaćeno

167 nezaposlenih lica, od čega 77 žena, i to: 114 zapošljavanjem kod 83 pravna subjekta, a 53

samozapošljavanjem. Prema kvalifikacionoj strukturi, najviše su zastupljena lica sa srednjom

stručnom spremom (68%), zatim nekvalifikovane osobe (17%), te osobe sa visokom stručnom

spremom (5%). Za realizaciju Programa u 2011. godini isplaćena su sredstva u iznosu od 347.100 KM.

Tabela 21. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih lica po kantonima

Kanton Broj

poslodavaca

Broj

zaposlenih

Broj

samozaposlenih

Odobrena sredstva

(KM)

1. Unsko-sanski 7 9 8 142.800

2. Posavski 13 15 4 159.600

3. Tuzlanski 16 18 7 210.000

4. Zeničko-dobojski 5 5 7 100.800

5. Bosansko-podrinjski 9 9 5 117.600

6. Srednjobosanski 1 2 1 25.200

7. Hercegovačko-neretvanski 6 22 0 184.800

8. Zapadnohercegovački 13 13 3 134.400

9. Kanton Sarajevo 13 21 13 285.600

10. Kanton 10 0 0 5 42.000

UKUPNO 83 114 53 1.402.800

26

Takođe, u 2011. godini završena je realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja lica s

invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih lica, započetog 2010. godine, koji je

implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje. Programom je omogućeno

zapošljavanje 177 lica s invaliditetom i tri žene žrtve nasilja. Za realizaciju Programa u 2011. godini

isplaćena su sredstva u iznosu od 604.700 KM.

Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva

U 2011. godini završena je realizacija Programa sufinansiranja mladih lica bez radnog iskustva

započetog 2010. godine, a koji je implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje.

Programom je omogućeno zapošljavanje 869 lica i to: 487 visoke, 57 više, 181 srednje stručne spreme

(IV stepen) i 144 srednje stručne spreme (III stepen). Za realizaciju Programa u 2011. godini

isplaćena su sredstva u iznosu od 3.850.000 KM. Takođe, Programom sufinansiranja zapošljavanja

mladih lica bez radnog iskustva započetog 2010. godine, koji direktno implementira Federalni zavod

za zapošljavanje, odobrena su sredstva u iznosu od 4.782.250 KM, radi zapošljavanja, tj. sticanja

prvog radnog iskustva za 874 mlada lica, od kojih su 502 žene. U 2011. godini za realizaciju Programa

utrošeno je 3.897.250 KM.

Tabela 22. Pregled realizacije programa sufinansiranja zapošljavanja mladih lica po kantonima

Kanton Broj

poslodavaca

Broj mladih lica čije se

zapošljavanje sufinansira Odobrena

sredstva(KM) VSS VŠS SSS IV SSS III

1. Unsko-sanski 38 46 2 3 4 364.200

2. Posavski 6 1 0 2 10 40.200

3. Tuzlanski 62 75 1 30 13 668.100

4. Zeničko-dobojski 60 71 4 35 49 764.800

5. Bosansko-podrinjski 13 5 0 14 11 107.700

6. Srednjobosanski 17 12 2 4 3 116.100

7. Hercegovačko- neretvanski 19 29 2 12 5 255.500

8. Zapadnohercegovački 31 28 12 14 1 323.100

9. Kanton Sarajevo 150 242 8 83 32 2.084.350

10. Kanton 10 8 5 2 3 0 58.200

UKUPNO 404 514 33 200 128 4.782.250

Program Mladi poduzetnik

Cilj programa Mladi poduzetnik, koji se implementira posredstvom kantonalnih službi za

zapošljavanje, jeste podsticanje razvoja poduzetništva kod 100 mladih lica, radi pokretanja vlastitog

biznisa, i to:

•sufinansiranjem obuke iz poduzetništva za nezaposlena lica kojima je odobrena realizacija

poslovne ideje,

•sufinansiranjem troškova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne

opreme, te sufinansiranje dijela zakonom propisanih doprinosa i poreza, u iznosu do 7.000 KM

po osobi.

27

Obuka iz poduzetništva je obuhvatila upoznavanje korisnika s osnovnim principima pokretanja

i vođenja vlastitog biznisa. Od 100 odobrenih zahtjeva realizovano je 99 poslovnih ideja (jedan

korisnik je odustao), od kojih se 34 odnosi na žene. Najviše malih biznisa je pokrenuto u

poljoprivrednoj i prehrambenoj djelatnosti, te uslužnoj ili srodnoj djelatnosti. Većina mladih

poduzetnika je dobi od 26 do 30 godina, srednje su stručne spreme, a na evidenciji nezaposlenih

proveli su prosječno od jedne do tri godine. Za realizaciju Programa u 2011. godini obezbijeđena su

finansijska sredstva u iznosu od 693.000 KM.

Tabela 23. Pregled broja samozaposlenih mladih po kantonima

Kanton Broj mladih

poduzetnika

Obrazovanje Odobrena

sredstva (KM) VSS VŠS SSS IV SSS III NK

1. Unsko-sanski 11 2 0 4 5 0 77.000

2. Posavski 6 0 1 4 1 0 42.000

3. Tuzlanski 13 1 0 11 0 1 91.000

4. Zeničko-dobojski 13 2 1 6 4 0 91.000

5. Bosansko-podrinjski 6 0 0 6 0 0 42.000

6. Srednjobosanski 12 1 1 4 6 0 84.000

7. Hercegovačko-neretvanski 12 3 0 4 5 0 84.000

8. Zapadnohercegovački 6 0 0 1 4 1 42.000

9. Kanton Sarajevo 13 3 0 5 5 0 91.000

10. Kanton 10 7 0 0 6 0 1 49.000

UKUPNO 99 12 3 51 30 3 693.000

Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva „400+“

Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva „400+“ dio je

zajedničkih aktivnosti Federalnog zavoda i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), koji se

realizuje u okviru Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP). Cilj

Programa je da se omogući prvo zapošljavanje za više od 400 osoba dobi do 30 godina, sa srednjom

(III i IV stepen), višom i visokom stručnom spremom, bez radnog iskustva, a koje su prijavljene na

evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH. Programom, koji se realizuje posredstvom kantonalnih

službi za zapošljavanje, omogućeno je sufinansiranje zapošljavanja:

• lica srednje stručne spreme (III i IV stepen) u trajanju od šest mjeseci u neto iznosu od 402 KM

mjesečno,

• lica više i visoke stručne spreme u trajanju od 12 mjeseci u neto iznosu od 563 KM mjesečno.

Tim programom je zaposlena 321 lice (128 žena), i to: 243 lica sa srednjom (III i IV stepen) i 78

sa višom i visokom stručnom spremom, koje u prosjeku imaju 24 godine, a na evidenciji nezaposlenih

su provele 2,5 godine. Vrijednost Programa iznosi 1.081.224 KM, od čega dvije trećine sredstava

obezbjeđuje UNDP, a trećinu Federalni zavod za zapošljavanje.

28

Tabela 24. Pregled broja zaposlenih mladih lica po kantonima

Kanton

Broj poslodavaca

kojima je odobreno

učešće u Programu

Broj mladih lica čije se

zapošljavanje sufinansira Odobrena sredstva

(KM) VSS / VŠS SSS IV / SSS III

1. Unsko-sanski 53 31 47 322.800

2. Posavski 11 3 17 61.272

3. Tuzlanski 36 5 50 154.380





8 Zapadnohercegovački12

0 0 0 0


10. Kanton 10 10 6 9 62.244

UKUPNO 219 78 242 1.078.812

Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena

U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja žena

započetog 2010. godine, koji je implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje.

Programom je omogućeno zapošljavanje 579 žena, i to 309 kod poslodavaca, a 270 je pokrenulo

vlastiti biznis (samozapošljavanje). Takođe, Programom zapošljavanja i samozapošljavanja žena

započetog u 2011. godini pružena je podrška u zapošljavanju nezaposlenih žena dobi preko 30 godina,

bez obzira na stepen obrazovanja, i to sufinansiranjem:

• zapošljavanja nezaposlenih žena kod poslodavaca, u iznosu od 3.000 KM po korisnici, uz

obavezu poslodavca da korisnicu zaposlenu po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12

mjeseci,

• samozapošljavanja nezaposlenih žena u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po korisnici, i to

za obavljanje registrovane djelatnosti, uz obavezu obavljanja registrovane djelatnosti u trajanju

od najmanje 12 mjeseci (poljoprivredna djelatnost 5.000 KM, zanatska djelatnost 4.500 KM,

seoski turizam ili druga djelatnost 4.000 KM).

Programom je omogućeno zapošljavanje 530 i samozapošljavanje 418 žena. Za realizaciju

Programa iz 2011. godine zajedno sa obavezama iz 2010. godine utrošeno je 3.850.000 KM.

12 Služba za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona nije potpisala Razvojnog programa UN, Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje.

29

Tabela 25. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih žena po kantonima

Kanton Broj zaposlenih Broj samozaposlenih Odobrena sredstva (KM)

1. Unsko-sanski 52 34 319.000

2. Posavski 41 17 206.200

3. Tuzlanski 116 70 675.000

4. Zeničko-dobojski 88 58 542.500

5. Bosansko-podrinjski 7 28 158.500

6. Srednjobosanski 42 43 336.500

7. Hercegovačko-neretvanski 49 32 303.000

8. Zapadnohercegovački 41 33 256.000

9. Kanton Sarajevo 79 89 586.400

10. Kanton 10 15 14 115.000

UKUPNO 530 418 3.498.100

Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika

U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika

započetog u 2010. godini. Za zapošljavanje 563 povratnika utrošeno je 1.124.000 KM, i to: za

samozapošljavanje 174 lica, te zapošljavanje 389 lica kod poslodavaca. Programom

samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika započetog u 2011. godini, daje se podrška u stvaranju

uslova za održivi povratak, i to:

• sufinansiranjem poslodavaca radi zapošljavanja povratnika u iznosu od 3.000 KM, sa obavezom

poslodavca da lice zaposleno po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;

• sufinansiranjem samozapošljavanja povratnika u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM, sa obavezom

povratnika da registruju i održe djelatnost najmanje 12 mjeseci.

Za realizaciju Programa odobreno je 2.018.000 KM za zapošljavanje 576 povratnika, i to: 420

lica kod pravnih subjekata, dok je 155 lica pokrenulo vlastiti biznis.

Tabela 26. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih povratnika po kantonima

Kanton/entitet Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samozaposlenih Odobreno u KM

1. Unsko-sanski 33 46 21 239.000

2. Posavski 30 119 16 436.500

3. Tuzlanski 1 7 4 41.000






9. Kanton 10 2 2 23 119.000

10. Republika Srpska 9 116 26 474.500

UKUPNO: 139 420 156 2.018.000

30

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma

U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma

započetog u 2009. godini, a koji je direktno implementirao Federalni zavod za zapošljavanje. Tim

programom je omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 98 Roma. Federalni zavod je, u skladu

sa Memorandumom o razumijevanju, za implementaciju Akcionog plana Bosne i Hercegovine za

rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, započeo realizaciju novog Programa zapošljavanja

i samozapošljavanja Roma u 2011. godini. Raspoloživa finansijska sredstva, u skladu sa smjernicama

iz Memoranduma, usmjerena su za:

• sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu od:

- 5.000 KM po osobi u trajanju od 12 mjeseci;

- 8.000 KM po osobi u trajanju od 24 mjeseca;

- 12.000 KM po osobi u trajanju od 36 mjeseci.

• sufinansiranje samozapošljavanja Roma u iznosu od 12.000 KM po osobi za registraciju i obavljanje:

- zanatske ili srodne djelatnosti (tradicionalni zanati, domaća radinost, proizvodno i

uslužno zanatstvo),

- sakupljanja sekundarnih sirovina,

- poljoprivredne djelatnosti (plastenička proizvodnja, pčelarstvo ili druga grana

poljoprivrede) ili druge djelatnosti u trajanju od 24 mjeseca.

Ukupno je zaposleno 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis (samozapošljavanje), a

29 se zaposlilo kod 15 poslodavaca. Od ukupno 629.000 KM odobrenih sredstava po Programu, u

2011. godini utrošeno je 364.165 KM.

Tabela 27. Pregled zaposlenih i samozaposlenih Roma po kantonima

Kanton Broj

poslodavaca Broj zaposlenih

Broj

samozaposlenih

Odobreno

sredstava u KM

1. Unsko-sanski 1 1 6 84.000

2. Posavski 1 2 3 46.000

3. Tuzlanski 5 5 2 63.000




UKUPNO 15 29 29 629.000

Program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije

U 2011. godini završena je realizacija Programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije

započetog u 2010. godini, koji su implementirale kantonalne službe za zapošljavanje. Programom su

obezbijeđena sredstva za obuku 2.194 lica, i to: informatička obuka za 1.482 lica, obuka 364 lica radi

zapošljavanja kod poznatog poslodavca, te obuka 348 lica radi zadržavanja postojećeg zaposlenja.

Ukupna vrijednost ovog programa iznosila je 1.544.967 KM, od kojih je u 2011. godini utrošeno

634.590 KM.

31

Aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje

Za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja u 2011. godini kantonalne službe za

zapošljavanje su svojim sredstvima ili uz pomoć drugih institucija implementirale sljedeće programe:

Tabela 28. Pregled provedenih programa APZ-a kantonalnih službi za zapošljavanje u 2011. godini

Služba za

zapošljavanje

(kanton/županija)

Vrsta mjere/poticaja

Naziv programa

Ciljna

grupa Izvor finansiranja Broj

Zeničko-dobojski

Program poticaja zapošljavanja VSS

pripravnika VSS mladi

Vlada Zeničko-dobojskog

kantona

2

272

Srednjobosanski

Program poticaja zapošljavanja ili

volontiranja mladih u 2010. godini13

Mlada lica sa VSS i VŠS koje su završile školovanje po trogodišnjem bolonjskom

procesu

Služba za zapošljavanje

Srednjobosanskog kantona

5

59

Hercegovačko-

neretvanski

Program zapošljavanja mladih sa VSS

VSS pripravnici


Hercegovačko-

neretvanskog kantona

1113

Zapadnoherce-govački

Program obavljanja pripravničkog

staža za lica sa VSS i VŠS

Lica dobi do 30 godina bez radnog iskustva

u struci sa VSS i VŠS


Zapadnohercegovačkog kantona/Sporazum sa

Vladom

Zapadnohercegovačkog kantona i općinama

1

128

Kanton

Sarajevo

Sufinansiranje zapošljavanja

pripravnika Lica bez radnog iskustva u struci

JU „Služba za zapošljavanje

Kantona Sarajevo“

9

908

Program javnih radova

Dugoročno nezaposlena lica, žene, lica sa

ograničenom radnom sposobnošću i lica težeg imovinskog stanja

6

695

Program sufinansiranja lica starijih

od 40 godina Lica starije od 40 godina

1

187

Program obuke nezaposlenih lica za

aktivno traženje zaposlenja Teško zapošljiva lica starija od 30 godina

4

457

Program Posao za sve Lica sa radnim iskustvom koje nisu u statusu pripravnika

3338

Program samozapošljavanja

Demobilisani borci, šehidske porodice,

Romi, lica sa invaliditetom, dugoročno

nezaposlena lica, žene žrtve nasilja, samohrani roditelji i roditelji sa četvero i

više djece i druga nezaposlena lica

3

364

Program sufinansiranja

zapošljavanja i samozapo-šljavanja nezaposlenih kategorija iz oblasti

socijalne politike

Roditelji djece sa invaliditetom od najmanje

80% invaliditeta, žrtve nasilja u porodici, bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu,

liječeni ovisnici, Romi, roditelji/staratelji

djece koja ostvaruju pravo na dječiji dodatak, lica ometena u fizičkom i

psihičkom razvoju i lica kod kojih postoji

invalidnost prouzrokovana bolešću ili

povredom, povratnici u Kanton Sarajevo i

povratnici iz Kantona Sarajevo

668

UKUPNO 3

3.589

13 Implementacija Programa je započela u 2010. godini i nastavljena je u 2011. godini.

32

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)

Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste da u

periodu od 2010. do 2014. godine pruži podršku u posredovanju pri zapošljavanju za oko 6.000 lica

koje aktivno traže posao a izgubile su pravo na novčana primanja ili su socijalno ugrožene (lica sa

onesposobljenjem, demobilisani borci, lica koja aktivno traže posao, registrovane kod službi za

zapošljavanje u Federaciji BiH i identificirane kao ugrožene i teško zapošljive kategorije i dr.).

Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje i kredita kod Međunarodne

asocijacije za razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike –

Jedinicom za implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU

SESER), a realizuju ga kantonalne službe za zapošljavanje. U 2011. godini Projektom je obuhvaćeno

1.189 lica, od kojih je zaposleno 401, samozaposleno 200, dok je 588 lica pohađalo odgovarajuću

obuku. Za realizaciju Projekta u 2011. godini Federalni zavod je utrošio 1.500.000 KM.

Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja

Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne

linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta

sredstva postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste

posredstvom Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu pružanja posebnih uslova za

one korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili

samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti. Iznos kredita je:

• za industriju 25.000 KM po novozaposlenom radniku

• za zanatstvo i usluge 15.000 KM po novozaposlenom radniku

• za poljoprivrednu proizvodnju 10.000 KM po novozaposlenom radniku.

Svrha kredita za održavanje zaposlenosti namijenjena je za zadržavanje zaposlenih u radno

aktivnim sredinama kroz osiguranje potrebnih likvidnih sredstava za neometano obavljanje poslovnih

aktivnosti. Kredit za kreditnu liniju OZO-010, namijenjenu za održavanje zaposlenosti, utvrđuje se u

minimalnom iznosu od 15.000 KM do najviše 500.000 KM ili 5.000 KM po zaposlenom. Rok otplate

je do 36 mjeseci, uključujući i grace period do šest mjeseci. Kamatna stopa se utvrđuje u visini 5%

fiksno na godišnjem nivou. U 2011. godini su provedene sljedeće aktivnosti:

• po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizovano je 11 novih kredita, u ukupnom iznosu od

4.159.966 KM (uz obavezu zapošljavanja 175 novih zaposlenika),

• po kreditnoj liniji ZB-266/zapošljavanje demobilisanih boraca realizovan je jedan kredit, u

ukupnom iznosu od 35.000 KM (uz obavezu zapošljavanja tri nova zaposlenika),

• po kreditnoj liniji OZO-010/održavanje zaposlenosti, poslodavcima (koji su prije realizacije kredita

imali 2.175 zaposlenika), odobreno je 12 kredita za zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti od

2.175 zaposlenika.

Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“

Federalni zavod je, zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine –

Institutom za edukaciju (ECOS) i Fondacijom za socijalno uključivanje, finansirao i realizovao

projekat „Daj ideju – postani poduzetnica“. Ovaj projekat, kao specijalna mjera, predstavlja nastavak

projekta „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija nezaposlenih žena 40+“, koji je uspješno realizovan

33

2010. godine u saradnji sa istim partnerima. Cilj Projekta, kojim je obuhvaćeno 140 žena sa evidencije

nezaposlenih Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo bio je podizanje kompetentnosti žena na

tržištu rada, njihovo osposobljavanje za aktivno traženje posla i samozapošljavanje, te smanjenje

isključenosti žena sa tržišta rada. U okviru Projekta održane su dvije vrste obuke: informatičko

opismenjavanje kroz ECDL Start školu računara, te pohađanje Škole malog biznisa, kroz koju se stiču

praktične poduzetničke vještine, tj. znanje o tome kako registrovati preduzeće ili obrt, napraviti biznis

plan, dobiti novac za realizaciju ideja, te kako aktivno tražiti posao. U okviru Škole malog biznisa

polaznice su napisale vlastite biznis planove, nakon čega su izabrana dva najbolja biznis plana koja su

nagrađena sa po 10.000 KM (proizvodnja začinskog bilja i salata i izrada suvenira – kaligrafija).

Ukupna vrijednost Projekta je 124.200 KM, a Federalni zavod je osigurao 40.000 KM, od čega je u

2011. godini realizovano 32.000 KM, jer je Projekat nastavljen i u 2012. godini.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)

U okviru ovog programa, pored pomenutog Programa sufinansiranja zapošljavanja mladih lica

bez radnog iskustva „400+“, uspostavljeno je devet centara za informisanje, savjetovanje i obuku

(CISO) u službama za zapošljavanje Federacije BiH, i to u: Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Zenici, Vitezu,

Tuzli, Odžaku, Goraždu i Livnu. Korisnici usluga CISO su nezaposlena lica dobi do 30 godina,

učenici pred izborom daljeg obrazovanja i zanimanja, poslodavci i drugi zainteresovani. U Federaciji

BiH evidentirano je 5.288 korisnika CISO koji se prvi put javljaju, odnosno 4.572 korisnika koji se

javljaju više puta u 2011. godini. Radionicu za pisanje biografije i razgovor s poslodavcem pohađalo je

7.508 lica, a njih 1.069 je iskoristilo uslugu grupnog savjetovanja, odnosno 2.531 individualnog

savjetovanja, pri čemu su izrađena 1.353 plana zapošljavanja. Info seminare pohađalo je 3.077 lica, te

2.417 obuku o pisanju CV-a i popratnog pisma. Informatičku i obuku iz jezika prošlo je 529 mladih

nezaposlenih lica dobi do 30 godina, a 205 je koristilo usluge prekvalifikacije. Broj korisnika CISO

koji se nakon primljenih usluga zaposlio jeste 487, dok je 123 volontiralo. Informaciju o

regularnim/iregularnim migracijama dobilo je 820 korisnika, a na facebook profilima centara

zabilježeno je 5.362.593 posjete.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju

(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizuje ga njemačka konsultantska firma GOPA, u

saradnji sa Federalnim zavodom i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Projekat se sastoji od

četiri komponente fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, prvenstveno kroz karijerne centre u

odabranim školama, poduzetničku obuku, savjetodavno djelovanje na mlade koji traže zaposlenje i

razvoj saradnje između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija koje se bave zapošljavanjem, što

treba dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Početkom 2011. godine uspostavljen je Klub za

traženje posla pri Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, koji je omogućio mladim licima

stručnu i tehničku pomoć u savladavanju tehnika aktivnog traženja posla. Obuku u Klubu pohađalo je

108 osoba, a 31 se zaposlila.

Sajmovi zapošljavanja

Organizovanje sajmova za zapošljavanje formalizirano je potpisivanjem ugovora o realizaciji

projekta Sajmovi zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2011. godini između Federalnog

zavoda, kantonalnih službi za zapošljavanje i Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH. U junu 2011.

34

godine održan je sajam zapošljavanja u Vitezu i tom prilikom su potpisana 72 ugovora sa

poslodavcima o zapošljavanju 89 lica. Za učešće na sajmu u Zenici, održanom u oktobru 2011. godine,

prijavila su se 52 poslodavca sa 934 oglašena slobodna radna mjesta. Sajmu su prisustvovale 1.164

lica, a održano je deset radionica za aktivno traženje posla. U organizaciji Službe za zapošljavanje

Kantona Sarajevo, u decembru 2011. godine održan je sajam zapošljavanja, na kojem je učestvovalo

48 poslodavaca, koji su iskazali potrebu za zapošljavanjem 366 radnika. Federalni zavod je i u 2011.

godini podržao održavanje Regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja, na web stranici

www.dankarijera.com, koji je okupio 50 najjačih regionalnih kompanija (13 iz BiH) i obrazovnih

ustanova, koje su oglasile 250 slobodnih radnih mjesta. Kroz 3D virtualni izložbeni prostor

omogućena je interaktivna komunikacija između posjetilaca, poslodavaca i obrazovnih ustanova.

Materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezaposlenosti

Članom 28. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba

propisano je da zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme

nezaposlenosti prvenstveno osiguranjem za slučaj nezaposlenosti. Materijalna i socijalna sigurnost

podrazumijeva novčanu naknadu i uplatu doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa

ovim i drugim zakonima.

Novčana naknada za nezaposlenost

Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa članom 29. Zakona o

posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, stiče nezaposleno lice koje u

trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa

prekidima u posljednjih 18 mjeseci, s tim da se kao vrijeme provedeno na radu smatra vrijeme

obaveznog osiguranja prema propisima koji regulišu sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu

novčane naknade čini 40% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca

prije prestanka radnog odnosa nezaposlenog lica, a koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.

Novčana naknada se, ovisno o vremenu provedenom na radu, utvrđuje u trajanju od tri do 24 mjeseca,

ukoliko se u toku trajanja prava ne promijene okolnosti koje utiču na dužinu trajanja naknade.

U 2011. godini u Federaciji BiH novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 8.158

nezaposlenih lica. U odnosu na 2010. godinu, broj korisnika novčane naknade je manji za 12,33%. Za

realizaciju ovog prava kantonalne službe za zapošljavanje su utrošile 37.950.922,47 KM, što je za

1.045.890,68 KM više nego u 2010. godini. Dakle, iako je smanjen broj korisnika novčane naknade,

utrošeno je više sredstava jer veći broj lica koristi novčanu naknadu u dužem trajanju. Zbog

nedovoljnih finansijskih sredstava za isplaćivanje novčanih naknada, kantonalne službe za

zapošljavanje su bile prinuđene smanjiti iznos mjesečne novčane naknade nezaposlenim licima, u

skladu sa zakonskim odredbama, u omjeru koji je omogućavao isplatu novčane naknade svim

nezaposlenim licima koje imaju pravo na tu naknadu. S obzirom na stalno povećanje broja prijava na

evidenciju nezaposlenih, naročito onih lica koje stiču pravo na novčanu naknadu, u 2012. godini se

može očekivati dodatno finansijsko opterećenje službi za zapošljavanje po tom osnovu.

Zdravstveno osiguranje

Članom 31. stav 1. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba propisano je da se zdravstveno osiguranje nezaposlenom licu osigurava u skladu sa propisima o

35

zdravstvenom osiguranju, a članom 19. tač. 12, 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđeno

je pod kojim uslovima nezaposlena osoba prijavljena službi za zapošljavanje ima obavezno

zdravstveno osiguranje. Članom 84. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da osnovicu,

način obračunavanja i uplate doprinosa za nezaposlena lica utvrđuje svojim propisima zakonodavno

tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Iz pomenutih zakonskih

propisa vidljivo je da kantonalne službe za zapošljavanje i Federalni zavod nemaju nikakvog utjecaja

kod određivanja davanja za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica, tako da su izdvajanja za

zdravstveno osiguranje različito utvrđena po kantonima i kreću se od 6,00 do 14,00 KM po

nezaposlenom licu. Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje konstantno ukazuju na

probleme u vezi sa zdravstvenim osiguranjem nezaposlenih lica, kao i na nerealne odluke o visini

izdvajanja koje kantonalne skupštine donose na prijedlog kantonalnih zavoda za zdravstveno

osiguranje. S tim u vezi, pokrenuta je inicijativa izmještanja administriranja zdravstvenog osiguranja

iz službi za zapošljavanje. U tom kontekstu neupitno je i smanjenje stope doprinosa za osiguranje za

slučaj nezaposlenosti za iznos koji se odnosi na zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica, a sve radi

rasterećenja kantonalnih službi za zapošljavanje poslova koji opterećuju njihovu funkciju aktivne

politike zapošljavanja.

U izvještajnom periodu u Federaciji BiH zdravstvenim osiguranjem bilo je prosječno mjesečno

obuhvaćeno 219.021 nezaposleno lice. U odnosu na 2010. godinu broj korisnika ovog prava veći je za

12.282 ili 3,28%, za što su kantonalne službe za zapošljavanje utrošile 18.885.193,90 KM, s tim da

nisu izvršene uplate za posljednji kvartal 2011. godine.

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba određeno je da se penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje nezaposlenom licu kojem

nedostaju do tri godine do sticanja uslova za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i

invalidskom osiguranju. U 2011. godini ovo pravo u Federaciji BiH ostvarilo je 2.726 nezaposlenih

lica, što je za 572 lica ili 26,56% više nego prethodne godine. Za realizaciju ovog prava kantonalne

službe za zapošljavanje utrošile su 1.416.013,05 KM, što je za 220.004 KM više u odnosu na 2010.

godinu.

Novčana naknada prema Zakonu o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica

U 2011. godini novčana naknada demobiliziranim braniocima je isplaćivana u skladu sa

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih

porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 27/08), kojim je propisano da potrebna novčana

sredstva za isplatu novčanih naknada osiguravaju kantonalne službe za zapošljavanje u visini 50%

svojih ukupnih prihoda ostvarenih od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, a da razliku

potrebnih sredstava osiguravaju Federacija BiH i kantoni preraspodjelom udjela sredstava sa

jedinstvenog računa u korist Federacije BiH u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u

Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 22/06).

Postupajući po zaključcima Vlade Federacije BiH, kantonalne službe za zapošljavanje izvršile

su uplatu sredstava za obaveze iz 2009. godine u iznosu od 11.944.882,91 KM i dio sredstava za

obaveze za maj i juni 2008. godine u iznosu od 4.685.145,03 KM, dok je Federalni zavod, uz

36

odobrenje Parlamenta Federacije BiH, izvršio isplatu sredstava za obaveze iz 2008. godine u iznosu

od 10.300.000,00 KM. Takođe, prema zaključcima Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo za

pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata izvršilo je isplatu sredstava iz Budžeta

Federacije BiH u iznosu od 14.475.726,75 KM. (Ukupno isplaćena sredstva za novčane naknade

demobiliziranim braniocima u 2011. godini iznosila su 41.405.754,71 KM.)

Program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije,

restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla

U skladu sa Programom za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja,

likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla, Upravni odbor

Federalnog zavoda usvojio je Operativni plan, kojim su utvrđeni redoslijed postupaka učesnika u

realizaciji Programa, uslovi i kriteriji za raspodjelu namjenskih sredstava radi podrške kantonalnim

službama za zapošljavanje, kao i odobreni iznosi pojedinim kantonalnim službama za zapošljavanje.

Na osnovu Programa u 2011. godini, a po zahtjevu Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog

kantona, utrošeno je 1.275.653,00 KM, čime je omogućeno penzionisanje 132 osobe, koje su brisane

sa evidencije nezaposlenih.

REPUBLIKA SRPSKA

Aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i realizacija funkcija zapošljavanja u

2011.godini odvijale su se u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti, Statutom Zavoda, Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011.- 2015. i

Akcionim planom za provođenje Strategije za 2011.godinu. Ključno područje djelovanja odnosilo se

na realizaciju funkcije posredovanja i mjera aktivne politike zapošljavanja. Posredovanjem, kao

jednom od ključnih funkcija nastojale su se zadovoljiti iskazane potrebe poslodavaca i usmjeriti lica

koja će kvalitetno odgovoriti zahtjevima slobodnih radnih mjesta. Aktivnosti su bile usmjerene i na

što veći obuhvat lica iz aktivne ponude radne snage, kojima je takođe pružena pomoć u boljem

snalaženju na tržištu rada. To se, prije svega odnosilo na osposobljavanje i razvoj vještina za aktivno

traženje zaposlelja, pisanje biografije i bolje predstavljanje poslodavcu. Ove mjere su imale za cilj

jačanje konkurentnosti nezaposlenih lica i njihovo brže zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“

pripremljen je u toku 2010.godine i na isti je Vlada Republike Srpske dala saglasnost i obezbijedila

finansijsku podršku za njegovu realizaciju. S obzirom da su prva sredstva po Projektu odobrena

sredinom 2010. godine, najveći dio aktivnosti na realizaciji Projekta nastavio se u 2011. godini. Cilj

Projekta je zapošljavanje 1.500 mladih i stručnih lica sa evidencije Zavoda u svojstvu pripravnika,

odnosno lica koja nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za

zasnivanje radnog odnosa i polaganje pripravničkog ispita. Ukupna vrijednost Projekta iznosi

14.874.120,00 KM od kojih su Vlada Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje izdvojili 60% dok

preostalih 40% obezbjeđuju poslodavci koji angažuju pripravnike. Aktivnostima Projekta se, između

ostalog, sufinansiraju plate pripravnika u iznosu 70% prosječne plate ostvarene u Republici Srpskoj u

2009. godini uvećane za odgovarajući iznos poreza i doprinosa iz ličnih primanja. Zbog velike

zainteresovanosti za Projekat, Zavod je naknadno odobrio sredstva za još 30 pripravnika jer nisu u

37

potpunosti realizovana sredstva, iz razloga što sva angažovana lica ne odrađuju puni pripravnički staž

od 12 mjeseci. Jedan broj ovih lica je već imao iskustvo (volontiranje) od jednog ili više mjeseci tako

da su sredstva odobravana za preostali period do 12 mjeseci.

Takođe treba istaći da je u toku trajanja Projekta došlo do povećanja ukupne vrijednosti

Projekta zbog Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o doprinosima.

Tabela 29. Pregled realizovanog broja pripravnika po filijalama

Filijala Realizovano

Broj poslodavaca Broj pripravnika Iznos sredstava

Banja Luka 224 481 2.795.812,68

Bijeljina 129 300 1.816.313,13

Doboj 62 178 1.079.721,44

I.Sarajevo 135 340 2.092.129,46

Prijedor 46 86 459.482,35

Trebinje 63 145 880.147,40

UKUPNO 659 1530 9.123.606,46

Po navedenom Projektu 1530 lica zasnovalo je radni odnos u svojstvu pripravnika a najveći

broj angažovan je sa područja filijale Banja Luka njih 481 odnosno 31,43%, zatim slijede filijala

I.Sarajevo sa 340 ili 22,22 %, filijala Bijeljina 300 (19,6 %), filijala Doboj 178 (11,6%), filijala

Trebinje 145 (9,4%) i u filijali Prijedor zaposleno je 86 odnosno 5,6% pripravnika. Po navedenom

Projektu do sada je pripravnički staž uspješno završilo 1.358 lica od kojih je 705 ili 52 %

zasnovalo radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme kod istog ili drugog poslodavca, dok

je u toku realizacija za još 34 pripravnika čiji pripravnički staž ističe u 2012. godini.

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2011. godini

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, u 2011.godini, realizovao je i „Projekat podrške

zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ za koji je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

obezbijedilo sredstva u iznosu od 220.000 KM koja su uvećana za iznos neutrošenih sredstava iz

2009.godine u iznosu od 173.541,66 KM, što ukupno za Projekat u 2011.godini iznosi 393.541,66

KM. Sredstva za realizaciju Projekta odnose se na 2010. godinu, a prenešena su u 2011.godinu. Cilj

Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje Roma, stimulisanje poslodavaca na

zapošljavanje Roma, kao i ekonomska i socijalna integracija romske populacije na području cijele

Republike Srpske. Realizacija Projekta počela je u januaru 2011. godine, objavljivanjem Javnog

poziva za dodjelu sredstava, prema sljedećim kriterijima:

a) za sufinansiranje poslodavaca za svakog zaposlenog Roma na period od:

- 12 mjeseci u iznosu od 5.000,00 KM

- 24 mjeseca u iznosu od 8.000,00 KM

- 36 mjeseci u iznosu od 12.000,00 KM

b) sufinansiranje samozapošljavanja Roma na period od 24 mjeseca u iznosu 12.000,00 KM.

38

Odobrena su sva raspoloživa sredstva za Projekat i to za samozapošljavanje 17 nezaposlenih

lica romske nacionalnosti i za zapošljavanje kod poslodavaca 30 lica iz ciljne grupe Projekta. Iz

tabelarnog pregleda uočava se, da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 47 Roma u

ukupnom iznosu od 449.000,00 KM što je više nego što iznosi ukupna vrijednost Projekta, a iz

razloga što je, u međuvremenu, jedan dio poslodavaca odustao od zapošljavanja odobrenog broja lica

te je po tom osnovu ostalo slobodnih sredstava. Po navedenom Projektu radni odnos do sada je

zasnovalo 41 lice iz utvrđene ciljne grupe, a realizovana su sredstva u ukupnom iznosu od 391.000,00

KM i to: 16 samozapošljavanja u iznosu od 192.000,00 KM i 25 zapošljavanja kod poslodavaca u

iznosu od 199.000,00 KM.

Tabela 30. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po filijalama zavoda

Filijala

ODOBRENO REALIZOVANO

Samozapošljavanje Zapošljavanje kod

poslodavca Samozapošljavanje

Zapošljavanje kod

poslodavca

radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava

Banja

Luka 8 96.000 5 60.000 7 84.000 5 60.000

Bijeljina 3 36.000 19 124.000 3 36.000 17 114.000

Doboj 2 24.000 - - 2 24.000 - -

I.Sarajevo - - - - - - - -

Prijedor 4 48.000 6 61.000 4 48.000 3 25.000

Trebinje - - - -

UKUPNO 17 204.000 30 245.000 16 192.000 25 199.000

Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa srednjom stručnom spremom u Republici

Srpskoj

Zavod za zapošljavanje realizuje i „Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa srednjom

stručnom spremom u Republici Srpskoj“. Sredstva za navedeni Projekat obezbjedio je Razvojni

program Ujedinjenih nacija (UNDP) u iznosu od 279.792,00 KM u saradnji sa lokalnim zajednicama.

Opšti cilj Projekta je zapošljavanje u statusu pripravnika 116 lica srednje stručne spreme ( IV stepen) u

trajanju od šest (6) mjeseci, koji se vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i nemaju radnog

iskustva u svom zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, odnosno

polaganje pripravničkog ispita. Iz navedenih sredstava finansiraju se neto plate pripravnika u iznosu

od 402,00 KM, dok poslodavac snosi troškove poreza i doprinosa na utvrđeni iznos plate.

Analizirajući podatke iz tabele uočljivo je da sva lica za koja su odobrena sredstva nisu ušla u

realizaciju, odnosno nisu zasnovala radni odnos iz razloga što je jedan broj poslodavaca u

međuvremenu odustao od realizacije. Po navedenom Projektu radni odnos u svojstvu pripravnika

zasnovala su 94 lica, a ukupna sredstva koja će biti utrošena po tom osnovu iznose 220.480,48 KM.

39

Tabela 31. Pregled odobrenog i realizovanog broja pripravnika sa SSS po filijalama zavoda

Filijala ODOBRENO REALIZOVANO

Broj pripravnika Iznos sredstava

Broj pripravnika Iznos sredstava

Banja Luka 36 86.832,20 29 63.700,48

Bijeljina 11 26.532,00 10 24.120,00

Doboj 46 110.952,00 34 82.008,00

I.Sarajevo 7 16.884,00 5 12.060,00

Prijedor 5 12.060,00 2 4.824,00

Trebinje 17 41.004,00 14 33.768,00

UKUPNO 122 294.264,20 94 220.480,48

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj „Znanjem

do posla“

U skladu sa Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godine i Akcionim

planom za provođenje Strategije zapošljavanja u 2011. i 2012. godini kao i u skladu sa osnovama

Ekonomske politike za 2011. godinu, Zavod za zapošljavanje pripremio je Projekat zapošljavanja

pripravnika visoke i više stručne spreme „Znanjem do posla“. Projektom je obuhvaćeno sufinansiranje

zarada 1.000 mladih i stručnih lica visoke i više stručne spreme sa evidencije Zavoda za zapošljavanje

koji nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog

odnosa, odnosno polaganje pripravničkog ispita. Od navedenog broja sufinansira se zapošljavanje za

850 lica sa VSS i 150 lica sa VŠS. Međutim zbog izuzetno velikog interesovanja nezaposlenih lica i

poslodavaca za učešće u Projektu, Vlada Republike Srpske je, na prijedlog Upravnog odbora Zavoda,

donijela Odluku o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Projekta zapošljavanja pripravnika visoke i

više stručne spreme u Republici Srpskoj „Znanjem do posla" tako da će se umjesto 1.000 pripravnika

sufinansirati ukupno 1.500 pripravnika, od čega 1.350 pripravnika sa visokom stručnom spremom i

150 pripravnika sa višom stručnom spremom.

Povećanjem broja pripravnika povećava se i ukupna vrijednost Projekta i iznosi 17.238.730,00

KM, od čega Zavod za zapošljavanje učestvuje sa 10.219.230,00 KM, a poslodavci sa 7.019.500,00

KM. Projektom se finansiraju neto plate pripravnika i to sa VSS u iznosu od 600 KM i neto plata

pripravnika sa VŠS u iznosu 500 KM uvećane za iznos pripadajućeg poreza i doprinosa iz ličnih

primanja od čega Zavod za zapošljavanje finansira:

- 70% neto plate pripravnika i 80% obaveznih doprinosa dok poslodavci finansiraju preostalih

30% neto plate, 20% iznosa obaveznih doprinosa i ukupan iznos poreza na predloženu platu za

korisnike sredstava iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti kao i

korisnike sredstava iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština.

- 50% neto plate pripravnika i 60% obaveznih doprinosa dok poslodavci finansiraju preostalih

50%, neto plate, 40% iznosa obaveznih doprinosa i ukupan iznos poreza na predloženu platu za

sve ostale korisnike sredstava.

40

Na sjednici Upravnog odbora Zavoda održanoj krajem oktobra 2011. godine odobrena su prva

sredstava za zapošljavanje 114 pripravnika. Razlog tome leži u činjenici da je do sjednice Upravnog

odbora održane u oktobru pristiglo ukupno 58 zahtjeva poslodavaca koji su imali kompletnu

dokumentaciju i uglavnom su iz oblasti privrede tako da su za njih i odobrena sredstva. Međutim kako

je naprijed navedeno do samog zatvaranja Javnog poziva podnešena su 832 zahtjeva poslodavaca za

zapošljavanje 2.323 pripravnika što je i dovelo do izmjene ukupnog broja pripravnika po Projektu koji

će se sufinansirati. Za poslodavce koji su u cjelosti ispunili uslove, prvenstvo u odobravanju sredstava

imali su:

- poslodavci iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije i proizvodnih uslužnih djelatnosti,

- poslodavci koji zapošljavaju lica koja duže čekaju na zaposlenje,

- poslodavci koji stvaraju uslove za zapošljavanje nezaposlenih lica u nerazvijenim i izrazito

nerazvijenim opštinama,

- poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom.

Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)

Vladi Republike Srpske je odobren kredit Svjetske banke (IDA) broj: 4704-0 BA u iznosu od

6.000.000,00 USD za Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju pri čemu se dio

sredstava u iznosu od 4.400.000,00 USD usmjerava na implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada, i

to:

- sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca,

- sufinansiranje samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede i malog biznisa,

- sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije,

- sufinansiranje poboljšanja mobilnosti radne snage i

- sufinansiranje javnih radova.

U skladu sa usvojenim Akcionim planom zapošljavanja za 2011. godinu, a u cilju provođenja

Strategije zapošljavanja Republike Srpske 2011 – 2015. godina, Zavod za zapošljavanje je u saradnji

sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske – Jedinicom za koordinaciju projekata,

nosilac realizacije Projekta. Projektom su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško

zapošljivih lica.

Tabela 32. Pregled odobrenih programa po Projektu podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)

FILIJALA Samozapošljavanje Zapošljavanje kod

poslodavca Obuka,dokvalifikacija i

prekvalifikacija

radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava

Banja Luka 20 50.000,00 13 19.500,00 2 1.908,00

Bijeljina 11 27.500,00 16 24.000,00

Doboj 10 25.000,00 10 15.000,00

I.Sarajevo 16 40.000,00 3 4.500,00

Prijedor 4 10.000,00 5 7.500,00

Trebinje 4 10.000,00 9 13.500,00

UKUPNO 65 162.500,00 56 84.000,00 2 1.908,00

41

Iz tabelarnog pregleda se vidi da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 123 lica

u iznosu od 248.408,00 KM i to: 65 za samozapošljavanje u iznosu od 162.500,00 KM, 56 za

zapošljavanje kod poslodavaca u iznosu od 84.000,00 KM i za prekvalifikaciju 2 lica u iznosu od

1.908,00 KM.Ovaj Projekat se nastavlja i u 2012.godini, s tim što će se prije raspisivanja Javnog

poziva sagledati potrebe za određenim izmjenama.

Projekat zapošljavanja i zadržavlja mladih – YERP

Ovaj Projekat omogućio je otvaranje šest cenatra za informisanje, savjetovanje i obuku – CISO

centri u svim filijalama Zavoda. CISO centri mladim nezaposlenim licima starosti od 15 do 30 godina

pružaju usluge savjetovanja, informisanja i osposobljavanja, a sve u cilju bržeg pronalaženja

zaposlenja. CISO centri takođe provode obuke za aktivno traženje posla i osposobljavanje za

komunikaciju sa poslodavcima. Za vrlo kratko vrijeme rada CISO centara, usluge su pružene za 574

nezaposlena lica. Plan zapošljavanja kroz individualno savjetovanje prošlo je 99 korisnika, a radionicu

„Pisanje biografije“ 136 i radionicu „Razgovor sa poslodavcem“ 99 nezaposlenih lica. U okviru

implementacije Projekta YERP realizuje se i Program sufinansiranja zapošljavanja mladih do 30

godina starosti sa srednjom stručnom spremom.

Projekat zapošljavanja mladih - YEP

U cilju modernizacije rada Službe u okviru ovog Projekta provedena je obuka predstavnika šest

filijala i Centralne službe Zavoda čiji je osnovni cilj efikasniji i sadržajni rad sa poslodavcima i

nezaposlenim licima. Takođe su otvorena dva kluba za traženje posla u filijali Banja Luka i birou

Gradiška. Posebno je značajno istaći da je u okviru ovoga Projekta, zajednički sa saradnicima Zavoda

otvoren novi WEB portal namjenjen poslodavcima i nezaposlenim licima. Dnevno na ovome portalu

je, u saradnji sa drugim agencijama, omogućeno pretraživanje preko 100 slobodnih radnih mjesta kao i

druge informacije bitne za poslodavce i nezaposlena lica.

Projekta „Unapređenja aktivnog tržišta rada - IALM

Kroz ovaj Projekat ostvaren je niz značajnih aktivnosti koje se prije svega ogledaju u

razvijanju efikasnijih mjera i programa zapošljavanja aktivnog tržišta rada, a u cilju borbe protiv

nezaposlenosti i povećanja zapošljavanja. Stečena znanja kroz Projekat omogućavaju niz prednosti u

radu koje se prije svega odnose na bolje poznavanje potreba nezaposlenih lica kao i i bolju saradnju sa

poslodavcima. Da bi ostvarili nov pristup u radu svakako je neophodno osposobiti odgovarajući kadar

koji bi nosio promjene u pozitivnom pravcu. Kroz Projekat je omogućeno provođenje obuka

zaposlenih radnika Zavoda na svim nivoima i to:

- obuka saradnika za posredovanje i to za rad sa nezaposlenim licima i za rad sa poslodavcima,

- obuka za preduzetništvo u cilju pružanja osnovnih informacija nezaposlenim licima koji žele

da otpočnu vlastiti biznis,

- obuka saradnika članova tima za rane intervencije,

- trening za trenere koji podrazumijeva obuku tima koji će dalje raditi sa timovima Službe

zapošljavanja.

42

Sajmovi zapošljavanja

Sajmovi zapošljavanja predstavljaju vrlo uspješan oblik povezivanja nezaposlenih sa

poslodavcima i ustanovama koje imaju potrebe za razlčitim kadrovima. Kandidatima se omogućava

neposredan kontakt sa poslodavcima, što je najbolji način za ličnu prezentaciju. Sa druge strane

poslodavci imaju mogućnost da predstave svoje kompanije, ponude slobodne poslove i dođu do

kvalitetnih kadrova koji će zadovoljiti zahtjeve traženih poslova i zadataka. Sajmovi su posebno

pogodni ako poslodavcima treba veći broj radnika. Programom rada za 2011. godinu bilo je planirano

organizovanje sajmova u svim filijalama Zavoda, što nije u potpunosti realizovano zbog ograničenog

broja potreba u pojedinim djelatnostima kao i nemogućnosti da se istovremeno prikupi veći broj

potreba poslodavaca. Sajmovi su organizovani u filijalama Trebinje i Istočno Sarajevo i to u okviru

realizacije IPA projekta „Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikom zapošljavanja u

prekograničnom regionu“. Na ovim sajmovima učešće je uzelo 60 poslodavaca i preko 900

nezaposlenih lica sa evidencije. Iskazane su potrebe za 500 slobodnih radnih mjesta i predato je preko

800 radnih biografija. Posredstvom sajmova zaposlenje je našlo 331 nezaposleno lice, od kojih je

jedan broj zaposlen na sezonskim poslovima.

Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)

Nezaposlena lica u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti ostvaruju pravo na:

- novčanu naknadu,

- penzijsko-invalidsko osiguranje,

- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko je sa tim stažom osiguranja

ostvaren uslov za starosnu penziju,

- zdravstveno osiguranje,

- posredovanje u zapošljavanju,

- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljvanja,

- savjetovanje o izboru zanimanja,

- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.

U skladu sa zakonom, nezaposleno lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva,

saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih

12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu,

zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje. Ova prava nezaposleno lice ostvaruje pod

uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranje od

nezaposlenosti, za sve radnike, ili su ti doprinosi uplaćeni iz budžeta, odnosno namjenskih fondova i

ostalih izvora. Novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu, a zdravstveno i penzijsko i

invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Dužina trajanja prava na novčanu

naknadu zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan mjesec, a

najviše 12 mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice koje ima do 15 godina staža osiguranja

iznosi 35% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za

nezaposleno lice koje ima više od 15 godina staža osiguranja 40% od prosječne plate koju je

nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca.

43

Tabela 33. Pregled izdvojenih sredstava novčane naknade u 2010. i 2011. godinu

2010 g. 2011 g. Index

2:1

Januar 1,811,790.54 946,024.30 52

Februar 1,755,010.65 1,085,154.34 62

Mart 1,388,295.51 1,061,850.40 76

April 1,859,625.87 862,788.05 46

Maj 1,241,491.65 900,196.95 73

Juni 1,066,846.68 1,292,946.89 121

Juli 1,011,298.55 819,975.28 81

Avgust 958,652.42 920,694.09 96

Septembar 1,279,747.84 1,354,871.36 106

Oktobar 1,111,992.43 804,045.28 72

Novembar 979,891.36 918,336.83 94

Decembar 1,780,653.04 2,654,844.04 149

Ukupno 16,245,296.54 13,621,727.81 84

Iznos novčane naknade ne može biti niži od 20% prosječne neto plate niti viši od iznosa jedne

prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, prema podacima Republičkog zavoda

za statistiku objavljenim u "Službenom glasniku Republike Srpske". Za ostvarivanje ovog prava u

2011. godini izdvojeno je 13.621.727,81 KM što je za 16% manje u odnosu na 2010.godinu kada je

izdvojeno 16.245.296,54 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za redovnu novčanu naknadu

izdvojeno je 10.465.447,69 KM, dok je za novčanu naknadu za lica koja su ovo pravo ostvarila po

osnovu stečaja preduzeća izdvojeno 3.156.280,12 KM. U 2011. godini ovo pravo ostvarilo je

prosječno mjesečno 2.462 nezaposlena lica, što je znatno manje u odnosu na 2010. godinu kada je

pravo na novčanu naknadu prosječno mjesečno koristilo 4.759 lica.

U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti, nezaposlenom licu pripada i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri

godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo pravo nezaposleno

lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom.

Za ostvarivanje prava po osnovu člana 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti u 2011. godini izdvojeno je 2,329,078.77 KM. Takođe u 2011. godini ovo

pravo prosječno mjesečno ostvarivalo je 1.169 lica što je za 183 lica manje u odnosu na 2010.godinu

kada je ovo pravo ostvarilo prosječno 1.352 nezaposlena lica. Međutim, iznos isplaćenih sredstava u

2011.godini nešto je viši u odnosu na 2010.godinu, kada je isplaćeno 2.200.129,03 KM, iz razloga što

je vremenski period uplate doprinosa za pojedina lica bio duži.

Pravo na zdravstveno osiguranje sa 31.12.2011.godine ostvarilo je 146.690 nezaposlenih lica

na teret Budžeta. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava po osnovu

nezaposlenosti u 2011. godini izdvojeno ukupno 15.950.806,00 KM.

44

BRČKO DISTRIKT BiH

Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je jedna od ključnih aktivnosti

Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2011.godini, koja ima za cilj smanjenje stope

nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog

osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje.

Program zapošljavanja pripravnika

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2011. godini provodio i Program

zapošljavanja pripravnika u trajanju od 18 mjeseci, gdje je Zavod finansirao platu i doprinose

novozaposlenim pripravnicima u trajanju od 12 mjeseci, dok je poslodavac finansirao preostalih 6

mjeseci. U 2011. godini ukupno je prema ovom programu zaposleno 39 pripravnika i za tu namjenu je

izdvojeno 350.461,00 KM.

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije

starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 55 godina i žena starosne dobi preko 50 godina, kao

teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u

zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog

Programa u 2011. godini našlo 32 lica. Za provođenje ovog programa su izdvojena finansijska

sredstva u iznosu od 230.396 KM.

Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica

Ovaj program je realizovan u 2011. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena

na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Za realizaciju ovog programa ukupno je u prošloj

godini potrošeno 715.000,00 KM i zaposlena su 93 lica.

Program zapošljavanja Roma

U 2011. godini, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, implementiran je

projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u

2011. godini ovim programom obuhvaćen samo 1 korisnik. Osnovni problem u realizaciji ovog

Programa u Brčko distrktu BiH je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu kvalifikacionu

Tabela 34. Pregled realizacije Program zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su

provedeni u 2010. i 2011. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

2010. 2011.

Broj

korisnika

Finansijska

sredstva (KM)

Broj

korisnika

Finansijska

sredstva (KM)

Program zapošljavanja lica starije

starosne dobi (Muškarci – preko 55

godina, žene – preko 50 godina)

45 324.000 32 230.396

45

strukturu i pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske

nacionalnosti.

Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)

Novčana naknada

Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti

ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju

najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s

prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža

osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene. U 2011. godini bilo je 934

korisnika, a ukupno izdvojena finansijska sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.433.024 KM.

Tabela 35. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH

Aplikacija -obilježja

Izvršenje

2009.

Izvršenje

2010.

Izvršenje

2011.

1. Broj korisnika novčane naknade 896 1.028 934

2. Ukupan bruto iznos novčanih naknada 1.132.514 1.238.281 1.433.024

Pravo na zdravstveno osiguranje u 2011. godini ostvarilo je prosječno mjesečno oko 6.000

korisnika, što je otprilike isti broj u odnosu na 2010. godinu (6.061).

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se

nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za

odlazak u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2011. godini ovo pravo je

ostvarilo 36 lica (u 2010. je bilo 49 lica), sa finansijskom implikacijom 223.958 KM, odnosno

prosječnim iznosom od 6.221 KM po korisniku.

IV. RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,

utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,

uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje

organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i

biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004 godine, zakonom je osnovan Zavod za


Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao

samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad

46

i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i 43/09.), gdje su utvrđene

slijedeće nadležnosti Agencije:

a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim

agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;

b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a

sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta);

c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u

njihovom sprovođenju;

d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju

pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio

nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i

Brčko distrikta;

e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od

interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i

Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;

f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne

snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

Distrikta realizuje ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i

Hercegovini;

g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i

nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za

zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne

mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;

h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje

Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim

ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i

obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;

i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih

zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za

zapošljavanje Brčko distrikta;

j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava

nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i

Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po

potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta;

k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika

tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim

zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom

resornog ministarstva BiH;

l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u

Bosni i Hercegovini (kvote);

47

m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose

na izvršavanje međunarodnih obaveza;

n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara

BiH;

o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima

međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za

zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

U 2011. godini, predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine su

učestvovali u pregovorima za zaključivanje sporazuma o socijalnom osiguranju sa Češkom

Republikom, SR Njemačkom i Crnom Gorom. Putem Ministarstva civilnih poslova, inicirano je

pokretanje procedure pregovaranja radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara BiH i

Vlade Ruske Federacije o zapošljavanju državljana BiH u Ruskoj Federaciji i državljana Ruske

Federacije u Bosni i Hercegovini. Takođe, Agencija je kao nadležni nosilac, učestvovala u izradi

Protokola radi implementacije Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Slovenije o

zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji i Sporazuma između Vijeća

ministara BiH i Vlade Republike Srbije o privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine

u Republici Srbiji i državljana Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. U junu 2011. godine, u

Budimpešti je potpisan Protokol o bilateralnoj saradnji između Nacionalnog ureda za zapošljavanje

Mađarske i Agencije.

U okviru implementacije Sporazuma između Bosne i Hercegovine i drugih država o

socijalnom osiguranju Agencija je u izvještajnom periodu zaprimila ukupno 1.303 predmeta, i to od

Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Zavoda za

zapošljavanje Austrije i Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije. U pomenutom periodu, od

ukupno 1.303 predmeta, 1.127 predmeta je u potpunosti završeno, što predstavlja izvršenje od 86,50%.

Agencija je inicirala izradu Operativnog Protokola o elektronskoj razmjeni podataka sa

Republikom Srbijom u okviru postupka provođenja Sporazuma o socijalnom osiguranju između SRJ i

BiH u oblasti koja se odnosi na nezaposlenost. Takođe je urađen i Prijedlog godišnjih kvota radnih

dozvola u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu, u saradnji sa entitetskim zavodima i Zavodom za

zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Predstavnik Agencije učestvovao je u junu 2011. godine na Ekonomskom dijalogu između BiH

i EU u radu Pododbora za inovacije, informaciono društvo, socijalnu politiku i javno zdravstvo između

EU i BiH, i to u dijelu dnevnog reda koji se odnosio na oblast zapošljavanja (zakonski osnov,

institucionalni kapaciteti, napredak na tržištu rada). Agencija je u 2011. godini, zajedno sa Federalnim

zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje

Brčko Distrikta BiH aktivno učestvovala u realizaciji tri projekta: Projekat unaprjeđivanja aktivnih

tržišta rada u BiH (IALM), Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP) i Projekat izgradnja

institucija i kapaciteta u sektoru zaposljavanja u BiH (ICBES). Agencija je pripremila i predala

dokumentaciju za kandidovanje dva projekta finansirana iz sredstava IPA fondova, zajedno sa

službama zapošljavanja iz drugih zemalja:

- Održivo tržište rada zemalja ADRATIC regije – SMART,

48

- Inovativni alati za poboljšanje tržišta rada putem podrške partnerstvu sistemu službi za

zapošljavanje kao podrška decentralizaciji administracije i lokalnim vlastima –

INTERPARES.

Na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, Agencija je učestvovala u izradi Migracionog profila

BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u BiH. Zbog

činjenice da je izdavanje radnih dozvola u nadležnosti entitetskih zavoda za zapošljavanje (u

Federaciji BiH izdaju kantonalne službe za zapošljavanje uz saglasnost Federalnog zavoda za

zapošljavanje) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, Agencija je u koordinaciji sa

pomenutim institucijama sačinila tabele o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima za 2010.

godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i godinama starosti i poslala Ministarstvu

sigurnosti. Delegacija ekspertske misije Evropske komisije tokom radne posjete Bosni i Hercegovini,

posjetila je 12. oktobra 2011. godine Agenciju s ciljem utvrđivanja dosadašnje implementacije

preuzetih obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju, odnosno implementacije bezviznog režima za

građane Bosne i Hercegovine. Pored eksperata iz Evropske komisije i odgovornih osoba ispred

Agencije, sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i

socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za

područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane

javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje. U okviru sektora zapošljavanja u Federaciji BiH

djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa

posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije

svega, da:

a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih

osoba;

b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na

teritoriji Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;

c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u

skladu sa ovim zakonom;

d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike

i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti

Federacije;

e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu

profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u

suradnji sa službama za zapošljavanje;

f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i

prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na

odgovarajućim poslovima;

g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za

Federaciju i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog

informacionog sistema u ovoj oblasti;

49

h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji

se odnose na Federaciju;

i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i

Hercegovine, Federacije i Republike Srpske;

j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe

za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao

institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa

za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:

a) posredovanje u zapošljavanju;

b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;

c) informiranje o mogućnosti zapošljavanja;

d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim

potrebama poslodavaca;

e) provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i

njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;

f) utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;

g) izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;

h) donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija

nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;

i) druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.

Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje (Federalni zavod) i kantonalnih službi za

zapošljavanje u 2011. godini bile su usmjerene na očuvanje dostignutog nivoa zaposlenosti i

provođenje ukupnih mjera kojima se pospješuju i unapređuju uslovi za zapošljavanje, posredovanje u

zapošljavanju i materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti.

Federalni zavod za zapošljavanje je i u 2011. godini izvršavao obaveze utvrđene zakonskim i drugim

propisima iz oblasti rada, zapošljavanja i socijalnog osiguranja. U skladu sa zakonskim propisima,

strateškim dokumentima i finansijskim mogućnostima, Federalni zavod za zapošljavanje je sva

raspoloživa sredstva, po izvršenju obaveza za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba,

usmjeravao u programe aktivne politike zapošljavanja. S obzirom na izražene posljedice svjetske

ekonomske i finansijske krize u Bosni i Hercegovini, Federalni zavod za zapošljavanje posebno je

pratio i analizirao obim i dinamiku prijavljivanja nezaposlenih osoba na evidenciju službi za

zapošljavanje i ukupna kretanja na tržištu rada, potencijalna otpuštanja radnika i naročito procjenu

tražnje za radnom snagom. U takvim okolnostima, kada je primjetno slabljenje privrede, uslova za

ekonomski razvoj i smanjenje otvaranja radnih mjesta, Federalni zavod za zapošljavanje je, nakon

izmirenja obaveza po osnovu materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, naročito obaveza

po osnovu naknada za demobilizirane branioce, bio fokusiran, preostalim sredstvima i svojim

aktivnostima, na podršku u zapošljavanju teže zapošljivih grupa nezaposlenih osoba, što je ujedno bila

i pomoć poslodavcima kod otvaranja novih radnih mjesta, i sprečavanje smanjenja broja zaposlenih.

Na osnovu višegodišnje procjene efikasnosti i efektivnosti mjera aktivne politike tržišta rada,

adekvatno su osmišljeni ciljani, povezani i implementirani programi Federalnog zavoda za

zapošljavanje kojima je u 2011. godini omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje više od 6.000

osoba, obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija 3.000 osoba i drugi oblici pripreme za tržište rada za

više od 10.000 osoba.

50

Izvještajni period obilježen je i unapređenjem saradnje sa kantonalnim službama za

zapošljavanje, međunarodnim institucijama i organizacijama, razvojnim agencijama i drugim

partnerima koji u Bosni i Hercegovini provode aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem i jačanjem privrede

kao preduvjetom za otvaranje radnih mjesta. Ta saradnja se ogledala kroz zajedničku realizaciju

projekata zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke, organizaciju sajmova zapošljavanja, razvoj

profesionalne orijentacije i obrazovanja odraslih.

Federalni zavod će usmjeriti svoje aktivnosti ka optimizaciji i racionalizaciji sredstava za

pasivne mjere, naročito sredstava za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba na način da će

doprinijeti izradi novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba, koji će biti usaglašen sa standardima i zahtjevima Evropske unije. Ovo opredjeljenje

podrazumijeva provođenje aktivnosti na izmještanju administriranja zdravstvenog osiguranja iz javnih

službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. To, naravno, ne znači da nezaposlene osobe ostanu

zdravstveno neosigurane, nego, naprotiv, da se uvede sistem da prijava na evidenciju nezaposlenih ne

bude uslov za ostvarivanje zdravstvenog osiguranja. Osnovno zdravstveno osiguranje bi se

obezbijedilo iz drugih izvora finansiranja uz administriranje nadležne institucije, po uzoru na

kvalitetna rješenja u okruženju i Evropskoj uniji.

Uz usvajanje odgovarujuće zakonske regulative kojom bi se iz oblasti zapošljavanja izmjestilo

administriranje i finansiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, osim onim osobama koje

primaju novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, postigli bi se sljedeći efekti:

kvalitetnija i efikasnija usluga korisnicima

podsticaj za zapošljavanje dodatnih najmanje 2.000 teško zapošljivih nezaposlenih osoba, kao

što su: mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe, demobilisani borci, povratnici i osobe sa

faktorom otežane zapošljivosti, samo na osnovu ušteđenih sredstava koja se izdvajaju iz

Federalnog zavoda

smanjen broj prijava na evidenciju nezaposlenih osoba koje aktivno ne traže posao

približavanje anketne i registrovane stope nezaposlenosti

dostizanje prakse i standarda Evropske unije u ostvarivanju prava po osnovu nezaposlenosti.

Radi pružanja podrške strukturnim reformama neophodno je sveobuhvatnije sagledavanje

djelovanja tržišta rada i njegovih veza sa ostalim segmentima društva, posebno sa privredom i

obrazovnim institucijama. S tim u vezi Federalni zavod će dati podršku usvajanju okvirnog zakona o

obrazovanju odraslih i strategiji o cjeloživotnom učenju.

REPUBLIKA SRPSKA

U skladu sa usvojenim Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 30/10.), Zavod za zapošljavanje Republike

Srpske je transformisan u Javnu ustanovu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, čime je započeo

proces reforme i jačanje funkcije posredovanja u zapošljavanju. Zakon predstavlja sistemski propis

kojim se uređuje posredovanje u zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način

finansiranja službe zapošljavanja, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje,

organizovanje i zapošljavanje na javnim radovima, kao i druga pitanja od značaja za organizovano i

produktivno zapošljavanje u Republici Srpskoj.

JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i

lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa. U

2011.godini, jedna od primarnih aktivnosti Zavoda bila je usmjerena na realizaciju funkcije

51

posredovanja i unapređenje usluga prema poslodavcima i nezaposlenim licima. Posredovanjem, kao

jednom od ključnih funkcija nastojale su se zadovoljiti iskazane potrebe poslodavaca i usmjeriti lica

koja će kvalitetno odgovoriti zahtjevima slobodnih radnih mjesta. Aktivnosti su bile usmjerene i na što

veći obuhvat lica iz aktivne ponude radne snage, kojima je takođe pružena pomoć u boljem snalaženju

na tržištu rada. To se, prije svega odnosilo na osposobljavanje i razvoj vještina za aktivno traženje

zaposlenja, pisanje biografije i bolje predstavljanje poslodavcu. Ove mjere su imale za cilj jačanje

konkurentnosti nezaposlenih lica i njihovo brže zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. Shodno

strateškim ciljevima i zadacima za naredni petogodišnji plan, kako predviđa i Strategija zapošljvanja

Republike Srpske 2011.-2015., Zavod za zapošljavanje Republike Srpske se mora organizovati i

kadrovski transformisati u službu čija će centralna funkcija biti visokorazvijena i kvalitetna funkcija

posredovanja. Za poslodavce će biti nužno da kontinuirano pružaju informacije o potrebama i novim

radnim mjestima, kako bi službe zapošljavanja mogle zadovoljiti potražnju i posredovati radnoj snazi

sa traženim kvalifikacijama. S tim u vezi akcenat se treba staviti na povećanje obima i kvaliteta

vremena koje će savjetodavci posvećivati radu sa klijentima (licima koja aktivno traže zaposlenje i

poslodavcima), i smanjiti nepotrebnog administriranja radi ostvarivanja drugih prava, kao što je npr.

Pravo na zdravstveno osiguranje, koje se sa službi zapošljavanja mora izmjestiti na druge nadležne

institucije, kako su to uradile i zemlje u okruženju. Ukoliko bi se ostvarivanje ovog prava izmjestilo

sa službi zapošljavanja sigurni smo da bi se i broj nezaposlenih lica na evidenciji znatno smanjio, i da

bi to dovelo do realne stope nezaposlenosti, odnosno da bi se tek tada Zavod mogao fokusirati na

posredovanje, obuku, prekvalifikaciju i to onih lica koja aktivno traže posao.

U okviru realizacije mjera aktivne politike u 2011.godini ostvaren je značajan napredak i u

radu sa nezaposlenim licima, prvenstveno kroz obuke o aktivnom traženju posla, pisanju biografije,

predstavljanju poslodavcu i upoznavanju sa stanjem i potrebama tržišta rada. Navedene aktivnosti su

najvećim dijelom realizovane kroz rad klubova za traženje posla, i centara za informisanje,

savjetovanje i obuku nezaposlenih lica – CISO centri. U 2011.godini značajan dio aktivnosti bio je

usmjeren i na realizaciju zadataka iz oblasti karijerne orijentacije koja obuhvata stručne postupke koji

imaju za cilj pružanje pomoći i podrške pojedincu u izboru zanimanja, odnosno kreiranju

profesionalnog razvoja i usmjeravaju ga u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njegovim

intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima. U realizaciji navedenih

aktivnosti Zavod je ostvario konkretnu saradnju sa drugim društvenim partnerima, a posebno sa

Ministarstvom prosvete i kulture i Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju-GIZ. Za potrebe

kreiranja upisne politike pripremljen je pregled stanja nezaposlenosti i zapošljavanja po zanimanjima i

opštinama koji je bio dostupan svim zainteresovanim licima putem veb portala Zavoda. Ovaj materijal

je bio osnova analize stanja i potreba tržišta rada u Republici Srpskoj, što je nezaobilazan segmet u

kreiranju upisne politike. U 2011.godini realizovana je druga faza regionalnog projekta

“Implementacija integrisanog koncepta profesionalne orijentacije na Zapadnom Balkanu”, čije težište

je usmjereno na širenju „Petofaznog modela” na osnovne škole u Republici Srpskoj. Cilj Projekta je

da učenici završnih razreda osnovnih škola spoznaju svoje sposobnosti i interesovanja, dobiju

dovoljno informacija o ponudama stručnog obrazovanja, perspektivama u zapošljavanju i na taj način

donesu ispravnu odluku o daljem školovanju i budućoj karijeri.

U skladu sa procesom programiranja pomoći Evropske unije u okviru IPA projekta, Zavod je

uzeo aktivnog učešća u pripremi i izradi određenih projekata koji se odnose na prekograničnu saradnju

službi zapošljavanja kao i na ekonomski razvoj životne sredine i socijalnu koheziju. Krajnji cilj

navedenih projekata je povećanje mogućnosti zapošljavanja u prekograničnom regionu kao i razmjena

iskustva i jačanje kapaciteta službi zapošljavanja. U okviru navedenih aktivnosti vrlo uspješno je

52

realizovan projekat „Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikama zapošljavanja u

prekograničnom regionu“ čiji je prvi nosilac bila Služba zapošljavanja Crne Gore, a Zavod za

zapošljavanje Republike Srpske drugi nosilac. U okviru ovoga Projekta održano je više okruglih

stolova sa službama zapošljavanja u regionu, a organizvani su i sajmovi zapošljavanja. Informisanje

nezaposlenih lica i poslodavaca, kao ključnih korisnika usluga Službe zapošljavanja u 2011.godini,

realizovalo se prvenstveno kroz neposredne kontakte sa poslodavcima i nezaposlenim licima.

BRČKO DISTRIKT BIH

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko

distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08)i

utvrđenih programskih zadataka Zavoda. Takođe, i u 2011. godini su nastavljene aktivnosti na

stvaranju uslova za prostorno proširenje u cilju stvaranja optimalnih uslova rada zaposlenih u skladu

sa standardima zemalja EU-e, normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom

kompletiranju u cilju jačanja funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne

orjentacije. Programski zadaci uglavnom opredjeljuju aktivnosti kroz provođenje Zakona o

zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH, a u vezi sa ostvarivanjem

prava nezaposlenih lica za vrijeme nezaposlenosti i to:

posredovanje u zapošljavanju,

obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,

profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,

organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,

sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA

Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u

kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije

zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.

Poslijeratni period i teška ekonomska situacija smanjuje mogućnosti zaposlenja nezaposlenih lica i

niko od njih se ne može posebno svrstati u ''osjetljive grupe''. Ali, kao lica koje se posebno teško

zapošljavaju mogu se istaći:

- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,

- Lica sa invaliditetom,

- Manjinske grupe (Romi),

- Izbjegla lica i povratnici,

- Lica bez zanimanja (NKV radnici).

Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana

Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2009. godinu, Federalni

zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH su u 2011. godini nastavili sa realizacijom svojih programa zapošljavanja i

samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje

nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih uslova za

samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni položaj i

pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.

53

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju

pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na

području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode

svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na

nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobivanju zaposlenja, bilo u

okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog

zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2011.

godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Program sufinansiranja zapošljavanja osoba sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa

nezaposlenih osoba,

Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika,

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),

Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“.

Zapošljavanje invalida regulisano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i

zapošljavanju osoba s invaliditetom u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10).

Ovim zakonom je uspostavljen Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba

Federacije BiH. Ova se institucija finansira iz Budžeta Federaciji BiH, sredstvima posebnog doprinosa

iz članova 18. i 19 Zakona, kao i sredstvima Federalnog zavoda za zapošljavanje u visini od 10 posto

sredstava planiranih njegovim finansijskim planom za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini,

kao i novcem kantonalnih službi zapošljavanja od pet posto od visine planiranih sredstava za aktivnu

politiku zapošljavanja. Prvi Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa

i projekata zapošljavanja Fond je objavio 10.11.2011. godine (850.000 KM).

REPUBLIKA SRPSKA

Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i

drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo

ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog

zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da

je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude

zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza

radnog odnosa. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2011. godini posebnu pažnju usmjerio

na ciljne grupe koje čine mladi bez radnog iskustava i nacionalne manjine (Romi). Programi koje je

provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u 2011. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti

odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme,

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2011. godini,

Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanje (SSNESP).

54

Zapošljavanje invalida regulisano je putem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,

osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 54/09), kojim je

osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske. Sredstvima

Fonda u 2011. godini zaposleno je 223 invalidna lica.

BRČKO DISTRIKT BIH

Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se

jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,

religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,

članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica

u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa

posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u

provodi posebne programe aktivnih mjera zapošljavanja namijenjene ovim grupama u cilju

zapošljavanja i poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2011. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na

zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Program zapošljavanja pripravnika,

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,

Program zapošljavanja Roma.

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Politika Evropske unije prema zemljama regiona jugoistočne Evrope ima za cilj da ohrabri

potencijalne kandidate za ulazak u EU za uspostavljanje regionalnih integracija i podsticanje saradnje

između država u regionu. U tom cilju, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u

saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje, inicirala nekoliko veoma važnih aktivnosti uz

učešće predstavnika iz oblasti rada i zapošljavanja zemalja regiona. Imajući u vidu ekonomsku krizu

koja je pogodila svjetsko tržište, potražnja stranih poslodavaca za radnom snagom iz Bosne i

Hercegovine veoma je smanjena. U zahtjevima koji se dostavljaju se traže uglavnom radnici

građevinske struke, metalci, ali i pojedinačni zahtjevi za određenim profilima koji su deficitarni i u

Bosni i Hercegovini. Bitno je istaći da se veliki broj građana iz Bosne i Hercegovine za posao u

inostranstvu javlja na oglase inostranih firmi u novinama, te da u privatnim aranžmanima odlaze na

rad u druge zemlje. Predstavnici Agencije su u 2011. godini učestvovali u pregovorima za

zaključivanje slijedećih međunarodnih ugovora o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom,

Republikom Srbijom i Ruskom Federacijom i to:

- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o

zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji“,

- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o

privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji i državljana

Republike Srbije u Bosni i Hercegovini,

- ,,Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Ruske Federacije o zapošljavanju državljana

BiH u Ruskoj Federaciji i državljana Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

U okviru Programa ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2011. godinu, u januaru 2011. godine

Agencija je dostavila Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne agencije za rad SR

55

Njemačke - ZAV-u, 165 prijava kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na dalju obradu. U

periodu od aprila do avgusta 2011. godine dostavljeno je ukupno 98 radnih ponuda (Stellenangebot)

poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a. U okviru prijavnog postupka za Program

ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2012. godinu, Agencija je, u saradnji sa entitetskim zavodima za

zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, u decembru 2011. godine provela

testiranje prijavljenih kandidata iz poznavanja njemačkog jezika. Na javni poziv za učešće u programu

prijavilo se ukupno 256 kandidata. Od ukupnog broja prijavljenih, 198 kandidata su uspješno prošli

testiranje i dobili mogućnost prijave za ferijalni rad u SR Njemačkoj u 2012. godini.

Predstavnik Agencije je učestvovao kao član Pregovaračkog tima na pripremnim sastancima i

u prvoj rundi Pregovora o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA, u dijelu koji se odnosi na

poglavlje ”Trgovina i održivi razvoj”. U 2011. godini su završene tri runde pregovora i usaglašen je

dio sporazuma vezan za poglavlje ”Trgovina i održivi razvoj”, gdje su svoju saglasnost na predloženi

tekst putem Ministarstva civilnih poslova dali i predstavnici resornih entitetskih ministarstava i Brčko

Distrikta BiH.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2011. godini zaprimila i proslijedila

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodu za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i

Hercegovine, na realizaciju zahtjeve firmi iz slijedećih zemalja za zapošljavanje ukupno 267 radnika, i

to: - Republika Slovenija – 8 zahtjeva za 78 radnika;

- Republika Crna Gora - sezonska ponuda – 152 upražnjena sezonska radna mjesta;

- Savezna Republika Njemačka – 3 zahtjeva za 28 radnika,

- Republika Turska – 1 zahtjev – 1 radnik,

- Republika Austrija - 1 zahtjev – 8 radnika.

Zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini

U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje

stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu

oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i

azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u Bosni i

Hercegovini po osnovu rada, dok su zakonska riješenja oko zapošljavanja stranaca na nivou entiteta i

Brčko Distrikta BiH. U Bosni i Hercegovini u 2011. godini ukupno je izdato 2.607 radnih dozvola

stranim državljanima, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.232 dozvole, u Republici

Srpskoj 1.096 i u Brčko distriktu BiH 279 radnih dozvola.

Tabela 36. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini,

entitetima i Brčko distriktu BiH u 2011. godini po kvalifikacionoj strukturi

NKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS Ukupno:

Bosna i Hercegovina 104 145 292 10 20 671 102 1.263 2.607

Federacija BiH 43 112 109 6 5 302 46 609 1.232

Republika Srpska 57 29 84 4 15 214 54 639 1.096

Brčko distrikt BiH 4 4 99 0 0 155 2 15 279

56

Tabela 37. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u 2011. godini po zemljama porijekla

R.B. DRŽAVA BIH FBIH RS BDBIH

1 Albanija 5 5 0 0

2 Argentina 1 0 1 0

3 Australija 10 4 6 0

4 Austrija 52 41 9 2

5 Belgija 2 1 1 0

6 Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija 50 36 10 4

7 Bjelorusija 6 0 6 0

8 Brazil 2 1 1 0

9 Bugarska 2 2 0 0

10 Centralna Afrička Republika 1 0 1 0

11 Crna Gora 87 51 26 10

12 Češka Republika 6 2 4 0

13 Danska 1 0 1 0

14 Dominikanska Republika 2 0 2 0

15 Egipat 11 10 1 0

16 Francuska 11 8 3 0

17 Gana 2 0 2 0

18 Grčka 3 2 1 0

19 Gruzija 1 1 0 0

20 Hrvatska 208 152 48 8

21 Indija 23 21 2 0

22 Indonezija 4 4 0 0

23 Irak 2 2 0 0

24 Iran (Islamska Republika) 16 14 2 0

25 Irska 1 1 0 0

26 Italija 60 20 38 2

27 Izrael 2 0 2 0

28 Jordan 5 5 0 0

29 Južna Afrika 2 2 0 0

30 Kina (uključujući Hong Kong i Makau) 392 93 118 181

31 Kirgistan 1 1 0 0

32 Koreja, Republika 1 1 0 0

33 Kuvajt 6 6 0 0

34 Libanon 1 1 0 0

35 Libijska Arapska Džamahirija 5 5 0 0

36 Litvanija 23 0 23 0

37 Mađarska 3 2 1 0

38 Malezija 3 3 0 0

39 Mongolija 1 0 0 1

40 Nepal 2 2 0 0

41 Nigerija 1 0 1 0

42 Nizozemska 14 9 5 0

43 Norveška 1 0 1 0

44 Njemačka 65 52 11 2

45 Pakistan 1 1 0 0

46 Palestinska teritorija (Zapadna obala i Pojas Gaze) 1 1 0 0

47 Poljska 7 4 3 0

48 Portugal 1 1 0 0

49 Rumunija 11 4 7 0

50 Ruska Federacija 103 7 96 0

51 Saudijska Arabija 9 9 0 0

52 Senegal 1 1 0 0

53 Singapur 1 1 0 0

54 Sirijska Arapska Republika 7 3 0 4

55 Sjedinjene Američke Države 10 7 3 0

56 Slovačka Republika 12 6 4 2

57 Slovenija 76 47 29 0

58 Somalija 2 0 2 0

59 Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244 918 265 616 37

60 Španija 4 3 1 0

61 Švedska 5 5 0 0

62 Tajland 1 0 1 0

63 Turska 327 300 1 26

64 Ujedinjeno Kraljevstvo 7 5 2 0

65 Ukrajina 5 1 4 0

66 Uzbekistan 1 1 0 0

Ukupno: 2.607 1.232 1.096 279

57

U Federaciji BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Službene novine Federacije BiH”, broj

8/99), utvrđeni su način i uslovi zapošljavanja stranog državljanina i lica bez državljanstva za područje

Federacije Bosne i Hercegovine. Radna se dozvola izdaje strancu pod uslovom da ima odobrenje za

stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji BiH i da u evidenciji službe za zapošljavanje

među nezaposlenim licima nema lica koje ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtijeva za sklapanje

ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Radi lakšeg prevazilaženja

spornih pitanja koja nastaju zbog neusklađenosti Zakona o zapošljavanju stranaca Federacije Bosne i

Hercegovine i Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu Bosne i Hercegovine, u saradnji sa

Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC) – Grupacijom Svjetske banke, a u okviru projekta

„Jačanje konkurentnosti na različitim nivoima BiH“, provedene su odgovarajuće aktivnosti za

olakšavanje generiranja ulaganja i unapređenja privatnog sektora i poslovnog okruženja. S tim u vezi

oformljena je radna grupa koja je izradila jednoobraznu i pojednostavljenu Proceduru za izdavanje

radnih dozvola strancima, a u skladu sa preporukama Vlade Federacije BiH iz Izvještaja o

implementaciji Projekta regulatorne reforme. Time su javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH

dale značajan doprinos uklanjanju administrativnih prepreka za strana ulaganja.

Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj

("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 24/09 i 117/11) regulisano je zapošljavanje stranih

državljana i lica bez državljanstva, odnosno izdavanje radnih dozvola stranim državljanima u

Republici Srpskoj, dok je Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik Bosne i

Hercegovine broj:36/08) između ostalog definisano izdvanje radnih dozvola, kvote i izuzeci. U 2011.

godini stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranih državljana i

lica bez državljanstva. Izmjene zakona odnose se na dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev, tačnije

precizirano je koji organ može izdati ljekarsko uvjerenje i ovjereti kopiju pasoša, a takođe je propisano

da stranci sa odobrenim stalnim boravkom u BiH, stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom i

stranci sa odobrenom privremenom zaštitom imaju pravo na rad u Republici Srpskoj kao i njeni

građani, bez obaveze pribavljanja radne dozvole. Na ovaj način u potpunosti je izvršeno usklađivanje

Zakona o zapošljvanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske sa Zakonom o

kretanju i boravku stranaca i azilu BiH. Na zahtjev poslodavca koji zapošljava radnika radnu dozvolu

u obliku rješenja izdaje filijala Zavoda nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na

evidenciji nezaposlenih ima lica koje traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u

Republici Srpskoj. Filijala Zavoda ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima

nezaposlenih lica odgovarajuće stručne spreme, koja ispunjavaju uslove tražene zahtjevom. Stranim

ulagačima ili osnivačima privrednog društva, odnosno preduzećima sa sjedištem u Republici Srpskoj,

Zavod izdaje radnu dozvolu bez obzira da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja ispunjavaju

uslove tražene zahtjevom za izdavanje radne dozvole.

U Brčko distriktu BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (“Službeni

glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje radnih dozvola

pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je definisano da Zavod za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu dozvolu ako na

evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove koje zahtijeva

poslodavac.

Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se

sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi

zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem

58

privatnih agencija za zapošljavanje. Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog

sektora na tržištu rada i u tom pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od

činjenice postojanja u ovoj oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a

u FBiH između entiteta i kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz

zakonske i podzakonske akte radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u

posredovanju u zapošljavanju.

Tabela 38. Pregled zakonske i podzakonske regulative u oblasti rada privatnih agencija za

zapošljavanje u Bosni i Hercegovini

Federacija

BiH

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Sl. novine Federacije BiH“, br.55/00;41/01;22/05;9/08).

Uredba o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (“Sl.novine Federacije BiH“, br.28/09).

Republika

Srpska

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Sl. glasnik Republike Srpske”, br.30/10).

Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja se bave poslovima posredovanja u zapošljavanju („Sl. glasnik Republike Srpske” br.93/10).

Na temelju podataka o registraciji,a prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH je sredinom

2010. godine registrovano 23 privatnih agencija, koje su posredovanje u zapošljavanju prijavile kao

svoju osnovnu ili sporednu djelatnost. Interesantno je naglasiti da su unutar ove kategorije svrstane i

bivše studentske zadruge/servisi, koje obavljaju djelatnost posredovanja u povremenom zapošljavanju

studenta. Ukoliko njih izuzmemo sa liste klasičnih posrednika u zapošljavanju, kojima oni i ne

pripadaju, konačan broj privatnih agencija u BiH je 19. Međutim, u punom kapacitetu samo nekoliko

privatnih agencija radi poslove posredovanja u zapošljavanju kao primarnu aktivnost. Te agencije

posjeduju i odgovarajuće web portale, kao što su: www.posao.ba, www.agencijaspektar.com,

www.boljiposao.ba, www.prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, gdje nezaposleni mogu naći

informacije o ponudi poslova u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci

mogu istaknuti potrebu za radnom snagom.

Takođe, na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzz.ba) i Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske (www.zzrs.org) takođe je uvedena opcija on line ponude poslova, dok

je u toku uvođenje istog servisa i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH (www.zzzbrcko.org).

Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je i u 2011. godini nastavio objavljivati oglase o

slobodnim radnim mjestima posredstvom svoje internet stranice, što je nezaposlenim osobama

predstavljalo olakšanje u nastojanju da se kvalitetno i pravovremeno informišu o mogućnostima

zapošljavanja. Objavljen je 1.841 oglas, kojim je iskazana potreba za zapošljavanjem 3.192 izvršioca

različitog profila. Najviše slobodnih radnih mjesta je oglašeno u oblastima komercijale/prodaje (434),

državne službe (374) i ekonomije/finansija (334). Kada je riječ o uvjetima za zapošljavanje,

poslodavci su najviše zahtijevali odgovarajuću stručnu (školsku) spremu (1.421), radno iskustvo (753)

i poznavanje rada na računaru (610), dok su nešto manje tražili vozačku dozvolu i poznavanje stranog

jezika.

http://www.posao.ba/

http://www.agencijaspektar.com/

http://www.prviposao.ba/

http://www.pokreniposao.ba/

http://www.fzz.ba/

http://www.zzrs.org/

59

Vrlo značajnu ulogu u realizaciji funkcije informisanja imao je i novi veb portal Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske, koji je otvoren početkom 2011.godine. Jedna od značajnih aktivnosti

u ovome dijelu svakako se odnosila na objavljivanje slobodnih radnih mjesta. U 2011. godini

objavljen je 3.551 oglas za 5.752 slobodna radna mjesta. Najveći broj oglasa dostavili su poslodavci iz

oblasti obrazovanja 1.445, iz oblasti komercijale i prodaje 495, državne službe i uprave 326,

ekonomije i finansija 237, administrativne i slične usluge 142, zdravstva 138, informatike i

programiranje 115, elektrotehnike i mašinstva 103, turizma i ugostiteljstva 101, medija i marketinga

86, biotehnologije i farmacije 73, građevinarstva 56, bankarstva 48, telekomunikacija 41, prerade i

obrade drveta 38, hemijske i prehrambene industrije 33, arhitekture 24, energetike 23, geologije i

metalurgije 19, konsaltinga, savjetodavnih usluga 11, istraživačkog rada i nauka 3. Prema stepenu

obrazovanja najveći broj oglasa odnosio se na lica sa visokom stručnom spremom 2.755, srednjom

stručnom spremom 680 i višom stručnom spremom 148. U većini oglasa kao jedan od uslova za

zasnivanje radnog odnosa traženo je radno iskustvo najmanje godinu dana. Takođe kao uslov za

zasnivanje radnog odnosa traženo je poznavanje rada na računaru (1.322 oglasa), poznavanje stranog

jezika (854) i posjedovanje vozačke dozvole (523).

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI

Obaveze koje proističu iz ispunjenja uslova za prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku

uniju, zahtjevaju povećanje efikasnosti i smanjenje upravnog aparata i administracije, što će

neminovno tražiti i reorganizaciju zavoda i službi za zapošljavanje. Problem implementacije evropskih

i svjetskih standarda posebno je važan za oblast zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke

obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja,

uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u

zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija

Međunarodne organizacije rada i svih drugih konvencija i povelja o ljudskim pravima.

Nažalost, očekivanja su da će i u 2012. godini biti potrebno obezbijediti znatna sredstva za

materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica, ali da bi se zadržala razvojna funkcija javnih službi

za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini kao uticajnog faktora na tržištu rada, dio sredstava će se

usmjeriti na realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja teško zapošljivih kategorija nezaposlenih

lica.

U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni

zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg

funkcionisanja tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a

prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU.

U kontekstu novih izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim

institucijama u Bosni i Hercegovini da i dalje unaprijeđuju sljedeće aktivnosti:

- Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i

Hercegovine;

60

- Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim

potrebama tržišta rada;

- Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i

metode;

- Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;

- Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja

oslobodili socijalnih funkcija;

- Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,

zapošljavanja i socijalne sigurnosti;

- Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;

- Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;

- Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju

problema u oblasti zapošljavanja;

- Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa

Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH,

Stalnim visokim komitetom Savjeta Evrope i Savjetom za regionalnu saradnju.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod

za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru

međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje

kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta.

To omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno

zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i

neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o

najaktuelnijim temama.

Pošto se Bosna i Hercegovina nalazi na svom putu uključenja u Evropsku uniju, očekujemo još

veću stručnu i tehničku pomoć međunarodnih institucija i organizacija u cilju harmonizacije tržišta

rada u BiH sa standardima EU.

* * * * *

Documents

PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I ... politika...Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno funkcionisao i njegova stabilnost