12
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U LESKOVCU Seminarski rad Predmet: Trgovinski menadžment Tema: Višestruka uloga modela prelomne tačke kod donošenja odluka u trgovinskom preduzeću Mentor: Student: mr Saša Sarić Pešić Elvis br. indeksa 11843/11 smer: Turizam i ugostiteljstvo

Prelomna Tacka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prelomna Tacka

Citation preview

uvod

VISOKA POSLOVNA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

U LESKOVCU

Seminarski rad

Predmet: Trgovinski menadment

Tema: Viestruka uloga modela prelomne take kod donoenja odluka u trgovinskom preduzeuMentor:

Student:

mr Saa Sari

Pei Elvis

br. indeksa 11843/11

smer: Turizam i ugostiteljstvo

Leskovac, 2013.

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................1Znaaj i osnovne pretpostavke analize prelomne take..................................................................2

Analiza prelomne tacke ..............................................................................................................3

Model prelomne take ................................................................................................................ 4

Evaluacija projekta pomou Prelomne Take ........................5

Zakljuak ...................................................................................................................................7Uvod

Analiza tranje se radi da bi se dobio uvid u nivo prodaje odnosno nivo prihoda (prodaja x cena).

Bitna je donja granica tranje jer ona govori o tome da li je projekat profitabilan ili nije. Da bi projekat bio prihvatljiv neophodno je da donja granica tranje bude na nivou proizvodnje koja obezbeuje pokrie trokova (prelomna taka). Prelomna taka postoji na obimu proizvodnje pri kome su ukupni trokovi jednaki ulupnim prihodima.

Prag rentabiliteta projekta , poznat u literaturi kao prelomna taka (BEP- Break Even Point), predstavlja nivo proizvodnje i prodaje iza koga projekat prelazi iz zone gubitka u zonu dobitka (profita). Drugim reima, prelomna taka je obim proizvodnje pri kome su ukupni trokovi jednaki ukupnim prihodima.

Informacija o prelomnoj taki je bitna svakom sponzoru projekta da bi znao koji obim proizvodnje pokriva trokove. Odnos trokova, obima proizvodnje i dobitka prikazuju se pomou broja proizvoda, vrednosnim ekvivalentom proizvodnje i procentom tehnikog kapaciteta1. Znaaj i osnovne pretpostavke analize prelomne take

Poslovni rezultat koji predstavlja neto vrednosni ishod svesnog kombinovanjaelemenata poslovnog rezultata od strane upravljake strukture preduzea u datom optem ekonomskom ambijentu.Osnovni elementi poslovnog rezultata su prihod, odnosno uinak u ulozi pozitivne komponente, na jednoj strani, i rashodi, odnosno trokovi kao negativni tok vrednosti, na drugoj strani.

Upravljanje poslovnim rezultatom pretpostavlja:

paljivu cost-benefit analizu u postupku donoenja pojedinanih odluka i

paljivo integralno periodino planiranje i kontrolu, kojimaemo se, kao nuniminstrumentima upravljanja, u ovom radu i detaljnije baviti.Poslovno odluivanje na bazi podataka upravljakog raunovodstva uglavnom sezasniva na praenju odnosa

trokova, prihoda i dobiti.Jedan od osnovnih alata za planiranje koje koriste

rukovodioci koristianaliza troak-prihod-dobit(tzv. CVP analiza).Analiza troak prihod-dobit podrazumeva utvrivanje tzv. prelomne take.Prelomna taka odreenog obraunskog perioda se definie kao onaj obim realizacije kod kojeg je iznos prihoda jednak zbiru fiksnih trokova tog obraunskog perioda i varijabilnih trokova uzrokovanih nastalim prihodima - dobit je na tom obimurealizacije nula dinara.Iz navedene definicije prelomne take se moe zakljuiti da se ona:1. uvek utvruje za odreeni vremenski period 2. moe se iskazivati u: koliinskoj jedinici mere, kao

obim prodaje ili vrednosnoj jedinici mere (kao iznos prihoda);

FT x 100

PTv = ----------------

100 - %VT

gde je:

PTv - prelomna taka u dinarima,

FT - iznos fiksnih trokova,%VT - procentualno uee varijabilnih trokova u prodajnoj ceni ili u ukupnimprihodima.Prelomna taka iskazana u koliinskoj jedinici mere (na primer, u

komadima) seizraunava primenom sledee jednaine:

FT

PTk = ---------

KDj

gde je:

PTk - prelomna taka u koliinskoj jedinici mere,

FT - iznos fiksnih trokova,

KDj - kontribucioni dobitak po jedinici mere; izraunava se kao razlika prodajne cene varijabilnih trokova po jedinici proizvoda.U vezi sa prelomnom takom moe se raunati i dan u obraunskom periodu u kojem eona biti dostignuta. Taj dan se rauna primenom sledee formule:

PTv x 365 dana

PTd = -------------------------,

Pop

gde je:

PTd - dan dosezanja prelomne take,Pop - planirani prihod obraunskog perioda,

PTv - obim poslovanja pri kojem se dostie prelomnataka.2. Analiza prelomne tackeAnaliza prelomne take je najstarija ali i najpopularnija za predvianje rentabiliteta

poslovnih odluka.

4

Praktino sredstvo za merenje profitabilnosti na razliitim nivoima

proizvodnje ili usluga je analiza prelomne take (slika 1). Analiza funkcija trokova,

prihoda i dobiti ide dalje od pukog odreivanja take pokria, koja nastaje tamo gdje se

seku funkcije trokova i prihoda i gde linija profita see osu outputa. Ta analiza obuhvata

ispitivanje odnosa izmeu promenljivog obima proizvodnje ili isporuke usluga, trokova,

prihoda od prodaje i dobiti i naziva se analiza trokovi - prihod - profit.

Osnovno pitanje koje se postavlja je: Koliko je potrebno da prodamo soba da bi iz zone

gubitaka preli u zonu ostvarivanja profita.Prilikom utvrivanja prelomne take(take pokria) potrebno je proi kroz sledee Faze: razvrstavanje svih trokova na fiksne i varijabilne vodei pri tome rauna o varijabilnoj komponenti relativno fiksnih trokova;utvrivanje stope bruto profita(mare);kalkulacijom stope marginalnog dobitka(profita) i utvrivanje prelomne take.U tabeli 3 trokovi, prihod i profit su linearne funkcije outputa. Svaka jedinica usluge prodaje se po istoj cijeni, koja diktira nagib funkcije prihoda. Linija ukupnih trokova ne prolazi ishodite jer postoje fiksni trokovi koji se jo uvijek moraju snositi kad je output nula. Konstantni nagib funkcije ukupnih trokova ovisi o promjenljivosti jedininog varijabilnog troka. Funkcija profita sledi iz druge dve funkcije, a predstavlja razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih trokova. Kad je output nula, profit e biti negativan u iznosu jednakom fiksnim trokovima, a nakon toga e rasti u iznosu (P - c) za svaku proizvedenu jedinicu, gdje je P jedinina prodajna cena, a c varijabilni troak. Veliina (P - c) je doprinos profitu. U poetku, doprinos iz svake jedinice pomae da se kompenziraju fiksni trokovi, a ukupna dobit ne ostvaruje se prije nego se postigne output take pokria: onde gde su ukupni trokovi jednaki ukupnom prihodu, dobit iznosi nula.

Trokove marketinga mogue je reiti na isti nain. Ako uzmemo da su f fiksni trokovi, a daje Q output, moemo konstatovati: ukupni trokovi = f + Qc (zbir fiksnih i varijabilnih trokova) i ukupni prihod = QP

Output take pokria javlja se kad je

f+ Qc = QP

iz ega slijedi da je:

f

Q (take pokria) = ____

P-c

3. Model prelomne takeModel prelomne take ima sledee elemente:

T R = uk. prihod, vrednost ukupne prodaje, jedinina cena x prodata koliina

T C = uk. trokovi, zbir svih trokova (fiksnih i varijabilnih)

F fiksni- trokovi perioda nezavisni od obima proizvodnje i prodaje. Amortizacija, el energija, energofluidi, trokovi najma opreme, kamate, trokovi osiguranja, plate menadera, porezi...

V varijabilni- direktno zavise od obima proizvodnje, direktni materijal, direktni trokovi rada, pakovanje , otprema,..dobijamo ih mnoenjem varijabilnog troka po jedinici koliinom proizvoda ( voda x 0,0075 din)

Q = nivo proizvodnje, obim prodaje ili odgovarajui novani ekvivalent

Q*= obim proizvodnje u prelomnoj taki

P = prodajna cena proizvoda

Pr = TR TC Pr = P x Q F (V x Q) = Q (P V) F

Polazna pretpostavka je da je u prelomnoj taki bruto profit 0, to znai

Pr=0 Q (P V ) F = 0 Q* = F / (P V)

U poslednjoj jedinici (P-V) predstavlja doprios po jediici proizvodnje ili kotribucionu maru, to znai da se obim proizvodnje u prelomnoj taki dobija kad se fiksni troak podeli kontribucionom marom.

Prelomna taka je bitna za MpP zbog efekta operativnog leverida (poluga) jer je to sredstvo za poveanje snage. Finansijski leverid govori o upotrebi kreditnih izvora u cilju rasta sopstvenog kapitala a strategijski leverid ukazuje na mogunosti da se slobodnom gotovinom generiu proizvodi u poznim fazama ivotnog ciklusa mogu finansirati proizvodi u ranim fazama ivotnog ciklusa. Operativni leverid respektuje injenicu da se fiksni trokovi moraju pokriti iz prihoda nezavisno od obima proizvodnje.

Na narednom slajdu grafiki je prezentiran model prelomne take za projekat sa sledeim karakteristikama:Prodajna cena po jedinici = 1 din Varijabilni trokovi po jedinici = 0,50 dinFiksni troak za godinu dana = 2 mil din Varijabilni trokovi linearno rastu sa obimom proizvodnje postoje tri scenarija mogue prodaje: pesimistiki 4mil din, mogui 8 mil din i optimistiki 12 mil din Prelomna taka Q*= 2mil din / (1din- 0,50 din) = 4 miliona jedinica4. Evaluacija projekta pomou Prelomne Take Evaluacija projekata pomou prelomne take je jednostavna te se ne koristi samo osnovni model ve se ukljuuju mnogi aspekti koji praktino i brzo mogu da olakaju odluke.

Glavne modifikacije osnovnog modela prelomne take :

1. Vrednosno izraena prelomna taka- kada prelomnu taku moramo znati preko obima prodaje

Vrednosno izraena prelomna taka se dobija mnoenjem leve i desne strane jednaine prelomne take sa cenom P

P x Q = P x F /P-V P x Q = F / (P-V /P) P x Q = F / ( 1 V/P)

2. Prelomna taka u procentu tehnikog kapaciteta- poto Q oznaava ukupan kapacitet, obe strane jednaine prelomne take podelimo kako bi dobili prelomnu taku u procentu kapaciteta

Q* = F / (P-V) (Q/Q)*={ (F /P-V)} / Q ) (Q/Q)*={ F / (P-V)} Q3. Prelom u varijabilnim trokovima- u realnom svetu varijabilni troak nema konstantnu vrednost. Kod varijabilnih trokova se javljaju prelomi kao posledica degresije trokova zbog : ekonomije obima u proizvodnji, popusta na koliinu za nabavljene inpute, pozitivnih efekata krive iskustava ivog rada...Na slajdu je prikazan prelom u varijabilnim trokovima kao posledica nekog od pomenutih razloga.Ukoliko se prelom nalazi levo od prelomne take Q*, koliina e se u prelonoj taki Q* smanjiti, a ukoliko se nalazi desno od Q*, koliina u prelomnoj taki se nee promeniti.

Zakljucak

Analiza je vrlo koristan alat, menaderima i svima

koji odluuju o investicionim ulaganjima za sagledavanje isplativosti buduih

ulaganja.Takoe, analiza prelomne take moe posluiti, donosiocima poslovnih odluka,

da pravilno procena sa kojim segmentima trita je profitabilno raditi,sa kojim putnikim

agencijama i pod kojim uslovima, pri organizaciji razliitih manifestacija u hotelu u

smislu sagledavanje njihove isplativosti,pri analizi rentabilnosti i formiranju cenovne

politike itd.