Preporuke za javne politike u oblasti preduzetništva mladih

2

Izdavač: Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori

Autorka: dr Dragana Radević

Lektura: Lida Vukmanović Tabaš

Dizajn: Bošković and Associates d.o.o.

Štampa: AP Print

Tiraž: 20 primjeraka

Podgorica, 2017. godine

Ova publikacija je pripremljena u okviru zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za osnaživanje mladih. Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji stavovi su autorke i ne predstavljaju nužno stavove UNDP/Sistema UN u Crnoj Gori i partnera na projektu - Ministarstva finansija i Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Kaталогизација у публикацији Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISBN 978-9940-614-29-4 COBISS.CG-ID 33847824

3

SADRŽAJ

PREDGOVOR ....................................................................................................................4

1. UVOD ...........................................................................................................................5

2. NEZAPOSLENOST MLADIH KAO PROBLEM .............................................................7

3. PREDUZETNIŠTVO MLADIH KAO RJEŠENJE ZA NEZAPOSLENOST ILI KAO PARADIGMA RAZVOJA? ................................................................................9

4. AMBIJENT ZA BAVLJENJE PREDUZETNIŠTVOM U CRNOJ GORI ........................12

4.1 Regulatorni okvir za pokretanje i vođenje biznisa .....................................................12 4.2 Postojeće politike podrške za razvoj preduzetništva ...............................................13 4.3 Mogućnosti samozapošljavanja mladih u Crnoj Gori – izbor sektora i biznis ideja ..........................................................................................14

5.SKOJIMBARIJERAMASESUOČAVAJUMLADILJUDI KADZAPOČINJUPREDUZETNIČKUAKTIVNOSTUCRNOJGORI? ......................18

Barijera 1: Negativan stav prema preduzetništvu /nedovoljna podrška društva .....18 Barijera 2: (Ne)spremnost za bavljenje preduzetništvom ..............................................19 Barijera 3: Nedostatak iskustva, znanja i poslovnih kontakata .................................... 20 Barijera 4: Nedostatak finansijskih sredstava ................................................................. 20 Barijera 5: Tržišna konkurencija ........................................................................................ 20 Barijera 6: Regulativa ............................................................................................................21 Barijera 7: (Ne)kooperativnost institucija ..........................................................................21

6. SMJERNICE ZA JAVNE POLITIKE RADI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA MLADIH .22

6.1 Kreiranje pozitivnog odnosa društva prema preduzetništvu ..................................22 6.2 Razvoj preduzetničkih vještina .....................................................................................24 6.3 Obezbjeđivanje informacija, savjetodavnih usluga i mentorske podrške ............34 6.4 Finansijska podrška ........................................................................................................37 6.5 Razvoj preduzetničke infrastrukture ............................................................................39 6.6 Dalje unapređivanje ambijenta za bavljenje preduzetništvom i dostupnost institucija ...........................................................................................................................42

7. PRINCIPI I KONKRETNE PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE RADI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA MLADIH ..........................................................45

8.ZAKLJUČAK ..............................................................................................................56

LITERATURA ..................................................................................................................57

4

PREDGOVOR

Dokument Preporuke za javne politike u oblasti preduzetništva mladih nastao je kao rezultat Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za mlade, i to u partnerstvu Sistema UN, Mini-starstva finansija i Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Osim toga, priprema ovog dokumenta predviđena je i Strategijom za mlade 2017–2021, konkretno Akcionim planom za 2017. godinu.

Cilj dokumenta jeste mapiranje dobrih praksi i uskih grla kad je u pitanju preduzetništvo mladih, i predlaganje pravaca djelovanja koji će unaprijediti ambijent, usluge, programe i stavove prema preduzetništvu mladih.

Izradi Preporuka prethodila je temeljna analiza pravnog i institucionalnog okvira Crne Gore u odnosu na mlade i preduzetništvo, kao i analiza relevantnih domaćih i međunarod-nih izvještaja o ambijentu za bavljenje preduzetništvom u Crnoj Gori. Mapirani su posto-jeći oblici podrške, kako finansijske (krediti, poreske i druge olakšice) tako i nefinansijske (razvoj tzv. „mekih“ vještina, treninzi o preduzetništvu, savjetodavna podrška, mentorstvo, inicijative vezane za podizanje svijesti o preduzetničkom pozivu i različite mjere podrške povezane sa sistemom obrazovanja; te mjere podrške koje se odnose na obezbjeđivanje neophodne infrastrukture za potencijalne preduzetnike, posebno u inovativnom i IT sek-toru), bez obzira na to da li se odnose isključivo na mlade ili imaju širi opseg. U okviru istraživanja, a posebno u direktnim intervjuima s predstavnicima relevantnih institucija i organiazacija, prepoznate su i dobre prakse koje mogu poslužiti kao model za kreiranje novih ili uvezivanje postojećih programa. Analiza je obuhvatila i identifikovanje ograničen-ja za veću zastupljenost preduzetništva mladih u Crnoj Gori. Pored podataka i informacija iz prethodno sprovedenih uglavnom kvantitativnih istraživanja, barijere su koncipirane na osnovu ishoda radionica održanih s predstavnicima mladih preduzetnika i s predstavnici-ma institucija. Radionice su osmišljene i vođene uz korišćenje istraživačkog metoda diza-jn prilagođen korisnicima (human centred design).

Nacrt Preporuka predstavljen je na okruglom stolu „Preduzetništvo mladih – izazovi i pri-like“ krajem juna 2017. godine u organizaciji Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje. Dobijeni komentari i sugestije našli su svoje mjesto u ovoj konačnoj formi pre-poruka, sa ciljem da iste budu realne i primjenjive.

5

1. UVOD

S globalnom finansijskom krizom, mladi su došli u centar politika zbog izražene stope ne-zaposlenosti koja je značajno veća od stope nezaposlenosti ukupne populacije. U takvim uslovima, promovisanje preduzetništva postalo je jedna od ključnih politika sa ciljem da se smanje nezaposlenost i kreiraju nova radna mjesta. Međutim, samo preduzetništvo ne rješava problem nezaposlenosti mladih u potpunosti. I pored izraženih pozitivnih aspiraci-ja i popularnosti koju poziv preduzetnika uživa u društvu, broj mladih koji se opredjeljuju za samozapošljavanje je mali. Uzrok tome su vjerovatno razna ograničenja s kojima se mladi suočavaju prilikom otpočinjanja sopstvenog biznisa i razmatranja preduzetničkog poziva kao moguće karijere, o čemu će biti riječi u nastavku.

S kontrakcijom privredne aktivnosti pod uticajem globalne ekonomske krize, smanjena je i apsorpciona moć tržišta rada. Stopa nezaposlenosti ukupne populacije u EU28 na kraju 2015. godine iznosila je 9,4%, a u avgustu 2016. godine 8,6%1. U istom periodu stopa ne-zaposlenosti mladih u EU28 iznosila je 20,3% (2015), dok je krajem jula 2016. bila na nivou 18,8%2. Trendovi u Crnoj Gori su slični – stopa nezaposlenosti mladih duplo je veća od stope nezaposlenosti ukupne populacije. Pored toga, tržište rada u Crnoj Gori karakterišu strukturna nezaposlenost, odnosno značajno učešće dugoročno nezaposlenih3 i visoka zastupljenost stranaca u radnom odnosu, koji su u najvećoj mjeri anagažovani sezonski i dolaze iz zemalja regiona.

Statistika govori da su mladi u Crnoj Gori veoma obrazovani. Ipak, stopa nezaposlenos-ti mladih sa završenim fakultetom izuzetno je visoka pa je svaki treći visokoškolac bez zaposlenja. Stopa zaposlenosti takođe je niska – svega četvrtina mladih u Crnoj Gori zaposlena je u odnosu na prosjek u EU28 gdje svaka druga mlada osoba radi (2013. go-dina). Među onima koji su zaposleni dominira zaposlenost za zaradu (90%) dok su ostali oblici rada (kao poslodavac4, radnik za sopstveni račun ili pomažući član porodice) slabo zastupljeni. Skoro svaka šesta mlada osoba radi bez zaštite pisanog ugovora, dok nefor-malna zaposlenost iznosi skoro 60%5.

Crnoj Gori su neophodne politike koje mogu dovesti do ubrzanja procesa ekonomskog razvoja, što podrazumijeva stvaranje novih radnih mjesta, povećanje dohotka, uvođenje inovacija i stvaranje privrede zasnovane na znanju.

1 Za više detalja i statistiku po zemljama vidjeti: www.statista.com/statistics/268830/unemployment-rate-in-eu-coun-tries/

2 Za više detalja i statistiku po zemljama vidjeti: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemploy-ment_statistics Podaci se odnose na mlade uzrasta do 25 godina.

3 Sredinom 2016. godine stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosila je 17,2%. Od ukupno 39.983 nezaposlenih lica, njih 37% bilo je mlađe od 25 godina, odnosno ukupno 54% bilo je ispod 30 godina starosti. Ukupno 42,2% nezaposlenih (ukupne populacije) s tim je statusom duže od godinu dana. Izvor: Izvještaj o radu ZZZCG za I polugodište 2016. godine

4 Izrazi koji se u ovom dokumentu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

5 Izvor: Izvještaj Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, MOR i MONSTAT, 2015.

6

Preduzetništvo mladih prepoznato je kao važna poluga takvih politika. Iako preduzetničke inicijative mladih ne mogu u potpunosti riješiti postojeći problem visoke nezaposlenosti ove populacije, motivisanje mladih da se bave preduzetništvom i unapređenje njihovog znanja o preduzetništvu i pokretanju sopstvenog biznisa, razvoj preduzetničke kulture u Crnoj Gori i unapređenje ambijenta za bavljenje preduzetništvom, u značajnoj mjeri će doprinijeti cilju – ubrzanju ekonomskog razvoja. Takođe, razvoj preduzetničkih vještina kod mladih doprinijeće povećanju njihove zapošljivosti.

7

2. NEZAPOSLENOST MLADIH KAO PROBLEM

Nezaposlenost mladih jedan je od vodećih problema današnjice ne samo u Crnoj Gori već i u Evropi. Generalno, stopa nezaposlenosti važan je indikator vitalnosti svake privrede koji ima i društvene i ekonomske dimenzije. Rast nezaposlenosti dovodi do smanjenja prihoda pojedinaca, povećava se pritisak na budžet jer su zahtjevi za socijalnim davanji-ma veći, a usljed nižih primanja smanjuju se i prihodi od oporezivanja. Na individualnom nivou, istraživanja pokazuju da vrijeme provedeno u statusu nezaposlenog može značaj-no uticati na radne performanse pojedinca u budućnosti (u vidu ostvarenja nižih prihoda i isključenosti iz društvenih tokova), a u dužem trajanju, efekti nezaposlenosti pojedinca mogu se prenijeti i na njegove potomke6. U ekonomskom smislu, nezaposlenost je odraz neiskorišćenosti kapaciteta radne snage. To utiče na manji obim proizvodnje u društvu i generalno smanjuje potencijal ekonomskog rasta.

Mladi starosti od 15 do 29 godina7 čine petinu crnogorske populacije8. Prema istraživanju Međunarodne organizacije rada9, stopa nezaposlenosti mladih (15–24 godine) u Crnoj Gori u trećem kvartalu 2015. iznosila je 34,5%, što je bilo duplo više od ukupne stope nezaposlenosti u istom periodu (16,5% za osobe starosti od 15 do 64 godine). I mladi širom Evrope imaju slične poteškoće prilikom ulaska na tržište rada. Međutim, procenat nezaposlenih mladih u Crnoj Gori iznad je prosjeka zemalja Evropske unije, ali je niži od stope nezaposlenosti mladih u zemljama regiona10. Ako se pogleda šira starosna grupa od 15 do 29, stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori je veća i iznosi 41,3%. Analiza nezaposlenih mladih prema polu pokazuje da je nezaposlenost zastupljenija kod mladih muškaraca nego kod mladih žena (44,8% u odnosu na 36,4%). Očekivano, stopa nezapos-lenih mladih u urbanim područjima niža je u odnosu na ruralna područja (37,7% u odnosu na 48,2%). Takođe, nivo obrazovanja je od presudnog značaja za zaposlenje, pa je stopa nezaposlenosti mladih sa završenom osnovnom školom duplo veća u odnosu na mlade sa završenim fakultetom (65,2% u odnosu na 32%). Prema ovom istraživanju, samo jed-na četvrtina mladih je zaposlena (25,2%), što je znatno niže od prosjeka u zemljama Ev-ropske unije (46%) i u poređenju sa zemljama u regionu11.

Iako je ekonomska kriza pogodila sve starosne grupe, čini se da su mladi bili prvi na uda-ru. Usljed nedostatka iskustva, prva radna angažovanja mladih su „na određeno“, pa je

6 Izvor: Gregg, Paul and Tominey, Emma, 2005, ‘The wage scar from male youth unemployment’, Labour Economics, Vol. 12, pp. 487–509

7 Zakon o mladima (sl. CG 42/2016) određuje da su mladi lica s navršenih od 15 do 30 godina.

8 Izvor: Popis 2011, MONSTAT

9 Izvor: Izvještaj Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, MOR i MONSTAT, 2015.

10 Nezaposlenost mladih u EU iznosila je 20,7% u 2015. godini, dok je u BiH bila 62,7%, a u Hrvatskoj 45,5%.

11 U vrijeme kad se piše ova analiza, dostupni su podaci iz Ankete o radnoj snazi koju sprovodi MONSTAT za drugi kvartal 2016. godine (www.monstat.org/userfiles/file/ars/2016/2/Saopstenje%20-%20ARS%20II%20KVARTAL%202016.pdf). U analizi podataka, MONSTAT koristi starosne grupe 15+, 15–24, 25–49, 50–64 i 65+, uz napomenu da su procjene aktivnog stanovništva i zaposlenih lica u starosnoj kategoriji 15–24 „manje precizne“. Zbog navedenog, ali i zbog up-oredivosti podataka, biće korišćeni podaci iz izvještaja Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori.

8

te ugovore bilo lakše raskinuti kad je došlo do smanjenja privredne aktivnosti. Takođe, ograničeno i usporeno kreiranje novih radnih mjesta dodatno je smanjilo šanse za zapos-lenje mladim ljudima. Na nivou zemalja OECD-a koje posjeduju detaljnu statistiku, primjet-no je da su stope nezaposlenosti mladih već duži period (od 2010. godine) dvostruko veće od stopa nezaposlenosti ukupne populacije. Međutim, ono što se ne vidi na prvi pogled, a uznemirujuća je činjenica, odnosi se na smanjenje učešća mladih na tržištu rada. Drugim riječima, ukoliko se s problemom nezaposlenosti suočavaju u dužem roku , mladi odusta-ju od traženja posla12.

Imajući u vidu navedenu statistiku, nezaposlenost mladih prepoznata je kao gorući prob-lem u Crnoj Gori, pa su politike usmjerene na rješavanje ovog problema inkorporirane u njen strateški okvir. U širem i u užem kontekstu, zapošljavanjem mladih bave se: Strate-gija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016–2020, Program ekonomskih reformi 2016–2018, Pravci razvoja Crne Gore za period 2015–2018, Program reforme politike zapošljavanja i socijalne politike 2015–2020, Strategija za razvoj ženskog preduzetništva 2015–2020, Strategija razvoja Jugoistočne Evrope 2020. Nacionalna strategija za mlade 2017–2021 (usvojena u septembru 2016. godine), kao jedan od ključnih prioriteta ima ishod da „mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zapošljenja“. Ipak, važno je napomenuti da je politika zapošljavanja mladih usko vezana za rezultate koji se postižu u sektoru obrazovanja, unapređenja poslovnog ambi-jenta i razvoja malih i srednjih preduzeća, industrijske politike itd.

12 Izvor: Policy Brief on Youth Entrepreneurship - Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Union, 2012

9

3. PREDUZETNIŠTVO MLADIH KAO RJEŠENJE ZA NEZAPOSLENOST ILI KAO PARADIGMA RAZVOJA?

Iako bi bilo logično zaključiti da usljed nedostatka radnog iskustva i usljed nedostatka finansijskih sredstava da započnu posao, mladi nijesu pretjerano zainteresovani za pre-duzetništvo, istraživanja pokazuju da značajan broj mladih u Crnoj Gori razmatra samo-zapošljavanje kao svoje životno opredjeljenje. Međutim, ta se stremljenja ne efektuiraju.

Ispitivanje znanja, stavova i ponašanja mladih u vezi sa zapošljavanjem i društvenom par-ticipacijom koje je za potrebe Sistema UN u Crnoj Gori sproveo IPSOS 2013. godine (u dalj- em tekstu IPSOS 2013) pokazuje da mladi13, barem deklarativno, tvrde da bi prije radili za sebe nego za poslodavca – njih preko 60%. Kada su u pitanju stavovi prema preduzetništ-vu, većina mladih (75%) smatra da je pokretanje vlastitog posla rizično, ali i da preduzetni-ci u Crnoj Gori uživaju društveni ugled. Trećina mladih smatra da je za samostalan posao mladoj osobi potrebno „znanje/stručnost/obrazovanje“ (31%), dok njih 27% smatra da je neophodan novac14. Nešto više od polovine smatra da uglavnom i u potpunosti posjeduje osobine neophodne za započinjanje biznisa, pa 29% razmišlja da sam/sama ili s drugima pokrene sopstveni posao, 4% već radi na tome, a 67% ne razmišlja na tu temu.

Istraživanje o svakodnevici mladih koje je 2013. godine realizovao DAMAR, dalo je takođe interesantne informacije o sklonosti mladih u Crnoj Gori ka preduzetništvu. Na pitanje imaju li svoju biznis ideju, dvije trećine anketiranih mladih ljudi (starosti do 24 godine) odgovorilo je sa „da“ (ukupno 67,3%); a na pitanje da li će jednog dana pokrenuti svoj bi-znis, njih 48% je odgovorilo „da“ 38,1% je odgovorilo da ne zna, dok je preostalih 13,9% kao odgovor dalo kategorično „ne”.

Iako se stiče utisak da je preduzetnički poziv popularan i poželjan među mladim ljudima, istraživanje Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori pokazalo je da samozaposlenje nije previše zastupljeno među mladima. Naime, samozaposleni mladi čine 9,9% ukupno zaposlenih; 1,5% su poslodavci (imaju zaposlene koji su njima odgov-orni), 5,1% su zaposleni za sopstveni račun i 3,3% su pomažući članovi porodice (rade u porodičnoj firmi bez plate).

Najčešći razlog za samozapošljavanje mladih je izražena potreba da imaju veću samo-stalnost (42,2%). Ovo je posebno izraženo kod samozaposlenih mladih u ruralnim pod-ručjima (62,2%, u odnosu na 36% u urbanim područjima). Jednako zastupljen povod za samozapošljavanje i kod mladih u ruralnim i kod onih u urbanim područjima jeste činjeni-ca da nijesu mogli naći plaćeni posao. Fleksibilnije radno vrijeme je motiv za 6,5% mladih samozaposlenih, dok svaki peti navodi kao ključni razlog za samozapošljavanje viši pri-

13 Istraživanje je obuhvatilo mlade uzrasta od 15 do 30 godina.

14 Odgovarajući na ovo pitanje, ispitanici su imali mogućnost davanja višestrukih odgovora. Ostali odgovori su: 15% smatra da su neophodne odgovarajuće sposobnosti, posvećenost – 13%, upornost – 13%, spremnost na rizik 14%, inovativnost i kreativnost 9%, poštenje i odgovornost 8%, veze i poznanstva 5%, praksa svega 6% i podrška okoline – svega 4%.

10

hod (22,8%). Interesantno je da porodica nije imala presudan uticaj na mlade samozapos-lene da se odluče za preduzetničku inicijativu.

Uporedna praksa u zemljama OECD pokazuje da procenat samozaposlenih raste sa starošću populacije. Tako je svega 5,1% muškaraca samozaposleno u starosnoj kate-goriji od 15 do 24 godine, dok je procenat samozaposlenih mušakaraca starijih od 55 godina 29,2%. Kod žena, odnos ovih procenata je 3,6% i 15,9% respektivno15. Iako direktna uporedivost nije moguća zbog drugačije definicije kategorije mladih16, radi ilustracije, na-pominjemo da je stopa samozaposlenosti u zemljama EU u starosnoj kategoriji od 15 do 24 godine u 2010. godini iznosila oko 4%, u odnosu na skoro 15% u ukupnoj populaciji. Stope samozaposlenosti kako mladih tako i ukupne populacije iznad su prosjeka u zem-ljama u kojima je apsorpciona moć tržišta rada značajno oslabljena (Grčka – 9% stopa samozaposlenosti među mladima do 24 godine, 30% u ukupnoj populaciji; Italija – 11% i 23% respektivno)17. Ovo nam govori da se pojedinci opredjeljuju za samozaposlenje kad već iscrpe sve ostale mogućnosti, odnosno kad nemaju drugu priliku za zaposlenje.

Iako mladi preduzetnici često imaju sličnu motivaciju za bavljenje preduzetništvom kao i „odrasli“, najčešće se razlikuju u odabranom pristupu biznisu, i sektoru u kom su aktivni. Evropska praksa je da mladi preduzetnici češće upravljaju manjim kompanijama – na-jčešće je osnivač istovremeno i jedini zaposleni, a tek svaki deseti ima zaposlene, dok je ovaj procenat među „odraslim“ preduzetnicima 30%. Mladi preduzetnici najčešće biraju sektore u koje je lako ući (nema značajnih barijera pri ulasku), što najčešće znači i veliku konkurenciju i sektore za koje nije potreban značajan osnivački kapital. U Evropi, to su na-jčešće usluge u građevinarstvu, informacione tehnologije i ostale vrste usluga. Asortiman proizvoda/usluga koji se nudi obično je ograničen. Takođe, mladi preduzetnici najčešće se usmjeravaju na lokalno tržište zato što ga najbolje poznaju i zato što istovremeno ne poznaju mogućnosti koje nude ostala tržišta niti kako da ih iskoriste. Uprkos tome istraživanja pokazuju da su mladi preduzetnici spremniji da se okrenu međunarodnom tržištu u odnosu na „odrasle“ preduzetnike18.

S obzirom na to da odgovarajući statistički podaci nijesu dostupni za Crnu Goru, praksa i obrasci ponašanja madih preduzetnika u zemljama Evropske unije mogu poslužiti kao važna ilustracija mogućih trendova i kod nas. Naime, zbog činjenice da ulaze u sektore koji nemaju barijere pri ulasku i koje karakteriše visoka konkurencija, mladi preduzetni-ci vode biznise koji često ne pokazuju izražene stope rasta i održivih prihoda. Naprotiv, istraživanja potvrđuju da je stopa smrtnosti biznisa koje vode mladi preduzetnici veća u odnosu na ukupnu populaciju. Međutim, ista istraživanja pokazuju da preduzeća koja prežive kritičan period od tri godine imaju veći potencijal rasta u odnosu na biznise koje

15 Za više detalja vidjeti OECD (2016), Entrepreneurship at a Glance 2016, OECD Publishing, Paris. http://dx.doi.org/10.1787/entrepreneur_aag-2016-en

16 U istraživanju Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, kategoriju mladih čine ispitanici uzrasta od 15 do 29 godina.

17 Izvor: Policy Brief on Youth Entrepreneurship – Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Union, 2012

18 Izvor: Policy Brief on Youth Entrepreneurship - Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Commission, str. 9.

11

vode „odrasli“ preduzetnici. Konkretno, istraživanje je pokazalo da biznis koji vode mladi preduzetnici i koji preživi prve tri godine poslovanja imaju potencijal rasta broja zaposlen-ih od preko 200%, što je skoro dva puta veća stopa od stope rasta zaposlenosti u kom-panijama koje vode preduzetnici sa 40 i više godina starosti19.

Preduzetništvo je već više od decenije u fokusu ekonomskih politika Vlade Crne Gore (od Agende ekonomskih reformi 2002–2007). Međutim, ako se i govorilo o preduzetništvu mladih, fokus je prije bio na razvoju malih i srednjih preduzeća i podizanju konkurentnosti ukupne privrede. Tek u skorije vrijeme se govori o preduzetništvu mladih kao jednom od instrumenata za rješavanje problema nezaposlenosti ove populacije.

Analizaaktuelnihpolitika,nesamouCrnojGorivećiuzemljamaEvropskeunije,gov-ori nam da se preduzetništvo mladih posmatra prije kao jedan od instrumenata za ublažavanjeproblemanezaposlenostiovepopulacije,adaseumanjojmjeripromovišeipodržavakaoelementsveukupnogpreokreta razvojadruštvaudruštvozasnovanonapreduzetničkojkulturiisistemuvrijednosti.Zaostvarivanjeodrživihrezultatauakti-viranjumladihkaovažnogprivrednogidruštvenogresursa,ovajpristupjeneophodnopromijeniti.

19 Izvor: Eurostat, 2006, ‘The profile of the successful entrepreneur – Results of the survey “Factors for Success”’, Statis-tics in Focus 29/2006.

€€€

€

12

4. AMBIJENT ZA BAVLJENJE PREDUZETNIŠTVOM U CRNOJ GORI

Unapređenje ambijenta za bavljenje biznisom visoko je na agendi državne administracije od obnavljanja nezavisnosti. Istraživanja o ambijentu za poslovanje koja sprovode kako domaće tako i međunarodne organizacije ukazuju na unapređenje globalnog ranga Crne Gore u posmatranom periodu. Međutim, u posljednje dvije godine uočava se stagniranje ili čak pogoršanje pozicije Crne Gore u očima međunarodne javnosti20. Među oblastima koje su najlošije ocijenjene u svim izvještajima su: vladavina prava, suzbijanje korupci-je, zaštita imovinskih prava – izvršenje ugovora, registracija nepokretnosti, izdavanje građevinskih dozvola i fiskalne slobode, odnosno plaćanje poreza21.

4.1 REGULATORNI OKVIR ZA POKRETANJE I VOĐENJE BIZNISA

Iako je Crna Gora na kvalitetan način pripremila i donijela najznačajniju regulativu u vezi s navedenim oblastima, problem predstavlja implementacija od strane nadležnih instituci-ja. Kao uzroci koji dovode do ovakve prakse prepoznati su:

• loša komunikacija između državnih organa, koji sprovode procedure kao nezavisna tijela, a ne kao sistem u cijelini, posebno u dijelu komunikacije s investitorima

• neujednačena primjena propisa od strane lokalnih samouprava, katastarskih službi i područnih jedinica državnih organa

• otpor službenika u smislu nedostatka volje za sprovođenje reformi u punom kapacitetu22.

Za mlade preduzetnike, od najvećeg značaja je regulativa vezana za započinjanje biznisa, plaćanje poreza i izvršenje ugovora. U oblasti započinjanja biznisa, Crna Gora je na svega nešto manje od 10 procentnih poena od najbolje prakse zemalja obuhvaćenih Izvještajem o lakoći poslovanja. Ipak, za mlade ljude činjenica da ne znaju kako će teći procedura par kor-aka unaprijed i to što procedura traje duže od očekivanog, može djelovati obeshrabrujuće.

Plaćanje poreza je jedina dimenzija poslovanja u kojoj je Crna Gora, prema posljednjem Izvještaju o lakoći poslovanja (2017), ostvarila napredak tako da se poslovanje pojednos-tavljuje. Bez obzira na pozitivan trend u ovoj oblasti i činjenicu da je Crna Gora izuzetno konkurentna u Evropi u pogledu poreskog sistema, mladi preduzetnici doživljavaju kao veliko opterećenje obaveze po osnovu poreza i doprinosa pogotovo na samom počet-ku poslovanja. Neizvjesnostprihodauprvimmjesecimaposlovanjapratiizvjesnalista

20 Izvor: Analiza Crna Gora kroz međunarodne ekonomske indikatore, Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regu-latornih i strukturnih reformi, Vlada Crne Gore, 2016.

21 Izvor: Analiza Crna Gora kroz međunarodne ekonomske indikatore, str. 7

22 Izvor: Analiza Crna Gora kroz međunarodne ekonomske indikatore, str. 7

13

obaveza koje preduzeće treba da izmiri, što djeluje obeshrabrujuće. To je razlog dajedanbrojmladihsvojeprveradneangažmaneneregistrujeiostajeusivojekonomijiiliodustaje od pokretanja biznisa.

Kada je u pitanju izvršenje ugovora, problem predstavljaju zahtjevni i dugotrajni postupci. Prema Izvještaju o lakoći poslovanja, prosječno za izvršenje ugovora u Crnoj Gori potreb-no je 545 dana, dok je u Evropi taj broj 486 dana. Kada su u pitanju troškovi postupka, oni su veći za oko 20% u poređenju sa zemljama OECD-a.

4.2 POSTOJEĆE POLITIKE PODRŠKE ZA RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA

Politike podrške mladim preduzetnicima mogu se definisati kao set mjera čiji je cilj da se pomogne mladim ljudima u različitim fazama preduzetničkog procesa, da bi što više mladih ljudi odabralo poziv preduzetnika i pokrenulo svoj biznis. Ujedno, ove mjere imaju za cilj generalno povećanje zapošljivosti mladih. Takođe, ove politike su specifične jer ciljaju određenu „nišu“ u smislu potreba krajnjih korisnika, ali i tačno određenu populaciju (mlade). Česta praksa u zemljama Evrope jeste da se ove politike kreiraju kao reakcija na određeni problem, konkretno na visoku nezaposlenost mladih. Međutim, iskustva pokazu-ju da je postignuti efekat mnogo snažniji ukoliko se mjere podrške kreiraju kao dio sveuk-upnih, „holističkih” preduzetničkih politika čiji je širi cilj razvoj i osnaživanje preduzetničke kulture i preduzetničkog pristupa kroz koordiniranu akciju23.

Polazna tačka svake politike podrške razvoju preduzetništva jeste da tržište ne funk-cioniše savršeno i da zbog toga preduzetništvo nije optimalno razvijeno. Nadalje, pret-postavka je da se ove greške tržišta dešavaju usljed asimetričnih informacija što je onda neophodno „korigovati“ intervencijom javnih politika. Jedna od manjkavosti tržišta koja je u isto vrijeme ključna za politike podrške preduzetništvu mladih odnosi se na nedostatak upoznatosti ili ograničenu upoznatost mladih ljudi s njihovim preduzetničkim potencija-lom ili uopšte sa činjenicom da preduzetništvo može biti adekvatan izbor karijere. Ovo se „rješava” mjerama okrenutim preduzetničkom učenju i drugim različitim inicijativama koje uspostavljaju veze između obrazovnog sistema i sve veće upoznatosti javnosti, pa i mladih ljudi, s koristima koje donosi preduzetničko djelovanje.

Politike kojima je cilj da potencijalnim preduzetnicima olakšaju pristup izvorima finansir-anja, odgovaraju na grešku tržišta koja se odnosi na standardnu proceduru odobravanja kredita, s obzirom na to da mladi ljudi najčešće nemaju kreditnu istoriju, a takođe nemaju ni imovinu koju bi mogli ponuditi kao hipoteku prilikom zaduživanja. Sljedeća moguća greška tržišta koja takođe utiče na politike podrške preduzetništvu mladih potiče od ne-dostatka saznanja o koristima koje eksterna podrška, u formi treninga i stručnih savjeta, može imati na razvoj vještina neophodnih za otpočinjanje i razvoj biznisa24.

23 Za više detalja pogledati Eurofound (2016), Start-up support for young people in the EU: From implementation to eval-uation, Publications Office of the European Union, Luxembourg

24 Izvor: Eurofound (2016), Start-up support for young people in the EU: From implementation to evaluation, Publications Office of the European Union, Luxembourg, str. 19.

14

U Crnoj Gori su realizovane i još uvijek se realizuju različite mjere podrške preduzetništvu mladih, koje se mogu grupisati u više različitih kategorija, u zavisnosti od toga koja se konkretna ograničenja, s kojima se preduzetnici suočavaju, nastoje nadomjestiti/prevazići datom mjerom. U pitanju su sljedeće kategorije mjera podrške:

• mjere koje se odnose isključivo na finansijsku podršku, u različitim oblicima (krediti, poreske i druge olakšice)

• razvoj tzv. „mekih”“ vještina, treninzi o preduzetništvu, savjetodavna podrška, mentorstvo

• kombinacija finansijske i savjetodavne podrške

• inicijative vezane za podizanje svijesti o preduzetničkom pozivu i različite mjere podrške povezane sa sistemom obrazovanja

• mjere podrške koje se odnose na obezbjeđivanje neophodne infrastrukture za potencijalne preduzetnike, posebno u inovativnom i IT sektoru.

Uprkosidentifikovanom,relativnovelikombrojuinicijativa25 usmjerenih na promovisa- njepreduzetništvaipodrškupočetnicimaubiznisu,većinanjihnijeisključivoorijenti-sananamlade.Toseodražavaslabijimučinkomudijelukorigovanjagrešakatržištakadjeupitanjupokretanjebiznisaspozicijemladeindividue.Poredtoga,najvećibrojidentifikovanihmjerasu izolovane,relativnomale,ad hoc i diskontinualne mjere koje najčešće nijesu dio neke šire sveobuhvatne politike podrške razvoju preduzetništvamladih.Upravoiztogarazloga,dometiovakvihinicijativasuograničeni.

Iako su u pripremi ovog dokumenta izdvojeni (bez namjere da se mapiraju sve mjere podrške) primjeri dobre prakse, evidentan je izostanak saradnje između različitih minis-tarstava koji u svojim resorima imaju tematiku od značaja za podsticanje preduzetničke aktivnosti mladih.

4.3 MOGUĆNOSTI SAMOZAPOŠLJAVANJA MLADIH U CRNOJ GORI – IZBOR SEKTORA I BIZNIS IDEJA

Strateška dokumenta prepoznaju turizam, energetiku, poljoprivredu i ruralni razvoj iindustriju,kaoprioritetne razvojnesektorecrnogorskeprivrede26. Sektori koji su pre-poznatidaimajupotencijalrastaikojimogupredstavljatipokretačeindustrijskograz-vojaspotencijalimazapovećanjekonkurentnostinadomaćemtržištuiizvoznimpo-tencijalimasu:prerađivačkaindustrija–prehrambena,drvna,metalnaifarmaceutska;energetika i turizam.Sektori koji imajupotencijal rasta i trebadadoprinesumoder-nomindustrijskomrazvojusu:transport,ICTikreativneindustrije,sektorbiznisuslu-

25 Detaljan pregled navedenih inicijativa koje realizuju kako vladine institucije tako i nevladin sektor, pripremljen je u fazi istraživanja koje je prethodilo izradi ovog dokumenta. Dio inicijativa koje su prepoznate kao poželjna i dobra praksa dat je u nastavku dokumenta kao ilustracija mogućih aktivnosti zavisno od prioriteta djelovanja politika.

26 Izvor: Vlada Crne Gore, Pravci razvoja Crne Gore 2015–2018.

15

ga i građevinarstvo. Pored energetike, turizma i poljoprivrede, Nacionalna strategijaodrživograzvojado2030.godineprepoznajeznačajrazvojazelenogpreduzetništvazagenerisanjenovezaposlenostiidoprinosrazvojulokalnihzajednicaodnosnoprevazi-laženjurazvojnihnejednakosti.Mogućnostizarazvojzelenogpreduzetništvapostojeu oblastimaenergetike, upravljanja otpadom, ekološkepoljoprivrede, ekoturizma, re-ciklaže,eko-proizvodaidrugihdjelatnosti27.

Izuzev kad se definišu sektorski programi podrške (kao, na primjer, kad to radi Investi-ciono-razvojni fond u Crnoj Gori, pa se za prioritetne razvojne sektore definišu povoljne kreditne linije poput poljoprivrede, turizma i sl.), nepostojeprimjeripolitikakojenamećuilipreporučujusektoreukojetrebaulagati,odnosnobiznisidejekojetrebarazvijati.

Dobre prakse u podsticanju preduzetništva mladih u zemljama OECD-a takođe ne pre-poručuju konkretne mogućnosti za samozapošljavanje predstavnika ciljne grupe. To je slučaj isključivo u nekim projektima poput uspostavljanja centra za pružanje podrške početnicima u biznisu ili osnivanja biznis inkubatora ili pružanja mikro-finansijske po-drške. Tada definisanje užih sektora iz kojih se biznis ideje mogu kandidovati ima za cilj da olakša izbor učesnika u programu pogotovo kad je iznos finansijske podrške relativno mali ili se želi postići umrežavanje preduzetnika i eventualna klasterizacija radi zajedničkih nastupa na tržištu u budućnosti. Tako je, na primjer, u projektu garage Hamburg (www.garagestartups.de) koji je podrazumijevao mikro kredite i networking, bilo predviđeno da se mogu prijaviti samo preduzetnici s biznis idejama iz oblasti muzike, umjetnosti, filma, dizajna, produkcije/televizije, arhitekture, medija, oglašavanja i proizvodnje softvera.

Kada su u pitanju aspiracije mladih preduzetnika, ne postoje istraživanja koja mogu poslužiti kao pouzdan izvor informacija o zainteresovanosti i sklonosti ka preduzetnič-kom djelovanju u nekom određenom sektoru. Anketa urađena među nešto više od 50 polaznika Međunarodne škole „Preduzetničke ideje mladih u EU“, koja je u novembru 2016. godine u Crnoj Gori realizovana u okviru Erasmus+ programa28, pokazala je da mla-di najveće šanse za preduzetništvo vide u turizmu i ugostiteljstvu (30,7%), informacionim tehnologijama (12,4%), poljoprivredi (10,9%) i marketingu (10,1%).

U Crnoj Gori je posljednjih nekoliko godina aktivna startupzajednica. Iako su do sada reg-istrovana samo 2/3 startupa koja su uspjela da prođu kroz međunarodne akceleratorske programe (kao što je hub:raum-ov WARP ili bugarski Eleven), grupa entuzijasta okupljena oko Digitalizuj.me nastoji da populariše ovaj poslovni koncept, zainteresuje što više mla-dih ljudi i omogući im kontakt s regionalnim i međunarodnim platformama za podršku startupa. Startup predstavlja „inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal brzog rasta i velikih je dometa“29. Ovaj koncept razvoja biznisa u Crnoj Gori nema sistemsku podršku.

27 Izvor: Vlada Crne Gore, Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030, str. 66

28 Izvor: Školu je organizovao Centar za monitoring i istraživanje CEMI u saradnji s partnerima: Univerzitetom Donja Gori-ca UDG, Art Communicationsom iz Podgorice, Centrom za međunarodne studije iz Hrvatske i Centrom za evropske perspektive iz Slovenije. 

29 Izvor: www.digitalizuj.me/2015/12/sta-je-to-startup/

16

Ne postoje specijalizovani investitori, mreža mentora i eksperata je relativno ograničena, a sam termin startup se vrlo često izjednačava s terminom početnika u biznisu. Startupi su najčešće tehnološkog karaktera i orijentisani su na izvor jer je sama Crna Gora nedovoljno veliko tržište za njih. Razvoj startupa može biti jedna od opcija za mlade preduzetnike i upućenost na regionalne i međunarodne inicijative podrške, dok se u Crnoj Gori ne stvori kritična masa i bolji ambijent i razumijevanje za njihov razvoj i neophodnu podršku.

Ovdje može biti interesantno ukazati i na rezultate istraživanja30 o preferiranim sektori-ma zapošljavanja mladih (kad su angažovani za platu). Većina zaposlenih mladih u Crnoj Gori (njih 87,7%) radi u sektoru usluga, što je posebno izraženo kod žena (čak 95,1%). Ovo je posljedica opšteg trenda crnogorske privrede da uslužne djelatnosti preuzimaju dominaciju, na uštrb industrije (prema Anketi o radnoj snazi koju sprovodi MONSTAT, 8 od 10 zaposlenih su angažovani u sektoru usluga). U sektoru industrije zaposleno je 11,2% mladih i to 16,8% muškaraca i svega 4,5% žena, dok je u sektoru poljoprivrede svega 1,1% mladih. Kada detaljnije analiziramo segment uslužnih djelatnosti, vidimo da je najveći broj mladih angažovano u trgovini na veliko i malo kao i u sektoru smještajnih usluga (26,9% i 11%, respektivno). Slijede javna uprava (7,3%), zdravstvo i socijalna zaštita (5,9%), um-jetnost i zabava (6,1%) i druge usluge (6,6%). Značajan udio mladih radnika muškara-ca takođe je angažavano u tehnologiji (8,2%). Dva sektora u kojima postoji potencijal za samozaposlenje, a u kojima je udio mladih veći od procenta ukupnog zaposlenja (prema Anketi o radnoj snazi) jesu informisanje i komunikacije i umjetnost i zabava.

Ako analiziramo biznis ideje mladih koje je u 2016. godini podržao IRFCG, zaključujemo da se mahom radi o uslužnim djelatnostima (rent-a-car agencije, zanatske usluge, fitness centri i dr). Neinventivnostuosmišljavanjubiznisidejaprevashodnojeposljedicaobra-zovanjaislabeintenzivnostiživotamladihljudi(npr.nedovoljnamobilnost).

S druge strane, istraživanje među kompanijama u sektoru prerađivačke industrije31 pokazalo je da postoji visoka svijest o potrebi za inoviranjem da bi se podigao stepen konkurentnosti preduzeća, kako na domaćem tako i na regionalnom i međunarodnom tržištu. Najznačajniji efekti inovativnih aktivnosti manifestovani su kroz povećanje asorti-mana proizvoda i usluga, porast proizvodnih kapaciteta/obima usluga, povećanje produk-tivnosti kompanije i povećanje plasmana i prodaje na postojećem tržištu. Najznačajniji ograničavajući faktor za inoviranje je nedostatak finansijskih sredstava zbog činjenice da su troškovi inovacija u prerađivačkoj industriji najčešće visoki. Međutim, kao ograniča-vajući faktor prepoznati su još i nedovoljan inovativni potencijal kompanija i nedostatak stručnog kadra; i nedovoljna dostupnost spoljnih usluga/servisa za inoviranje. Upravo ovo mogu biti oblasti za angažovanje mladih preduzetnika, pogotovo u sljedećim seg-mentima: dizajn proizvoda, izrada promotivnog materijala/razvoj prezentacija na inter-netu; oglašavanje i plasman proizvoda; digitalni dizajn prototipa i pakovanje.

30 Izvor: Izvještaj Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, MOR i MONSTAT, 2015, str. 20

31 Izvor: Istraživanje je realizovano u okviru implementacije zajedničkog projekta Ujedinjenih nacija: „Jačanje konkurent-nosti i inovativnih kapaciteta Crne Gore kroz održive politike ekonomskog rasta“.

17

Već je rečeno da mladi, usljed nedostatka osnivačkog kapitala, najprije ulaze u sektore koji ne zahtijevaju značajna ulaganja. Najčešće su to uslužne djelatnosti, informatika i komunikacije, i vezani su za domaće tržište.

Da zaključimo, kadjeupitanjuizborsektoraiodabirbiznisideje,nikonemožepreuzetiodgovornostumjestopreduzetnikatakoštoćemunametnutiilipreporučitibiznisideju.Ovo iz razloga što je za njenu realizaciju, čak i u optimalnim uslovima, neophodna lična zainteresovanost – strast i posvećenost. Umjesto toga, navodimo karakteristike dobre biznis ideje32:

1. Povezuje interese i vještine preduzetnika (one koje preduzetniku predstavljaju za-dovoljstvo).

2. Predstavlja područje koje preduzetnik dovoljno dobro poznaje tako da može izdvojiti najmanje tri ključna faktora za uspjeh.

3. Podrazumijeva upotrebu znanja ili vještina u kojima preduzetnik ima iskustva ili koje može vrlo brzo da savlada.

4. Zahtijeva finansijska sredstva koja se relativno brzo mogu obezbijediti.

5. Obećava povrat na uložena sredstva makar četiri puta veći od onog što bi se dobilo oročavanjem uloženih sredstava u banci.

6. Ne zahtijeva zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja.

7. Usmjerena je na ciljno tržište kupaca/korisnika s kojima preduzetnik posluje sa za-dovoljstvom.

Dobra poslovna ideja, zaključujemo, predstavlja kombinaciju interesa i vještina pre-duzetnika, ne zahtijeva velika početna ulaganja, niti zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja; usmjerena je na tržište na kojem postoji nezadovoljena tražnja i ima definisanu konkurentsku prednost.

32 Za više informacija pogledati vodič „Osmislite i provjerite svoju poduzetničku ideju“ grupe autora u izdanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

18

5. S KOJIM BARIJERAMA SE SUOČAVAJU MLADI LJUDI KAD ZAPOČINJU PREDUZETNIČKU AKTIVNOST U CRNOJ GORI?

Istraživanja su pokazala da poziv preduzetnika u Crnoj Gori ima pozitivnu konotaciju kod mladih ljudi. Takođe, većina je potvrdila da ima sopstvenu biznis ideju. Međutim, praksa pokazuje da je procenat mladih koji se odlučuju za samozaposlenost mnogo niži od onih koji se odlučuju da „rade za platu“ (10% samozaposlenih vs. 90% zaposlenih za zaradu). Uz manja ili veća odstupanja od zemlje do zemlje, sličan trend registrovan je i u zemljama Evropske unije. Pored toga, iskustva razvijenih zemalja pokazuju da preduzeća koja osni-vaju mladi tri puta češće propadaju u odnosu na preduzeća koja osnivaju „odrasli“.

Postavlja se pitanje s kojim barijerama se suočavaju mladi kad razmatraju mogućnost samozapošljavanja, i koji su to problemi na koje nailaze a koji utiču na veću stopu smrt-nosti njihovih kompanija.

Unajgrubljojpodjeli,ograničenjakojautičunapreduzetničkuaktivnostmladihuCrnojGoripotiču iznjihovenajbližeokoline,nedostatkavještinakoje isamiprepoznajukaovažne za preduzetnički poziv, neadekvatnog obrazovanja koje mlade ne priprema zatržišnu utakmicu, nedostatka radnog iskustva, nedostatka finansijskih sredstava započetakbiznisa, izostankadruštvenihmreža ikontakta,neadekvatnogpreduzetničkogekosistema,aliibarijeranatržištuiregulatornihopterećenja.Naravno,svenavedenojeuodređenojmjeripovezanoštoukazujenatodajezapodsticanjepreduzetništvamladihneophodanintegralanisveobuhvatanpristupprijenegopojedinačnaaktivnost,fokusir-ananasamonekoodnavedenihograničenjaibezodgovarajućepratećepodrške.

U nastavku slijedi prikaz identifikovanih ograničenja za veću zastupljenost preduzetništva mladih u Crnoj Gori i obrazloženje za svako od njih33.

BARIJERA 1: NEGATIVAN STAV PREMA PREDUZETNIŠTVU /NEDOVOLJNA PODRŠKA DRUŠTVA

Mladi ljudi su izloženi uticaju njihovih porodica, nastavnika i društva u cjelini. Promjene izazvane tranzicijom centralno-planskog u tržišni sistem privređivanja, kao i izražen uti-caj globalizacije, stvorili su veliki jaz između generacija. Specifična tradicija u vaspitanju i obrazovanju stvorena pod jakim uticajem običajnih i političkih struja, susretom sa razvijenim svijetom stvorila je određenu vrstu jaza kod mladih ljudi, između onog što oni jesu i onog što se zahtijeva od njih da budu.34

33 Pored podataka i informacija iz prethodno sprovedenih najčešće kvantitativnih istraživanja, barijere su popisane i na osnovu ishoda radionica održanih s predstavnicima mladih preduzetnika i predstavnicima institucija. Detaljni rezultati s održanih radionica predstavljeni su u posebnom dokumentu koji sadrži detalje desk analize i sprovedenog kvalitativ-nog istraživanja. Radionice je osmislio, vodio i pomogao u interpretaciji dobijenih rezultata Joshua Harvey, konsultant Zajedničkog programa za mlade UN, uz korišćenje istraživačkog metoda human centred design (dizajn prilagođen ko-risnicima). U pitanju je proces koji počinje sa ciljnom grupom za koju se dizajnira rješenje (nekog problema) i završava se izradom novih rješenja usklađenih s njihovim potrebama.

34 Izvor: CEED, Preduzetništvo kao podrška razvoju mladih u Crnoj Gori, 2015.

19

Uticaj negativnog stava društva prema preduzetništvu najbolje potvrđuju konflikt-ni odgovori na pitanja o popularnosti preduzetničkog poziva, na jednoj strani, i visokog procenta mladih koji između „stabilnog“, manje plaćenog posla u državnoj upravi i bolje plaćenog posla u privatnom sektoru, radije biraju prvu opciju. Ovo je odraz sklonosti za „sigurnošću“ koju donosi posao u državnoj upravi, bez obzira na niža primanja, u odnosu na angažovanje u privatnom sektoru što se doživljava kao neizvjestan i rizičan posao.

Posebnu ulogu u promovisanju nekog fenomena i kreiranju javnog mnjenja imaju medi-ji. U konkretnom slučaju, rijetke su medijske rubrike, bez obzira na format, u kojima se obrađuje i promoviše u pozitivnom kontekstu tema preduzetništva, a posebno ne pre-duzetništvo mladih. Takođe, preovladava kultura osuđivanja neuspjeha kako od medija tako i u javnosti generalno. Oni koji su jednom doživjeli bankrot praktično ne dobijaju „drugu šansu“35 već su obilježeni kao neuspješni i zato ih treba izbjegavati.

BARIJERA 2: (NE)SPREMNOST ZA BAVLJENJE PREDUZETNIŠTVOM

Svaka četvrta mlada osoba (26%) smatra da mu formalnoobrazovanjenedajeprak-tičnaznanja koja će mu „sjutra“ koristiti u radu. Jedna trećina smatra da je nedostatak praktičnih znanja najveći nedostatak formalnog obrazovanja u Crnoj Gori. Ipak, svijest o cjeloživotnom obrazovanju je izražena, pa 86% ispitanika smatra da je neophodno učiti i usavršavati se tokom cijelog života (IPSOS 2013)36.

Mladi preduzetnici smatraju da im postojeći sistem formalnog i neformalnog pre-duzetničkog obrazovanja, ne nudi dovoljno praktičnih, relevantnih i pouzdanih infor-macijaoključnimkoracimaifazamauprocesuotpočinjanjabiznisa. Pored toga, sum- njaju u korisnost i tačnost dostupnih informacija. Naprotiv, vjeruju da su informacije koje dobijaju nepotpune i/ili netačne u vezi s procedurama i uslugama koje im se nude, i da vrlo rijetko odražavaju realna iskustva.

Mladi preduzetnici takođe ocjenjuju da nemadovoljnoprilikazaformalni ineformalniprofesionalnirazvojipripremljenostzapreduzetništvo. Teško dolaze do informacija o onome što postoji, ocjenjujući da im je kvalitet obuka koje se nude izuzetno važan. Ne-dostatak je posebno prepoznat u nekoliko ključnih oblasti poput istraživanja tržišta, ra-zumijevanja klijenata/kupaca, umrežavanja i upravljanja odnosima, širenja baze klijenata, predstavljanja ponuda, potražnje i obezbjeđenja finansijskih sredstava.

35 Savjet za konkurentnost Evropske unije u maju 2011. godine dao je preporuku da se promoviše „druga šansa“ i ograniči vrijeme za rješavanje pitanja dugovanja i odnosa s brojnim institucijama, za poštene preduzetnike koji su prošli proces stečaja, na period do tri godine.

36 Ovdje je interesantno navesti i ocjene poslodavaca na temu znanja i vještina koje najčešće nedostaju mladim ljudima prilikom zapošljavanja. Na prvom mjestu je radna etika, slijedi sposobnost za nezavisan i samostalan rad, poznava- nje engleskog jezika, vještine rada u timu, kreativnost i inovativnost. Izvor: Anketa poslodavaca 2015/2016, Zavod za zapošljavanje Crne Gore

20

BARIJERA 3: NEDOSTATAK ISKUSTVA, ZNANJA I POSLOVNIH KONTAKATA

Nedostatakiskustva,kaoinedostatakznanja/kvalifikacija (32% i 19% respektivno), ali i nerazvijenamrežaposlovnihkontakatainedostatakrelevantnihinformacija prepoznati su kao prepreke s kojima se suočavaju mladi pri napuštanju obrazovnog sistema i ulaska u „svijet rada“37. Istraživanja na globalnom nivou ukazuju na to da je najveća zastupljenost preduzetnika u starosnim kategorijama 25–34 i 35–44 godina. Ovo u stvari otkriva da je za preduzetnički poziv neophodno akumulirati određeno radno iskustvo i stvoriti mrežu kontakata i drugih resursa neophodnih za pokretanje biznisa38.

BARIJERA 4: NEDOSTATAK FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Nedostatakfinansijskihsredstava (30,8% na nivou ukupne populacije mladih, sa 34,3% zastupljenosti kod muškaraca i 23,4% kod žena), uz konkurenciju na tržištu, najznačajniji je izazov za pokretanje biznisa u Crnoj Gori. Skoro polovina (46,8%) ispitanih samozapos-lenih mladih rekli su da su novac pozajmili od porodice ili prijatelja, četvrtina njih (24,4%) imala je sopstvenu ušteđevinu i 19,5% rekli su da im novac nije bio potreban. Samo je 9,3% samozaposlenih mladih izjavilo da su uzeli kredit od banke. Iako su mladi u specifičnoj situaciji jer nerijetko nemaju sopstvenu ušteđevinu, kao ni imovinu koju bi založili kao hipo-teku prilikom kreditnog zaduživanja, otežan pristup finansijskim sredstvima za pokretanje i razvoj biznisa jednako je veliki problem i za „odrasle“ preduzetnike u Crnoj Gori, a poseb-no preduzetnice s obzirom na to da se imovina koju bi eventualno založile za dobijanje kredita najčešće vodi na muške članove porodice (oca, brata, muža)39.

Mladipreduzetnici izražavajufrustracijuuvezis informacijamakojimaraspolažunatemumogućnostifinansiranjanjihovihbiznis ideja, do mjere da su postali sumnjičavi i da smatraju da informacije koje dobijaju ne odgovaraju realnom stanju. Ovo se, prije svega, odnosi na pristup sredstvima finansiranja i razumijevanje očekivanja kreditora. Na-pominjući da su kreditori često bivali nezainteresovani da ih saslušaju, čini se da mladi preduzetnici nijesu upoznati s procesom donošenja odluka o investiranju i na osnovu kojih informacija/podataka kreditori donose odluku o finansiranju.

BARIJERA 5: TRŽIŠNA KONKURENCIJA

Kako je prethodno navedeno, uz nedostatak finansijskih sredstava, konkurencija natržištuvodeći je izazov prilikom pokretanja sopstvenog biznisa (31,1% na nivou ukupne populacije mladih, sa 29,1% zastupljenosti kod muškaraca i 35,4% kod žena). Ovo, prije svega, zbog činjenice da mladi preduzetnici ulaze na tržišta bez barijera pri ulasku, koje

37 Izvor: Izvještaj o tranziciji na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, MOR i MONSTAT, 2015.

38 Izvor: GEM 2015/2016 Globalni izvještaj Report str. 26

39 Unija poslodavaca Crne Gore prepoznaje nedostupnost finansijskih sredstava i loše uslove kreditiranja kao jedno od „pet ubica biznisa“, zajedno s neadekvatnim regulatornim okvirom, sivom ekonomijom, kurupcijom u svim oblastima i neskladom između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada.

21

najčešće karakteriše visoka konkurencija. Sem toga, mladi su skoncentrisani na lokalna tržišta posebno u početku poslovanja što dodatno otežava start. Mala veličina tržišta kompanije često tjera na diversifikaciju djelatnosti da bi ostvarili profitabilnost što mlad-im ljudima na početku nije prihvatljiva opcija, a kod klijenata može biti presudna stvar za prodaju.

BARIJERA 6: REGULATIVA

Svaki deseti samozaposleni u Istraživanju o tranziciji na tržištu rada mladih u Crnoj Gori prepoznao je da je regulativa značajan izazov prilikom pokretanja biznisa, a isto mišlje- nje (u mnogo izraženijem procentu) dijele etablirani preduzetnici. Čak 97% kompanija u Crnoj Gori smatra da trenutni regulatorni okvir ne podstiče preduzeća da šire svoju djelat-nost. Više od polovine preduzeća (60%) smatra da je državna (i lokalna) administracija neefikasna, nedjelotvorna i skupa. S takvom ocjenom ne slaže se samo 4% preduzeća40. Napredak na globalnim listama koje rangiraju zemlje u različitim oblastima (prije svega ekonomskim) ukazuje na to da Crna Gora u posljednjih 10 godina napreduje pogotovo u segmentu usvajanja regulative (u svim dimenzijama koje su predmet ocjenjivanja). Među-tim, još uvijek nije zabilježen očekivani napredak na tim listama jer se usvojeni zakoni ili pojedina rješenja ne primjenjuju u cjelosti. Ova barijera takođe potiče i od činjenice da mladi ljudi najčešće nijesu upoznati s regulativom, a da im informacije najčešće nijesu dostupne na jednom mjestu i pregledno.

BARIJERA 7: (NE)KOOPERATIVNOST INSTITUCIJA

Mladipreduzetnicigotovouvijeknegativnokomentarišupodrškuinstitucija. Najčešće je komentarisan loš kvalitet usluga, nepristupačnost, prevelika birokratija ali i negativan stav onih s kojima su razgovarali, odnosno onih koji su im u ime institucije pružali traženu uslugu. Analizirajući način na koji govore o tome, stiče se utisak da mladi preduzetni-ci nijesuupoznati sasadržajem i opisomuslugakojenude javne institucije ili snji-hovimograničenjima41. Takođe, čini se jednako vjerovatnim da je način rada kao i proces donošenja odluka pružalaca javnih usluga krajnje nejasan. Da problem postoji, potvrđuje činjenica da predstavnici institucija, čak i kad im je ukazano na nezadovoljstvo mladih preduzetnika u ovom segmentu, nijesu spremni da o tome razgovaraju. Analizom ishoda radionice s predstavnicima institucija, zaključeno je da nijednom riječju nijesu pomenu-ti problemi odnosa prema klijentima/korisnicima usluga institucija; nije bilo govora ni o evaluaciji značaja i kvaliteta usluga, kao ni o mehanizmima na osnovu kojih se vrši dizajn i kreiranje usluga koje će biti pružene mladim preduzetnicima.

40 Izvor: „Pet ubica biznisa“, Unija poslodavaca Crne Gore

41 IPSOS 2013 istraživanje potvrđuje ovaj stav. Naime, čak 64% mladih starosti od 15 do 30 godina smatra da mladi u Crnoj Gori nijesu upoznati s institucijama, organizacijama, programima i servisima za podršku koji im stoje na raspo-laganju kad traže posao.

22

6. SMJERNICE ZA JAVNE POLITIKE RADI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA MLADIH

Preduzetništvo i samozapošljavanje mogu biti od značaja u rješavanju problema ne-zaposlenosti. Međutim, rezultati se ne mogu očekivati „preko noći“. Razvoj preduzetništva i, u tom kontekstu, unapređenje ambijenta za bavljenje biznisom, godinama su prioritet Vladinih politika u Crnoj Gori. Prateći preporuke međunarodnih izvještaja (WEF, Doing Business itd) koji se bave poslovnim ambijentom, ali i inicijative Evropske komisije poput Small Business Act, država osmišljava i sprovodi mjere kojima se unapređuje ukupan preduzetnički ekosistem.

Preduzetničko djelovanje mladih ne može u potpunosti eliminisati problem nezaposleno-sti ove populacije, ali može biti dio rješenja. U zavisnosti od prepoznatih ograničenja/bar-ijera sa kojima se suočavaju mladi preduzetnici, potrebno je napraviti odgovarajući miks mjera podrške, uzimajući pritom u obzir ukupan ekonomski, društveni i kulturni kontekst. Na osnovu sprovedenog istraživanja, u nastavku dajemo prijedlog prioritetnih oblasti za djelovanje da bi se podstakla i podržala preduzetnička aktivnost mladih u Crnoj Gori. Pred-stavljene su i odabrane dobre prakse koje se trenutno realizuju ili aktivnosti koje su ranije realizovane, za koje procjenjujemo da zavređuju podršku kreatora politika i/ili imaju mo-gućnost repliciranja u istom ili donekle modifikovanom obliku.

6.1 KREIRANJE POZITIVNOG ODNOSA DRUŠTVA PREMA PREDUZETNIŠTVU

CILJ

Okolina ima presudan uticaj na djelovanje preduzetnika42 – ona je izvor nastanka pre-duzetnikove biznis ideje, ali i značajan faktor podrške u njenoj realizaciji. U isto vrijeme, izostanak podrške najbližih može obeshrabriti preduzetnika u njegovom poduhvatu i uti-cati na njega da odustane od planiranih aktivnosti pri prvoj prepreci. Crnogorsko društvo je relativno skoro prošlo kroz proces tranzicije iz centralno-planske u tržišnu ekonomiju. Prosjek starosti stanovništva iznosi 39,2 godine (MONSTAT, Popis 2011), a roditelji jed-nog dvadesetpetogodišnjaka još uvijek se odlično sjećaju vremena i (uglavnom) žale za vremenima kad je socijalizam bio u kulminaciji. Kreiranje pozitivnog javnog mnjenja o značaju preduzetništva može dodatno uticati na popularizaciju preduzetničkog poziva.

PRISTUP

Promovisanje preduzetništva i preduzetničkog poziva kroz efekte koji se postižu (prevashodno kroz samozapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta) i predstavljanje us-pješnih preduzetničkih priča, mogu promijeniti stav javnosti prema preduzetništvu, a onda

42 Izrazi koji se u ovom dokumentu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

23

i povećati interesovanje mladih ljudi da se bave ovim pozivom. Postoji nekoliko globalnih inicijativa koje doprinose kreiranju pozitivnog odnosa prema preduzetništvu. Npr. Globa- lna nedjelja preduzetništva43 je najveća inicijativa u svijetu koja proslavlja preduzetništvo i preduzetnike, inovatore i one koji kreiraju nova radna mjesta, pokreću ekonomski rast i unapređuju blagostanje ljudske civilizacije. Od 2008. godine kad je prvi put obilježena, Globalna nedjelja preduzetništva postala je najveći festival preduzetništva – tokom jedne nedjelje u novembru mjesecu, organizovanjem javnih skupova, konferencija, takmičenja i sl, povezuju se preduzetnici i potencijalni preduzetnici, na jednoj, s kreatorima politika, mentorima i investitorima, na drugoj strani. Nacionalni domaćin Globalne nedjelje pre-duzetništva u Crnoj Gori je Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER). Tokom posljednje tri godine učešće uzimaju i druge organizacije i javne institucije, prije svega osnovne i srednje škole koje tokom ove nedjelje organizuju sajmove preduzetništva ili druge aktivnosti radi promovisanja preduzetništva. Pandan ovoj inicijativi na nivou Ev-rope je kampanja koju organizuje Evropska komisija pod nazivom Evropska nedjelja malih i srednjih preduzeća, koja se obilježava i u Crnoj Gori44. U okviru kampanje postojećim pre-duzetnicima pomaže se da dođu do neophodnih informacija o mogućnostima podrške i ohrabruju se zainteresovani da osnuju sopstvena preduzeća. Glavni događaj organizuje se tokom jeseni zajedno sa Skupštinom za SME i ceremonijom dodjele nagrade za pro-mociju preduzetništva. U oba slučaja pokrenuta je inicijativa da se događaji organizuju tokom cijele godine, jer to na najbolji način odražava značaj preduzetništva za razvoj jed-nog društva.

Mediji imaju izuzetan uticaj na oblikovanje mišljenja javnog mnjenja, gotovo u svim as-pektima društvenog života. Komunikacija putem masovnih medija svakodnevno dobija na težini, a informacije koje se plasiraju putem masovnih medija uglavnom se uzimaju kao provjerene i tačne. Veliki broj medija na malom medijskom prostoru Crne Gore utiče na relativno laku dostupnost medijskog prostora. Iako bi ovo mogla da bude pozitivna karakteristika crnogorskog društva, pozitivne vijesti o preduzetničkim poduhvatima ne završavaju na naslovnim stranama, a nerijetko se posmatraju i kao marketing za koji tre-ba da se plati. Kada je u pitanju mlada populacija, istraživanja govore da značajan uticaj imaju kratke forme na društvenim mrežama, dok za opštu populaciju, televizija ima naj-veći uticaj.

OČEKIVANI EFEKTI

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da kampanje koje promovišu pre-duzetništvo i „realiti“ programi posvećeni biznisu koji se emituju na televiziji, nemaju direk-tan uticaj na određenu preduzetničku aktivnost ili namjeru pojedinca. Međutim, zabilježen je pozitivan uticaj na društvene norme i vrijednosti, čime se direktno utiče na poželjnost preduzetničkog poziva i stvara se kultura koja je blagonaklona preduzetništvu45. Na ovaj način mediji, doduše indirektno, utiču na stvarne obrasce preduzetničkog djelovanja. Is-

43 Za više informacija vidjeti www.gew.co.

44 Za više informacija pogledati www.ec.europa.eu/growth/smes/support/sme-week/

45 Izvor: Impact of Media on Entrepreneurial Intentions and Actions, Global Entrepreneurship Monitoring, 2010

24

traživanje je takođe potvrdilo sinergetski efekat između pozitivnog medijskog izvješta-vanja o preduzetnicima i kampanja poput Globalne nedjelje preduzetništva. Popularnost preduzetničkog poziva utiče na spremnost pojedinca da se lakše uključi u programe i aktivnosti koje će mu pomoći da razvije vještine i stekne znanja za pokretanje sopstvenog biznisa.

6.2 RAZVOJ PREDUZETNIČKIH VJEŠTINA

CILJ

Programi u čijem je fokusu razvoj preduzetničkih vještina imaju za cilj da nadomjeste ne-dostatak praktičnih znanja i sposobnosti koje, prema njihovom mišljenju, mladi najčešće ne stiču tokom formalnog i neformalnog obrazovanja. Ovakvi programi treba da pomog-nu razvoj preduzetničkih kompetencija kod mladih, bez obzira na to da li će jednog dana pokrenuti sopstveni biznis ili biti zaposleni. U svakom slučaju, preduzetničke kompetenci-je doprinose poboljšanju zapošljivosti mladih.

PRISTUP

Uobičajeni je pristup da se programi razvoja preduzetničkih vještina realizuju u okviru obrazovnog sistema, pri čemu se metodologija i ciljevi razlikuju u zavisnosti od uzrasta đaka odnosno studenata. Na nivou osnovnog obrazovanja cilj je da se razvije svijest o pozivu preduzetnika i skup znanja, vještina i stavova koji su karakteristični za preduzetni-ka. To se obično postiže organizovanjem gostujućih predavanja, pri čemu preduzetnici dolaze u škole i govore o svojim počecima ili se organizuje obilazak kompanija.

Na nivou srednjoškolskog obrazovanja, akcenat je više na nekim tehničkim vještinama koje đaci treba da razviju, a tiču se, na primjer, poslovnog planiranja, pristupa finansijama i simulacije rada u preduzeću.

U institucijama visokog obrazovanja studenti bi trebali da pređu na viši nivo, tako što će naučiti neophodne stvari o osnivanju i vođenju biznisa, ali i o značaju povezivanja i udruživanja. Ovo se postiže uključivanjem preduzetnika u praktičnu nastavu, kroz sarad- nju univerziteta i privrednih subjekata, organizovanjem praksi i sl.

Naravno, preduzetničke vještine mogu se razvijati i van obrazovnog sistema, u saradnji s poslovnom zajednicom i društvom generalno, ili agilnim djelovanjem poslovnih asocijacija da bi studente izveli iz škola i omogućili im boravak u ambijentu preduzeća. Primjer dobre prakse je i program EU Erasmus za mlade preduzetnike46, koji učesnicima programa omo-gućava sticanje i razvoj preduzetničkih vještina kroz interakciju s drugim preduzetnicima.

Poseban značaj za razvoj preduzetničkih vještina ima aktivizam mladih. Akcije i inicijative koje uopšte ne moraju kao krajnji cilj imati pokretanje sopstvenog biznisa, u velikoj mjeri mogu doprinijeti razvoju kreativnosti, inovativnosti i samomotivaciji mladih.

46 U Crnoj Gori partner koji je učestvovao u sprovođenju aktivnosti bila je Privredna komora Crne Gore.

25

OČEKIVANI EFEKTI

Generalno, studije koje su rađene u evropskim zemljama govore da su mladi ljudi koji učest-vuju u programima razvoja preduzetničkih vještina više zainteresovani za preduzetnički poziv. Takođe, iskustva ovakvih programa su da se 15–20% učesnika u nekom periodu u budućnosti opredjeljuje za pokretanje sopstvenog biznisa. Ima i negativnih primjera gdje je interesovanje studenata za preduzetništvo opalo nakon učešća u nekom od ovakvih programa. Najčešće su u pitanju pojedinci s prethodnim negativnim odnosnom prema pozivu preduzetnika, koji inače lično procjenjuju da nemaju karakteristike imanentne jed-nom preduzetniku47.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije (Small Business Act) koji je Crnoj Gori pred-stavljen u maju 2016. godine, stoji da je Crna Gora primjer najbolje prakse u regionu u oblasti preduzetničkog učenja. Pozitivni rezultati su već vidljivi na osnovu nagrada koje crnogorske škole i fakulteti osvajaju. Na konkursu Preduzetništvo 360 koji je raspisao OECD za sve obrazovne institucije na svim nivoima obrazovanja, prispjelo je 105 prijava iz 27 zemalja OECD-a. Među 20 izabranih dvije prijave su iz Crne Gore. Iako nijesu ušle u izbor 20 najinspirativnijih, još dvije prijave naših škola su izabrane u 13 onih koje su interesantne po svojoj inventivnosti i koje je OECD odlučio da uključi u naredne aktivnosti na projektu Preduzetništvo 360. Svi ostali izabrani radovi su iz zemalja članica EU koje su u svoje kurikulume uključile preduzetništvo prije 10 godina. Takođe, studenti Ekon-omskog fakulteta Univerziteta Crne Gore iz Podgorice osvojili su prvo mjesto u oblasti preduzetništva na Euroskills 2016.

47 Izvor: Eurofound (2016), Start-up support for young people in the EU: From implementation to evaluation, Publications Office of the European Union, Luxembourg

26

PREDUZETNIŠTVO KAO KLJUČNA KOMPETENCIJA I PREDUZETNIČKO UČENJE

Kao ključna kompetencija za cjeloživotno učenje, preduzetništvo se odnosi na sposobnost pojedinca da pretvori ideje u akciju48, što uključuje kreativnost, inovativ-nost i preuzimanje rizika, kao i sposobnost da se planira i upravlja projektima da bi se ispunili ciljevi. U osnovi ove kompetencije je sposobnost prepoznavanja konteksta u kojem pojedinac djeluje i proaktivno reagovanje na prilike koje mu se pružaju. Manji broj pojedinaca su rođeni preduzetnici, ali istraživanja pokazuju da obrazovanje i os-posobljavanje može značajno da doprinese izgradnji preduzetničkih stavova, znanja i vještina.

Kompetencija preduzetništvo podrazumijeva49:

Znanja o raspoloživim mogućnostima da bi se identifikovale one koje odgovaraju ličnim, profesionalnim i/ili poslovnim aktivnostima određene osobe.

Vještine:

• sposobnosti za kooperativan i fleksibilan rad u okviru tima

• sposobnost da se identifikuju lične snage i slabosti

• sposobnost za proaktivno djelovanje i pozitivno reagovanje na promjene

• sposobnost za procjenu i preuzimanje rizika kad i gdje je opravdano.

Stavovi:

• sklonost za preuzimanje inicijative

• pozitivan stav prema promjenama i inovacijama

• volja da se identifikuju oblasti gdje određena osoba može da demonstrira čitav niz preduzetničkih vještina – na primjer, kod kuće, na poslu i u zajednici.

U užem smislu, preduzetničko učenje odnosi se na sticanje znanja o pokretanju sopstvenog biznisa i ekonomsku pismenost. U širem smislu, usmjereno je na razvoj osobina ličnosti i vještina koje se smatraju preduslovom za uspješno djelovanje po-jedinca kao preduzetnika.

48 Prijedlog preporuka za ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, radni program ‘Obrazovanje i obuka 2010’, Evropska komisija

49 Radni program „Obrazovanje i obuka 2010“, Evropska komisija

27

AKTIVNOSTI NA UVOĐENJU PREDUZETNIČKOG UČENJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U CRNOJ GORI – NAJBOLJA PRAKSA U REGIONU U OBLASTI PREDUZETNIČKOG UČENJA

Na nivou opšteg obrazovanja, izrađen je program Preduzetničko učenje u okviru po-dručja aktivnosti u predškolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina). Pre-duzetničko učenje uključeno je u nastavni plan osnovne škole kao međupredmetna oblast i od školske 2014/15. godine obuhvaćeni su svi učenici osnovnih škola; nas-tavni predmet preduzetništvo prvi put je 2015. godine uveden u opšte srednje obra-zovanje u Crnoj Gori kao izborni predmet; izrađena je platforma Preduzetnička škola preko koje će biti omogućena direktna saradnja i razmjena informacija između škola i nastavnika na svim nivoima obrazovanja50.

Preduzetništvo se izučava i kao izborni predmet u osmom razredu osnovne škole sa jednim časom nedeljno. Za ovaj program se školske 2014/15. godine opredijelilo 335 učenika osmog razreda što čini 4,2% ukupnog broja učenika u ovom razredu na nivou države.

Preduzetničko učenje u srednjem opštem obrazovanju sprovodi se kroskurikularno po programu: Međupredmetna oblast preduzetničko učenje u predmetnim program-ima za opšte srednje obrazovanje koji je usvojio Nacionalni savjet za obrazovanje. Od školske 2015/16. u svim gimnazijama preduzetničko učenje implementira se kao međupredmetna oblast. U srednjim stručnim školama ovaj program se primjenjuje za opšteobrazovnu grupu predmeta. U gimnazijama se implementira i izborni pred-met za prvi ili drugi razred gimnazije. U prethodnoj školskoj godini, za izučavanje ovog predmeta opredijelilo se 234 učenika I razreda gimnazije (10,1%) i 132 učenika II razreda (5,7%) što ukupno čini 15,8%.

Implementacija preduzetničkog učenja kao međupredmetne oblasti izvodi se na specifičan, i u mnogome različit način od one kod obaveznih nastavnih predmeta. U tom smislu urađen je program obuke kojim se nastavnici osposobljavaju da integrišu učenje za preduzetništvo u redovne nastavne aktivnosti. Program obuke prošlo je 2700 nastavnika što čini više od 50% zaposlenih u osnovnim školama. Jednodnevne seminare su prošli i svi direktori osnovnih škola.

U prethodnom periodu, Centar za stručno obrazovanje je u novim, reformisanim obrazovnim programima uveo predmet/modul Preduzetništvo u svim obrazovnim programima za srednje stručno obrazovanje. Modul Preduzeće za vježbu izučava se kao obavezan u programu iz sektora Ekonomije.

Izvršena je obuka svih nastavnika koji realizuju nastavu iz ovih predmeta/modula (oko 150 nastavnika je prošlo obuku).

50 Izvor: Izvještaj o realizaciji akcionog plana za sprovođenje Strategije za cjeloživotno preduzeničko učenje 2015-2019, za 2015. godinu, Direkcija za mala i srednja preduzeća, mart 2016.

28

Urađeni su Priručnici za nastavnike i učenike za predmet Preduzeće za vježbu i pred-met Preduzetništvo i isti postavljeni na sajtovima www.serviscentarpzv.me i www.preduzetnickicentri.me.

Izvršena je obuka jednog broja direktora u srednjim stručnim školama na temu o realizaciji preduzetničkog učenja i njihovog uključivanja u taj proces.

Uspostavljena je saradnja s preduzetnicima, za koje je organizovana određena obuka da bi se mogli uključiti u nastavni proces. Ovu obuku je prošlo oko 10 preduzetnika za sjevera Crne Gore.

Razvijen je jedan potpuno novi koncept – Preduzetnički centri u srednjim stručnim školama – radi podsticanja mladih i nezaposlenih ljudi da kroz određene oblike obra-zovanja steknu preduzetnička znanja i vještine koje će im omogućiti da pokrenu svoj biznis. Osnovana su četiri preduzetnička centra u školama u Baru, Bijelom Polju, Be-ranama i Mojkovcu.

Razvijen je koncept - Preduzetnički klubovi u srednjim školama – kao oblik vannas-tavne aktivnosti radi razvoja preduzetničkog duha i preduzetničkog načina razmišl-janja. Do sada je osnovano oko 20 preduzetničkih klubova širom Crne Gore, u kojima učenici proizvode određene proizvode i prodaju ih na tržištu (suveniri pravljeni dek-upaž tehnikom, ukrasne lampe, aplikacije i drugo). Ovaj koncept realizuje se u srednji- m stručnim školama i gimnazijama.

Centar za stručno obrazovanje organizovao je dva međunarodna i četiri nacionalna sajma za preduzeća za vježbu kao i učešće na preko 30 međunarodnih sajmova na kojima su učestvovali učenici iz srednjih stručnih škola.

Centar za stručno obrazovanje je organizovao dva nacionalna takmičenja za najbolji biznis plan za učenike srednjih stručnih škola.

29

PREDUZEĆE ZA VJEŽBU – PRIMJER DOBRE PRAKSE

U okviru projekta koji od 2005. godine realizuju Centar za stručno obrazova- nje i Ministarstvo prosvjete u saradnji s KulturKontaktom iz Austrije, uvedena je in-ovativna nastavna metoda „Preduzeće za vježbu“ u srednjim stručnim školama iz oblasti ekonomije. Cilj projekta bio je da učenici kroz ovakav model nastave steknu preduzetnička znanja i vještine, razviju pozitivan odnos prema radu i povežu se s lokalnom sredinom i privredom. Preduzeće za vježbu omogućava imitaciju tokova u „realnom“ privrednom preduzeću s različitim stepenom teškoće. Cilj nastave je međudisciplinarno prenošenje znanja o radnim tokovima unutar firme i međuzavis-nosti preduzeća, orijentisano prema obavljanju aktivnosti i rješavanju problema, s učenikom u centru pažnje. Aktivnosti koje su inicirali, prije svega, poslovni partneri podstiču proces učenja i postižu visoku motivaciju kod učenika. Sticanje ključnih znanja i vještina (na primjer, rad u timu, analitičko razmišljanje, vladanje stranim jezicima) osposobljava učenike za poslovnu mobilnost i fleksibilnost u međunarod-nom poslovnom i profesionalnom svijetu. Na primjer, učenik treba, kao referent kupovine u preduzeću za vježbu, da primijeni svoja znanja iz ekonomike preduzeća pri nabavci, uz osvrt na situaciju u preduzeću, donese optimalnu nabavnu odluku u dogovoru sa saradnicima, prepozna posljedice po poslovni uspjeh i zastupa tu odlu-ku pred rukovodstvom. Jedna od važnih karakteristika ovog modela učenja jeste i uspostavljanje saradnje s realnim preduzećima. Mnoga preduzeće za vježbu imaju partnere iz privrede koji ih podržavaju znanjima i vještinama iz prakse (know-how), na primjer, pravim dokumentima, uzorcima proizvoda, sponzorišu ih za učešće na sa-jmovima i omogućuju posjete preduzeću. Predstavnici realnih preduzeća u dogovoru s nastavnikom, redovno posjećuju časove ovog predmeta i prenose učenicima svoja praktična znanja iz oblasti biznisa.

Inovativni nastavni model Preduzeće za vježbu promijenio je školsku situaciju, kako u učionici tako i socijalnu prostoriju škole. Uspostavljana je saradnja s realnim pre-duzećima i preduzetnicima i bolja povezanost škole s lokalnom zajednicom, što je doprinijelo kvalitetnijoj realizaciji ovog modela nastave. Veliki broj realnih preduzeća i preduzetnika uključio se u nastavni proces. Kroz razne vrste podrške pomogli su učenicima i nastavnicima u realizaciji ove nastave. U okviru Centra za stručno obra-zovanje osnovan je 2005. godine Servis centar preduzeća za vježbu čija je uloga da obezbjeđuje realno poslovno okruženje preduzećima za vježbu, preuzimanjem uloge institucija s kojima realna preduzeća sarađuju. Od školske 2009/2010. godine, ovaj model nastave realizuje se kao obavezan predmet u okviru praktične nastave, na III godini školovanja za obrazovne programe ekonomski tehničar i tehničar marketin-ga i trgovine čime je obezbijeđena njegova održivost. Takođe, ovaj model nastave proširen je i na visoko obrazovanje, tako da su neki fakulteti počeli da ga primjenjuju za svoje studente kao primjer dobre prakse.

30

UNIVERZITET DONJA GORICA KAO PREDUZETNIČKI UNIVERZITET – PRIMJER DOBRE PRAKSE

Univerzitet Donja Gorica (UDG) jedan je od prvih univerziteta u regionu Jugoistočne Evrope koji su preduzetništvo ponudili studentima ne-ekonomskih fakulteta bilo kao izborni ili kao obavezni predmet, u saradnji sa Centrom za preduzetničko učenje Ju-goistočne Evrope (SEECEL). Sve fakultetske jedinice su pod jednim krovom, a u okvi-ru nastave, pogotovo na predmetu Preduzetništvo i inovacije, studenti se upućuju na saradnju da bi praktikovali multidisciplinarnost. Cjelokupne studije i rad sa studen-tima na svim predmetima organizovani su tako da se razvijaju preduzetničke vješ-tine studenata. U fokusu je „buđenje preduzetničkog nerva“ kod studenata, razvija- nje sposobnosti da se prepoznaju prilike u problemima, sposobnosti da se preuzme inicijativa, analiziraju podaci, da se razmišlja kreativno, gleda unaprijed, optimistički posmatra na život i svijet, razvija nezavisnost i individualnost pojedinca/studenta, kreiranje i održavanje društvenih mreža i kontakata, razvijanje ideja, orijentacija na uspjeh, timski rad i dr. Kao izborni, ponuđeni su predmeti koji nude multidisciplinarna znanja (Ekonomija medija, Arhitektura i biznis, Vino i biznis i dr.), a od nedavno se počelo s konceptom tzv. „ukidanja predmeta“ i razvoja predmetnih oblasti (objedi- njavanje više predmeta koji su međusobno povezani). U okviru Preduzetničke tribine ¥€$ studenti imaju priliku da slušaju goste iz prakse, najčešće uspješne preduzetnike iz Crne Gore i inostranstva. Takođe, tokom studija, za studente se organizuju plaćene i neplaćene prakse u privatnim kompanijama i institucijama sistema, da bi pored teorijskih stekli i praktična znanja. Sa studentima se radi u grupama do 10, da bi se jačale vještine rada u timu, uz obaveznu komunikaciju s mentorom grupe koji je saradnik iz prakse. O zastupljenosti preduzetništva na UDG najbolje svjedoči prim-ijenjeni studijski program PMB – Preduzetništvo, Menadžment i Biznis čija misija glasi „biznis kao karijera“.

U okviru UDG posluje i Studentski biznis centar (SBC) čija je osnovna funkcija pro-mocija studentskog preduzetništva i inovacija, što se ostvaruje kroz komunikaciju s poslovnim i akademskim okruženjem i na taj način olakšava zaposlenje studenata još tokom studija. Već šest godina za redom, na Dan Evrope, svakog 9. maja, or-ganizuje se Berza preduzetničkih ideja čiji je cilj takmičenje mladih ljudi u razvoju i prezentaciji sopstvenih biznis ideja, koje se na Berzi prezentuju potencijalnim inves-titorima koji ideje otkupljuju ili investiraju zajedno s nosiocem u njihovu realizaciju.

U namjeri da svojim studentima pruži tehničku i finansijsku podršku u fazi rađanja i razvoja njihovih biznis ideja, UDG je osnovao Fondaciju Sloboda i preduzetništvo (u aprilu 2016. godine). Pored fakultetskog obrazovanja, studenti dobijaju finansijsku podršku kroz Berzu, dok je plan da kroz novoosnovanu Fondaciju mladi ljudi dobijaju namjensku podršku kroz nabavku opreme, plaćanje knjigovodstvenih usluga, konsalt-ing, zakup prostora itd. U planu je i osnivanje biznis inkubatora u okviru Univerziteta.

31

KARIJERNI CENTAR U FUNKCIJI RAZVOJA VJEŠTINA – PRIMJER DOBRE PRAKSE

Na nivou Univerziteta Crne Gore (UCG), u okviru Karijernog centra realizuju se ak-tivnosti sa ciljem razvoja praktičnih vještina studenata svih nivoa studija, poboljša- nje kompetencija i priprema za tržište rada. Karijerni centar nudi karijerno informis-anje, savjetovanje i usmjeravanje studenata iz oblasti koje oni izučavaju na svojim fakultetima. Rad Karijernog centra usmjeren je i na povezivanje i saradnju studenata s privrednim sektorom, kroz pronalaženje mogućnosti za obavljanje stručnih praksi i potencijalnih radnih angažmana. Cilj je da se studentima omogući da već tokom studija upoznaju poslovni ambijent i steknu radno iskustvo, da bi nakon diplomiranja imali konkurentniju poziciju na tržištu rada. S obzirom na to da se preduzetništvo kao disciplina izučava samo na određenim univerzitetskim jedinicama, UCG je potpisao Sporazum o saradnji s Glavnim gradom Podgorica u aprilu 2016. godine kojim je predviđeno polje saradnje na jačanju preduzetničkih vještina kod studenata UCG. U okviru ove saradnje organizovan je edukativni trening „Start Up u XXI vijeku“, kojom prilikom su studentima predstavljena iskustva preduzetnika koji su svoje biznise ot-počeli u Crnoj Gori. Takođe, uz ostvarene saradnje s ostalim partnerima (Inovacio-no-preduzetnički centar Tehnopolis, ETG Grupa, Asocijacija menadžera Crne Gore, itd.) studenti imaju priliku da prisustvuju predavanjima, info danima i sličnim aktiv-nostima koje sve imaju za cilj buđenje i pokretanje preduzetničkog duha kod mladih.

32

ORGANIZACIJE MLADIH I ORGANIZACIJE ZA MLADE U FUNKCIJI RAZVOJA PREDUZETNIČKIH VJEŠTINA – PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Od posebnog značaja za razvoj preduzetničkog duha kod mladih i stvaranje pre-duzetničke kulture je aktivizam mladih. Omladinske organizacije svojim aktivnosti-ma koje ne moraju biti usmjerene na preduzetništvo u užem smislu (osnivanje sop-stvenog preduzeća) u velikoj mjeri doprinose razvoju preduzetničkih kompetencija kod mladih. Organizacije mladih i neformalno obrazovanje predstavljaju osnovno i idealno okruženje za promovisanje kulture kreativnosti, ličnog i profesionalnog raz-voja, lične odgovornosti i ličnog izražavanja. Tako se značajno doprinosi osnaživanju i zapošljivosti mladih.

Fondacija za nove komunikacije Dokukino na regionalnom nivou organizuje tak-mičenja za najbolji društveni biznis/kreativnu ideju za mlade starosti od 16 do 35 godina. Početkom 2016. godine u Crnoj Gori su pokrenuli nagradu za društvene promjene (Social Impact Award – SIA) - program namijenjen svim studentima s uni-verziteta u Crnoj Gori koji žele da pokrenu svoj društveni biznis. Tokom programa održana je serija promotivnih događaja i radionica, tokom kojih se od inspiracijskih razgovora i maštanja o idejama za pokretanje društvenih biznisa došlo do spremnih rješenja, s odgovarajućim biznis modelom i planom. Tokom takmičenja, studentima je pružena konkretna podrška i prenošenje praktičnih znanja iz oblasti izrade biznis planova, organizacije i osnivanja biznisa, upoznavanja osnovnih pravnih procedura, vođenja finansija, marketinga, javnog nastupa, vođenja kampanje i promocije kroz tradicionalne i onlajn alate. Najbolja četiri tima dobila su i finansijsku podršku od po 2000 € inicijalnog kapitala i mogućnost da na međunarodnom SIA samitu u Beču upoznaju kolege iz drugih zemalja, razmijene iskustva i obogate znanje.

Sličan koncept kombinovanja radionica, motivacionih treninga i mentorstva prim-jenjuje se u okviru Programa Ujedinjenih nacija za osnaživanje mladih pod nazivom „Kreaktivacija“, u okviru kojeg funkcioniše UNICEF-ova Laboratorija inovacija za mlade u Crnoj Gori. Ovdje posebno izdvajamo koncept UPSHIFT programa koji os-nažuje mlade da se u timovima prijave za podršku u rješavanju probelma s kojima se suočavaju oni ili njihove zajednice. Deset najboljih timova pohađa trodnevnu radioni-cu tokom koje, uz mentorsku pomoć, razvijaju rješenja za identifikovane probleme. Na kraju radionice, timovi prezentiraju rješenja koja su razvili i pet najboljih dobija 2000 € i mentorsku pomoć za njihovu realizaciju.

33

VEZA IZMEĐU OBRAZOVANJA I PRIVREDE/CIVILNOG DRUŠTVA – PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Promovisanju preduzetništva kao karijere doprinose i udruženja preduzetnika. Tako Montenegro Biznis Alijansa realizuje nekoliko projekata koji su usmjereni na djecu u osnovnim i srednjim školama, a od nedavno i u vrtićima kroz pripremu, štampu i dis-tribuciju izdanja „Moj biznis“, „Mladi i biznis“ i „Rastimo uz ideje“. Kampanje se realizu-ju periodično, npr. publikacija „Moj biznis“ namijenjena djeci u 5. i 6. razredu osnovne škole tri puta je distribuirana od 2004. godine do danas, „Rastimo uz ideje“priprema se, štampa i distribuira na mjesečnom nivou, a kampanja „Mladi i biznis“ kroz pripremu, štampu i distribuciju srednjoškolcima i studentima publikacije o načinu registrovanja biznisa i prednosti karijere preduzetnika, organizuje se jednom u 2/3 godine.

I Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) u kontinuitetu realizuje aktivnosti i projekte u ovoj oblasti. Tako je 2015. godine, uz podršku Centra za stručno obrazovanje i uprava pet srednjih sručnih škola u Podgorici, UPCG obilježila European SME Week tako što je za učenike ovih škola organizovala niz predavanja uspješnih mladih preduzetnika/pre-duzetnica. Predavanja su organizovana pod nazivom „Preduzetnici u školama“, a imala su za cilj promociju preduzetništva kao moguće karijerne opcije među mladim ljudima kroz realna iskustva preduzetnika. Takođe, UPCG je 2011. godine kreirala i publikovala brošuru „Vodič za otpočinjanje biznisa“ koja pruža detaljan uvid u sve procedure neo-phodne za registraciju privrednog društva i otpočinjanje biznisa. Tim povodom, UPCG je organizovala besplatne seminare širom Crne Gore i primjerke Vodiča ponudila svim zainteresovanim licima, dok je jedan dio poklonila studentima Ekonomskog fakulteta UCG – smjer Preduzetništvo. U dijelu saradnje s ovim fakultetom, izdvaja se i organi-zacija predavanja uspješnih žena preduzetnica i menadžerki koja je pratilo oko 100 studenata redovnih i postdiplomskih studija, a sve u okviru  projekta UPCG „Ženski biznis – potencijal crnogorske ekonomije“.

Nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje je u okviru Evropske nedjelje vješti-na stečenih kroz stručno obrazovanje i osposobljavanje organizovalo međunarodnu konferenciju koja je imala za cilj promociju primjera dobre prakse koje podstiču i pro-movišu preduzetničko učenje u osnovnim, srednjim školama i u oblasti unapređenja vještina zaposlenih i mladih.

Promovisanju preduzetništva, a posebno kreiranju start-up zajednice u Crnoj Gori do-prinosi svojim aktivnostima nevladino udruženje Digitalizuj.Me. Organizovanjem pre-davanja najmanje jednom mjesečno, okupljaju se mladi zainteresovani za pokretanje biznisa posebno u IT sektoru. Akcenat je na edukaciji građana o novim šansama za društvene promjene i biznisu u digitalnom okruženju upotrebom društvenih medija i inovativnih poslovnih modela.

Kao dio svog Programa društvene odgovornosti kompanije Domain.me koja upravlja nacionalnim internet domenom .ME, od 2013. godine, na godišnjem nivou, u Crnoj Gori organizuje se biznis/internet konferencija Spark.me. Kako kažu organizatori, misija Spark.me je da unaprijedi kvalitet života ljudi u Jugoistočnoj Evropi tako što će razvijati svijest o mogućnostima koje nudi internet i nove tehnologije, kroz programe edukacije, takmičenja i umrežavanje.

34

6.3 OBEZBJEĐIVANJE INFORMACIJA, SAVJETODAVNIH USLUGA I MENTORSKE PODRŠKE

CILJ

Čak i kada student prođe određene programe za razvoj preduzetničkih vještina, prilikom pokretanja sopstvenog biznisa, suočava se s problemom nedostatka informacija, iskustva i poslovnih kontakata. Obezbjeđivanje informacija, savjetodavnih usluga i mentorske po-drške, jednim imenom tzv. „soft“ podrške, izuzetno je važno za mlade preduzetnike. Takva vrsta pomoći omogućava im da nadomjeste propuste iz formalnog obrazovanja, ali i nedo-statnost prethodnog radnog iskustva.

PRISTUP

Prvi korak u ovoj oblasti podrške ogleda se u dostavljanju relevantnih informacija svim po-tencijalnim (mladim) preduzetnicima. Ovo se može uraditi putem interneta ili u određenim resursnim centrima na lokalnom i nacionalnom nivou i putem društvenih mreža koje mladi koriste ili kroz proces mentorstva. Poznati su primjeri dobre prakse kad Vlade na određenim web portalima obezbjeđuju sve neophodne informacije i savjete vezano za osnivanje malog biznisa, uključujući i dodatne informacije o izvorima finansiranja i drugim programima po-drške. Drugi korak se odnosi na pružanje savjetodavnih usluga mladim ljudima, što može biti u potpunosti subvencionisano ili država može finansirati dio troškova savjetovanja. Nerijetko ovakvi programi uključuju i obavezu preduzetnika da prođe određene obuke. Treći korak je mentorska podrška koju pruža etablirani preduzetnik ili licencirani stručnjak za željenu sferu mentoringa. Primjer dobre prakse koji je već spomenut je Erasmus za preduzetnike početni-ke, koji početnika u biznisu spaja s mentorom iz druge države koji ima značajno iskustvo u privatnom biznisu. Generalno, u Crnoj Gori postoje pojedinačni programi (dobre prakse pred-stavljene su u nastavku) koji se mogu podvesti pod ovaj cilj, međutim, u pitanju su individu-alne, najčešće ad hoc inicijative koje se realizuju u okviru aktuelnih projekata i koje nemaju kontinuitet. Takođe, najčešće su usmjerene na određene ciljne grupe (npr. žene u biznisu). Za otklanjanje navedenog ograničenja, mladim ljudima je neophodno da imaju „jednu adresu“ gdje mogu dobiti cjelovitu informaciju i dobiti smjernice za dalje korake u pokretanju sopst-venog preduzetničkog poduhvata.

OČEKIVANI EFEKTI

Ne postoje programi koji su prošli ozbiljne evaluacije koje mogu potvrditi da navedene vrste usluga doprinose većim broju mladih preduzetnika. Ipak, za očekivati je da bi pružanje na-vedenih usluga pomoglo da se eliminiše dio ograničenja s kojima se suočavaju mladi pre-duzetnici, prema sopstvenom kazivanju. Obezbjeđivanje informacija o procesu kao cjelini i mogućnost planiranja nekoliko koraka unaprijed pruža neophodnu sigurnost mladom pre-duzetniku i stvara mu osjećaj kontrole što može biti važno. Savjetodavne usluge mogu biti od presudnog značaja prilikom rješavanja konkretnih problema na koje preduzetnik nailazi gdje iskustvo stručnog lica može značajno umanjiti ili čak eliminisati rizik. Većina programa koji podrazumijevaju mentorstvo, podrazumijevaju i proces selekcije koji tome prethodi pa u program ulaze odabrani pojedinci s predispozicijama za uspjeh. Neka iskustva, takođe, govore da mentorska podrška može biti jako značajna za one koji tek započinju svoj biznis, ali ne neophodno i onima koji su već u biznisu.

35

SAVJETODAVNE USLUGE I MENTORSKA PODRŠKA – PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Savjetodavnu podršku je moguće dobiti i od međunarodnih finansijskih institucija i razvojnih organizacija. Tako na primjer, UNDP, kroz IPA program za rodnu ravnoprav-nost koji se sprovodi s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, realizuje program podrške ženama u biznisu gdje se nudi cijeli spektar usluga, od edukacija, preko pov-ezivanja s finansijskim uslugama do mentorstva, ali i paralelno s tim radi na podi-zanju kapaciteta lokalnih samouprava da pružaju podršku preduzetnicama i rade na uklanjanju regulatornih barijera. U saradnji sa IRFCG kreirana je i posebna kreditna linija za žene pod povoljnijim uslovima.

Mogućnosti postoje i kod regionalnih programa i evropskih organizacija kao, na prim-jer, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, a ponekad i kod određenih stranih ambasada. Za početnike u biznisu uslovi za dobijanje sredstava iz ovih izvora su veoma komplikovani.

Direkcija za mala i srednja preduzeća je tokom 2014. i 2015. godine, uz podršku Vlade Japana, realizovala projekat Uspostavljanje i promocija mentoring sistema u malim i srednjim preduzećima u zemljama Zapadnog Balkana - Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori“. Mentori su prethodno prošli odgovarajuću obuku iz određenih oblasti (finansije, marketing, biznis plan, proizvodni menadžment i dijagnoza preduzeća) na-kon čega su pružali besplatnu mentorsku pomoć kompanijama u trajanju do 50 sati, tokom šest mjeseci trajanja projekta.

Privredna komora Crne Gore (PKCG) u saradnji s Institutom za preduzetništvo i ekon-omski razvoj (IPER) uspostavila je mrežu mentora za preduzetnice, u okviru većeg projekta koji je podržala Evropska komisija, a koji je realizovan u 17 evropskih država. Nakon završetka projekta kreirana je platforma www.wegate.eu za dalju komunik-aciju i mentorstvo preduzetnicama u svim zemljama koje su učestvovale u projektu.

Važna komponenta uspjeha MSP i preduzetnika su umrežavanje i promocija. U Crnoj Gori je dostupna Evropska mreža preduzetništva, kao najveća evropska mreža za poslovnu saradnju, koja nudi raznoliku pomoć malim i srednjim preduzećima u EU i šire. Direkcija za razvoj MSP formirala je konzorcijum s Privrednom komorom Crne Gore, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Business Start-Up centrom iz Bara i osnovan je Evropski centar za informacije i inovacije Crne Gore (EIICM, www.euroinfo.me), kao dio „Enterprise Europe Network“, koja broji preko 600 organizaci-ja u 53 zemlje širom Evrope (EU 28, Norveška, Island, Švajcarska), zemlje kandidati (Turska, Makedonija), treće zemlje (Amerika, Rusija, Japan). Mreža se ko-finansira iz Evropskog programa konkurentnosti i inovacija (Competitiveness and Innovation Framework Programme –CIP, 2007-13), koji ima za cilj unapređenje konkurentnosti evropskih preduzeća. Njihove usluge su prvenstveno namijenjene malim i srednjim preduzećima, ali uključuju i ostale institucije, univerzitete, istraživačke centre, itd.

36

U okviru Glavnog grada Podgorice, pod okriljem kancelarije Gradonačelnika, formiran je Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici (u martu 2015. godine). Besplatna stručna podrška, od izrade biznis planova, preko pružanja besplatnih računovodstvenih usluga i savjetovanja u grupi ili po principu „jedan na jedan“ na nedjeljnoj osnovi i u re-dovnom terminu, uz refundiranje troškova registracije biznisa i obezbjeđivanje poslovnog prostora, primjer je dobre prakse uključivanja lokalne samouprave u razvoj biznisa.

37

6.4 FINANSIJSKA PODRŠKA

CILJ

Nedostatak finansijskih sredstava i poteškoće u obezbjeđivanju finansija, jedno su od na-jčešćih ograničenja koje navode mladi preduzetnici. Prema ILO izvještaju Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca, tek svaki deseti samozaposleni je za pokretanje bi-znisa koristio kredit, dok je skoro polovina (46,8%) ispitanih samozaposlenih mladih nave-lo da su novac pozajmili od porodice ili prijatelja, četvrtina njih (24,4%) je imala sopstvenu ušteđevinu, dok je 19,5% reklo da im novac nije bio potreban. U Crnoj Gori nijesu dostupni alternativni izvori finansiranja (biznis anđeli, venture kapital i sl.), a početnicima u biznisu je teško da obezbijede vlasničko ulaganje, pogotovo ako je riječ o mladim preduzetnici-ma. Kao odgovor na ovaj tipičan problem, vlade osmišljavaju različite mjere finansijske podrške da bi podržale mlade preduzentike. Pored unapređivanja pristupa postojećim iz-vorima finansiranja, cilj može biti i razvoj alternativnih modela finansiranja (biznis anđeli, venture kapital, promovisanje crowdfunding platformi i sl.).

PRISTUP

OECD istraživanje51 daje pregled različitih programa podrške koji su finansijske prirode, a odnose se na mlade preduzetnike. Neki od tih pristupa nijesu zastupljeni u Crnoj Gori, poput pokrivanja troškova života za određeni period (primjeri Francuske i Grčke) ili podrš-ka u pripremi prezentacije za investitore koji onda ulažu u ideju ako procijene da je toga vrijedna. Pored kreditne podrške, vlade nerijetko obezbjeđuju i grant podršku, a tržište (komercijalne banke i mikrokreditne organizacije) mogu ponuditi sopstvene proizvode radi podrške mladih preduzetnika. Za razliku od banaka koje istu proceduru primjenju-ju na malog i na velikog klijenta uz dosta papirologije i neophodne hipoteke za zalogu, mikrokreditne organizacije nude manje novca ali i veću kamatnu stopu.

OČEKIVANI EFEKTI

Za očekivati je da povoljnije finansiranje biznis ideja mladih preduzetnika doprinosi pov-ećanju njihove stope preživljavanja nakon godinu, dvije ili nakon tri godine dana. Međutim, ne postoje čvrsti dokazi za to usljed činjenice da nijesu rađena adekvatna istraživanja.

Iz dosadašnje prakse u primjeni programa finansijske podrške širom svijeta zaključuje se da kvalitetnaselekcijakandidatakojićemoćidakoristefinansijskasredstvapovećavastopu uspješnosti, stopu rasta kompanije i stopu preživljavanja nekog kritičnog perioda za početnike (do tri godine).

Drugi važan zaključak je da programifinansijskepodrškedajuboljerezultateukolikosesprovodeukombinacijisnekimodprojekatatzv.„soft“podrške.

51 Izvor: Policy Brief on Youth Entrepreneurship - Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Union, 2012

38

KOMBINACIJA FINANSIJSKE PODRŠKE I NEFINANSIJSKE PODRŠKE

Tokom 2015. godine, radi podrške razvoju preduzetništva i animiranja posebnih ci- ljnih grupa među kojima su i mladi, Investiciono-razvojni fond Crne Gore je kreirao posebne kreditne linije namijenjene preduzetnicima, početnicima u biznisu, mladima, ženama u biznisu i individualnim poljoprivrednim proizvođačima, kroz koje je finan-sirano ukupno 80 projekata u iznosu od 2,9 miliona €. Od toga, u okviru programa „Mladi u biznisu“ finansirano je 13 projekata ukupne vrijednosti 0,363 miliona €. U 2016. godini, u okviru programa kreditiranja mladih u biznisu odobren je 21 kredit, ukupne vrijednosti 0,68 miliona €.

U saradnji s Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća (DRMSP) i ZZZCG krei-ran je Program podrške razvoju preduzetništva, koji je pored spomenute finansijske, sadržao i nefinansijsku podršku. DRMSP je objavila dva javna poziva na koje su prim-ljene ukupno 76 prijava. Uslijedila su dva ciklusa edukacije na teme: registracija pre-duzeća; finansijsko upravljanje i poreski sistem; poslovna komunikacija i protokol, institucije za podršku MSP, nacionalni i međunarodni izvori finansiranja; razvoj biznis ideje i izrada biznis plana. Pored toga što su obišli sve zainteresovane kandidate, u DRMSP su obezbijedili i podršku u izradi biznis planova i prikupljanju projektne dokumentacije, nakon čega su kompletirani kreditni zahtjevi upućivani IRFCG koji donosi konačnu odluku o finansiranju. Ukupno 16 prijava vrijednosti oko 0,59 miliona € čijom realizacijom je kreirano 48 radnih mjesta je odobreno. Preostalih 60 prijava nijesu ispunjavale uslove za dalju proceduru, a među njima je bilo i 16 onih koji su samostalno odustali od procesa.

S druge strane, slične aktivnosti sprovodio je i ZZZCG pri čemu je fokus bio na ne-zaposlena lica koja su registrovana u evidencijama ove institucije, bez prethodne selekcije. Iako precizna statistika ne postoji, prema riječima službenika u ZZZCG, oko 500 ljudi je prošlo trodnevne radionice organizovane širom Crne Gore, dok je manje od 10 dobilo kreditna sredstva.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je Javni poziv za dodjelu po-drške pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika starosti od 18 do 30 godina, koji su nezaposleni i imaju završenu poljoprivrednu/veterinarsku školu ili fakultet. Na osnovu urađenog i odobrenog biznis plana, uspješni kandidat dobiće mentora iz savjetodavne službe koji će pratiti realizaciju aktivnosti. Grant podrška u iznosu od 10.000 € biće isplaćivana u ratama, zavisno od dinamike sprovođenja aktivnosti predviđenih biznis planom.

39

6.5 RAZVOJ PREDUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

CILJ

Jedan od načina podrške mladim preduzetnicima koji praktikuju vlade širom Evrope je ulaganje u tzv. preduzetničku infrastrukturu koja može pomoći eliminisanju uobičajenih početnih problema poput: nedostatka finansijskih sredstava, poslovnog prostora, kontak-ta, i to kroz izgradnju biznis inkubatora i podrškom mrežama/udruženjima mladih pre-duzetnika.

PRISTUP

Udruživanje mladih preduzetnika je važno zbog stvaranja prilika za vršnjačku edukaciju i razmjenu iskustava, ali i direktnu saradnju kako međusobno, tako i prema trećim licima/klijentima radi zajedničkog nastupa. Izgradnja biznis inkubatora na državnom ili lokalnom nivou, bilo da su u pitanju opšti ili sektorski specifični inkubatori (npr IT), druga je važna mjera u jačanju mladih preduzetnika. Boravak u zajedničkom prostoru, a onda i korišćenje tehničke podrške u biznis inkubatoru, i obavezni treninzi, mladim početnicima u bizni-su daje određenu sigurnost. U zavisnosti od menadžmenta i primarnog cilja osnivanja inkubatora, definišu se uslovi za ulazak u inkubator i izlazak iz inkubatora. To u velikoj mjeri ocjenjuje njegovu uspješnost.

OČEKIVANI EFEKTI

Ne postoje relevantne evaluacije o efektima biznis inkubacije za početnike u biznisu kao ni za inicijtive umrežavanja mladih. Postoji cijeli niz primjera koji potvrđuju da podrška biznis inkubatora može biti značajna za uspjeh kompanije. Međutim, treba imati u vidu da u biznis inkubator ulaze kompanije koje prolaze određeni proces selekcije. Drugim ri-ječima, već je prepoznat i potencijal i realna osnova za njihov uspješan tržišni nastup. Za razliku od biznis inkubatora koji mogu biti finansijski zahtjevni projekti (pogotovo ako to podrazumijeva izgradnju poslovnog prostora, opremanje i sl.), podrška mrežnim organi-zacijama mladih preduzetnika obično ne zahtijeva previše ulaganja, pa može biti efikasno sredstvo ukoliko se postiže željeni efekat.

40

OBEZBJEĐIVANJE PREDUZETNIČKE INFRASTRUKTURE I KOMPLEMENTARNIH USLUGA

Tokom istraživanja prepoznati su i određeni projekti i aktivnosti koji su rezultirali konkretnom preduzetničkom infrastrukturom koja je na raspolaganju sadašnjim i potencijalnim preduzetnicima, uključujući tu i mlade. Iako je uobičajeno da se ovakva infrastruktura kreira sa ciljem podrške inovativnim i visokotehnološkim sektorima, u Crnoj Gori to nije slučaj. Raspoloživi kapaciteti dostupni su manje-više svim zain-teresovanima. Usvajanjem Strategije inovativne djelatnosti, za očekivati je da se ove aktivnosti u narednom periodu intenziviraju i dodatno doprinesu stvaranju povoljnog ekosistema za razvoj preduzetništva mladih.

U navedenom kontekstu (mladim) preduzetnicima u Crnoj Gori na raspolaganju su kapaciteti Inovaciono-preduzetničkog centra Tehnopolis u Nikšiću i tri poslovna inkubatora.

IPC TEHNOPOLIS52 (otvoren u septembru 2016. godine) usmjeren je na unapređiva- nje razvoja preduzetništva, kroz osnivanje novih preduzeća, otvaranje radnih mjesta i razvoj preduzeća koja se zasnivaju na novim, inovativnim idejama i tehnologiji. Tre-nutno ima 14 stanara od kojih je jedan virtuelni stanar. Tri stanara su sa statusom predinkubacije, osam sa statusom inkubacije, a dva raspoložive resurse koriste pod komercijalnim uslovima53. Tehnopolis pruža konsultantske usluge novoosnovanim i postojećim preduzećima; organizuje programe edukacije, usavršavanja i stican-ja praktičnih vještina; pomaže umrežavanje institucija, naučno istraživačke zajed-nice, inostranih partnera s regionalnom i lokalnom privredom. Ukoliko ih ne koriste pod komercijalnim uslovima, stanarima je na raspolaganju subvencionirani zakup poslovnog prostora, besplatan brzi internet prostor; te svi resursi TEHNOPOLIS-a (elektro-mehanička i bio-hemijska laboratorija, ICT data centar, kongresni centar, sala za sastanke, lounge bar, dodatne zajedničke prostorije) pod određenim uslovima.

Iako su aktivnosti biznis inkubatora Inventivnost d.o.o u Podgorici koji je podršku pružao primarno IT kompanija, čiji su osnivači (2008) Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, u posljednje vrijeme zamrle, ovaj pravni subjekt i dalje se vodi kao aktivan.

Inkubator BSC Bar54 počeo je s radom 2010. godine, s osnovnom misijom da bude podrška promociji preduzetništva kroz sveobuhvatnu i integrisanu podršku MSP. BSC Bar je inkubator opšteg karaktera, koji sprovodi aktivnosti s posebnim naglaskom na razvoj MSP kroz treninge poslovnih vještina, konsultantske usluge, mentorstvo, fi-nansiranje kroz takmičenje najboljih biznis planova, i ustupanje poslovnog prostora u biznis inkubatoru po povoljnim uslovima. Stanarima inkubatora na raspolaganju su resursi inkubatora i usluge podrške koje su im dostupne u kritičnom periodu njihovog poslovanja u razdoblju 3–5 godine, kao što su: subvencionirano korišćenje kancelar-

52 www.tehnopolis.me

53 Status stanara opredjeljuje nivo i formu podrške koja mu se pruža.

54 Izvor: www.bscbar.org/en

41

ijskog prostora; konsultantske usluge; pristup bankarskim kreditima; besplatna reg-istracija preduzeća; programi obuke u poslovanju i sl. Osoblje biznis centra radi os-posobljavanja stanara za vođenje svojih firmi organizuje: preduzetnički orijentisane obuke, savjetovanje i mentorsku podršku, kao i u sklopu razvijanja tržišnog prisustva stanara, nastupe na sajmovima i sastancima sa drugim kompanijama u okviru “bi-znis biznisu” događaja.

D.o.o. Regionalni biznis centar (RBC)55 u Beranama osnovan je u martu 2015. go-dine, a počeo s radom u febraru 2016. godine, u okviru projekta „Uspostavljanje re-gionalnog biznis centra sa biznis inkubatorom na sjeveroistoku Crne Gore“, koji je većim dijelom finansirala Evropska unija, a realizovala Opština Berane u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije i opštinama Andrijevica, Bijelo Polje, Plav i Rožaje koje su i njegovi osnivači. U biznis zoni „Rudeš“ rekonstruisan je i opremljen objekat za potrebe Regionalnog biznis centra i biznis inkubatora. Objekat od 1000 m2 namijenjen je početnicima u biznisu i proizvod-no-uslužnog je tipa. Projektom se realizuje i obuka zaposlenih u inkubatoru da bi se stvorili preduslovi da početnici u biznisu realizuju svoje poslovne ideje.

U okviru aktivnosti Biroa za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Glavni grad Podgorica formirao je Biznis centar gdje je start-upovima (preduzeća mlađa od 12 mjeseci) ali i starijim biznisima (od 12 do 24 mjeseca) omogućeno besplatno korišćenje poslovnog prostora uz obezbijeđene besplatne računovodstvene usluge tokom prvih 12 mjeseci boravka u Biznis centru. Od 2017. godine, za određeni broj preduzeća, Biro nudi i refundaciju troškova osnivanja u iznosu do 100 €.

Jedna od sve zastupljenijih formi institucionalne podrške su tzv. coworking prostori, koji se mogu razvijati bilo kao privatna inicijativa ili, najčešće, kao inicijativa lokalne uprave. Nerijetko se coworking prostori nalaze u sklopu biznis inkubatora. Namije- njeni su najčešće start-upovima, samozaposlenima i novoj generaciji tzv. tehnoloških nomada. Coworking prostor je moguće koristiti određen broj sati ili čak dana (uko-liko su preduzetnici na putovanju i često im treba prostor koji bi mogli privremeno koristiti), uz određene povoljne uslove iznajmljivanja. Pored prostora (najčešće je u pitanju radni sto i stolica), korisnicima coworking prostora dostupan je brzi internet, profesionalna podrška u lokalnoj zajednici, sale za sastanke, pristup događajima koje npr. „inkubator-domaćin“ coworking prostora organizuje, edukacije i sl. Coworking prostori mogu biti interesantni i za poslovne ljude koji prolaze kroz grad i tu se za-državaju nekoliko sati/dana56.

U praksi je prisutna i forma poslovnogakceleratora koji je u stvari poslovni inkubator koji svojim stanarima dodatno obezbjeđuje podršku pronalaženja ili davanja inves-ticija. Znači da pored prostora i određenog tipa dodatnih usluga (najčešće je to tzv. mentoring i konsalting), biznis akcelerator omogućuje obično početne (seed) inves-ticije kompanijama. U Crnoj Gori još uvijek nemamo ovakvu vrstu podrške.

55 Za više detalja pogledati: www.rbcberane.me

56 Primjer coworking inkubatora u regionu: www.ucsibenik.hr

42

6.6 DALJE UNAPREĐIVANJE AMBIJENTA ZA BAVLJENJE PREDUZETNIŠTVOM I DOSTUPNOST INSTITUCIJA

CILJ

Mjere javnih politika u ovoj oblasti odnose se na sve preostale, ali ne manje važne, pro-grame podrške (mladim) preduzetnicima uključujući unapređenje regulatornog okvira, uklanjanje barijera za razvoj biznisa, poreske podsticaje, te smanjenje/ukidanje obaveza za poreze i doprinose. Na osnovu ocjena međunarodnih izvještaja koji se bave poslovnim ambijentom u Crnoj Gori, definišu se aktivnosti izmjene zakona i/ili procedura da bi se poboljšala pozicija na rang listi, ali i pojednostavile i unaprijedile procedure. Od posebnog je značaja da institucije u okviru preduzetničkog ekosistema budu dostupne i pristupačne mladim ljudima. Ovo se odnosi na jasno prezentovanje nadležnosti institucija, transpar-entne procedure koje su poznate unaprijed, distribuciju informacija koje odgovaraju stvar-nom stanju, ali i na dvosmjernu komunikaciju s (potencijalnim) mladim preduzetnicima koji u svakoj fazi treba da osjećaju podršku institucija.

PRISTUP

Na osnovu objavljenih rangiranja, nadležno Vladino tijelo analizira postignute rezultate i definiše mjere unapređenja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Ovdje su neophodni sarad-nja između državnih organa koji sprovode procedure; dosljedna primjena propisa, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, i posvećenost zaposlenih u nadležnim službama da sprovedu definisane reforme. Institucije moraju biti otvorene za komunikaciju s (po-tencijalnim) preduzetnicima i spremne da ih edukuju o svojim nadležnostima, i da pro-cese odlučivanja učine transparentnim. Gdje god je moguće, informacije o nadležnostima institucija i procedurama treba obezbijediti na internetu (uključujući digitalne usluge) i re-dovno ih ažurirati. Predvidljivost procesa i poznavanje nekoliko koraka unaprijed kod mla-dih ljudi stvara sigurnost i povjerenje. Takođe, dostupnost informacija samo je prvi korak u ovom procesu. Internet portal s detaljnim opisom procedura može punuditi i informacije o raspoloživim izvorima za finansiranje biznisa, ali i druge mjere podrške.

S obzirom na to da je vezano za sticanje preduzetničkih vještina i stvaranje ukupnog dru- štvenog ambijenta za preduzetnički preokret u razvoju, s obzirom na to da zahtijeva izmje- ne u regulatornom okviru, ovdje predlažemo da se više pažnje posveti socijalnom/društ-venom preduzetništvu. Definisanje regulatornog okvira za osnivanje socijalnih preduzeća može uticati na stvaranje pogodnog ambijenta za dalji razvoj preduzetničkih vještina na nivou obrazovnih institucija, ali i otvoriti prostor za ekonomsko angažovanje teže zapoš-ljivih grupa.

OČEKIVANI EFEKTI

Unapređenje ambijenta za bavljenje preduzetništvom u prvom redu treba da smanji trošk-ove preduzetnika – u novcu, ali i u vremenu. Predvidljivost procesa i poznavanje nekoliko koraka unaprijed kod mladih ljudi stvara sigurnost i povjerenje. Istovremeno, kreativna en-ergija usmjerava se na biznis i tržište/klijenta, umjesto na traženje informacija i tumače- nje komplikovanih procedura.

43

PORESKI PODSTICAJI I SMANJENJE/UKIDANJE OBAVEZA ZA POREZE I DOPRINOSE

Ovaj vid podrške uglavnom se odnosi na stimulanse koje privrednici mogu dobiti ukoliko svoje poslovanje otpočnu u npr. biznis zoni neke opštine ili opštinama koje se smatraju nerazvijenim. Podrška se odnosi na oslobađanja od raznih obaveza za plaćanje kao što su lokalni porezi i takse, komunalne naknade i sl. na period i do 10 godina. Tako je,na primjer, na državnom nivou usvojena Uredba o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica57, Sl. list CG br. 80/15. Sub-vencije može koristiti poslodavac koji zaposli, između ostalih, i lica u biznis zonama. Za lica iz ove Uredbe poslodavac ne plaća:

• doprinose za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za penzijs-ko-invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osig-uranje od nezaposlenosti, doprinos za Fond rada)

• porez na dohodak fizičkih lica.

U privredno nedovoljno razvijenim opštinama u Crnoj Gori, čiji je indeks razvijenosti ispod 7558, Zakonom o porezu na dobit uređeno je da novoosnovano pravno lice ne plaća obračunati porez na dobit za prvih osam godina poslovanja. Takođe, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica poreskom obvezniku, obračunati porez na doho-dak za prvih osam godina poslovanja umanjuje se 100%59. Ove odluke na državnom nivou prate i obaveze lokalnih samouprava da definišu povoljnosti za bavljenje bi-znisom i to:

• olakšice u dijelu plaćanja komunalnih ili drugih naknada

• povoljna cijena zakupa/kupovine prostora za biznis zone

• smanjenje ili oslobađanje plaćanja prireza poreza na dohodak fizičkih lica

• smanjenje stope poreza na nepokretnosti

• mogućnost definisanja povoljnog modela privatno-javnog partnerstva

• infrastrukturno opremanje na područijima gdje ne postoji.

Kada su u pitanju stranci i/ili izbjeglice (koji u Crnoj Gori dominantno imaju status

57 Subvencije iz člana 1 ove uredbe, može da ostvari poslodavac koji zaposli lice:- starije od 50 godina života ili koje živi kao samohrana osoba s jednim ili više izdržavanih lica- koje nije bilo u radnom odnosu u prethodnih šest mjeseci- koje nije završilo srednje obrazovanje ili stručnu kvalifikaciju ili koje je završilo redovno obrazovanje, a najduže

dvije godine nakon toga nije imalo zasnovan radni odnos- koje pripada populaciji Roma i Egipćana- koje učestvuje u programima javnih radova.

58 Odnosi se na Prijestonicu Cetinje, te opštine Pljevlja, Kolašin, Mojkovac, Berane, Šavnik, Rožaje, Bijelo Polje, Plav i Andirjevicu.

59 Poresko oslobođenje ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljop-rivrednih proizvoda, transporta ili brodogradilišta, ribarstva i čelika. 

44

stranca sa stalnim boravkom), važno je napomenuti da postoji nacionalni tretman stranaca, što znači da nema diskriminacije prema mladima u ovom kontekstu. U sk-ladu s izmjenama Zakona o strancima iz 2009. godine, i prateće Uredbe iz jula 2010. godine o pristupu pravima, „izbjeglice“ u Crnoj Gori imaju pristup svim uslugama uk-ljučujući oblasti obrazovanja, zapošljavanja, penzija, socijalne i dječije zaštite, kao i crnogorski građani, pa se navedene barijere ali i preporuke za njihovo otklanjanje jednako odnose na mlade u ovim kategorijama i generalno na mlade u Crnoj Gori.

PORTAL SA SVEOBUHVATNIM INFORMACIJAMA O BIZNIS PROCEDURAMA – PRIMJER DOBRE PRAKSE

Na osnovu već oprobanog koncepta koji je uspješno realizovan u drugim zemlja-ma, UNCTAD u Crnoj Gori kroz eRegulations projekat priprema portal s pregledom procedura za registraciju biznisa, registrovanje imovine i dobijanje građevinske doz-vole. Objedinjene i jasno prezentovane informacije imaju za cilj da povećaju transpar-entnost procedura, ali i da utiču na smanjenje troškova za njihovo izvršenje. Nakon mapiranja procedura u planu je rad na njihovom pojednostavljenju. UNCTAD ima i relevantne reference u razvoju portala za elektronsku registraciju što može biti inte-resantno za primjenu i u Crnoj Gori.

Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici u okviru Glavnog grada Pod-gorice izradio je portal www.investinpodgorica.com na kome se mogu naći detaljne informacije o procedurama za registrovanje društva s ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva ali i ostale korisne informacije za poslovanje u Podgorici.

Portal eUprava koji je u aprilu 2017. godine obilježio šest godina postojanja, pred-stavlja jednu vrstu elektronskog šaltera, kako za građane, tako i za privredu i trenut-no sadrži 206 e-usluga u nadležnosti 30 organa državne uprave. Od početka rada Portala registrovan je kontinuirani trend rasta broja e-usluga – samo u 2016. godini povećanje broja elektronskih usluga na Portalu bilo je za više od  50% u odnosu na 2015. godinu, a više od 90% u odnosu na početak rada portala e-uprava (2011. go-dine). Koncept portala e-uprave je dostupnost svih e-usluga 24/7 uključujući i dane vikenda, kao i dane vjerskih i državnih praznika, a u nadležnosti je Ministarstvo javne uprave koje obezbjeđuje konstantnu podršku krajnjim korisnicima u korišćenju por-tala. Na portalu eUprave, u okviru eLicence mogu se naći, za pravna lica trenutno zaista u vrlo ograničenoj formi, informacije o određenim procedurama i moguća je elektronska dostupnost određenih usluga.

4545

7. PRINCIPI I KONKRETNE PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE RADI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA MLADIH

Na osnovu sprovedenog istraživanja, prepoznatih dobrih praksi i iskustava kako u Crnoj Gori tako i u zemljama regiona i Zapadne Evrope, u ovom dijelu prezentovaćemo konk-retne preporuke za nosioce javnih politika u oblasti preduzetništva mladih u Crnoj Gori.

Ukoliko kreatori politika ostanu dosljedni u nastojanju da pruže podršku razvoju pre-duzetništva mladih, u vidu treba imati sljedeće važne principe takve podrške:

1. Zapodsticanjepreduzetništvakodmladihneophodanjeintegralanisveobuhvatnipristup,prijenegopojedinačnaaktivnostkojasebavi samo jednomodbarijerana koje nailaze mladi. Iskustva drugih zemalja, ali i do sada realizovane aktivnosti u Crnoj Gori ukazuju na to da je za razvoj preduzetništva mladih neophodno djelovati na više frontova istovremeno ukoliko se žele postići rezultati. To znači da nije dovo- ljno obezbijediti povoljna finansijska sredstva ukoliko to ne prati savjetodavna i men-torska podrška. Takođe, ad hoc treninzi teško će doprinijeti razvijanju preduzetničkih vrijednosti i stavova, ukoliko preduzetništvo nije integrisano u obrazovni proces od najranije dobi. I na kraju, bez adekvatnog poslovnog ambijenta koji pozdrazumijeva jasne, jednostavne i transparentne procedure, nijedna od prethodno navedenih mjera neće dati želje rezultate.

2. Za održive rezultate u oblasti razvoja preduzetništva mladih, treba djelovati ipromišljatiudugom,aneukratkomroku. Ovo još jednom ukazuje na značaj obrazo-vanja kao važne komponente za razvoj preduzetničkog društva. Određena istraživa- nja ukazuju na to da se svega 2/3% nezaposlenih odluči za pokretanje sopstvenog biznisa i da bude uspješno u tome. Obično se radi o muškarcima u kasnim dvade-setim godinama60. Drugim riječima, nakon nekoliko godina u statusu nezaposlenog, mala je vjerovatnoća da će pojedinac samostalno pokrenuti uspješan biznis. Među-tim, ukoliko se već tokom obrazovnog procesa priprema za preduzetnički poziv, vje-rovatnoća za to je mnogo veća.

3. Otvorenost i saradnja institucija. Institucije uključene u sprovođenje programa za podsticaj preduzetništva kod mladih moraju biti otvorene za komunikaciju s mladima, i moraju međusobno sarađivati. Razgovori s mladim preduzetnicima doveli su nas do zaključka da oni nijesu upoznati sa sadržajem i opisom usluga koje nude javne institucije ili s njihovim ograničenjima. Najvjerovatnije je upravo to uzrok gotovo uvijek negativnih komentara vezano za rad institucija. Nezadovo- ljstvo mladih ide do te mjere da su postali sumnjičavi i da smatraju da informaci-je koje dobijaju (pogotovo vezano za dobijanje finansijskih sredstava) ne odgo-varaju realnom stanju. S druge strane, predstavnici institucija toga nijesu svjesni. Oni čak i ne razmatraju eventualne probleme s korisnicima usluga, ne sprovodi

60 Izvor: Politike za unapređenje zapošljavanja mladih u Crnoj Gori: Bijela knjiga, MOR, jul 2016.

46

se evaluacija značaja i kvaliteta usluga, a nijesu poznati ni mehanizmi na osnovu kojih se vrši dizajn i kreiranje usluga koje će biti pružene mladim preduzetnicima. Poseban problem predstavlja izostanak saradnje institucija. Iako ona u određenim segmentima postoji, neophodno ju je ojačati i to na način da se izbjegne preklapanje aktivnosti, da institucije budu komplementarne u svom djelovanju, da se nadopunjuju, i obavezno da komuniciraju prilikom usaglašavanja pojedinačnih programa djelovanja.

4. U fokusumjerazapodsticanjepreduzetništvakodmladih trebadabude razvojpreduzetničkihkompetencija,aneosnivanjepreduzećaperse. Ovo zbog toga što preduzetništvo mladih ne može riješiti problem nezaposlenosti ove populacije, što zaključujemo i na osnovu procenata samozaposlenosti mladih u zemljama OECD-a i EU. S druge strane, razvoj preduzetničkih kompetencija doprinosi transformaciji vri-jednosti u društvu i povećava zapošljivost mladih.

5. Pojednostavljivanjeitransparentnostproceduramorabitikontinuiranaaktivnost. U cilju eliminisanja barijera za razvoj preduzetništva, nadležne institucije moraju kon-tinuirano raditi na pojednostavljenju procedura na svim nivoima. Takođe, informacije o procedurama moraju biti jasne i transparentne, lako dostupne. Neophodno je krei-rati jedinstven portal sa svim relevantnim procedurama, koji će se redovno ažurirati i biti uvezan s drugim korisnim portalima koji mogu biti od značaja za mlade pre-duzetnike. U perspektivi kratkog i srednjeg roka procedure treba učiniti elektronskim. Istraživanje je ukazalo na činjenicu da i kad dođe do promjene procedure, korisnici nerijetko nijesu upoznati s tim, ili ako i jesu, promijenjena regulativa se ne primjenjuje dosljedno u praksi. To urušava kredibilitet sistema i ostavlja prostor za zadržavanje negativnih asocijacija na administraciju, iako to možda nije slučaj. Posebno je znača-jno da portal na jednom mjestu sadrži sve podsticaje koje preduzetnici mogu koristiti kako na državnom tako i na lokalnom nivou.

U nastavku slijedi pregled konkretnih preporuka radi podsticanja preduzetništva kod mladih.

RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA KAO KLJUČNE KOMPETENCIJE KROZ FORMALNO OBRAZOVANJE

1. Pratiti primjenuprograma „Preduzetničkoučenje u okviru područja aktivnosti upredškolskomvaspitanju iobrazovanju“koji jenamijenjendjeciod3do6godi-na. Obezbijediti neophodna didaktička uputstva i distribuirati ih svim vrtićima, uz organizovanje obuka za vaspitače i vaspitačice koji pilotiraju ovaj program. Na os-novu evaluacije pilot programa, izvršiti neophodne korekcije i u kratkom i srednjem roku obezbijediti primjenu navedenog Programa u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori.

2. Nanivouosnovnih isrednjihškola,nastavitis implementacijompreduzetničkogučenjakaomeđupredmetneoblastikrozobaveznepredmeteodIdoIXrazredauosnovnimškolama,kaomeđupredmetneoblastiugimnazijamaikrozgrupuopš-

47

teobrazovnihpredmetausrednjimstručnimškolama. Uraditi evaluaciju sprovođe- njem ankete među učenicima, ali i dubinskih intervjua među nastavnicima da bi se utvrdili postignuti efekti i mogućnosti unapređenja programa. Ova evaluacija treba da obezbijedi povratnu informaciju od nastavnika ukoliko im je potrebna dodatna obuka ili određena nastavna sredstva za realizaciju međupredmetne oblasti.

3. Prekokoordinatorazapreduzetničkoučenjeuosnovnimisrednjimškolama,os-mislitiopštinskainacionalnatakmičenja (moguće u okviru obilježavanja Globalne nedjelje preduzetništva) u oblasti preduzetništva. Za najbolje plasnirane škole i na-jaktivnije nastavnike obezbijediti priznanja i prigodne nagrade. Nagrada može biti u novcu da bi se obezbijedili fondovi za sprovođenje sličnih aktivnosti u budućnosti, ili podrška da učestvuju u sličnim takmičenjima na regionalnom nivou.

4. NastavitisrealizacijomprojektaPreduzećezavježbunanivousrednjihškola. Ovaj koncept pokazao se kao vrlo interesantan učenicima i koristan za sticanje praktičnih znanja i vještina, s obzirom na to da učenici u okviru Preduzeća za vježbu uspostav- ljaju saradnju s realnim preduzećima. Kroz rad u timu i analitičko razmišljanje, učeni-ci se osposobljavaju za poslovnu mobilnost i fleksibilnost i stiču znanja o radnim tokovima unutar firme.

5. UvođenjePreduzetništvakaoizbornogiliobaveznogpredmetananeekonomskimfakultetima. Kroz saradnju univerziteta i privrednih subjekata, uključiti privrednike u nastavu, obezbijediti plaćene i neplaćene prakse tokom studiranja i omogućiti stu-dentima da nauče neophodne stvari o osnivanju biznisa, vođenju biznisa i o značaju povezivanja i udruživanja. Prakse moraju biti unaprijed planirane s utvrđenim ishodi-ma učenja i uz mogućnost ostvarenja određenog broja ECTS kredita, što će dodatno motivisati studente da koriste ovu mogućnost (povezano s preporukom 10).

Od posebnog značaja je uvođenje Preduzetništva na fakultetima koji obrazuju budući nastavni kadar, na primjer, u okviru Filozofskog fakulteta, studijski program Obrazo-vanje učitelja.

6. Organizovatinacionalnotakmičenjezanajboljebiznisideje/planovezastudente.„Berza preduzetničkih ideja“ koja se organizuje na Univerzitetu Donja Gorica može biti dobar model, s obzirom na to da već okuplja zainteresovane studente ne samo matičnog već i ostalih crnogorskih univerziteta, univerziteta u regionu, ali i crnogor-skih srednjoškolaca koji takođe učestvuju sa svojim biznis idejama.

7. Uokviruuniverzitetakojiprepoznajuznačajpreduzetničkihkompentencija,obez-bijediti mentorsku i savjetodavnu podršku studentima koji tokom studija razvija-ju svoje biznis ideje. Ovakva vrsta podrške u srednjem roku vodi osnivanju biznis inkubatora, potencijalno i akceleratora, u okviru univerziteta ili određenih resursnih centara, za šta su svakako potrebna i značajna sredstva.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo, zatim institucije predškolskog, osnovnog, srednjeg obrazovanja i visokoškolske ustanove, Centar za stručno obrazovanje i privredu/poslovne asocijacije. Predložene ak-

48

tivnosti neophodno je realizovati u kratkom, srednjem i dugom roku, i većina zahtijeva kontinuiranu aktivnost.

RAZVOJ PREDUZETNIČKIH VJEŠTINA I ZNANJA KROZ NEFORMALNO OBRAZOVANJE

8. Obezbijeditivećupodrškuorganizacijamakojesebaveaktivizmommladih. Orga-nizacije mladih i organizacije za mlade ne moraju obavezno biti usmjerene na pre-duzetništvo u užem smislu (preduzetničko učenje, osnivanje sopstvenog preduzeća, upravljanje preduzećem). Međutim, svojim aktivnostima, koje su najčešće masovne i uključuju mobilizaciju većeg broja mladih ljudi u rješavanju društvenih problema, značajno doprinose razvoju preduzetničkih kompetencija kod ciljne grupe. Upravo to je idealno okruženje za promovisanje kulture kreativnosti, ličnog i profesionalnog razvoja, lične odgovornosti i ličnog izražavanja. Ne samo što se na taj način poveća-vaju šanse za preduzetničko djelovanje mladih u budućnosti, već se time značajno doprinosi njihovoj zapošljivosti.

9. Organizovatispecijalizovanetreningeuoblastiistraživanjatržišta;razumijevanjaklijenata/potrošača i razvojbazeklijenata;umrežavanje iupravljanjeodnosima;marketing,brendiranje i dr. Mladi preduzetnici konstatuju da im formalno obrazova- nje ne daje dovoljno praktičnih znanja i vještina za samozapošljavanje. Pored toga što su zainteresovani za dodatne obuke u navedenim oblastima, mladi brinu i o kvalitetu obuka koje pohađaju, što, pokazalo se kroz istraživanje, nije neophodno u fokusu institucija. Dešava se i da se slične obuke organizuju, ali mladim preduzetnicima in-formacije o tome nijesu dostupne. Kvalitetne specijalizovane obuke su najčešće i skupe, pa mladi početnici u biznisu nemaju mogućnosti da ih priušte. Neophodno je obezbijediti kontinuirane, svima dostupne specijalizovane obuke na navedene teme u okviru institucija čiji je to domen rada. Informacije o organizovanju treninga moraju biti promovisane i lako dostupne, a polaznicima treba omogućiti da daju povratnu informaciju o kvalitetu obuka da bi organizatori mogli vršiti korekcije po potrebi. Ide-alno je da kalendar obuka uz mogućnost elektronske prijave postoji na određenom portalu, s unaprijed definisanim detaljima o sadržaju obuke i referencama predavača.

10. Organizovati (ne)plaćene prakse s ishodima učenja. Tokom školovanja, kako na nivou srednjeg, a posebno na nivou visokog obrazovanja, mladima je neophodno pružiti mogućnost boravka u realnom poslovnom ambijentu da bi testirali svoja te-orijska znanja, sticali praktična znanja i vještine ali i učili o tome koje vještine i znanja im nedostaju. Prakse mogu biti kraće (par nedjelja) ili duže (šest mjeseci) zavisno od obrazovnog programa, ali moraju imati ishode učenja. Drugim riječima, i poslo-davac i đak/student treba unaprijed da budu upoznati sa sadržajem prakse i ishodi-ma učenja. Na nivou visokoškolskih institucija, ovakve prakse mogu biti vrednovane ECTS kreditima što će dodatno motivisati studente da se aktivno uključe. Ova aktiv-nost može biti realizovana u saradnji s privrednim udruženjima na nivou obrazovnih institucija ili na nacionalnom nivou po modelu koji se realizuje u okviru Programa za stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Da bi motiv-

49

isali obrazovne institucije da sarađuju s privredom u organizovanju praksi, moguće je organizovati javni poziv (u režiji Ministarstva prosvjete i Ministarstva ekonomije) radi definisanja programa prakse i ishoda učenja, uz simboličnu nadoknadu za đake/studente za vrijeme obavljanja praksi.

11. OsnažitiuloguNacionalnogpartnerstvazapreduzetničkoučenje. Nacionalno part-nerstvo predstavlja prvi veliki iskorak u povezivanju institucija i drugih organizacija koje se bave razvojem i promocijom preduzetništva i preduzetničkog načina razmi- šljanja u Crnoj Gori. U narednom periodu potrebno je obezbijediti veću podršku u njegovom radu da bi ovo tijelo nastavilo da djeluje u pravcu kako ključnog promotera preduzetničkog učenja na svim nivoima obrazovanja, tako i promotera uspješnih pre-duzetničkih priča i primjera dobre poslovne prakse.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti Ministarstvo sporta kao resorno za pitanja mladih, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo ekonomije, Centar za stručno obra-zovanje, članice Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje, poslovne asocijacije te nevladin sektor i visokoškolske ustanove. Predložene aktivnosti neophodno je realizo-vati u kratkom, srednjem i dugom roku, i većina zahtijeva kontinuiranu aktivnost.

OTVORENOST PREMA MLADIMA, MEĐUSOBNA SARADNJA INSTITUCIJA I DOSTUPNOST INFORMACIJA

12. Izraditijedinstveniportalspregledominformacijaobiznisproceduramakojićebitiredovnoažuriran.Informacijeoproceduramamorajubitidostupneijasne,imorajuseredovnoažurirati. Trenutno postoji nekoliko portala s djelimičnim prikazom pro-cedura koje su bitne za poslovanje – od registracije do redovnog poslovanja. Neo-phodno je prepoznati jedan koji će objediniti sve ostale i biti centralno mjesto za prez-entovanje i ažuriranje informacija o procedurama. Portal treba da sadrži i obrasce, informacije o koracima u procesu s kontakt detaljima, forum za postavljanje pitanja, mogućnost prijave žalbe na postupanje institucije/pojedinca i sl. Ovakav portal po-trebno je promovisati u kontinuitetu dok ne postane ključno mjesto za informisanje i komunikaciju sa korisnicima usluga institucija. Tokom istraživanja identifikovano je nekoliko portala koji imaju potencijal da prerastu u jedinstveni, nacionalni portal za biznis procedure (na primjer, UNCTAD inicijativa u okviru projekta eRegistrations ili sajt eUprave). Izrada ovakvog portala bila bi od pomoći svim starosnim grupama, ne samo mladima. Međutim, ovo je posebno važno za mlade ljude koji bivaju obe-shrabreni ukoliko u startu ne naziru kraj procesa ili makar nekoliko narednih koraka, a istovremeno su navikli na korišćenje informacionih tehnologija u svakodnevnom životu.

Portal treba da ima mogućnost komunikacije s korisnicima, ostavljanje komentara i evaluacije.

Informacije o raspoloživim obukama za preduzetnike takođe mogu biti dostupne na ovom portalu ili promovisane ovdje, a detaljne informacije dostupne na nekom

50

drugom linku. Takođe, na portalu treba da se nalaze i priče uspješnih (mladih) pre-duzetnika, a korisno bi bilo uključiti i motivacioni segment61.

U okviru kampanje Bez barijera! Da posao ne stoji.62, početnici u biznisu su više puta prijavljivali barijeru63 da nigdje zapravo nema informacija o tome šta ih čeka, odnos-no koji su troškovi tokom prve godine poslovanja. Poseban problem predstavljaju brojne takse na lokalnom nivou s kojima nijesu bili upoznati. Na osnovu navedenog, u Izvještaju za 2017.64 godinu data je preporuka da se za tri najčešće djelatnosti na lokalnom nivou pripremi informacija o minimalnim troškovima u poslovanju s koji-ma će se preduzetnici i novoosnovana d. o. o. susresti u prvoj godini poslovanja na lokalnom i nacionalnom nivou, u skladu s važećim zakonodavstvom. Ovo može biti „međurješenje“ do izrade jedinstvenog portala, koji zasigurno zahtijeva uključivanje i lokalnih uprava.

13. Transparetno predstaviti raspoložive podsticaje za razvoj preduzetništva. Istra- živanje je ukazalo na to da mladi preduzetnici najčešće nijesu upoznati s podsticaji-ma koji postoje (pogotovo na lokalnom nivou) za razvoj biznisa, ili su te informacije dostupne selektivno. Kao i u slučaju procedura, neophodno je obezbijediti jedinstveni online izvor s ažuriranim informacijama o dostupnim podsticajima, kako na naciona-lnom tako i na lokalnom nivou, koji se može lako pretraživati.

14. „Otvoriti“institucijezakomunikacijusmladimakaokorisnicimausluga. Istraživa- nje je pokazalo da mladi često negativno komentarišu rad institucija, dijelom jer nije-su u potpunosti upoznati s djelokrugom njihovog rada, a dijelom na osnovu ličnog utiska iz komunikacije za koju kažu da ih „demotiviše“ i „obeshrabruje“ da otpočnu sopstveni biznis. S obzirom na povratne informacije od mladih preduzetnika vezano za iskustva u komunikaciji s nadležnim institucijama, potrebno je razmotriti orga-nizovanje obuka za predstavnike institucija koji su zaduženi za kontakt s korisnicima usluga. Takođe, ove institucije treba da pruže mogućnost dobijanja povratne infor-macije od korisnika usluga o zadovoljstvu pruženim uslugama/servisom, kao i da ih uključeprilikomplaniranjasvojihaktivnosti,dabiprogramiiaktivnostibilizasno-vaninarealnimpotrebamakorisnika(pogotovoakosuupitanjuprogramifinan-sijskepodrške,obukeilisavjetodavneusluge).

U kontekstu navedenog, a kao dio neformalnog obrazovanja mladih preduzetnika, predlaže se organizovanje „otvorenih dana posvećenih preduzetništvu“ u toku kojih bi se organizovale posjete institucijama i/ili bi predstavnici institucija imali gostujuća predavanja. Tokom istraživanja su utvrđene individualne inicijative na ovom fonu, ali su pojedinačne i izolovane, nedostaje sistemski pristup.

61 Dobar primjer imamo na portalu Unije mladih preduzetnika Crne Gore www.umpcg.me kao i na portalu www.zenski-bi-znis.com koji je razvijen u okviru programa za podršku ženskom preduzetništvu koji realizuju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i UNDP, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

62 Dio projekta „Uprava po mjeri građana i biznisa“, koji sprovodi Kancelarija UNDP u Crnoj Gori u saradnji s Ministarstvom finansija, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i drugih partnera. Više informacija dostupno na www.bezbarijera.me.

63 www.bezbarijera.me/smanjenje-taksi-za-novoosnovane-firme

64 www.bezbarijera.me/sumirane-su-barijere-prijavljene-u-periodu-od-aprila-2016-marta-2017-godine/

51

15. Intenziviratisaradnjuikomunikacijuizmeđuinstitucijakojepružajuuslugemlad-im(a) preduzetnicima/preduzetnicama. U praksi je primjetan izostanak saradnje institucija pa dolazi do preklapanja aktivnosti ili se aktivnosti realizuju izolovano, čime se propušta sinergetski efekat. Izostanak koordinacije i saradnje za rezultat ima pojedinačne i ad hoc aktivnosti, bez sistemskog pristupa i podrške mladima koji razmišljaju o sopstvenom preduzetničkom poduhvatu. Institucije moraju sarađivati u dijelu planiranja i u dijelu sprovođenja svojih aktivnosti. Na primjer, IRFCG ne bi tre-balo da bude samo pozivan da održi prezentacije o programima finansijske podrške koje nudi, već bi trebalo da aktivno učestvuje u predlaganju i kreiranju obuka koje organizuju druge institucije, a na osnovu iskustva o poteškoćama s kojima se suoča-vaju preduzetnici (pogotovo mladi) kad otpočnu biznis i dobiju finansijska sredstva. Bolja saradnja i uvezanost institucija kako horizontalno (na nacionalnom i lokalnom nivou), tako i vertikalno (između nacionalnog i lokalnog nivoa) mogla bi da pomogne da se otklone problemi diskontinuiteta programa podrške koji sada postoje, usi- tnjenost programa (individualne i ad hoc inicijative) i pristupa.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti Ministarstvo finansija i na-dležne uprave (počev od Poreske uprave i Uprave za inspekcijske poslove), Ministarstvo javne uprave, kao i jedinice lokalne samouprave, te IRFCG, Direkciju za mala i srednja preduzeća, Zavod za zapošljavanje, Centar za stručno obrazovanje. Važnu ulogu mogu imati i Ministarstvo prosvjete i udruženja poslodavaca. Predložene aktivnosti neophodno je realizovati u kratkom i srednjem roku, i većina zahtijeva kontinuiranu aktivnost.

DOSTUPNA FINANSIJSKA SREDSTAVA UZ SAVJETODAVNU I MENTORSKU PODRŠKU

16. Kombinovati postojeće programe finansijske podrške s obaveznom savjetodav-nom i/ili mentorskom podrškom. Raspoloživi programi finansiranja mladih i vi-sokoškolaca koji su nezaposleni izuzetno su povoljni. Beskamatni krediti s dugim grejs periodom i relativno niskim kamatnim stopama, djeluju vrlo dostupni i primam-ljivi. Međutim, u praksi je relativno mali broj realizovanih kredita, a podržane ideje najčešće su neinovativne. Takođe, praksa je pokazala da su programi finansijske podrške koje je pratila određena savjetodavna podrška, treninzi za razvoj poslovnih vještina i/ili mentorska pomoć, bili uspješniji – s većim brojem odobrenih projekata u odnosu na broj učesnika u programu, u odnosu na one gdje su dostupni programi isključivo prezentovani velikoj masi (potencijalno) zainteresovanih. Iz tog razloga, neophodno je kombinovati savjetodavnu i mentorsku podršku s dobijanjem finan-sijskih sredstava, a kreditor (u ovom slučaju IRFCG) morao bi biti uključen u kreiranje trening programa ili sa sugestijama u pogledu najčešće nedostajućih vještina koji povećavaju rizik realizacije biznisa.

17. Mogućnostdavanjagrantova i/iligarantnepodrškeuzobaveznumentorskupo-dršku. Bez obzira na izuzetno povoljne uslove finansiranja, uvijek će biti onih mladih ljudi koji imaju dobre ideje, a nemaju neophodnu imovinu koju bi založili kao kolateral

52

ili nijesu u mogućnosti da obezbijede žirante za kredite koje uzimaju. U tom smislu treba razmotriti uvođenje pilot projekta koji bi podrazumijevao finansijsku podršku u formi granta (bespovratna sredstva) ili određeni garantni mehanizam koji bi tim mladim ljudima omogućio dolazak do finansijskih sredstava. Ova vrsta finansijske podrške bila bi uslovljena mentorskom podrškom, čak i učešćem u vlasništvu pre-duzeća. Sličan model razvijen je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, gdje studenti čija ideja bude ocijenjena kao dobra dobijaju finansijska sredstva uz vlasničko učešće u preduzeću i mentorsku podršku nastavnog osoblja. Interesantan je i model u kojem ulogu garanta kod finansijske institucije preuzima lokalna uprava odnosno opština. Ovaj model saradnje razmatraju opština Rožaje i IRFCG, u okviru mjera podrške za razvoj ženskog preduzetništva na teritoriji Opštine.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti IRFCG, Direkciju za mala i sred-nja preduzeća, Zavod za zapošljavanje, Centar za stručno obrazovanje, ostale organizaci-je koje pružaju savjetodavne usluge (centri za pružanje konsultantskih usluga) i poslovne asocijacije, čiji bi članovi pro bono ili za simboličnu nadoknadu, bili mentori mladim pre-duzetnicima. Predloženu aktivnost neophodno je realizovati u kratkom i srednjem roku, i ista zahtijeva kontinuiranu aktivnost.

RAZVIJENA PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

18. Unapređenjepostojećepreduzetničkeinfrastruktureipodrškanoviminicijativama. Istraživanjem su prepoznate nekolike forme preduzetničke infrastrukture koja je na raspolaganju mladim preduzetnicima, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Dok biznis inkubatori i preduzetnički centri bilježe veći ili manji uspjeh u svom poslo-vanju, ili još nije proteklo dovoljno vremena da bi se njihov rad evaluirao, evidentna je potreba da se ovakva podrška unapređuje. Posebno je važno obezbijediti sličnu infrastrukturu u okviru visokoškolskih i drugih institucija/organizacija, da bi se, uz aktivnu savjetodavnu i mentorsku pomoć, mladi još tokom studija ohrabrivali da ma-terijalizuju svoje biznis ideje. Kroz javni poziv koji bi podrazumijevao obezbjeđivanje finansijskih sredstava, visokoškolske institucije, lokalne samouprave ili druge zaint-eresovane organizacije mogu biti motivisane da razvijaju koncept biznis inkubatora, coworking prostora ili resursnih centara, za podršku studentima/mladim ljudima koji žele realizovati svoje poslovne ideje. Ovdje je preporučljivo imati evolutivni pristup i početi s manje zahtjevnim aktivnostima i u finansijskom i u prostornom smislu (na primjer, obezbjeđivanje coworking prostora i resursnih centara, tek nakon toga os-nivanje biznis inkubatora). Pored toga što se zainteresovanim mladim ljudima obez-bjeđuje prostor za rad i mentorska podrška, ovakve inicijative doprinose stvaranju neophodne „zajednice“ u okviru koje se mladi ljudi međusobno ohrabruju da istraju u svojim preduzetničkim poduhvatima, da razmjenjuju iskustva i eventualno zajedno nastupaju na tržištu.

19. Podrška i razvoj startup preduzetništva u Crnoj Gori. Razvoj preduzetničke infra-strukture, prije svega coworking prostora, jedan je od faktora za razvoj startup pre-

53

duzetništva/zajednice u Crnoj Gori. Neophodno je edukovati relevantne državne institucije ali i javnost o konceptu startupa, njegovim specifičnostima i benefitima koje za samog preduzetnika donosi i cjelokupno društvo. Značajna može biti analiza iskustava u regionu (poput Eleven i LauncHub u Bugarskoj ili Enterprise Ireland u Irskoj) i kreiranje ambijenta za razvoj „lokalnih“ (pokrenutih u Crnoj Gori) i privlačenje međunarodnih startupa. Unapređenje elektronskog poslovanja može značajno do-prinijeti razvoju startup zajednice. Takođe, sve mjere usmjerene na izgradnju i pro-movisanje preduzetničke kulture i novih tehnologija direktno doprinose razvoju start-up zajednice u Crnoj Gori, unapređenjem postojećih uslova za razvoj biznisa.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti Ministarstvo finansija, nadležne uprave (počev od Poreske uprave), jedinice lokalne samouprave i udruženja poslodavaca. Predložene aktivnosti neophodno je realizovati u kratkom i srednjem roku, i većina zahti-jeva kontinuiranu aktivnost.

UNAPREĐENJE POSLOVNOG AMBIJENTA

20. Kontinuirano pratiti, unapređivati i pojednostavljivati procedure za registraciju ivođenjebiznisa. Bez obzira na napredak u poslovnom ambijentu, neophodno je kon-tinuirano unapređivati procedure za registraciju i vođenje biznisa. U posljednjih neko-liko godina Crna Gora bilježi pad na globalnim rejting listama što nije nužno posljed-ica pogoršanja u radu administracije i institucija generalno, već nerijetko posljedica napretka koji prave druge zemlje. Pažljivom analizom dobijenih ocjena dolazi se do konkretnih aktivnosti čija realizacija pojednostavljuje poslovanje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti dosljednoj primjeni usvojene regulative, što često predstavlja problem, ali i obuci službenika koji su u direktnoj komunikaciji s korisnicima usluga institucija.

21. Uvestielektronskeproceduregdjegodjetomoguće. U prethodnom periodu često se govorilo o uvođenju elektronskih procedura. Određeni napredak je postignut, o čemu svjedoči činjenica da se preko 200 procedura može obaviti preko sajta eU-prave. Međutim, činjenica je da je najveći broj tih procedura vezan za fizička a ne pravna lica. Uvođenje elektronskih procedura podrazumijeva i uvezivanje institucija javne uprave u jedinstveni sistem i u velikoj mjeri nadgrađuje već prevaziđeni one-stop-shop koncept.

22. Analiziratipostojećepodsticajeiumjestozalokacijuvezatiihzastatuspreduzetni-ka. Najveći broj podsticaja za razvoj preduzetništva vezani su za status razvijenosti lokalne samouprave ili za kategorije ranjivih grupa. Istraživanje je pokazalo da su mladi preduzetnici obeshrabreni obavezama plaćanja poreza i doprinosa, jer u isto vrijeme ne postoji nikakva garancija da će njihov biznis uspjeti. U takvoj situaciji, ner-ijetko odustaju od djelovanja ili se odluče za rad u sivoj zoni. Potrebno je razmotriti da se postojeći podsticaji vežu za status preduzetnika (na primjer, starosti do 30 godina što je kategorija mladih definisana zakonom) a ne za lokaciju. Takođe, is-traživanja ukazuju na to da su prve tri godine poslovanja presudne za uspjeh mladih

54

preduzetnika. U tom kontekstu, potrebno je razmotriti mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa za prve tri godine poslovanja mladog preduzetnika, uz definisanje kvalifikacionih kriterijuma i odgovarajućeg monitoringa koji će obezbijedi-ti da ne bude zloupotreba.

23. Razmotritimogućnost za zakonsko regulisanje socijalnog/društvenog preduze- tništva. U Crnoj Gori trenutno ne postoji regulatorni okvir za osnivanje socijalnog preduzeća, dok u praksi za tim postoji potreba. Veliki broj nevladinih organizacija, uk-ljučujući organizacije za mlade i organizacije mladih, u okviru svojih aktivnosti, nude mogućnost razvoja konkretnih vještina (zanatskih vještina, kreativne industrije i sl.). Iako je najčešće riječ o ranjivim i marginalizovanim grupama (osobe s invaliditetom, izbjeglice, Romi i Egipćani), s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, mladi se ta-kođe mogu smatrati ranjivom grupom. Postojanje mogućnosti osnivanja socijalnog preduzeća omogućilo bi i školama da kroz svoje preduzetničke klubove valoriziju dio aktivnosti/proizvoda koji nastaju u obrazovnom procesu. Prihodi koji se ostvare mogli bi biti reinvestirani u dalji razvoj socijalnog preduzeća.

Za realizaciju navedenih aktivnosti neophodno je uključiti Ministarstvo finansija i na-dležne uprave (počev od Poreske uprave), Ministarstvo javne uprave i jedinice lokalne samouprave. Važnu ulogu mogu imati i Ministarstvo prosvjete i udruženja poslodavaca. Predložene aktivnosti neophodno je realizovati u kratkom i srednjem roku, i većina zahti-jeva kontinuiranu aktivnost.

KREIRANJE POZITIVNOG ODNOSA DRUŠTVA PREMA PREDUZETNIŠTVU

24. UspostavitinacionalnuGEN(GlobalEntrepreneurshipNetwork)kancelariju, čime bi se Crna Gora pridružila globalnom pokretu koji je već zastupljen u preko 165 zema- ljama, radi proslavljanja preduzetništva tokom cijele godine. U okviru ove inicijative, a koja bi podrazumijevala mobilisanje svih relevantnih aktera iz javnog i privatnog, odnosno nevladinog sektora, tokom cijele godine, u skladu s unaprijed definisanim kalendarom događaja, realizovale bi se planirane aktivnosti, takmičenja, promocije i sl.

25. Kreirati pozitivne kampanje za promovisanje preduzetništva. U saradnji sa svim navedenim partnerima, na javnom servisu pokrenuti kampanju za promovisanje us-pješnih preduzetnika. IRFCG već ima svoju bazu uspješnih priča koje bi mogle biti ko-rišćene za ovu svrhu. Forma promovisanja može biti i kraća i duža, ali je neophodno fokus staviti na preduzetnika, a ne na promovisanje institucije što često može izazva-ti odbojnost kod gledalaca i kontraefekat. Kampanja mora imati pažljivo osmišljenu rodnu perspektivu, a kao moćan kanal komunikacije treba koristiti i društvene mreže.

26. Podržati rad udruženjamladih preduzetnika/preduzetnica. Ovo je aktivnost koju treba da inicira sama ciljna grupa, a ima cilj da bude jedinstven glas mladih pre-duzetnika u promovisanju njihovih uspjeha jednako kao i izazova sa kojima se suoča-vaju. Udruženja mogu biti na nacionalnom i lokalnom nivou, generalna ili sektorska. Jedna inicijativa na ovu temu već je pokrenuta i neophodno ju je podržati. U pitanju

55

je Unija mladih preduzetnika Crne Gore65. Ovakva organizacija ima za cilj predstavlja- nje interesa svojih članova, ali i uzajamnu podršku. U tom smislu, projekat „vršnjačk-og mentorstva“ može dodatno doprinijeti promociji preduzetništva među mladima i ohrabrivanju onih koji imaju ideju za osnivanje sopstvenog biznisa. Postojeći mladi preduzetnici obezbjeđivali bi praksu na ograničeni vremenski period za zaintereso-vane mlade ljude, koje bi, u ulozi mentora, takođe savjetovali i omogućavali im sti-canje praktičnog znanja i pružali podršku. Alternativa mogu biti i radionice koje bi za svoje vršnjake sa sličnim aspiracijama držali postojeći uspješni mladi preduzetnici.

Za realizaciju navedene aktivnosti neophodno je uključiti IRFCG, Direkciju za mala i srednja preduzeća, Ministarstvo prosvjete, udruženja poslodavaca i mladih preduzetnika, javni ser-vis, ali i ostale medije zainteresovane za saradnju. Uspostavljanje nacionalne GEN kancelar-ije ima širi okvir i podrazumijeva obavezno uključivanje nevladinog sektora, obrazovnih insti-tucija, resornih ministarstava (na primjer, ministarstva finansija i ekonomije) i dr.

65 Za više detalja pogledati www.umpcg.me.

56

8. ZAKLJUČAK

Istraživanja pokazuju da mladi u Crnoj Gori imaju interesovanja za preduzetnički poziv. Međutim, statistika nam govori da se mnogo manje njih zaista opredjeljuje za ovu kar-ijeru. Razlog tome mogu biti brojna ograničenja sa kojima se suočavaju prije svega u osmišljavanju, a onda i u realizaciji sopstvene biznis ideje.

Ekonomska kriza i izražena stopa nezaposlenosti mladih koji u tom statusu predsta- vljaju neiskorišćen privredni resurs, skrenuli su pažnju politike i nametnuli preduzetništvo mladih kao dio rješenja za rastuću nezaposlenost. Jasno je da preduzetništvo mladih ne može u potpunosti eliminisati problem njihove nezaposlenosti, ali može biti važan dio rješenja.

Postojeće politike jesu usmjerene na razvoj preduzetništva, ali prije malih i srednjih pre-duzeća nego preduzetništva neke ciljne grupe poput mladih ili žena. Ukoliko postoji nam-jera da se preduzetništvo podstakne kod mladih, onda je neophodno razmišljati o sveuk-upnom preokretu razvoja društva u društvo zasnovano na preduzetničkoj kulturi i sistemu vrijednosti, a ne isključivo o rješavanju aktuelnog problema nezaposlenosti mladih.

Najčešća praksa koja nije zaobišla ni Crnu Goru je relativno veliki broj inicijativa usm-jerenih na promovisanje preduzetništva i podršku početnicima u biznisu. Međutim, te in-cijative su nerijetko izolovane, relativno male, ad hoc i diskontinualne i nijesu dio neke šire sveobuhvatne politike podrške razvoju preduzetništva mladih. Upravo iz toga razloga, dometi ovakvih inicijativa su ograničeni.

Iako ne postoje validne evaluacije sprovedenih inicijativa, intuitivno, a i na osnovu iskus-tava razvijenih zemalja možemo zaključiti da: 1) uspjeh pojedinačnih politika zavisi od procesa selekcije pojedinaca koji su tim inicijativama obuhvaćeni. Drugim riječima, ograničene resurse treba usmjeriti ka onima koji imaju najveće šanse da uspiju jer je sig-urno da ne mogu svi biti preduzetnici; 2) ukoliko želimo uspjeh, onda moramo izdašnije podržati mlade preduzetnike na svim poljima; 3) razvoj preduzetništva kod mladih zahtije-va integrisane politike i saradnju institucija, otvorenost prema korisnicima usluga i konit-nuirano ohrabrivanje i podršku.

57

LITERATURA

• Analiza Crna Gora kroz međunarodne ekonomske indikatore, Vlada Crne Gore, 2015.

• „Analiza strateškog okvira za sprovođenje industrijske politike i inovacija u Crnoj Gori“, CEED Consulting d. o. o

• D. Radević, Preduzetnički univerzitet, u Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivno-sti: nauka i tehnologija, Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2010, str. 293–307

• Fostering competitiveness and innovation of Montenegro through sustainable eco-nomic growth policies: Policy on the development of more conducive environment for green jobs and enterprises, “Green Jobs Needs Assessment” Scoping Study, MOR, septembar 2016.

• GEM 2015/2016 Globalni izvještaj Report, Global Entrepreneurship Research Asso-ciation (GERA), 2016.

• Gregg, Paul and Tominey, Emma, 2005, ‘The wage scar from male youth unemploy-ment’, Labour Economics, Vol. 12, pp. 487–509

• Istraživanje Svakodnevica mladih u Crnoj Gori, Damar, 2013.

• Istraživanje o znanju, stavovima, ponašanjima mladih u vezi sa zapošljavanjem i par-ticipacijom, UN Sistem, 2013.

• Izvještaj o biznis barijerama identifikovanim kroz kampanju „Bez barijera. Da biznis ne čeka!”, UNDP/Ministarstvo finansija, 2016.

• Izvještaj o biznis barijerama identifikovanim kroz kampanju „Bez barijera. Da biznis ne čeka!”, UNDP/Ministarstvo finansija, 2017.

• Izvještaj o realizaciji akcionog plana za sprovođenje Strategije za cjeloživotno pre-duzeničko učenje 2015-2019, za 2015. godinu, Direkcija za mala i srednja preduzeća, mart 2016.

• Izvještaj Tranzicija na tržište rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, MOR i MON-STAT, 2015

• Izvještaj: Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema u Crnoj Gori – Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori, UPCG, jun 2016.

• Izvještaj: Pristup finansijskim sredstvima u Crnoj Gori – Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori , UPCG, jun 2016.

• Izvještaj: Regulatorni okvir u Crnoj Gori – Stvaranje ambijenta za održivi razvoj pre-duzeća u Crnoj Gori, UPCG, decembar 2014.

• Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka, Neformalni rad, UNDP, 2016.

• Nacionalni Plan akcije za mlade Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, 2006.

58

• Entrepreneurship at a Glance 2016, OECD Publishing, Paris, OECD, 2016.

• Oslo Agenda for Entrepreneurship Education, European Commission, 2006.

• „Osmislite i provjerite svoju poduzetničku ideju“, dr.sc. Delić Anamarija et al. u izdanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2014.

• Peter F. Drucker, Inovacije i preduzetništvo, Privredni pregled, Beograd, 1991.

• Policy Brief on Youth Entrepreneurship - Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Union, 2012.

• Policy Brief on Youth Entrepreneurship - Entrepreneurial Activities in Europe, OECD/European Commission

• Politike za unapređenje zapošljavanja mladih u Crnoj Gori, Bijela knjiga, MOR, jul 2016 (nacrt)

• Pravci razvoja Crne Gore 2015–2018, Ministarstvo finansija, 2015.

• Pravci razvoja Crne Gore 2013–2016, Ministarstvo finansija, 2013.

• Predlog preporuka za ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, radni program ‘Obrazovanje i obuka 2010’, Evropska komisija

• Preduzetništvo kao podrška razvoju mladih u Crnoj Gori, CEED, 2015.

• Pretpristupni ekonomski program za Crnu Goru 2013-2016, Ministarstvo finansija, 2014.

• Pretpristupni ekonomski program za Crnu Goru 2014–2017, Ministarstvo finansija, 2015.

• Program ekonomskih reformi za Crnu Goru 2016–2018, Vlada Crne Gore, 2016.

• Start-up support for young people in the EU: From implementation to evaluation, Publications Office of the European Union, Luxembourg, Eurofound, 2016.

• Strategija razvoja stručnog obrazovanja 2015–2020, Ministarstvo prosvjete, 2014.

• Strategija za cjeloživotno preduzetničko učenje 2008–2013, Ministarstvo ekonomije, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, jun 2008.

• Strategija za cjeloživotno preduzetničko učenje 2015–2019, Ministarstvo ekonomije, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, 2014.

• Strategija za mlade 2017-2021, s Akcionim planom za 2017, Ministarstvo prosvjete, 2016.

• Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crno Gori, MOR i UPCG, decembar 2013.

• ‘The profile of the successful entrepreneur — Results of the survey “Factors for Suc-cess”’, Statistics in Focus 29/2006, Eurostat, 2006,

• U potrazi za poslom: Kako smanjiti nezaposlenost mladih u Crnoj Gori, CEED, 2013.

59

• V. Vukotić, P. Ivanović, D. Ostojić, Kako uraditi biznis plan, Centar za preduzetništvo, 2000. (Podgorica)

• Veselin Vukotić, Preduzetništvo – sistemska filozofija. Preduzetništvom u novi milenijum, CID Podgorica, 2001

• Zakon o mladima (Sl. list CG 42/16)

• „5 ubica biznisa“ Unija poslodavaca Crne Gore

• www.tehnopolis.me

• www.bscbar.org/en

• www.rbcberane.me

• www.euroinfo.me

• www.privrednakomora.me

• www.upcg.me

• www.iper.org.me

• www.poslodavci.org

• www.udg.edu.me

• www.ekonomija.ac.me

• www.unimediteran.net

• www.preduzetničkicentri.me

• www.kreaktivator.me

• www.digitalizuj.me

• www.umpcg.me

60