Sveuilite u ZadruOdjel za kroatistiku i slavistikuOdsjek za
hrvatski jezik i knjievnostStarija hrvatska knjievnost I
FIZIOLOG I SIMBOLIKA IVOTINJSKOG SVIJETA
Mentorica: Studentica: Prof. dr. sc. Divna Mrdea-Antonina Ivana
Cakta
Sadraj2. O Fiziologu22.1. Grki tekst Fizologa22.2. Fiziolog na
podruju Balkana33. Poglavlje o orlu44. Poglavlje o slavuju55.
Poglavlje o ptici evi66. Zakljuak77. Literatura8
1.Uvod
U ovom seminarskom radu u pisat o djelu Fiziologu. Zapoeti u
seminar datiranjem samog teksta, polemizirat u o sadraju i funkciji
djela, o autorstvu teksta, napomenuti u kako je vie prijevoda i s
tim su i sami prijevodi drugaiji. Kod Hrvata imamo samo tri ulomka
djela, proitala sam ih u knjizi Hrvatska knjievnost srednjeg
vijeka, ukratko u objasniti radnju ulomaka i polemizirat o
simbolici ivotinja unutar djela, u tekstovima koje u obraditi rije
je samo o pticama.
2. O Fiziologu
Fiziolog je knjievno djelo didaktine i religiozne funkcije.
Izvoran tekst je napisan na grkom jeziku, taj isti tekst vrlo
vjerojatno potie iz Aleksandrije, naime taj podatak nikada nije u
potpunosti utvren. Okvirno se datira u drugom stoljeu nakon Krista.
Mogue je naii na podatke da je nastao u treem, pa ak i etvrtom
stoljeu. Fiziolog na grkom znai poznavatelj prirode, no djelo nije
puko opisivanje tadanje prirode i bia u njoj. ivotinje, kamenja i
biljke iz prirode se koriste za prikazivanje simbola. Postoji
mnogobrojno prijevoda na razliitim jezicima. Postoje prijevodi u
stihu i prozi. Poneki ne sadre moraliziranja osobito znaajna za
ovakav tip tekstova, dok neka izdanja upravo proiruju etiki sadraj.
Izvoran tekst se sastojao od etrdeset pa do moguih etrdeset i osam
poglavlja. Grka verzija Fiziologa posluila je kao podloga latinskim
prijevodima, posebno popularan je bio prijevod u etrdeset poglavlja
iz 386. godine. Sva poglavlja u grkom tekstu Fiziologa imaju
jednaku strukturu. Zapoinju reenicom Fiziolog je govorio o, zatim
napomenu o kojoj je zvijeri, biljci ili kamenu je rije. Svako
poglavlje opisuje glavno svojstvo zvijeri i interpretira ga sa
kranskog stajalita.
2.1. Grki tekst Fizologa
Likovi su najee mitske zvijeri, njihova fikcionalna smisao se
ostvaruje interpretacijama simbolike koja se krije iza zvjerskih
oblija. Odreene kratke naracije sadre prikaze koji su preuzeti iz
istonjake mitologije. Autor Fiziologa je nepoznat, smatra se da je
napisan od strane antikih pisaca ili nekih crkvenih slubenika,
autorima tad nije bilo nuno da se potpisuju na djela. Fiziolog je
anoniman tekst a njegov sadraj se smatra vlasnitvom drutva. Zbog
razliitih hipoteza unutar pojedinih poglavlja, pretpostavlja se da
je netko prepravljao tekst. U vremenskom periodu u kojem nastaje
navedeno djelo, velik utjecaj je pruao razvoj ranog kranstva, naime
496. godine papa Gelazije ga stavlja na listu apokrifnih knjiga.
Jezik Fiziologa je relativno jednostavan i blizak jeziku Novog
zavjeta, to ukazuje da je vjerojatno pisan za ire mase. Naroit
utjecaj na to doba je imalo rano kranstvo, bilo je nuno na
jednostavan nain velikoj publici prikazat glavne kranske dogme.
Fiziolog je inspirirao kasnije kranske tekstove da posegnu za
alegorijom i tee za simbolikom. Stilskim sredstvima zanimljivije
prikazuju i zastupaju kranske ideje. Fiziolog je imao utjecaj na
razvoj takozvanih bestijarija. Bestijariji su zbirke fantastinih
pria o ivotinjama. Postaju osobito popularni u srednjem vijeku.
2.2. Fiziolog na podruju Balkana
Prvi slavenski prijevod s grkog nastao je vjerojatno u Bugarskoj
ve prije 13. st, a sauvan je u ruskim i srpskim rukopisima, jedna
je verzija i u ekoj literaturi. (tefani 1969 : 342) Tekst vezan za
Hrvate nikad nije u potpunosti pronaen, postoje samo fragmenti
teksta na staroslavenskom jeziku, nalazimo ih u Petrisovu
glagoljskom zborniku (1468), Akademijinu zborniku IV a 48 iz kraja
15. stoljea. Pronaen je dio i u Vinodolskom zborniku iz prve
polovice 15. stoljea. Fragmenti Fiziologa sauvani u Hrvata su
tekstovi o ptici evi ( ptica halandra), o orlu (ot orla) i o
slavuju (ot slavia). Eduard Hercigonja u drugom dijelu svoje knjige
Povijest hrvatske knjievnosti navodi odlomke u zborniku JAZU IV a
48, to su odlomci o penikose, o ptici epopsi,o div'em osle i o
henidi. Spominje opise u Petrisovu zborniku, primjerice opis
basiliska, pogledom ovjeka ubija od tvrdosti. Navodi zvijer katuru,
nju proganjaju lovci, zvijer izbacuje bubrege da bi pobjegla.
Lijepo su sauvani i opisi kavrana. Hercigonja spominje i lanak o
grlici iz zapadne redakcije, ujedno navodi i grlicu iz srpskog
Fizologa. Na stranim jezicima postoje poglavlja o mnogo vie ivih
bia, o lavu, o mitskom stvorenju grifinu, o gongori tj. meduzi, o
zmiji koja predstavlja Sotonu, o abi, o lisici, o pelikanu, o ptici
feniks, o morskom jeu, o fantastinom jednorogu itd.
3. Poglavlje o orlu
David je u 102. psalmu rekao da se mladost moe obnoviti poput
one u orla. Kada su orlu oi i krila teka, ide u potragu za
izvorskom vodom. On leti prema suncu i tako odstranjuje svu muku na
koju nailazi, u vodi se triput okupa, sve dok nije obnovljen i
potpuno nov. Tako je u Fiziologu predloeno ovjeku u staroj odjei s
tekim kapcima da pronae svoj izvor. Prouimo li simboliku teksta
primijetit emo da je izvor vode simbol za spiritualnost,
produhovljenje kojim ovjek moe odstraniti svoje grijehe i postii
duhovnu mladost. Autor pritom upuuje izravno na kranstvo. Sunce
isto sadri simboliku, samo sunce moe biti simbol pravde, no osobno
smatram da u ovom sluaju predstavlja Isusa Krista, to bi znailo da
je jedini pravedan i spasonosni put onaj k Isusu Kristu. ovjek po
uzoru na orla postaje nov, blii bojoj slici. Uoimo da je orao tri
puta uronio u vodu to nas dovodi do simbolike broja tri.
Elementarno je i krucijalno poznavanje da se iza broja tri krije
simbol Svetog Trojstva. Orao simbolizira ovjeka, kad nam se umnoe
grijesi, izvor moramo pronai u crkvi jer nam tu Bog daje
spiritualne naredbe za bolji ivot na zemlji. Sunce moramo traiti u
molitvama, jedino tako moemo biti vjeno mladi.
4. Poglavlje o slavuju
Slavuj je malena ptica, jako milo pjeva, kada eli pjevati stane
na sredinu zelene grane i pjeva divei se svom glasu. Zmija je
njegov neprijatelj, slua ga kako pjeva, lukavo gmie prema njemu
zatim ga proguta. Slavuj simbolizira svakog ovjeka koji tokom svog
ivota uestalo gleda sam na sebe i uiva slastima koje mu se pruaju,
pritom se zaboravlja na Boga. Zmija oigledno predstavlja Sotonu,
iskoritava bezumne grjenike koji se uputaju u nemoralne radnje zbog
vlastitog uitka. Sotona ovjeka kanjava i vodi u vjenu muku. Pouka
teksta je biti poboan, sluati i voditi se bojim glasom ne
vlastitim. najvei radost u vjeri svojoj da nam bude bolje u
kasnijem ivotu.
5. Poglavlje o ptici evi
Kada ptica eva pokae svoje lice nemoniku on postaje zdrav. Ptica
primi nemo zatim uzleti prema sunanom nebu da razrijei svu tu nemo.
Ptica eva simbolizira Isusa Krista, on je otvorio ljudima oi i
svojom rtvom platio za sve grijehe smrtnika. Zbog ljudskih grijeha
i bolesti uznesen je na nebo. Pria dalje govori kako je ptica
iznimno privrena svojim mladima, kada izlee mlade od silne ljubavi
ih pone ljubiti po elu. Enormna koliina poljubaca usmrti mlade,
kljun biva tvri od ljubavi. Njihovu smrt ptica oplakuje tri dana,
trei dan majka eva rtvuje svoja rebra. Vlastitom krvlju oivljuje
mlade. Nailazimo na simboliku vezanu uz Isusa Krista, tako on
proljeva krv za oprost grijeha i spasenje ljudskog roda. Majin pla
i oivljavanje mladih je znaajna slika jer je ujedno i fantastian
element. Egzotini i fantastini elementi su iznimno vani jer privlae
itatelje, naroito su privlaili itatelje tog doba, ovaj tekst je
nadalje intrigirao da se itaju moralno-didaktini tekstovi.
6. Zakljuak
Fiziolog je djelo koje spada u pounu prozu i imao je utjecaj na
rasprostranjivanje kranstva. Stavlja pozornost na bestijarije koji
se osobito veliaju u srednjem vijeku. Primjenjivanjem simbolike
najee prikazuje Isusa i Sotonu, naglaava opoziciju dobra i zla.
Etikim poukama navodi kranstvo kao duhovni spas i jedini izvor
emocionalne kontrole. Sva poglavlja donose sline pouke, stoga ih
moemo sve spojiti i doi do konane konkluzije, prikaz skromnosti,
suzdranosti i privrenosti Bogu kao jedini izlaz iz svih problema.
Po mom miljenju, Fiziolog je bio dio propagandne literature, medij
koji je imao svojevrsnu ulogu manipulirati drutvom tog doba i
nametnuti kranske ideje, meutim, to je samo moja hipoteza. Sasvim
sigurno jest da ovo djelo sadri legendarne i fantastine prikaze, na
jednostavan nain zastupa svoje ideje, o poukama se ne treba mnogo
razmiljati. Rjeenja su zadana unutar teksta koji je protkan
jednostavnim i razumljivim jezinim stilom.
7. Literatura
Knjige:1. Damjanovi, Stjepan, Hrvatsko knjievno
srednjovjekovlje, knjiga prva, Erasmus Naklada d.o.o., Zagreb,
1994. . str 30-322. Hercigonja, Eduard, Povijest hrvatske
knjievnosti, knjiga druga, Liber-Mladost, Zagreb, 1975., str.
416-4183. tefani, Vjekoslav, Hrvatska knjievnost srednjeg vijeka,
Matica hrvatska, Zagreb, 1969., str. 342-345
lanak na internetu:4. Physiologus : Ana Stoykova : Medival
Literature. http://physiologus.proab.info/
8
