Prezentacija zadi 071212

Predstavljanje

Domagoj Džojić, dipl.oec.

Supruga, troje male djece (9-5-2)

TOČKE

• 1. DIJABETES• 2. URAVNOTEŽENA PREHRANA• 3. UGLJIKOHIDRATI• 4. WAPF• 5. DOBRO, A ŠTO KAŽE ZNANOST?• 6. SPECIFIČNI ZAHTJEVI DIJABETIČARA• 7. ŠTO ĆU JESTI SUTRA ?• 8. KONTAKT INFORMACIJE

1. DIJABETES

• Šećer iznad normale - opasnost• Svijet 366 milijuna 2011. g.• 552 milijuna do 2030. g.• smatra se da nastaje tijekom 7 g.

1. DIJABETES

• Hrvatska 320.000• 40% neotkriveno (210.000)• ukupno 530.000

1. DIJABETES

• 2.9 milijuna s dijagnozom u U.K.• 850.000 bez dijagnoze • 100 amputacija tjedno• 400 novih dijagnoza dnevno• do 2025. se očekuje 5 milijuna s dijagnozom • treći uzrok smrti nakon srca i raka

1. DIJABETES

S.A.D. – 1980.-2010.

1. DIJABETES

Šećer u krvi podižu ugljikohidrati

- šećeri.

1. DIJABETES

1. DIJABETES

IZBACITI ŠEĆERE?

1. DIJABETES

KONVENCIONALNA MUDROST

= URAVNOTEŽENA PREHRANA

VEĆINU DNEVNIH KALORIJA

TEMELJITI NA

ŠEĆERIMA (60%)

!

1. DIJABETES

• USDA 1992.-2005.

1. DIJABETES

USDA2005.-2011.

1. DIJABETES

USDA2011.-

1. DIJABETES

MZ RH 2012.

1. DIJABETES

Uravnotežena prehrana:

- 50-60% UH- 30% masnoće- 15-20% bjelančevine

Vaganje i mjerenje jer:

KALORIJA JE KALORIJA?

2. URAVNOTEŽENA PREHRANA

SISAVCI: GORILA, KRAVA, LAV,

...ČOVJEK


GORILA – BILJOJED

90% VODA

10% SUHA TVAR


GORILA – BILJOJED

90% VODA

10% SUHA TVAR

11,8g – bjelančevine

7,7g – UH (škrob, šećer)

0,5g – masnoće

UKUPNO 81,5 kcal


GORILA – BILJOJED

90% VODA

10% SUHA TVAR

58,0% – bjelančevine

37,0% – UH (škrob, šećer)

5,0% – masnoće

UKUPNO 81,5 kcal

ENERGIJA


• GORILA – BILJOJED

75 grama VLAKANA postaje MAST

100% ZAS. MASTI KRATKIH LANACA



66,0% – masnoće

UKUPNO 148,0 kcal

ENERGIJA


GORILA – BILJOJED

75 grama VLAKANA postaje MAST

100% ZAS. MASTI KRATKIH LANACA



66,0% – masnoće

UKUPNO 148,0 kcal

ENERGIJA


GORILA FERMENTIRANJEM VLAKANA

DOBIVA 66% KALORIJA IZ MASTI


KRAVA – BILJOJED

90% VODA

10% SUHA TVAR

70-80% – mast

20-30% – bjelančevine

0% – ugljikohidratiENERGIJA


90% MESOJEDI DA

10% SUHA TVAR

70-80% – mast

20-30% – bjelančevine

0% – ugljikohidratiENERGIJA


90% ODA

10%

MASAI, SAMBURU, INUITI SUHA TVAR

15% UGLJIKOHIDRATIENERGIJA


ČOVJEK NE FERMENTIRA

VLAKNA KAO PRIMATI

(gorile, čimpanze, orangutani)


KLEIBEROV ZAKON odnos tjelesne težine i probavnog sustava

KOD ČOVJEKA:želudac 0,31tanko crijevo 0,76cekum 0,16debelo crijevo 0,58


KLEIBEROV ZAKON

odnos tjelesne težine i probavnog sustava

MOZAK: 28,8 !

Mozak troši veliki dio energije (20-25%).


JESU LI DAKLE ŠEĆERI

IDEALAN IZVOR

ENERGIJE ?

3. UGLJIKOHIDRATI

ŠEĆER,

SLATKO VOĆE,

MAHUNARKE, GOMOLJI

BRAŠNO, TIJESTO, ŽITARICE

3. UGLJIKOHIDRATI

ŽIVOTINJAMA SE DAJU

KOD TOVLJENJA

SVINJE, GUSKE...

Krumpir, kukuruz, kruh, krupica

3. UGLJIKOHIDRATI

SVINJAMA - POSNA SIRUTKA

PUNOMASNO MLIJEKO NE DEBLJA.

POSNE BJELANČEVINE

CRPE VITAMIN A – ŠTITNJAČA

+ PODIŽU INZULIN

3. UGLJIKOHIDRATI

3. UGLJIKOHIDRATI

G.I. - KOLIKO NAMIRNICA PODIŽE GUK AKO GLUKOZA (BIJELI KRUH)

DIŽE 100

(MAST NEMA G.I. !!)

3. UGLJIKOHIDRATI

G.I. - BIJELI KRUH - 71

- INTEGRALNI - 69

3. UGLJIKOHIDRATI

Šećer je 50/50

GLUKOZA+FRUKTOZA

100 g škroba postaje 111 g glukoze

(ŽITARICE, MAHUNARKE, SJEMENJE)

3. UGLJIKOHIDRATI

INDEKS FAGOCITOZE (L.I. NEUTROFILA)

BROJ ČESTICA / SAT

IZVOR: Sanchez A, et al. Role of sugars in human neutrophilic phagocytosis. Am J Clin Nutr 1973; 26: 1180-84

3. UGLJIKOHIDRATI

7,2 dl Coca Cole smanjilo je kod svih sudionika L.I. za 50%

Ringsdorf WM jr, Cheraskin E and Ramsey RR jr. Sucrose, Neutrophilic Phagocytosis, and Resistance to Disease. Dent Surv 1976; 52 (12): 46-48

3. UGLJIKOHIDRATI

PROSJEČNI L.I. JE 14

Dijabetičari u pravilu

imaju L.I. niži od 2

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I

- hormon debljanja

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I- hormon debljanja- povećava rizik od tromboze

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I- hormon debljanja- povećava rizik od tromboze- potiče nastanak plaka na žilama

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I- hormon debljanja- povećava rizik od tromboze- potiče nastanak plaka na žilama- sprječava povlačenje plaka

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I- hormon debljanja- povećava rizik od tromboze- potiče nastanak plaka na žilama- sprječava povlačenje plaka- stimulira nastanak vezivnog tkiva

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA I- hormon debljanja- povećava rizik od tromboze- potiče nastanak plaka na žilama- sprječava povlačenje plaka- stimulira nastanak vezivnog tkiva- stimulira lučenje IGF-1 (inzulinu sličan faktor

rasta) - rak

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA II

PODIŽE TLAK PUTEM:- bubrežne retencije Na+- pojačava tok Na+ i Ca++ u vaskularne glatke

mišićne stanice- povećani inzulin (natašte i postprandijalni) u

pozitivnoj je korelaciji sa oba tlaka

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA III

VISOK INZULIN POVEZAN JE I S:- policističnim jajnicima- rakom prostate- rakom endometrija- rakom dojke

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA III

VISOK INZULIN - sumnja se na povezanost s:- trudničkom hipertenzijom- preeklampsijom- osteoporozom

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA IV

VISOK INZULIN - povećava rizik od bolesti

srca:

Studija Framingham - ugrušci se puno vjerojatnije stvaraju u prisutnosti inzulina.

SRČANI UDAR, MOŽDANI UDAR, BLOKADE ARTERIJA, TROMBOZA DUBOKIH VENA

3. UGLJIKOHIDRATI

PROBLEMI INZULINA V

VISOK INZULIN - povećava rizik od raka:

535 pacijentica s rakom dojke:

- 8X veća smrtnost kod onih s najvišim inzulinom

- 4X češći recidiv raka na udaljenom mjestu

3. UGLJIKOHIDRATI

TREBA LI ORGANIZMU GLUKOZA?

Stanice bez mitohondrija:

ERITROCITI, MREŽNICA, LEĆA, ROŽNICA.

Stanice s puno mitohondrija radije sagorijevaju masne kiseline: npr. SRCE. Metabolizam ugljikohidrata postavlja veće zahtjeve pred stanicu.

3. UGLJIKOHIDRATI

TREBA LI ORGANIZMU GLUKOZA?

KETONSKA TIJELA- nastaju metabolizmom masnoća- nisu više u nemilosti – nisu štetna- dobro gorivo za srce i mozak- bolja od bjelančevina – zamjena za UH

3. UGLJIKOHIDRATI

TREBA LI MOZGU GLUKOZA?

MOZAK JE VRLO PRILAGOĐEN:

- glukoza- ketonska tijela- mlječna kiselina

3. UGLJIKOHIDRATI

GLUKONEOGENEZA

- bjelančevine

- masne kiseline

ZAKLADA WESTON A. PRICE

4. WAPF

WESTON A. PRICE

4. WAPF

4. WAPF

4. WAPF

1932. g.- Loetschenthal, Švicarska.

SVE UZGAJALI OSIM SOLI- manje od 1% karijesa- nema higijene zuba- zapanjujuća izdržljivost- nema TB-a- sirovi mlječni proizvodi, raž- malo mesa i povrća

4. WAPF

Primitive Gaelics

Teško okruženje: nema kokoši, svinja, voća, povrća

- plodovi mora- zobena kaša- alge

4. WAPF

Eskimo Moms

Nema nikakvih bolesti, raka, tuberkuloze, dijabetesa, alergija, TB-a, laki porodi, savršeni zubi

- tuljanovo ulje - 80% kalorija- iznutrice, lososova ikra- fermentirana riba- nikad posno meso

4. WAPF

Primitive Eskimos

Navajo &

Sitting Bull

Divljač, iznutrice, masnoća, stare životinje (mozak, jezik, srž, mast)

Neki su u rezervatima držali mlječnu stoku.

4. WAPF

Primitive

Indians

Primitive Seminoles

Ribe, ptice, gmazovi, divljač.

4. WAPF

Primitive South Pacific Boys

- hobotnice, školjkaši, rakovi, riba, svinje s iznutricama, mašću i kožom, žlijezde riba

- voće- fermentirani gomolji- povrće- kokosi

4. WAPF

Primitive South Pacific

Women

Primitive Aborigine Women

- Ptice, riba, divljač, nikad posno meso. Voćem bi debljali ptice da dobiju mast.

- Masni veliki kukci.

- Nisu jeli životinje ako nisu bile jako masne.

- Voće, povrće, žitarice i grahorice.

- Pomna priprema zrnja.

4. WAPF

Primitive Africans

Stočari – lovci - zemljoradnici

Samburu, Masai

Ratnik bi pio 3-4 litre mlijeka dnevno

(35dag masti)

Masnoće mesa, krv.

Divljač, riba.

Vrlo nizak kolesterol, bez srčanih bolesti.

Jetra; sirova i kuhana.

4. WAPF

MKW

Agnes McPhail

Thin Faces

Jordana

ZNAČAJKE TRADICIONALNE PREHRANE- nema industrijske prerade- raznolika zastupljenost makronutrijenata- pomna priprema biljnih namirnica- načelo veće hranjivosti- namirnice bogatije mikronutrijentima

4. WAPF

5. A ŠTO KAŽE ZNANOST

UTJECAJ ŽIVOTINJSKIH MASTI I KOLESTEROLA NA NA SRCE I KRVNE

ŽILE


Studija Framingham 1948. –

Unos kolesterola - kolesterol u krvi

NIJE PRONAĐENA VEZA



Unos masti - koronarna srčana bolest

NIJE PRONAĐENA VEZA

nakon 22 godine analiza.



dr. William Castelli, direktor studije Framingham kaže 1992:

'U Framinghamu (Massachusetts) što je netko više pojeo zasićene masti, što je više pojeo kolesterola, što je više kalorija unio, imao je manji kolesterol u krvi. . .'


Finska studija 1976.-1991. na 1222 muškarca nakon 15 godina praćenja:

- skupina na niskomasnoj prehrani imala 32% više umrlih i 143% više umrlih od srčanih bolesti od skupine koja nije pazila na prehranu, pušenje i aktivnost.


Europska studija iz 1983. na 18.210 muškaraca u dobi 40-59 g.

Skupina kojoj su umjesto masti uveli biljna ulja i margarin imala 2X veću smrtnost.

Druga skupina nije prestala ni s pušenjem.


dr. Uffe Ravnskov – pokus na sebi

- ukupno 59 jaja tijekom 9 dana.

- kolesterol smanjen više od 11% od 7.23 mmol/L na 6.39 mmol/L


Studija MR. FIT (The Multiple Risk Factor Intervention Trial)

28 medicinskih centara i 250 istraživača s troškom 115 mil. dolara.

Pregledana 361.662 muškarca 35-57g pri čemu su namjerno izabrani oni s vrlo velikim rizikom od srčanih bolesti da bi rezultat bio očitiji


Smanjili unos kolesterola 42%

Smanjili unos zas. masti 28%

Ukupne kalorije 21%

REZULTAT:

Blagi pad kolesterola u krvi i nikakav utjecaj na srčane bolesti.


Tri studije na muškarcima i ženama – D. II 12 mjeseci prehrane s:

- min. 50% kal. iz masti (90%z.+10%j.n.)

- max 20% UH

Neograničeno meso i sir;

UH iz neprerađenog voća i povrća


REZULTATI NAKON 12 MJESECI:

- uk. kolesterol 231 na 190 mg/dl

- LDL 133 na 105 mg/dl

- HDL 44 na 47 mg/dl

- TGC 229 na 182 mg/dl

- HbA1c +3,34% na +0,96%

- težina -18kg


ZAKLJUČAK:

"Ako imate prehranu koja rezultira gubitkom težine,. nižim kolesterolom i boljim lipidima, s vremenom će svi početi jesti na taj način.

To će doći htjeli vi to ili ne!"

Hays J. - 81. godišnji susret društva endokrinologa 15.6.1999.


STUDIJA: 51 DOBROVOLJAC S PRETILOŠĆU, 6 MJESECI NA PREHRANI S MAX 25g UH/DAN

Neograničene kalorije uz vježbanje i dodatke prehrani


REZULTAT:

- PROSJEČNI GUBITAK TEŽINE 9,5 kg

- UKUPNI KOLESTEROL SMANJEN 6%

- LDL SMANJEN 10 mg/dl

- HDL POVEĆAN 10 mg/dl

- TRIGLICERIDI SMANJENI 40%

Voditelj studije iznenađen!


Studija: ketogena dijeta - kardiovaskularni rizik

Djeca od 12-18 g, s 9-45 kg viška

Jedna skupina na konvencionalnoj dijeti: integralne žitarice, voće i povrće, niskomasni mlječni proizvodi, posno meso, perad i riba.

Ograničene kalorije na 1.100 / dnevno


Druga skupina visokomasna prehrana, malo ugljikohidrata.

Neograničene kalorije iz neobrezanog mesa, sira, jaja, peradi i ribe. Ugljikohidrati iz dvije salate dnevno i minimalno ostalog.


REZULTAT:

Nakon 12 tjedana unatoč u prosjeku 66% kalorija više djeca na LCHF izgubila 2X više kg (cca 8.5kg) od konvencionalne skupine.

HDL u LCHF povećan, kod prvih smanjen

Trigliceridi - LCHF -52%, kod prvih -10%

Nakon 12 mjeseci LCHF su zadržali težinu.

Bubrezi i jetra – nije bilo utjecaja


STUDIJA: UTJECAJ KETOGENE PREHRANE NA 20 ZDRAVIH MUŠKARACA TIJEKOM 6 TJEDANA:

University of Connecticut - 2002.

Promjena prehrane:

bjelančevine 17% 30%

UH 47% 8%

masti 32% 61%


REZULTATI:

- ukupni kolesterol nepromijenjen

- Trigliceridi -33%

- postprandijalna lipemija -29%

- postprandijalni inzulin -34%

- HDL +11,5%


STUDIJA: ZAMJENA ŠKROBA MAŠĆU I UPORABA METFORMINA* - 2002. g.

151 dijabetičar tip II-------------------------------------------------------------------------------------------------

Prehrana smanjila HbA1c 6x više od lijeka

Prehrana je smanjila težinu, lijek zanemarivo

Visokomasna prehrana smanjila je ukupni kolesterol 7X više od statina po izboru

*Glucophage ometa apsorpciju B12 koji inače povoljno utječe na dijabet. neuropatiju


STUDIJA: DIJABETES TIP I - ŠVEDSKA


STUDIJA: DIJABETES TIP I – ŠVEDSKA

22 pacijenta s GUK-om koji se teško regulira na prehrani sa 70-90 g UH

dnevno + prilagođen inzulin

Kalorije nadoknađene

bjelančevinama i mastima



REZULTAT NAKON TRI MJESECA:

Hipoglikemija sa 2,9 na 0,2 / tjedno

HbA1c sa 7,5 na 6,4%

(i nakon 1g isto)

Inzulin sa 21,1 na 12,7 i.j. (12,4)

TGC smanjeni

Kolesterol ukupni i HDL – isto!



Zamišljeno je kao 40g UH / dnevno jer to uklanja hipoglikemiju i normalizira GUK ali radi većeg odaziva sudionika povećano na 90 g/dan



UH: 20%

bjelančevine 30%

masti 50%

- bez krumpira, riže, tjestenine, kruha i žitarica.

- tvrdi kruh i povrće



Svi pacijenti s prekomjernom težinom izgubili na težini, oni s normalnom ostali na normalnoj.


STUDIJA BETA-STANICA: University of California (UCLA)

Kod dugotrajnih dijabetičara D-I (+60g) pronađena aktivnost beta-stanica i proizvodnja inzulina

Rasterećenjem bi moglo doći do oporavka jer očito postoji regeneracija otočića

Meier JJ et al. Sustaineed beta cell apoptosis in patients with long-standing type 1 diabetes; indirect evidence for islet regeneration? Diabetologia 2005; 48: 2221-

2228);


DIJABETES TIP I

Povezanost autoimunog odgovora s osjetljivošću na gluten;

Nije genetika jer se D-I javlja SAMO

u ind. zemljama.


SOL: prehrana s malo soli izaziva inzulinsku rezistenciju kod zdravih osoba u roku 7 dana (2011.)

- 152 muškarca i žene 18-65 g

- dio na prehrani s malo soli, dio na prehrani s pojačanom soli

- prehrana s malo soli pojačava inzulinsku rezistenciju

Metabolism. 2011 Jul;60(7):965-8. Epub 2010 Oct 30.

5. SPECIFIČNI ZAHTJEVI DIJABETIČARA

ONO SI ŠTO JEDEŠ?

VITAMIN A - povećani zahtjevi

Enzimi gušterače, mrežnica, bubrezi, neuropatija, infekcije, teško cijeljenje

PREPORUKA 20.000 i.j. dnevno


- JETRA

- ŽUMANJCI,

- PLODOVI MORA

- VRHNJE I MASLAC PAŠNIH ŽIVOTINJA


VITAMIN D – za sintezu inzulina

Ulje jetre bakalara u djetinjstvu smanjuje rizik za dijabetes. U dozi za 20.000 i.j. vitamina A ima i 2.000 i.j. vitamina D

Mast, rakovi, iznutrice, žumanjci, vrhnje i maslac životinja s paše


MASNE KISELINE - nedostaju enzimi za sintezu

EPA/DHA - ulje jetre bakalara (omega-3)

GLA - ulje noćurka, crnog ribiza, boražine

(200 mg/dan) (omega-6)


VITAMIN B1 (tiamin)

- kod štakora smanjuje 70-80% komplikacije na bubrezima

PREHRAMBENI KVASAC, ORASI, POVRĆE, JETRA, SVINJETINA


VITAMIN B6

- sprječava sindrom karpalnog tunela

SIROVO MLIJEKO I SIR,

SIROVA RIBA I MESO


ALFA LIPOIČNA KISELINA

– crveno meso

KROM (inzulinski receptori)

- jetra, prehrambeni kvasac

VANADIJ – transport glukoze –

- maslinovo ulje

CINK (proizvodnja inzulina)

- crveno meso, školjke

5. ŠTO ĆU JESTI SUTRA?

- prehrana bogata živ. namirnicama

- sirovi maslac i vrhnje, mlijeko i sirevi od pašnih životinja

- sirova riba i meso + junetina, janjetina

- morski plodovi (školjke, rakovi)

- nerafinirana sol i juhe radi minerala

- maslinovo ulje, žumanjci

- svježe i fermentirano povrće, cikla (ALA)

5. ŠTO ĆU JESTI SUTRA?

KOKOSOVO ULJE – MCT, MCFA

- izvor energije koja ne opterećuje žuč

- brza energija - sličnost sa UH –

- za sportaše, starije osobe, djecu

- koristi se u prehrani sondom

- laurinska kiselina (50%) djeluje antibakterijski, antivirusno, antifungalno

5. KONTAKT

- REFERENCE

- WWW.MUDREPREDAJE.COM

- SVETAHRANA.BLOGSPOT.COM

HVALA NA STRPLJENJU!

Vitamin D i dijabetes

REGULIRA EKSPRESIJU 200+ GENA

Dijabetes tip I – potiče lučenje inzulina u uvjetima povećane

potrebe za njim

- normalizira autoimunu aktivnost T-limfocita

Dijabetes tip II – nedostatak nepovoljno utječe na lučenje inzulina i

toleranciju glukozeInstitut Linus Pauling

Vitamin A i dijabetes- za zdravlje retine – retinol

- regulira ekspresiju gena

- radi tandemski s vitaminom D

- čuva stanice sluznica

- regulira obnavljanje stanica - cijeljenje

- funkcija limfocita i T-limfocita

- zdravlje kože

- dijabetičari i djeca slabo pretvaraju karotene; izbjegavati

Documents

Prezentacija zadi 071212