Priče o duvanu

Vijek uspona cigarete

Može li se danas svijet zamisliti bez cigarete? Teško! I premda se u zadnje vrijeme vodi pravi krsta[ki rat protiv duvanskog dima, sigurno je da će proći još dugo vremena dok duvan postane stvar istorijskih knjiga. Uživanje duvana postalo je univerzalni svjetski fenomen. Cigareta, ili neki drugi oblik potrošnje duvana, može se naći u svakom uglu naše planete, a u duvanskom dimu uživaju ljudi bez obzira na rasnu, polnu, ili vjersku pripadnost, na zanimanje, socijalni status itd. A kako je sve počelo?

Počeci upotrebe duvana kao sredstva za uživanje gube se u prošlosti, a pisana istorija duvana i pušenja počinje već nakon Kolumbovag otkrića Amerike. Neki od Kolumbovih pratilaca zabilježili su tu naviku kod starosjedioca, a uskoro je duvan prenesen u Evropu i za samo nekoliko decenija duvan i navika pušenja raširili su se po cijelom svijetu usprkos brojnim ograničenjima i zabranama.

Od početka širenja do danas u pojedinim istorijskim razdobljima bili su dominantni različiti načini uživanja duvana. U početku, i veoma dugo nakon širenja po svijetu, bila je to lula. To je najjednostavniji i najjeftiniji način pušenja. Lula se može napraviti od različitih materijala i kao pribor za pušenje mogla je biti jeftina, a s druge strane bilo je veoma skupocjenih lula kakve su sebi mogli priuštiti bogatiji slojevi društva. Jedno vrijeme bila je popularna cigara, koja se pravila od posebnog duvana obično najboljeg kvaliteta s ugodnom aromom. Dvadeseti vijek može se s pravom nazvati vijekom cigarete. Cigareta je danas dominantni oblik uživanja duvana i u ukupnoj potrošnji duvanskih proizvoda u svijetu sudjeluje s preko 95%. Početak pušenja cigarete, odnosno njezin primitivni praoblik nalazimo još u 16. stoljeću.

Prema jednom zapisu, Španci su već 1518. zapazili da pripadnici nekih plemena izmrvljeni duvan umotavaju u listove različitih biljaka - banane, šećerne trske, a najčešće kukuruza, što se može smatrati prvim primitivnim oblikom cigarete. Indijanci su još tada miješali duvan s različitim travama i aromatskim smolama radi poboljšanja arome. Međutim, biljne materije kojima se omotavao duvan imale su i negativnih popratnih pojava pri izgaranju. Ukus dima bio je suviše oštar, duvan je brzo izgarao, lako je ispadao na kraju, upadao u usta i sl.

U 17. vijeku u Južnoj i Srednjoj Americi pojavljuju se papelitosi, male cigare ili bolje rečeno primitivne cigarete, omotane kukuruznom komušinom, koje su pušili Španci i Kreolci. Jedan izvještaj iz 1756. opisuje proizvodnju ovakvih cigareta ručno u Meksiku. Zanimljivo je da poznati italijanski avanturista Giacomo Casanova (1725-1798) u svojim memoarima navodi da je u Španiji sreo pušače cigareta napravljenih od brazilskog duvana umotanog u list papira.

Sama riječ cigareta španskog je porijekla i znači mala cigara, a riječ cigara izvedena je od riječi ciq, što na jeziku plemana Maya znači "sagorljivo". Korijen te riječi ci ili cii znači ugodna, mirišljiva ukusna roba. Maye su bili prvi narod za koji se zna da je pušio cigare.

Cigareta je rođena

Cigarete u današnjem obliku, odnosno izrezani duvan umotan u komadić papira, pojavljuju se početkom 19. vijeka i o njihovoj pojavi postoji nekoliko izvora. Prema prvom cigarete se počinju praviti u Španiji oko 1825.-1830. Nazvane su cigaritto, a bile su napravljene od tankog lista četvrtastog papira u koji je ručno umotan duvan.

Druga priča o istoriji nastanka moderne cigarete vezana je za rat između Egipta i Turske. Zapovjednik egipatske vojske Ibrahim-paša u toku okupacije tvrđave Akre u Siriji 1832., koju su držali Turci, poslao je kao poklon jednoj topovskoj jedinici veću količinu finog orijentalnog duvana. Taj duvan vojnici su pušili na jedinoj nargili (vodena lula) koju su imali, dok jednog dana tu nargilu nije raznijela turska granata. Da bi nekako zadovoljili svoju strast za duhanom, vojnici su se dosjetili da duvan umotavaju u papir kojim su omotavane, artiljerijske granate. Priča kaže da je jedan vojnik uzeo taj papir od kojeg su se pravile čahure za barut, isjekao ga na više komada, u jedan od njih zavio svoj duvan, stavio tu rukotvorinu u usta i cigareta je rođena, slučajno kao i mnogi drugi pronalasci. Vojnici su taj izum neko vrijeme skrivali jer se ipak radilo o državnom papiru koji je služio za druge namjene. No, kako su uspjeli osvojiti tvrđavu, paša im je oprostio tu sitnu krađu. Da li se sve zaista tako dogodilo teško je reći, ali zna se da su nakon toga takve cigarete počeli praviti i turski vojnici, od kojih su tu naviku preuzeli i Rusi koje je sultan bio angažovao u odbrani Carigrada. Već četrdesetih godina u Rusiji počinje tvornička izrada takvih cigareta pravljenih od orijentalnog duvana. Zna se da se nakon 1843. u Francuskoj pojavljuju u prodaji prve cigarete.

Ovaj tip cigarete raširio se po Evropi nakon Krimskog rata (1854-1856) u kojem se oko 55,000 vojnika iz Engleske i Francuske borilo na strani Turske u ratu protiv Rusije. U Rusiji su se tada proizvodile orijentalne cigarete s finom aromom koja se mogla upoređivati s cigarama, pa su britanski i francuski vojnici prihvatili te cigarete i nakon završetka rata raširili naviku pušenja orijentalnih cigareta po Evropi. Tako pušenje cigarete postaje sve popularnije. Zanimljivo je da su tada mnogi "duvanski znalci" predviđali da pušenje cigarete neće naći mnogo pristalica i da će taj oblik uživanja duvana jednostavno nestati. Ipak, usprkos takvim prorocima pušenje cigarete stiče sve više pristalica. Nakon 1848. u Francuskoj se pojavljuju prve žene pušačice, kao simbol otpora važećim normama, jer je do tada ta navika bila uglavnom rezervisana za muškarce. Najpoznatija među njima svakako je bila poznata književnica George Sand (1804-1876), za koju se veže i izreka "Slava vrijedi koliko i dim iz lule".

Budući da narasle potrebe za cigaretama više ne može zadovoljiti ručna izrada, pojavljuju se prve mašine za izradu cigareta. Prvu takvu mašinu napravio je kubanski industrijalac Sussini. Ta je mašina izložena 1867. na Pariškoj izložbi i bila je prava senzacija. Mogla je proizvesti oko 3.600 cigareta na sat, što je u odnosu na 120-150 ručno izrađenih cigareta bio veliki napredak. Uskoro je (1883. g.) američki inženjer James A. Bonsack konstruisao mašinu koja je proizvodila 15.000 cigareta na sat, što je u to vrijeme bila prava revolucija. Ta mašina smatra se pretečom automatskih mašina koje su se pojavile 15-20 godina nakon toga. Već tada je uvedeno pakovanje od 20 cigareta kao najpraktičnije, što se zadržalo do današnjih dana. Krajem 70-ih godina počinje izrada cigaret papira kojim se zamjenjuju različite vrste papira u koje se duvan do tada umotavao.

U naše krajeve cigareta je došla preko Austrije i Italije. Zanimljivo je da se u Dalmaciji cigarete dosta dugo nazivalo španjulet, što je veoma često upotrebljavao

poznati splitski novinar i hroničar Miljenko Smoje. Taj izraz došao je iz Italije gdje su prve cigarete uvezene iz Španije pa su po tome nazvane spagnolette.

Potrošnja cigareta u Evropi i Americi u početku raste veoma sporo, kako zbog nedovoljne ponude, tako i zbog skupoće, što se mijenja povećanjem brzine rada mašina i povećanjem proizvodnje. Tako se povećava ponuda i smanjuje cijena. U SAD je npr. 1880. oko 50% ukupne potrošnje duvana bilo u obliku duvana za žvakanje, potom cigare, lulaša, a cigarete su u ukupnoj potrošnji učestvovale sa svega 1%. Godine 1900. taj se iznos povećao na 3.5%.

Osvajački pohod blend cigaret

U početku su se uglavnom proizvodile orijentalne cigarete, ali su se takođe proizvodile cigarete i od tamnog kao i svijetlog duhana. Čak su i u SAD marke cigareta tada imale orijentalna imena kao Fatima, Zubelda, Omar, Osman i sl. Kako se u SAD nije proizvodio orijentalni duvan, već drugi tipovi, proizvođači cigareta razmišljali su kako da te duvane ukomponuju u prihvatljiv proizvod. Nakon mnogih eksperimenata, Reynolds je 1913. dao na tržište cigaretu s novom mješavinom nazvanom domaći blend, sastavljenom od flue-cured duvana, berleja i orijentalca uz dodatak nekih zaslađivača i aroma. Ta mješavina u osnovi je bila slična lulašu, a od 1916. takvoj mješavini počeo se dodavati i merilend radi poboljšanja sagorljivosti. Nova cigareta nazvana je Camel, a uz naziv i sam dizajn cigarete s minaretom, kamilom i piramidom u pozadini, asocirao je na orijent, odnosno aromatski i visokokvalitetni duvan, budući da je tada orijentalni duvan još predstavljao najbolji kvalitet. Pojavu cigarete pratila je takođe bučna reklama kao npr. "Sutra će u ovom gradu biti više kamila (Camels) nego u Africi i Aziji zajedno", i sl. Već 1915. Ligget & Mayers lansira blend cigaretu Chesterfield, a 1916. American Tobacco cigaretu Lucky Strike. Camel je 1918. učestvovao s oko 40% u ukupnoj prodaji cigareta u SAD. U SAD je potrošnja cigareta po odraslom stanovniku 1913. iznosila 250 cigareta, a 1925. 1.060 komada. Oko 1920. cigareta postaje dominantni oblik uživanja duvana u SAD, a uskoro i u cijelom svijetu.

Širenju blend cigarete u Evropi doprinose američki vojnici, mada je širenje sporije bilo zbog naviknutog ukusa, bilo zbog kojekakvih drugih ograničenja. U Evropi su tada postojala tri tipa cigarete: orijentalni koji je bio najrašireniji u jugoistočnom i istočnom dijelu kontinenta, tamna cigareta u srednjoj i zapadnoj Evropi, te engleski tip cigarete. Tada je u većini zemalja duvan bio organizovan u sastavu državnog monopola, tako da je svaka država prije svega štitila svoj interes. Dobra ilustracija za to je zabrana prodaje američkih cigareta u V. Britaniji. Naime, poslije I. svjetskog rata ove cigarete počele su se širiti u V. Britaniji što je vjerojatno zasmetalo domaćem duvanskom lobiju, pa britanska vlada 1925. godine donosi odluku o zabrani prodaje američkih cigareta na njihovom tržištu. Odluka o zabrani temeljila se na jednom zakonu iz 1842. koji zabranjuje dodavanje meda, šećera i melase duvanu, a kao što je poznato američke blend cigarete sadrže različite zaslađivače za poboljšanje ukusa. Tada su spaljene velike količine cigareta Camel, Lucky Strike i Fatima.

Međutim, oduvijek je poznato da se zabranama teško može zaustaviti nešto što potrošači žele. Novi tip cigarete polako se iz SAD širi u druge krajeve, a pravi bum doživio je nakon II. svjetskog rata. Američki i saveznički vojnici proširili su ovaj tip cigarete po cijelom svijetu tako da nakon II. svjetskog rata američke blend cigarete počinju osvajanje svjetskog tržišta. Ratovi su očigledno povoljno okruženje za širenje

navike pušenja i ratovi su, više nego bilo koji drugi pojedinačni događaji, doprinijeli širenju uživanja duvana. Tako je Tridesetogodišnji rat (1818-1848) po Evropi raširio pušenje lule, Napoleonovi ratovi (1795-1803) pušenje cigare, a Krimski rat pušenje cigarete. I. i II. svjetski rat imali su ključnu ulogu u širenje američke blend cigarete. Zato nije čudno da je poznati američki general Pershing rekao da je za vojsku duvan isto toliko neophodan kao i dnevna njega.

Odgovor izazovima

Uvođenjem različitih inovacija cigareta se stalno mijenja i prilagođava zahtjevima tržišta, što je ujedno odgovor različitim izazovima, posebno kad je u pitanju antipušačka kampanja i odnos pušenja i zdravlja. Veoma značajan korak u tehnologiji proizvodnje cigareta bio je uvođenje filtra. Prva filter cigareta Maurier lansirana je u Engleskoj 1929., ali sve do pedesetih godina filter nije bio šire prihvaćen. Blaži oblik filter cigarete smatran je manje povoljnim, pa je filter smatran samo zgodnom tehničkom novotarijom. Tek polovinom pedesetih godina počinje brzo širenje tog tipa cigarete i za dvadesetak godina većina cigareta bilo je s filtrom. Danas je jedva 1% cigareta u svijetu koje nemaju filtar. Prvu kutiju za tvrdo pakovanje patentirao je Mollins 1937., ali je prošlo 25 godina prije nego je ovaj tip pakovanja šire prihvaćen u svijetu.

Kao posljedica antipušačke kampanje smanjuje se sadržaj sastojaka koji se smatraju kao štetni, kao što su nikotin, kondenzat i CO. Tome pored filtra doprinose ventiliranje korka i cigaret papira, upotreba ekspandiranog rebra, folije i sl. Uz današnju tehnologiju uopšte nije problem proizvesti cigarete sa svega 0.1 mg nikotina i 1 mg katrana po cigareti, ali u pitanje dolazi ukus i prihvatljivost takvih cigareta, jer su to zapravo sastojci radi kojih se duvan i koristi kao sredstvo za uživanje. Stoga tehnolozi pronalaze različite postupke kojima bi održali pušačka svojstva, odnosno fiziološko zadovoljenje pušača, uz smanjen sadržaj kondenzata. Kako se mijenjao sadržaj nikotina i katrana u SAD zadnjih decenija, vidi se iz slijedećih podataka (u mg/cig).

GODINA 1950 1960 1970 1980 1990 2000

KONDENZAT 38 28 20 15 12 <10

NIKOTIN 1,9 1,7 1,4 1,0 0,8 0,7

Sastavno se takođe smanjivala težina duvana u cigareti, što se vidi iz količine cigareta izrađenih od 1 kg duvana:

1950 1960 1970 1980 1990

720 860 1020 1200 1250

S 1.6 triliona cigareta godišnje, koliko otprilike iznosi njena proizvodnja, cigareta američkog blend tipa dominira u svijetu i najvjerojatnije će se takav trend nastaviti. Njen udio u ukupnom tržištu cigareta povećava se dvostruko brže od porasta proizvodnje cigareta u svijetu. No uz blend cigarete postoje još tri druga tipa cigarete koji se u pojedinim dijelovima svijeta konzumiraju u manjem ili većem obimu.

To su: Orijentalna ili turska cigareta, sastavljena od aromatičnih orijentalnih duvana

koji se ne začinjavaju i ne aromatizuju. Imaju ugodnu, nekad i naglašenu aromu. Danas se ove cigarete još konzumiraju samo u nekim zemljama istočnog Sredozemlja;

Virdžinijska ili engleska cigareta, napravljena je potpuno ili gotovo potpuno od flue-cured duvana različitog porjekla i različitog kvaliteta. U pravilu se ne začinjava i ne aromatizuje, iako se u zadnje vrijeme neke arome dodaju i ovom tipu cigarete. Ovaj tip cigarete raširen je u V. Britaniji, Kini i nekim zemljama Britanskog Commonwealtha, odnosno bivših britanskih kolonija;

Tamna ili crna cigareta karakteriše se time što sadrži značajne količine tamnih duvana. Ima više tipova tamne cigarete, zavisno od sastava mješavine. Ova cigareta dominirala je u Francuskoj, Španiji, mnogim zemljama frankofonskog područja u Africi i Azij, te u nekim zemljama Južne Amerike. Gauloise i Gitanes bile su poznate marke ovog tipa.

Uz ova četiri osnovna tipa cigarete postoje i različite lokalne cigarete koje se troše u pojedinim državama. U Rusiji i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza bio je popularan papiros, tip cigarete koji se odlikuje dugim šupljim usnikom, napravljenim obično od tvrdog papira. Za papiros se često koristila mahorka (N. rustica), pa je ta cigareta bila veoma jaka u pušenju. U Indiji, Šri Lanki i Pakistanu i danas se mnogo puši bidi cigareta, napravljena od smrvljenog duvana umotanog u list drveta Diosporus melanoxylon. Oko 60% mase cigarete je list koji ne sadrži katran i nikotin, tako da 3-5 bidi cigareta sadrže nikotina koliko jedna standardna cigareta. Kretek je tip cigarete veoma raširen u Indoneziji, a uz duvan se u mješavinu stavlja klinčić koji aromatizuje cigaretu. Vrh cigarete obično je namočen nekim zaslađujućim sredstvom. U Južnoj Americi postoji pikadura cigareta sastavljena od lokalnog duvana, a u Švicarskoj je dugo bila popularna merilend cigareta napravljena gotovo isključivo od merilend duvana. Mora se ipak istaći da se udio svih tipova cigareta na svjetskom tržištu smanjuje na račun američke blend cigarete.

Tako je cigareta prošla dug put od primitivnog papelitosa do današnje moderne cigarete. Početkom vijeka ukupna proizvodnja cigareta iznosila je oko 2 milijarde komada u odnosu na današnjih 5.600 milijardi cigareta ili 2.800 puta više, proizvedenih u preko 500 proizvodnih centara. Ukupna maloprodajna vrijednost tih cigareta iznosi preko 250 milijardi dolara. Cigareta je, prema tome, tipičan proizvod industrijske ere dvadesetog vijeka, a današnje mašine za proizvodnju cigareta svojom preciznošću, brzinom, svestranošću i djelotvornošću predstavljaju remek djela moderne tehnologije.

Izmrvljeno duvansko lišće koje su pušili starosjedioci Novog svijeta ima malo veze s današnjom cigaretom. Zajedničko im je jedino što je duvan i dalje osnovni sastojak. Današnja cigareta je visoko sofisticiran industrijski proizvod u čijoj izradi učestvuju stručnjaci različitih profila, od agronoma, tehnologa, hemičara pa do električara. Treba ipak reći da je i danas za cigaretu najvažniji duvan, odnosno duvanska mješavina u kojoj ponekad može biti i preko 20 različitih komponenata. Svi sastojci jedne mješavine pažljivo se odabiraju po tipu, porijeklu, kvalitetu, ni jedna komponenta ne smije dominirati, a od sastava mješavine u najvećoj mjeri zavisi prihvatljivost cigarete na tržištu. Neko je duvansku mješavinu uporedio s orkestralnom simfonijom u muzici, kad svi instrumenti štimaju i zajednički stvaraju harmoniju zvuka, melodije i snage koja zasjenjuje svaki pojedinačni instrument.

Kakva je sudbina cigarete u 21. vijeku? Na to pitanje teško je precizno odgovoriti, ali je sigurno da će u proizvodnji i potrošnji cigareta ključno pitanje biti odnos pušenja i zdravlja. Prije nešto više od 25 godina antiduvanski lobi u SAD

započeo je jedan program kampanje s motom: u 2000. godinu bez cigarete ili stvaranje bezduvanskog društva. Danas je očigledno koliko je taj program imao uspjeha. Neosporno je ipak da se duvanska industrija suočava sa sve više problema koji se iz SAD šire svijetom. Hoće li duvanska industrija u godinama koje dolaze uspjeti naći odgovore na sve te izazove, kao što je to uspijevala do sada, ostaje da se vidi.

TDR sastavTDR d.o.o.

TDR posluje u sastavu ADRIS GRUPE, dioničkog društva za upravljanje i ulaganje, koju čine dvije

strateške poslovne jedinice - duvanska i turistička.

TDR je počeo s radom davne 1872. godine kao pogon za njegu pripadnika austro-ugarske vojske

cigarama. U 135. godina rada izrastao je u vodećeg nacionalnog i regionalnog proizvođača i

izvoznika duvanskih proizvoda.

Danas zapošljava više od 700 zaposlenika koji su u 2006. godini ostvarili ukupan prihod u iznosu

od 1.918,1 mil. kuna.

Sastavni dio duvanske poslovne jedinice, uz TDR, čine Istragrafika i Hrvatski duvani, te Rovite.

TDR-ov sastav

Istragrafika d.d.

Istragrafika je najveći proizvođač i izvoznik komercijalne ambalaže u Hrvatskoj. Specijalizovana je

u proizvodnji visokokvalitetne kartonske ambalaže. Razvila se iz grafičkog pogona koji je rovinjska

tvornica duvana utemeljila 1956. godine. Istragrafika danas zapošljava više od 160 radnika. U

2006. godini Istragrafika je ostvarila prihod od 132,2 mil. kuna uz neto od 8,6 mil. kuna. Istragrafika

je dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za uspješnost u radu i kvalitetu proizvoda

koje izrađuje.

TDR sastav

Hrvatski duvani d.d.

Djelatnost Hrvatskih duvana je proizvodnja, obrada i prodaja duvana. Firma Hrvatski duvani

utemeljena je 2003. godine udruživanjem Viržinije d.d. iz Virovitice, Duvanprodukta d.d. iz

Pitomače i Rovite d.o.o. iz Kutjeva. Hrvatski duvani danas zapošljavaju više od 130 radnika, a u

2006. godini ostvarili su prihod od 191 mil. kuna uz neto u 2006. od 1,9 mil. kuna.

TDR-ov sastav

iNovine

Firma iNovine nastala je spajanjem Duhana Rijeka i Duhana Zagreb. S mrežom koja broji 350

vlastitih i 80 franšiznih prodajnih mjesta Inovine su jedan od vodećih nacionalnih maloprodajnih

lanaca.

Novom organizacijom firma je postala fleksibilnija, uspješnije odgovara zahtjevima savremenog

tržišta te je usmjerena na potrebe potrošača. Asortiman INovina dijeliće se na osnovni asortiman

kioska i "tobacco shopova" a ponuda svakog prodajnog mjesta biće prilagođena željama i

potrebama klijenata.

Strateški poslovni cilj iNovina je postati snažan specijalizovan maloprodajni lanac s prepoznatljivim

i modernim prodajnim mjestima te ponudom proizvoda prilagođenom savremenih trendovima.

Kontakt

TDR-ov sastavPredstavništva TDR-a - Rovite

Rovite su TDR-ova društva u inostranstvu. Distribuišu TDR-ove proizvode te komuniciraju s

korisnicima i poslovnim partnerima na određenom tržištu.

Niže u prikazu navedeni su kontakti Rovita:

Predstavništva TDR-a

Slovenia info@rovita.si

Bosna i Hercegovina rovita.bih@tdr.hr

Srbija rovita-bg@tdr.hr

Makedonija Crna gora Kosovo

Politika privatnosti

Zaštita privatnosti i uslovi korištenja

Svako korištenje www.tdr.hr podložno je uslovima i pravilima opisanim u ovom dokumentu.

TDR nastoji da se na navedenoj stranici nađu tačni i aktuelni podaci, ali nije odgovoran za njihovu

apsolutnu tačnost i potpunost. Svi korisnici stranice www.tdr.hr njezin sadržaj koriste na vlastitu

odgovornost.

TDR nije odgovoran ni za kakve izravne, neizravne, slučajne, posljedične ili kaznene štete nastale

pristupom, korištenjem ili nemogućnošću korištenja www.tdr.hr ili zbog bilo koje greške ili

nepotpunosti u njenom sadržaju.

TDR zadržava pravo izmjene sadržaja ove web stranice na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz

bilo kojeg razloga, i neće biti odgovoran ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih

promjena.

TDR poštuje privatnost posjetitelja na naše online stranice i prikupljat će osobne podatke kao što

su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa naših korisnika samo u slučaju kad nam se isti

dobrovoljno dostave. Te ćemo podatke koristiti kako bismo udovoljili pojedinačnim zahtjevima za

informacijama, na njih ćemo se oslanjati kako bismo bolje razumjeli potrebe korisnika, a radi

unapređenja naših proizvoda i usluga. Nećemo prodavati ni koristiti te podatke, niti ćemo ih

prenositi trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti TDR-a bit će

objavljena na ovoj web stranici.

Zadnja promjena: 30. listopada 2007.

Njihova misija i njihov cilj

Zadovoljiti potrebe savremenog potrošača

 

Njihova je misija zadovoljiti potrebe savremenog potrošača. To je izraz poslovne prakse, dokazane

u dugoj i bogatoj tradiciji Tvornice duvana Rovinj.

Njihov primarni poslovni cilj je zadržati vodeću i što stabilniju poziciju regionalnog

proizvođača cigareta te jačati izvoznu orijentaciju na evropska i druga svjetska tržišta.

Njihova strategija i komparativne prednosti

Biti prvi - inovacijom Biti bolji - znanjem Biti drugačiji - diferencijacijom!

 

Njihove tržišne prednosti proizlaze iz strategije inovacije i diferencirane ponude koja svoje uporište

ima u ideji kako nije dovoljno samo biti prvi, već treba biti i drugačiji.