Prijedlog ZGplan Razvojna Strategija GZ 12 2011

1zagrebplanRazvojna strategija G

rada ZagrebaStrateka razvojna usm

jerenja do kraja 2013. godine

grad zagreb gradski ured za strategijsko

planiran

je i razvoj grada zagreb, 2011.

2 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011. 2013. 3

Koordinacija regionalnog razvoja i priprema strategije:

gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

proelnicaJadranka Veseli Bruvo, dipl. ing. arh.

Radna skupina Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada:

voditeljica izrade zagrebplanamr.sc. Irena Matkovi, dipl. ing. arh.

dr. sc. Nada Anti, dipl. oec.Vinja Bedenko, dipl. ing. arh.Vladimir Betak, gra. teh.Karolina Bui, dipl. ing. arh.Vojna Celio Cega, dipl. ing. arh.Mirela Grabundija, dipl.ing. um.mr. sc. Stjepan Kelec-Suhovec, dipl. ing. prom.mr.sc. Valerija Kelemen-Pepeonik, dipl. geog.Milena Kuhta, dipl. ing. prom.Jasna Mandi, ing. gra.mr. sc. Mirna Metrovi, dipl. ing. arh.Ivana Movri, dipl. ing. prom.Hrvoje Pai, vii ekonomistmr.sc. Tomislav Pejakovi, prof. geografijeNeda Raki, dipl. oec.Iva Razumovi, dipl. oec.Stjepan Renduli, vii statistiarmr. sc. Darko iko, dipl. ing. geod.Rajna terk-Valentak, dipl. ing. gra.Robert Vojni, prof. geog.Marijana Vueti, arh. teh.Matija Vuger, dipl. ing. prom.

Struna suradnja drugih upravnih tijela Grada Zagreba u pripremi Osnovne analize:

ured gradonaelnikamr. sc. Nensi Radulovi, prof. eljko ZaninoviLiljana Klanja, dipl. polit.

gradski ured za gospodarstvomr. Nela Juri, dipl. oec.

gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvojdr.sc. Sandra Tucak-Zori, dipl.ing. kemijske tehnologijeMelita Bori, dipl. ing. gra.Vesna Vugec, dipl. ing. biolog.

gradski ured za obrazovanje, kulturu i portMirjana Berislavi, prof.Milan oli, prof.Ankica Pavlovi, dipl. ing. arh.uro StaniiLaura Topolovek, prof.Ivanica Mahovi-Dasovi

gradski ured za zdravstvo i braniteljeAlma Almira Kunst,dipl. polit.

gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetomZorana Franji Stanii, dipl. soc. rad.Marija Musta, dipl. soc. rad.Zorana Uzelac, dipl.socijalna radnica

gradski ured za poljoprivredu i umarstvoBiserka Petoi, dipl. ing. agr.Vlasta Ranogajac, dipl.ing.agr. Dinko Herman, dipl.ing.um.Jurica Ambroi, dr. vet. med.

gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i prometAlan Ordulj, dipl.ing.prom.

gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada Katarina utuk, dipl. ing. geod.Boro Kisjelica, dipl. pravnikVlasta Pili

gradski ured za katastar i geodetske posloveBlanka Lozo, dipl.ing.geod.Bruno Pacadi, dipl.ing.geod.

ured za upravljanje u hitnim situacijamaKristina Martinovi

gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirodeAna Nievi, dipl. ing. arh.

impressum

zavod za prostorno ureenje grada zagrebaNives Mornar, dipl. ing. arh.

struni doprinos tijela dravne uprave / institucija / trgovakih drutava / udruga / strunjakaMinistarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstvaMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitvaMinistarstvo unutarnjih poslova pu ZagrebakaSveuilite u Zagrebuhgk Komora ZagrebHrvatski zavod za zapoljavanje Podruna sluba ZagrebHrvatske ceste d.o.o.Hrvatske vodeh Putniki prijevoz d.o.o.Zagrebaki holding d.o.o. Financijska agencija fina Agronomski fakultet Sveuilita u ZagrebuArhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturuAnalog / Platforma 9.81Oikon d.o.o.Pro Silva d.o.o.Penezi i Rogina arhitekti d.o.o.dr.sc. Fea Vukidr.sc. Nikola Tvrtkovi, prof. biol.

Vanjska suradnja / savjetovanje u pripremi Osnovne analize:

Institut za meunarodne odnose imo:dr.sc. Sanja Tima dr.sc. Sanja Malekovidr.sc. Daniela Angelina Jelinidr.sc. Jaka PuljizMario Poli, dipl. oec.

Koncept i oblikovanje:Zoran ukiJan Pavlovi


sadrajuvod

saetak proces i metodologija izrade

osnovna analiza

resursi

1. geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja

1.1. Poloaj, osnovne prostorne karakteristike Grada Zagreba1.1.1. Integriranje hrvatskoga prostora1.1.2. Povezanost s europskim prostorom1.2. Osnovne geoloke karakteristike te karakteristike tla, vegetacije i faune1.2.1. Geoloke karakteristike i tlo1.2.2. Flora i fauna1.2.3. Karakteristike krajobraza1.2.4. ume1.3. Klimatska obiljeja1.4. Kulturna batina1.5. Identitet grada

2. zatita okolia

2.1. Praenje stanja okolia, informacijski sustav okolia, planiranje zatite okolia2.2. Vode2.3. Zrak2.4. Otpad 2.5. Buka2.6. Zatieni dijelovi prirode

3. stanovnitvo i trite rada

3.1. Broj stanovnika3.2. Dobna struktura3.3. Obrazovna struktura 3.4. Zaposlenost i nezaposlenost3.5. Novija obiljeja zagrebakog trita rada

funkcije

4. energetika i klima

4.1. Energetski sustavi 4.1.1. Izvori i potronja energije4.1.2. Opskrba elektrinom energijom 4.1.3. Opskrba toplinskom energijom4.1.4. Opskrba plinom4.1.5. Javna rasvjeta4.2. Obnovljivi izvori energije, ekoloki prihvatljiva goriva i uinkovito gospodarenje energijom4.3. Klimatske promjene

5. komunalna infrastruktura

5.1. Vodno gospodarstvo5.1.1. Opskrba pitkom vodom5.1.2. Odvodnja i proiavanje otpadnih voda 5.2. Gradske trnice5.3. Gradska groblja

6. prometna infrastruktura

6.1. Uvod6.2. Nainska raspodjela 6.3. Zrani promet6.4. Javni promet6.5. Cestovni promet6.6. Promet u mirovanju

7. gospodarstvo

7.1. Gospodarsko okruje 7.2. Osnovni gospodarski pokazatelji7.3. Strukturni pokazatelji gospodarstva 7.4. Analiza poslovanja poduzetnika u razdoblju 2005. 2009.7.5. Obrtnitvo7.6. Ulaganja u fiksni kapital i strana ulaganja7.7. Poslovno okruje u Gradu Zagrebu7.8. Konkurentnost7.9. Vanjskotrgovinska razmjena

8. turizam

9. poljoprivreda

9.1. Poljoprivredno zemljite9.2. Navodnjavanje i vodozatitna podruja 9.3. umarstvo


sadrajdrutvo

10. drutvene djelatnosti

10.1. Obrazovanje10.1.1. Predkolske ustanove10.1.2. Osnovnokolsko obrazovanje10.1.3. Srednjokolsko obrazovanje10.1.4. Visokokolsko obrazovanje10.1.5. Znanost10.2. Zdravstvo i socijalna skrb10.2.1. Zdravstvo10.2.2. Socijalna skrb10.2.3. Prava iz sustava socijalne skrbi10.3. Kulturne djelatnosti 10.4. Sportske djelatnosti10.4.1. Sport u sustavu odgoja i obrazovanja10.4.2. Sport osoba s invaliditetom

11. prava i participacija graana

11.1. Ravnopravnost spolova 11.2. Nacionalne manjine 11.3. Civilno drutvo

upravljanje

12. institucionalni okvir za upravljanje razvojem

12.1. Osnovne ustrojstvene jedinice12.2. Ljudski potencijali za upravljanje 12.3. Koordinacija upravnih tijela12.4. Razvojno planiranje, provedba i praenje rezultata rada

13. planiranje prostornog razvoja grada

13.4. Zemljina politika13.5. Stanovanje13.6. Identitetsko-problemska cjelina: Donji grad

14. sigurnosni pokazatelji u gradu zagrebu

15. financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje upanije

16. meuregionalna i meunarodna suradnja

16.1. Meuupanijska suradnja16.2. Meunarodna suradnja16.3. Projekti meunarodne suradnje

17. razvojni planovi, strateki programi, glavni razvojni projekti

swot

vizija

strateki ciljevi, prioriteti i mjere

provedba strategije

1. financijski okvir

2. institucionalni okvir

3. praenje provedbe i izvjetavanje

4. akcijski plan

5. komunikacijska strategija

prethodno vrednovanje

dodaci

1. akti gradonaelnika

2. savjetovanje s partnerskim vijeem grada zagreba

3. usklaenost stratekih ciljeva zagrebplana s nacionalnim stratekim ciljevima i ciljevima eu

4. popis izvora podataka


Drutvene promjene koje su se dogodile prije dva-desetak godina, prije svega uvoenje demokracije i prijelaz na slobodno trino gospodarstvo, nisu do sada bile praene odgovarajuim integralnim pri-stupom u planiranju i upravljanju razvojem Grada. Pribliavanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, a posebice zakljuivanje pretpristupnih pregovora, ukazali su na to da je krajnje vrijeme da Grad Zagreb dobije strateki plan izraen po novoj metodogiji, temeljen na utvrenim prednostima Grada i usmje-ren iskoritavanju prilika.Na nunost pripreme i usvajanja temeljnoga stra-tekog i razvojnog dokumenta ukazala je Gradska skuptina Grada Zagreba zakljukom od 30. oujka 2006. (Sl. gl. 8/06), a budui je dokument nazvan ZagrebPlan.Reorganizacijom Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, u srpnju 2009., nadle-nosti s podruja postupaka prostornog ureenja, voenja evidencije o postupcima izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja prenesene su na drugo upravno tijelo. Nadlenost Ureda preciznije je odreena upravo u izradi stratekih razvojnih dokumenata i praenja njihove provedbe te u osi-guravanju analitike infrastrukture koja omoguuje strateko odluivanje i infrastrukture za komunika-ciju s javnou.Sredinom 2009. Ured se poeo pripremati za provedbu zahtjevnoga projekta pripremu ZagrebPlana ponajprije istraivanjem primjera i uenjem iz europske prakse. Istraivanje je poka-zalo da se u nekim zemljama lanicama eu-a pojam strateko planiranje koristi iskljuivo za oznaa-vanje planiranja razvoja gospodarstva. Meutim, ukazalo je i na to da europske metropole, gotovo bez iznimke, nisu koristile iskljuivo gospodarski orijentirani pristup, ve su u podjednakoj mjeri uvaavale socijalne i ekoloke aspekte, prostorne odlike i lokalne identitete. To je i razumljivo inten-zitet koritenja prostora velikoga grada i njegove

uvodaglomeracije iznimno je visok i u njemu sudjeluje velik broj dionika. Poetno usmjerenje u pripremi izrade ZagrebPlana bilo je: sagledati vrijednosti, ali i konflikte, te preko ZagrebPlana nastojati umanjiti neke negativne posljedice drutvenih promjena: interes individualnoga nad drutvenim i prioritet kratkoronog nad dugoronim. Drugo usmjerenje za provedbu projekta izrade ZagrebPlana bilo je: izraditi strateki plan koji je istodobno ambiciozan, ali i ostvariv, te koji vjeto balansira izmeu sna i realnosti. Najbolji program-ski dokument moe se pretvoriti u praznugestu ako je neprovediv i postavlja ciljeve nedo-stine u razumnom roku. Posebna je panja usmjerena identifikaciji mogue nulte aktivno-sti prvoga koraka koji vodi ostvarivanju cilja, koji je mjerljiv i treba ga provesti u najkraem moguem roku.S obzirom na to da je obveza Grada Zagreba, a i drugih hrvatskih upanija, tijekom priprema razvoj-nih strategija potivati programska razdoblja eu-a, ZagrebPlan je, zapravo, razvojna strategija koja za eljenu viziju i dugorono postavljene ciljeve i pri-oritete detektira mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti do kraja 2013. Upravo ovako kratkorono opisane aktivnosti u sadrajima pojedinih mjera predstavljaju prvi korak prema ostvarivanju strate-gijom odreenih ciljeva, a o sljedeim emo kora-cima zajedniki odluivati tijekom izrade razvojne strategije za programsko razdoblje 2014. 2020.


proces i m

etodologija izrade

Izradu Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. godine (ZagrebPlan) vodio je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. U pripremi pojedinih dijelova strategije sudjelovale su eksper-tne radne grupe sastavljene od predstavnika drugih gradskih upravnih tijela, trgovakih drutava u vla-snitvu Grada i institucija znaajnih za provedbu politika regionalnog razvoja u Gradu Zagrebu, te cijenjeni strunjaci iz pojednih podruja. Savjetniku podrku pruili su lanove posebne Radne skupine sastavljene od predstavnika svih upravnih tijela Grada Zagreba te imo Institut za meunarodne odnose. S Parnerskim vijeem Grada Zagreba provedeno je usuglaavanje o pojedinim dijelovima i konanom prijedlogu strategije. Svoj doprinos pripremi razvojne strategije i usugla-avanju razvojnih ciljeva dala je Gradska skuptina Grada Zagreba, inicirajui niz tematskih sjednica o sustavu prostornog ureenja, o aktualnom gos-podarskom trenutku i razvojnim potencijalima Grada Zagreba, o razvojnim planovima Sveuilita u Zagrebu, o prijedlozima za unapreivanje promet-nog sustava te o strategiji razvoja poduzetnitva. Svrha je izrade ZagrebPlana - Razvojne strategije Grada Zagreba pridonijeti uspjenom i uinkovitom upravljanju razvojem, kao i doprinjeti pripremi tijela gradske uprave i ostalih nositelja razvoja za bolje koritenje pretpristupnih fondova Europske unije te fondova koji e biti dostupni po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju.ZagrebPlan Razvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013. godine izraen je u skladu sa smjer-nicama politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, dugorono usmjerene prema poticanju skladnog i uravnoteenog razvoja, uz zatitu i ouvanje prirodnog okolia i raznolikosti kultur-nog bogatstva.Zakonski okvir i temeljne smjernice za izradu ZagrebPlana rsgz do kraja 2013. odreeni su Zakonom o regionalnom razvoju Republike

Hrvatske (Narodne novine br. 153/09), Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih stra-tegija (Narodne novine br. 63/10), Pravilnikom o Upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (Narodne novine br. 53/10), te Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ciljevi, prioriteti i mjere ZagrebPlana rsgz do kraja 2013. usklaeni su s pri-oritetima razvoja statistike regije Sjeverozapadna Hrvatska, kojoj Grad Zagreb pripada zajedno sa Zagrebakom, Meimurskom, Varadinskom, Krapinsko-zagorskom i Koprivniko-krievakom upanijom. ZagrebPlan Razvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013. sastoji se od:

A osnovne analize s ocjenom stanja i utvrenim razvojnim problemima i potrebama,

A swot-analize s utvrenim snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama,

A vizije razvoja Grada Zagreba, A stratekih ciljeva, prioriteta i mjera za provedbu,

A financijskog okvira, A okvira za provedbu strategije, A akcijskog plana, A komunikacijske strategije, A te dodataka.

ocjena stanja razvoja: osnovna analiza, swot analiza

Osnovna analiza sadri pregled i ocjenu stanja, utvrene probleme i potrebe grupirane u slijedea podruja:


strateki cilj razvojni prioritet

c1. konkurentno gospodarstvo

c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja

c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga

c2. razvoj ljudskih potencijala

c2.p1 zagreb grad znanja i sveuilini grad

c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada

c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom

c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje okolia

c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja

c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada

c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada

c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada

c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava

c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti

c5. unapreenje kvalitete ivljenja

c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja

c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme

c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture

c6. unapreenje sustava upravljanja razvojem

c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja

c6.p2 unapreenje znanja i vjetina za upravljanje razvojem

c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom

c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea

c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada

a. resursi (Prirodna, populacijska i simbolika osnova Grada):

A Geoprometni poloaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja

A Zatita okolia A Stanovnitvo i trite rada

b. funkcije (Energetska, infrastrukturna, prometna i gospo-darska osnova Grada):

A Energetika i klima A Komunalna infrastruktura A Prometna infrastruktura A Gospodarstvo A Turizam A Poljoprivreda

c. drutvo (Preduvjeti osobnog napretka i kvalitete ivljenja u Gradu Zagrebu, prava i paticipacija graana):

A Drutvene djelatnosti A Prava i participacija graana

d. upravljanje (Planska i organizacijska osnova Grada):

A Institucionalni okvir za upravljanje razvojem A Planiranje prostornog razvoja Grada A Sigurnosni pokazatelji u Gradu Zagrebu A Financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje Grada

A Strateki razvojni planovi, programi i projektiNa temelju Osnovne analize i provedene radionice za izradu SWOT-analize, utvrene su snage, slabo-sti, prilike i prijetnje u navedenim podrujima.

strateke odrednice razvoja: vizija, strateki ciljevi, prioriteti i mjere

Polazei od Osnovne analize i swot-analize, a sin-tetizirajui reultate radionice kojoj je cilj bio utvr-ivanje vizije razvoja Grada Zagreba sa stratekim ciljevima, odreena je vizija Grada Zagreba:

Grad Zagreb Urbani inkubator odrivih koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti

Vizija Grada Zagreba proizala je iz potrebe sve-obuhvatnog sagledavanja razvoja Grada, u kojem se pojedini koncepti meusobno potiu i nadopu-njuju, te se ostvaruje pomicanjem granica u svim, za Grad znaajnim podrujima rada i djelovanja, primjenom poduzetnikog pristupa pristupa koji se ne zadovoljava s postojeim, koji u kreativ-nom procesu trai nove ideje i tei stvaranju novih vrijednosti. Vizija se takoer ostvaruje sinergijskim djelovanjem na ostvarivanju est zacrtanih stratekih ciljeva razvoja:

c1. Konkurentno gospodarstvoc2. Razvoj ljudskih potencijalac3. Zatita okolia i odrivo gospodarenje

prirodnim resursima i energijomc4. Unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija

Gradac5. Unapreivanje kvalitete ivljenjac6. Unapreivanje sustava upravljanja razvojem

Ostvarenje vizije i ispunjenje stratekih ciljeva planira se stratekim usmjeravanjem aktivnosti u skladu s razvojnim prioritetima ukupno je odre-eno 16 razvojnih prioriteta:Ostvarivanje utvrenih prioriteta postie se pro-vedbom mjera s popisom konkretnih planiranih aktivnosti. Za svaku su mjeru, osim planiranih aktivnosti, utvreni: svrha i cilj, oekivani rezultat i razvojni uinak, odgovorni nositelj i drugi znaajni suradnici, korisnici, pokazatelji uspjenosti pro-vedbe, izvori za financiranje s okvirnim sredstvima i razdoblje provedbe mjere.

provedba strategije: financijski i institucionalni okvir, praenje i izvjetavanje, akcijski plan i komunikacijska strategija

Financijski okvir za provedbu Razvojne strate-gije Grada Zagreba do kraja 2013. utvren je kao okvirni i orijentacijski plan financiranja provedbe mjera, odnosno aktivnosti i projekata koji su njima

predvieni. Okvirni financijski plan izraen je na temelju podataka iz prorauna Grada Zagreba te procjene mogunosti privlaenja sredstava iz drav-nog prorauna i fondova nacionalne razine, odno-sno na temelju procjene mogunosti privlaenja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije i drugih meunarodnih izvora, kao i iz ostalih izvora financiranja (privatni sektor, te u znaajno manjoj mjeri nevladine organizacije i drugi lokalni izvori).

Cilj je razvojne strategije ukloniti zapreke i stvoriti to kvalitetnije okruenje za djelovanje privatnog sektora i afirmaciju poduzetnikih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj zagrebakog gospodarstva i novo zapoljavanje, ali i unapreivanje prostornih odlika Grada te svih gradskih funkcija. Oekuje se stvaranje platforme za sudjelovanje privatnog sek-tora i u tradicionalno javnim funkcijama: obrazo-vanju, kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te


u razvoju prometno-komunalnih sustava. Provedbeni dio strategije sadri institucionalni okvir s kratkim popisom svih ukljuenih dio-nika i opisom njihovih uloga i zadaa vezano uz izradu, donoenje, provedbu i praenje provedbe razvojne strategije, te okvir za praenje provedbe i izvjetavanje.Akcijski plan slui za operacionalizaciju i provedbu razvojne strategije, sadri pregled razvojnih proje-kata planiranih u sklopu provedbe pojedinih mjera i upotpunjavati e se i razvijati daljnjim razvojem sustava pripreme upanijskih razvojnih projekata i voenjem sredinje baze razvojnih projekata. Akcijskim se planom posebno upozorava na nu-nost pripreme projektno-tehnike dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama odreene razvojne projekte grada, koja je i nuan preduvjet za koritenje sredstava iz fon-dova eu. Predlae se osnivanje posebnog fonda za pripremu projektne dokumentacije, kao i fonda za sufinanciranje odobrenih projekata.Ciljevi komunikacijske strategije jesu: omoguiti uinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i pro-vedbu razvojne strategije, podii svijest u javnosti o znaaju razvojne strategije za razvoj Grada Zagreba, informirati javnost o moguim izvorima financira-nja te, nadasve, osigurati dvosmjernu komunika-ciju izmeu uprave, poduzetnika, civilnog drutva i javnosti.

proces izrade

lipanj 2009.Poetak rada na izradi ZagrebPlana javno je najav-ljen 17. lipnja 2009. predavanjem u Drutvu arhi-tekata Zagreba koje su, uz predstavnice Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, odrale i predstavnice Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Na predavanju je prikazan oekivani plan rada uskla-en s naim tadanjim spoznajama o metodolo-giji izrade razvojnih strategija, posebice strategija kojima se planira razvoj velikih gradova - europskih metropola, to je takoer nezaobilazna uloga Grada Zagreba.

srpanj listopad 2009. 17. srpnja 2009. upuena je prethodna obavijest svim gradskim upravnim tijelima o poetku rada na razvojnoj strategiji, uz molbu da se odredi kon-takt-osoba za ostvarivanje meusektorske surad-nje na ovom zajednikom projektu, a, 22.listopada 2009., plan rada je prezentiran predstavnicima Gradske uprave.

studeni - prosinac 2009.Istodobno sa zahtjevima svim upravnim tijelima, trgovakim drutvima u vlasnitvu Grada, te dru-gim javnim institucijama za dostavu podataka na temelju kojih se mogu precizno utvrditi razvojni problemi i potrebe u okvirima njihovih nadlenosti, nastavljeno je s prouavanjem dobre prakse strate-gijskog planiranja europskih metropola usporedi-vih sa Zagrebom po broju stanovnika i veliini ili po slinom povijesno-drutveno-politikom naslijeu, pa smo naa saznanja odluili prezentirati strunoj javnosti. Stoga je, u suradnji s Drutvom arhitekata Zagreba, u studenom i prosincu 2009., odrano predavanje o razvojnim strategijama europskih glavnih gradova (Copenhagen, Prag, Ljubljana), a veliki struni doprinos i inspiraciju dao je prof. dr. sc. Tihomir Juki sa suradnicama Marinom Smokvinom i Mojcom Smode, s Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koji su pokazali kako svoj razvoj planiraju veliki: Pariz, London i Tokio.

18. oujak 2010.O ZagrebPlanu, metodologiji njegove izrade i izni-mno znaajnim temama za promiljanje razvoja, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada govorio je i na tematskoj sjednici Gradske skuptine Grada Zagreba o prostornom planiranju Grada, odranoj 18. oujka 2010., te dobio strateke inpute gradskih zastupnika iskazane u zakljucima sjednice.

travanj 2010.U travnju 2010. usvojen je Pravilnik o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (nn 53/2010), koji je korigirao neke dijelove ranije zamiljenog sadr-aja strategije i plana rada na njoj, ali je istodobno

potvrdio temeljne, koncepcijske odrednice rada.

26. travanj 2010.O razvoju grada i pripremi ZagrebPlana raspravljalo se i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijea Grada Zagreba 26. travnja 2010., tema koje je bila racio-nalno gospodarenje gradskim prostorom i stvaranje planskih preduvjeta za gospodarski rast. Vijee je, nakon strune elaboracije koju su pripremili Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada i druga pozvana tijela Gradske uprave i institucija, dalo pre-poruke za planiranje razvoja.rujan 2009.U sklopu Jesenskoga zagrebakog velesajma 2010. predstavljen je projekt ZagrebPlan,a posjetitelji manifestacije (graani Grada Zagreba i gosti) anke-tirani su u anketi pod zajednikim nazivom Kakav Zagreb elite?

30. rujan 2010.Za tematsku sjednicu Odbora za gospodarski razvoj i Odbora za financije Gradske skuptine Grada Zagreba, odranu 30. rujna 2010., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada pripre-mio je studije Makroekonomski razvoj i financij-ski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Zagreba 2005. 2009. i Prostorno-planski aspekti zagre-bakog gospodarstva, nastale kao separatna istra-ivanja za potrebe pripreme ZagrebPlana. Tematska je sjednica bila odlina prilika za razmjenu znanja i iskustava s gradskim zastupnicima, strunja-cima Sveuilita u Zagrebu, Razvojnom agencijom Zagreb, Gradskim uredom za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo i Gradskim uredom za financije, te s drugim uglednim strunjacima koji su bili pozvani na sjednicu.

listopad prosinac 2010.Na zahtjev Odbora za prostorno ureenje Gradske skuptine Ured je, u suradnji s Rektoratom Sveuilita, 20. listopada 2010., organizirao pre-zentaciju Studije razvoja Sveuilita u Zagrebu te sudjelovao u raspravi o toj nezaobilaznoj poluzi razvoja Grada. 10. prosinca 2010. se, na zahtjev istoga odbora, u Gradskoj skutini raspravljalo o prijedlozima za unapreenje pro-metnoga sustava (Prostorno-prometna studija

cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja Grada Zagreba, studija tunela kroz Medvednicu i sjeverne tangente).

26. studeni 2010.Dotadanja suradnja s drugim upravnim tijelima Grada Zagreba na strunoj je razini dobila instituci-onalnu podrku osnivanjem i imenovanjem posebne Radne skupine za izradu ZagrebPlana Razvojne strategije Grada Zagreba, 26. studenoga 2010., predsjednik koje je gradonaelnik Milan Bandi, a lanovi su proelnici svih gradskih ureda, zavoda i slubi. Osnovna je zadaa radne skupine bila osi-gurati punu sinergiju Gradske uprave u radu na ZagrebPlanu i osiguravanje najkompetentnijih strunjaka za rad na pojedinim podrujima.studeni 2010.Godina 2010. protekla je i u prikupljanju podataka gradskih upravnih tijela, Zagrebakog holdinga, drugih institucija i tvrtki (fina, h, hc...), u utvr-ivanju razvojnih problema i potreba, te u izradi niza tematskih studija o identitetu grada, prostor-nim i demografskim tendencijama, stanovanju, gradskim projektima, krajobrazu Grada Zagreba, mogunostima revitalizacije Donjega Grada, te o komunalnoj djelatnosti koja u velikoj mjeri utjee na nain ivota i percepciju posjetitelja tradiciji opskrbe domaim proizvodima na gradskim tr-nicama. Sva je analitika objedinjena u prednacrtu Osnovne analize ocjene stanja koji je dovren u studenome 2010..

26. studenoga 2010. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada imenovan je regionalnim koordinatorom i upisan u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao tijelo odgovorno za poslove poticanja i koordinacije regionalnog razvoja Grada Zagreba.

prosinac 2010.U Tribini Grada Zagreba odrana je 6. prosinca 2010. radionica za izradu swot-analize s predstavnicima gradskih upravnih tijela i znaajnih institucija. Otvorio ju je gradonaelnik Milan Bandi, a svim sudionicima podijeljeni su radni materijali Osnovne analize ocjene stanja, uz poziv da se dostave


zavrne dopune i korekcije. Na temelju rezultata radionice sastavljen je Nacrt swot- analize.

veljaa 2011.2. veljae 2011. odrana je radionica za na kojoj su predstavnici gradskih upravnih tijela i znaajnih institucija raspravljali o viziji razvoja grada Zagreba, stratekim ciljevima i prioritetima razvoja.

oujak svibanj 2011.U suradnji s Drutvom arhitekata Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada organizirao je ciklus javnih razgovora o aktual-nim temama urbanistikog planiranja, identitetu Grada i ulozi kreativnih industrija u stvaranju gradskog branda. Predstavljen je dio opsene analize i ocjene aktualnog stanja pripremljene u sklopu izrade ZagrebPlana, nastale tijekom 2010.. Posebna je panja posveena prostornom razvoju Grada, s fokusom na nekoliko tema koje su, zbog estoga isticanja u strunim krugovima i javnosti, ocijenjene presudnima za kvalitetu ivota i iden-titet Grada. Niz priznatih institucija i strunjaka predstavio je tematske studija o krajobrazu, sta-novanju, gradskim projektima, o tematsko-pro-blemskoj cjelini Donjega grada, ali i o prostornim i demografskim razvojnim tendencijama, identitetu i kulturnom proizvodu Grada: prof. dr. sc. Tihomir Juki, dr. sc. Daniela Angelina Jelini, dr. sc. Fea Vuki, mr.sc. Biserka Bilui Dumbovi, mr. sc. Vesna Koak Mioi-Stoi, dr. sc. Vladimir Kuan, sa suradnicima, te udruge Platforma 9.81/ Analog.Cilj ciklusa nije bio samo prezentacija izraenih stu-dija koje precizno utvruju aktualno stanje, nego struni dijalog o predloenim temama kako bi se dobili odgovori na pitanja: Je li se dosadanja praksa pokazala uspjenom? Koje je zatitne mehanizme i smjernice potrebno ugraditi u novu generaciju pla-nova? Koji bi model rjeenja bio najprihvatljiviji?

srpanj 2011. U sklopu tematske sjednice Odbora za gospodarski razvoj Gradske skuptine Grada Zagreba, odrane 4. srpnja 2011., predstavljen je Prijedlog strategije razvoja poduzetnitva Grada Zagreba do 2020., to ga je izradila Razvojna agencija Zagreb tpz. Temeljne postavke strategije: poduzetnitvo koje

raste, razvija se, zapoljava i izvozi; poduzetnitvo temeljeno na znanju, konkurentno na svjetskom tritu; promjena uvozno orijentiranog gospodar-stva u gospodarstvo koje izvozi; unapreivanje veza znanosti i poduzetnitva; te Zagreb kao motor razvoja hrvatskog drutva i gospodarstva bile su jo jedna prigoda za bolje definiranje stratekih prio-riteta u sklopu ZagrebPlana i poticaj za provjeru je li poduzetniki pristup pristup usmjeren stvara-nju nove vrijednosti dovoljno zastupljen u svim podrujima koje pokriva ZagrebPlan.

sudjelovanje partnerskog vijea grada zagreba

Partnersko vijee Grada Zagreba osnovano je i ime-novano 20. srpnja 2011. Za lanove Partnerskog vijea imenovani su predstavnici znaajnih insti-tucija i istaknuti strunjaci u podrujima svoga djelovanja:

A prof.dr.sc. Bojan Baleti, prorektor Sveuilita u Zagrebu, za prostorni razvoj i meuinstitucijsku suradnju

A prof.dr.sc. Gojko Beovan, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

A Vlado Crkvenac, predsjednik Udruenja obrtnika Zagreba

A Ivo ovi, predsjednik uprave Zagrebakog holdinga d.o.o.

A mr.med.sc. Mirjana Dobranovi, predsjednica Udruge za promicanje istih mogunosti

A Vladimir Ferdelji, direktor Elektro-Kontakt d.d. A dr.sc. Zlatan Frhlich, predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske gospodarske komore Komore Zagreb

A Vinko Ivi, ravnatelj Muzeja grada Zagreba A Vinja Jeli-Mck, Predsjednica odraz-a i Hrvatske mree za ruralni razvoj

A prof.dr.sc. Tihomir Juki, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

A prof.dr.sc. Antoinette Kai-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj

A Ivan Kataleni, sindikalni povjerenik Podrunice Sindikata Gradske uprave Grada Zagreba

A prof.dr.sc. Melita Kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu, za istraivanje i tehnologiju

A dr.sc. Vladimir Kuan, predstojnik Zavoda za prirodne resurse u Institutu za primijenjenu ekologiju oikon

A Anelko Leko, predsjednik uprave hup Zagreb d.o.o.

A univ. spec. Mirjana Matei, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj

A Vesna Matijaevi, proelnica Podrune slube Zagreb Hrvatskog zavoda za zapoljavanje

A Ivan Obad, predsjednik Obrtnike komore Zagreb

A Tomislav Pakvalin, direktor Centra za istraivanje i razvoj porta,

A Ivan iki, lan Vijea Gradske etvrti Peenica itnjak

A dr.sc. Amelia Tomaevi, direktorica Turistike zajednice Grada Zagreba

A Nives Farka-Topolnik, ravnateljica ju Park prirode Medvednica

A prof.dr.sc. Mladen Vedri, ekonomski strunjak i profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

Za predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba izabran je prof.dr.sc. Mladen Vedri.Partnersko vijee osigurava konsenzus meu rele-vantnim dionicima u procesu utvrivanja i ostva-rivanja zajednike vizije razvoja Grada Zagreba. Zadaa je Partnerskog vijea da aktivno djeluje u svim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana. Intenzivne konzultacije s Partnerskim vijeem provedene su u rujnu i listopadu 2011. godine. Partnersko vijee je razmotrilo dijelove ZagrebPlana rsgz do kraja 2013. godine te je svoje sudjelova-nje naglasilo kao poetak suradnje: vijee e aktivno sudjelovati u praenju provedbe strategije, u pri-premama za izradu i u samoj izradi razvojne stra-tegije 2014. 2020. Zapisnike sjednica Partnerskog vijea mogue je proitati u dodacima ove razvojne strategije.

prethodno vrednovanje

ZagrebPlan Razvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013., prethodnim je vrednovanjem ocijenjena na temelju kriterija opravdanosti, relevantnosti, konzistentnosti i koherentnosti. Prethodno vrednovanje provela je tvrtka Razbor konzultantska tvrtka iz Zagrebakoja prua usluge savjetovanja o regionalnom i lokalnom razvoju te fondovima Europske unije, a u nastavku je saetak zavrnog izvjea:Vanjsko vrednovanje Razvojnog plana Grada Zagreba odvijalo se u periodu od 7 mjeseci. Glavni nalaz vanjskog vrednovanja je da je Razvojna strate-gija Grada Zagreba pozitivno vrednovana, uz prepo-ruke za daljnje poboljanje tijekom provedbe, te u planiranju narednog stratekog perioda 2014-2020. U procesu vrednovanja potovani su principi neo-visnosti, interaktivnosti i objektivnosti. Kljuni nedostatak je produeno razdoblje izrade, koje je donekle utjecalo na kvalitetu same RS skraiva-njem razdoblja za provedbu, a koje se moe dijelom opravdavati kompleksnou drutveno-gospodar-skih trendova i razliitih aspekata urbanog razvoja, odnosno injenicom da se ova vrsta dokumenta po prvi puta izrauje u Gradu Zagrebu. S obzirom na sam Razvojni plan, socio-ekonomska analiza obu-hvaa zakljuke koji su relevantni i opravdani, te pruaju bazinu podlogu za razvoj strategije. Tim za izradu strategije okupio je impresivan broj ljudi koji su sudjelovali u izradi analize, a koji su svaki za svoj sektor jasno pokazali da dobro poznaju situaciju u Gradu Zagrebu. Poveznice izmeu socio-ekonom-ske analize i swot analize su vidljive i jasne, iako su izjave mogle biti konkretnije. Strateki ciljevi u naj-irem smislu odgovaraju potrebama i problemima prepoznatima u analizama. Prioriteti su dobro pre-poznati i opravdani glavnim nalazima analize te je gotovo za svaku mjeru mogue pronai odgovara-juu natuknicu u swot analizi. Nedostatak stra-tekoga dijela je nepostojanje indikatora na razini stratekih ciljeva i prioriteta, pa je tako teko pro-cijeniti kako e se mjeriti njihovo ostvarenje i u kojoj e mjeri doprinijeti rjeavanju problema pre-poznatih u analizi. Definirani su indikatori na razini mjera, dodue bez bazne i oekivane vrijednosti, koji mogu vrlo dobro posluiti u praenju utjecaja,


ali nisu dovoljni. Tim za izradu obavezao se da e s vremenom, u daljnjim procedurama stratekog planiranja, uvesti nove indikatore na nivou ciljeva i prioriteta kako bi pratili uinak. Iz navedenih razloga procjena utjecaja moe se zadrati samo na generalnoj ocjeni relevantnosti i konzistentnosti intervencije na temelju kojih se moe oekivati da e Strategija izazvati pozitivne pomake u sektorima i podujima u kojima eli djelovati. U poglavljima koja se odnose na provedbu Strategije vidljivo je da tim koji je radio na njoj, kao i Partnerstvo, dobro upoznato s procesima provedbe, ali i institucionalnim okvirom. Akcijski plan nema posebno izraen vremenski okvir po pojedinanim aktivnostima, jer bi se itav plan se trebao prove-sti na nain da se zapone odmah, a zavri sa svim definiranim aktivnostima krajem 2013. Osnovni je nalaz da je Akcijski plan u potpunosti jasan u pogledu liste projekata predvienih za financira-nje te da su u planu u dovoljnoj mjeri predviene aktivnosti i podjela nadlenosti potrebnih za pro-vedbu svih mjera i prioriteta. Preporuka je da se Akcijski plan u budunosti dopuni tako da obuhvati sve aktivnosti potrebne za provedbu strategije, od onih upravljakih i koordinacijskih, preko onih koje podrazumijevaju pripremu programa dodjele sred-stava krajnjim korisnicima koji nisu nositelji strate-gije (udrugama, pojedincima, poduzetnicima i sl.), analitike zahvate i studije, oblike tehnike pomoi i druge i modalitete provedbe strategije, pa do inve-sticijskih projekata. Proces konzultacija zamiljen je na principima interaktivnosti i ukljuivosti. lanovi partnerstva su dobro identificirani i zastupaju sve relevantne skupine dionika. Kako bi nadopunili proces konzul-tacija, tim za izradu strategije je na prijedlog evalu-atora, u komunikacijsku strategiju uvrstio obvezu organiziranja sueljavanja stavova razliitih dionika razvoja Grada u cilju razmjene stavova - problem-ski okrugli stolovi, tribine, diskusije, posebice s udrugama civilnog drutva koje se zalau za odriv urbani razvoj i ouvanje okolia, koja bi trebala osi-gurati sudjelovanje upravo tih sudionika u daljnjem konzultacijskom procesu. Kako je i vidljivo iz dodatka priloenog uz izraenu strategiju, Grad Zagreb je jasno elaborirao usklae-nost strategije na nekoliko nivoa. Vrlo elaborativan i

detaljan prikaz ove usklaenosti u priloenoj tablici pokazuje dobro poznavanje produja razvoja, ali i planova u pojedinanim politikama i dokmentima. Evaluatorski tim je ocijenio ovaj opis usklaenosti kao izrazito kvalitetan. Jedini nedostatak je u tome da Grad Zagreb nije imao ROP 2007-2011 pa nije bilo mogunosti procijeniti usklaenost s razvojim dokumentima koji su bili provoeni u predhodnom razdoblju.


Osnovna analiza je sastavni i obvezni dio razvojne strategije prema Pravilniku o metodologiji za izradu upanijske strategije Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Materijal sadri ocjene i stavove o kljunim razvojnim problemima i potrebama Grada Zagreba. Tijekom izrade osnovne analize, a u skladu s metodologijom koju propisuje Pravilnik, fokus je stavljen na odabir i prikaz samo onih podataka i injenica koje na najbolji nain oslikavaju obiljeja pojedinih sektora i njihovu vanost za razvoj Grada Zagreba. iri opisi, povijesni prikazi i niz razraenih detalja u pojedinim razvojnim podrujima sadrani su u posebnim sektorskim i granskim studijama, specijalistikim analizama i podlogama to su pripremljene u Gradskom uredu za strategijsko planiranje, u suradnikim gradskim upravnim tijelima, institucijama, tvrtkama, udrugama i u onima koje su izradili istaknuti strunjaci,a posebno se navode:

A studija Klasifikacija i valorizacija umskih krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010., oikon d.o.o.;

A studija Klasifikacija i vrednovanje poljoprivrednih i ruralnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010., Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu ;

A studija Vrednovanje i tipologija kulturnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010., Pro Silva d.o.o.;

A atudija Topografija identiteta Grada Zagreba simboliki potencijali grada kao alati strategijskog komuniciranja urbanih posebnosti, 2010., dr.sc. Fea Vuki;

A studija Kvalitetno stanovanje u urbanom centru Hrvatske, 2010., Analog/Platforma 9,81;

A studija Zagreb prostorno-demografske

osnovna analiza

promjene stanje, procesi, tendencije, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu;

A studija Studija prostora i sadraja zagrebakih trnica, 2010., Penezi i Rogina arhitekti d.o.o.;

A studija Makroekonomski pokazatelji i financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Zagreba 2005. 2009., 2010., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada;

A studija Gradski projekti, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu;

A studija Analiza stambenih naselja, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu.

U pripremi Osnovne analize koriteni su i vrijedni podaci i rezultati istraivanja iz strunih podloga, znanstvenih radova i usvojenih dokumenata koji nisu raeni kao tematska istraivanja u sklopu izrade ZagrebPlana:

A Beovan, G. (2004.) Procjena standarda stanovanja u Zagrebu kao razvojnog resursa, Pregledni znanstveni lanak, udk 365.4, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu;

A Socijalna slika grada Zagreba 2008., Udruga za inicijativu u socijalnoj politici, Socijalno vijee Grada;

A Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010. 2014., oikon d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj;

A Akcijski plan odrivog razvitka Grada Zagreba

(seap), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 20. travnja 2010.);

A Program energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada Zagreba 2010. 2012., (zuke) 2010., Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 14. srpnja 2010.);

A Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009. 2012., 2009. ecoina (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.);

A Program mjerenja razine oneienosti zraka na podruju Grada Zagreba ( prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.);

A Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010. 2014., oikon d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj.

Kljuni dio analize su ocjene i stavovi o tome kakvo je stanje razvoja pojedinog podruja ili sektora te kakvo znaenje ono ima za razvoj Grada Zagreba. Ocjene su promiljene i sagledane prvenstveno s aspekta budueg razvoja Grada Zagreba, a ne samo kao vrednovanje prolosti. Na kraju analize za svako podruje ili sektor saeto su iskazani kljuni razvojni problemi i razvojne potrebe. Problemi su izravno povezani s ocjenama razvoja,a na temelju podataka i injenica detaljno razraenih u sektorskim i granskim studijama te specijalistikim analizama. Osnovna analiza slui kao podloga za daljnje

faze izrade Strategije razvoja Grada Zagreba, za utvrivanje razvojne vizije, razvojnih ciljeva, prioriteta, a onda i mjer koje su okvir za pripremu i provedbu konkretnih razvojnih projekata. Sljedei korak u izradi Strategije je swot-analiza kojom se ponovno propituje relevantnost i konzistentnost osnovne analize za utvrivanje stratekih ciljeva, prioriteta i mjera, te spremnost za javnu raspravu kroz partnerstvo.

Ocjena stanja


1. geopro

metn

i polo

aj i zemljo

pisna, priro

dna i ku

lturn

a obiljeja

2. zatita oko

lia 3. stan

ovnitvo

i trite rada

resursiPrirodna, populacijska i sim

bolika osnova Grada


1. Geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja

1.1. Poloaj, osnovne prostorne karakteristike Grada Zagreba

poloajGrad Zagreb, povrine 641,35 km2 ini 1,13% povr-ine Republike Hrvatske. U 17 gradskih etvrti ivi 788 850 stanovnika (2008. procjena; 779 145 sta-novnika prema popisu stanovnitva iz 2001.). Uz Zagreb (690 953 stanovnika 2001.) i Sesvete (44 914 stanovnika 2001.), administrativni prostor Grada obuhvaa i 68 naselja s ukupno 42 507 stanovnika pri emu manji broj naselja (13) ima vie od 1 000 stanovnika.Grad Zagreb je samostalna, jedinstvena teritorijalna

i upravna jedinica sa statusom upanije. Granii sa Zagrebakom i Krapinsko-zagorskom upanijom. Prometno-geografski poloaj Grada vaan je imbe-nik njegova razvoja. Ovu vanost odreuju: smje-taj Grada u srednjoeuropskom prostoru, svekoliko povezivanje s europskim prostorom i integriranje hrvatskog prostora. Povijesno gledajui, geopro-metni je poloaj Gradu davao velike komparativne prednosti (steene i naslijeene) koje i danas mogu posluiti kao dobra osnova za jaanje njegovih komparativnih prednosti (stvorene prednosti) u europskom prostoru. Poloaj Grada Zagreba u regionalnom srednjoeu-ropskom prostoru obiljeava meuodnos tri naj-vea grada koja povezuju povijest i sadanjost i budunost trokut Zagreb Be Budimpeta, nia razina veza je Zagreb Graz Trst s Ljubljanom u sreditu, a u Hrvatskoj je to trokut Rijeka Split Osijek sa Zagrebom u sreditu. Poloaj Grada Zagreba u regionalnom prostoru jugoistone Europe obiljeavaju turbulentna pro-lost i prilika da se u tom prostoru afirmira kao ari-te gospodarskih, financijskih, politikih, kulturnog i drugih aktivnosti. 1.1.1. Povezanost s europskim prostorom

Zagreb je danas meunarodno i nacionalno vori-te kroz koje prolaze dva od tri najvanija europ-ska koridora u Hrvatskoj. To su paneuropski Vb cestovni i eljezniki koridor: Rijeka Zagreb - Budimpeta te paneuropski eljezniki koridor x: Graz Maribor Zagreb koji je i najvaniji elje-zniki pravac u Republici Hrvatskoj.Posebno znaenje Zagreb, kao meunarodno pro-metno vorite i gospodarsko/politiko sredite, dobiva ulaskom Hrvatske u eu. Osim to e to pri-donijeti jaanju prometnih i gospodarskih tokova sa zemljama lanicama eu-a, Zagrebu se prua prilika da ojaa ulogu meunarodnog sredita jugoistone Europe, osobito u zemljama bive Jugoslavije.Zbog dobre prometne mree Zagreb istodobno ima i ulogu poveznice nacionalnog s europskim prostorom. Mrea autocesta pribliila je Hrvatsku Europi i pozitivno utjecala na regionalnu integraciju Hrvatske sa Zagrebom kao nacionalnim sreditem. Sve autoceste a1 Zagreb Split, a2 Zagreb Macelj, a3 Bregana Zagreb Lipovac, a4 Zagreb Gorian, prikaz 1. grad zagreb u regionalnom prostoru

prikaz 2 | poloaj grada zagreba na pane-uropskim intermodalnim koridorima

A6 Zagreb Rijeka i A 11 Zagreb Sisak (u gradnji), imaju svoje ishodite na Zagrebakoj obilaznici.Sve to predstavlja razvojni potencijal Zagreba i temelj da osnai svoju ulogu vanog, ne samo europskog i nacionalnog prometnog i tranzitnog sredita nego i jakoga meunarodnoga gospodar-skog, politikog, kulturnog, znanstvenog i sport-skog sredita.

1.1.2. Integriranje hrvatskoga prostora

Zagreb je na spoju dva kljuna hrvatska prostora - podunavskog i jadranskog. Istodobno ima sredi-nji poloaj u odnosu na tri sekundarna hrvatska sredita Rijeku, Split i Osijek i na veinu sredita niega reda. Tako povoljan prostorni odnos rezul-tira pogodnim udaljenostima koje uglavnom ne prelaze 400 km, raunano najkraim cestovnim prometnicama magistralnog znaenja. Iznimku ine samo veze do udaljenijih junodalmatinskih prostora. Zagreb se koristi i pogodnostima regionalnog pro-metnog sustava koji se razvio u okvirima sredinje Hrvatske. Oko Zagreba se, na udaljenosti do 100 km, formirao sustav sredita razvitak kojih je meuza-visan s razvitkom Zagreba. Ta su sredita (Karlovac, Sisak, Bjelovar, akovec, Koprivnica i Varadin) dostigla viu razinu urbanizacije i predstavljaju vane gradove. Oni su gravitacijski u punoj mjeri orijentirani prema Zagrebu i razvijaju se pod utjeca-jem njegovih regionalno-organizacijskih funkcija. Uz to, Zagreb ima i poseban poloaj u teritorijal-nom sklopu Hrvatske jer je prema njemu upuena glavnina unutranjih prometnih tokova i ciljno-izvorinih i tranzitnih. Iz takvih odnosa proizlazi i integrirajua uloga Zagreba u povezivanju Hrvatske. On je koncentracijska toka meuregionalnih pro-metnica i refrakcijska toka raznovrsnih prometnih tokova. Vana je i uloga Zagreba kao glavnoga grada Hrvatske, odnosno funkcija dravnog i upravnog sredita.Znaajna je i uloga Grada Zagreba prema njego-vom bliem okruju, tj. iroj metropolitanskoj regiji. Zagreb okruuje Zagrebaka upanija koja izv

or:

stu

dija

zag

reb

pr

ost

orn

o-d

emo

graf

ske

pro

mje

ne

st

anje

, pro

cesi

i te

nde

nci

je, a

f 20

10.

izvo

r: h

ttp:

//en

.wik

iped

ia.o

rg


predstavlja njegovu najbliu prostornu periferiju. Iz prostora Zagrebake upanije Grad Zagreb dobiva dio potrebnih prirodnih resursa, hranu, radnu snagu koja dnevno migrira u grad na posao, u kole i sl..U tom prostoru grad najintenzivnije ostvaruje potrebe svojih stanovnika za boravkom u prirodi, rekreaci-jom, sekundarnim, ali sve vie i primarnim stano-vanjem, to pojaava intenzitet dnevnih migracija, proces suburbanizacije i poticanje rasta satelitskih naselja u zagrebakoj okolici. ire urbano podruje Grada Zagreba prikazuje Slika 3., na temelju podataka o udjelu dnevnih migranata nastanjenih u okolnim gradovima i opinama, na kojoj je tankom crnom linijom oznaeno admini-strativno podruje Grada Zagreba, a debljom ire urbano podruje.Zagreb ima brojne znaajne razvojne mogunosti, ali i ogranienja, ukljuujui u prvom redu: a) poti-caj gospodarskim aktivnostima zbog postojanja agrebakog trita i recentnog irenja i/ili prese-ljenja gospodarskih aktivnosti iz Zagreba; b) vii drutveni i gospodarski standard koji nudi blizina Zagreba (natprosjene mogunosti zapoljavanja, obrazovanja i dr.) te njime uzrokovane demograf-ske procese (imigracijski trendovi i izraene dnevne migracije sredite periferija); c) pojaani priti-sak na okoli i prirodne resurse uzrokovan veom naseljenou, intenzitetom prometa i gospodarskih aktivnosti.Posljedino, iako su prema trenutnom ustroju Grad

Zagreb i Zagrebaka upanija dvije zasebne admi-nistrativne cjeline, valja naglasiti injenicu da je za kvalitetno upravljanje razvojem u bilo kojem od ova dva prostora neophodna institucionalizirana, bliska i trajna suradnja preko njihovih politiko-teritori-jalnih granica i nadilaenje pojedinanih interesa.

razvojni problemi

A geoprometni poloaj Grada Zagreba se u osmiljavanju njegova razvoja ne percipira dovoljno kao vaan razvojni potencijal

A u razvojnim programima Grada Zagreba njegov se geoprometni poloaj preteno tretira kao komparativna prednost, a ne kao jedna od komponenti za jaanje konkurentskih prednosti

A pogodnosti geoprometnog poloaja Grada Zagreba ne koriste se, u kombinaciji s njegovim drugim razvojnim potencijalima,za to da se on profilira u lidera (gospodarskoga, financijskog, politikog, tehnolokog, kulturnog i sportskog) u iroj regiji jugoistone Europe

A nedovoljno jasno artikulirani i operacionalizirani smisao i ciljevi umreavanja Grada Zagreba sa susjednim europskim metropolama i mogunost da se suradnja koristi za njegov razvoj

A nelogine upravno-teritorijalne granice Grada Zagreba

A smjetaj znaajnih prirodnih i razvojnih resursa izvan granica Grada Zagreba (podzemne zalihe pitke vode, zrana luka...)

A nema cjelovitog pristupa planiranju i koritenju razvojnog potencijala cjelokupnog zagrebakog prostora u cilju integriranog razvoja Grada Zagreba i Zagrebake upanije

razvojne potrebe

A vrednovati geoprometni poloaj Grada Zagreba kao razvojni potencijal i resurs za jaanje njegove konkurentnosti

A postojee pogodnosti geoprometnog poloaja Grada Zagreba treba razvijati, planirati i koristiti kako bi on preuzeo ulogu gospodarskoga, financijskog politikog, tehnolokog, kulturnog i sportskog lidera u iroj regiji jugoistone Europe

A izraditi strateki program umreavanja Grada Zagreba sa susjednim europskim metropolama i utvrditi mogunost da se suradnja iskoristi za njegov razvoj i jaanje konkurentskog poloaja

A ojaati svijest o nunosti razvoja cjelokupnog zagrebakog prostora izraduom studija i programa te organizacijom javnih tribina, rasprava u medijima i dr.

A provoditi uinkovitu suradnju Grada Zagreba i Zagrebake upanije na pripremi i realizaciji konkretnih razvojnih projekata, inicijativa i aktivnosti koje se odnose na razvojne prioritete (suradnja u planiranju i programiranju)

1.2. Osnovne geoloke karakteristike te karakteristike tla, vegetacije i faune

1.2.1. Geoloke karakteristike i tlo

Prostor Grada Zagreba sloenog je sastava i s nasla-gama od najstarijeg paleozoika do onih koje se danas taloe. Osnovna je karakteristika da najsta-rije naslage izbijaju na Medvednici. Glavninu grad-skog prostora ine mlae tercijarne naslage znat-nim dijelom pokrivene najmlaim pleistocenskim i holocenskim pokrovom. Pedoloki sloj oblikuju automorfna i hidromor-fna tla koja su rairena sukladno postanku (pri-breja, nizinsko podruje, breuljkasto podruje). Karakteristike tala razvijenih iz ovih jedinica odre-uju i karakteristine kultivirane krajobraze unutar Grada te dinaminost i razliitost pejzaa. Poljodjelske povrine, uz ume u urbanom prostoru, i izvan njega ine ekoloki neprocjenjiv, bioloki raznolik i krajobrazno prepoznatljiv dio grada koji je nuno tititi kao neizgraene gradske prostore i racionalno ga koristiti.Tlo u urbanom gradskom podruju ima specifinu funkciju i prostor je na koji se ire sve urbane funk-cije, poevi od stambene i gospodarske do infra-strukturnih sadraja, ime su poveani stvarna i potencijalna ugroenost i gubitak tla.

prikaz 3 | istraivanje irega urbanog podruja grada zagreba

izvo

r: e

uro

stat

reg

ion

al y

earb

oo

k 20

09.

Nagnuti tereni na gradskom podruju izloeni su eroziji tla vodom razliitog intenziteta, ovisno o koliini i intenzitetu oborina i svojstvima tla. Posljedica erozije tla s padina nije samo nepovratni gubitak tla nego i oneiavanje vode. Jedan od oblika incidenata na gradskom prostoru je i pojava klizita na terenima koji su prije poetka graevin-skih zahvata bili u stanju labilne ravnotee ili ak predstavljaju i aktivna klizita. Na podruju Grada to je posebno podsljemenska zona zbog koritenja neauriranih geotehnikih podloga. Hrvatski geo-loki institut je, 2007., izradio Detaljnu inenjersko-geoloku kartu podsljemenske urbanizirane zone. Poljoprivredno se zemljite kontinuirano prena-mjenjuje u nepoljoprivredne svrhe. Najvei gubi-tak poljoprivrednog zemljita zbog gradnje odvija se ba na najvrednijim tlima (tlima najbolje klase uporabne vrijednosti) u dolini Save (k.o. Blato, Brezovica, Klara, Jakuevec, ehi, Demerje). Gubitak poljodjelskog tla izraen je u svim katego-rijama. Najizrazitije je smanjenje povrine panjaka, ali je znatno i smanjenje povrine oranica i vrtova, osobito u urbanim sredinama.

razvojni problemi

A trajna konverzija tla najbolje uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne svrhe

A nekontrolirano irenje stambenih, gospodarskih i infrastrukturnih sadraja

A gradnja na nestabilnim padinama s potencijalnim otvaranjem klizita

A eksploatacija mineralnih sirovina A pretvaranje nesaniranih kopova u divlje deponije

A ugroenost kvalitete tla zbog neracionalne uporabe gnojiva, pesticida i nekontroliranog isputanja neproienih otpadnih voda

razvojne potrebe

A transparentnim planskim propozicijama ograniiti nekontrolirano irenje graevinskih podruja

A saniranje nestabilnih padina sukladno inenjersko-geolokim podlogama

A stroa kontrola eksploatacije mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim kopovima


A obvezna sanacija eksploatacijskih kopova A jaanje svijesti o vanosti tla kao elementa biosfere

A kontinuirana provedba analize tala i sustavno poduzimanje mjera u ouvanju njihove istoe

A edukacija poljoprivrednika o racionalnoj primjeni gnojiva i pesticida i primjeni zelene gnojidbe

1.2.2. Flora i fauna, bioloka raznolikost

Nedostaje cjelovita slika bioloke raznolikosti jer nisu provedena sustavna istraivanja flore, faune i utjecaja djelovanja ovjeka na ivotinjske i biljne vrste u procesu urbanizacije na podruju Grada Zagreba.Zagrebaki prostor karakterizira raznolikost te pri-sutnost rijetkih i ugroenih stanita. Zabiljeeno je 59 staninih tipova. Na temelju prostorne raz-diobe glavnih tipova stanita moe se zakljuiti da su podjednako zastupljene umske, poljoprivredne i urbane povrine, to je vrlo povoljan omjer kojega bi svakako trebalo odrati. Na podruju Grada Zagreba zabiljeeno je oko 1 500 vrsta biljaka ne raunajui alge, gljive, liajeve i mahovine (to ini 37,5% flore Hrvatske). Ukupno 119 svojti, odnosno 7,3% flore suoeno je s rizikom izumiranja, 44 svojte nisu dovoljno poznate da bi se provela procjena rizinosti od izumiranja, iako su neke od njih, veoma vjerojatno, suoene s rizikom nestanka. Dvije su vrste koje su bile zabiljeene na zagrebakom podruju u meuvremenu u ovom prostoru izumrle.

razvojni problemi

A nedovoljna istraenost flore i faune A nedostatak karte biotopa Grada A nedovoljna educiranost graana

zastupljenost staninih tipova na podruju grada zagreba

povrina/ha

ume 20 364

kontinentalne ikare 82

travnjaci (livade i panjaci)

69

poljoprivredne povrine 24 090

stanita s korovnom i ruderalnom vegetacijom

urbane / gospodarske / infrastrukturne povrine

18 995

povrinske kopnene vode i movarna stanita

532

sveukupno1 64 132

razvojne potrebe

A sistematska istraivanja postavljanjem trajnih ploha, inventarizacija i praenje flore i faune

A kartiranje gradskih biotopa A edukacija javnosti i populariziranje prirode

1.2.3. Karakteristike krajobraza

Na podruju Grada Zagreba izdvaja se est krajo-braznih cjelina: gorsko-brdski prirodni krajobraz, breuljkasto-brdski krajobraz, nizinski urbani kra-jobraz, nizinski rijeni krajobraz, nizinski ruralni krajobraz i breuljkasti krajobraz. Pritisci koji dominantno utjeu na krajobrazne cjeline su neobazrivo (oblikovno, sadrajno, pro-storno) urbano irenje na neizgraene prostore strukturiranih krajobraznih obiljeja prirodnih i doprirodnih stanita, ali i izgraenih gradskih prostora.

tabela 1 | zastupljenost staninih tipova na podruju grada zagreba

1. razlika izmeu iskazane ukupne povrine stanita i povrine grada odnosi se na tipove stanita povrina kojih nije mogla biti iskazana.

Osim irenja gradnje kao dominantne prijetnje ouvanju krajobraza, urbani, prirodni i doprirodni krajobrazi ugroeni su unoenjem tipologija kojima se ne uvaava urbani, vizualni i ekoloki karakter krajobraznog podruja (neusklaenosti mjerila, gabariti, materijali i oblikovanje koje ne uvaava naslijeene urbane uzorke). To je osobito izraeno u irenju industrijskih, rekreacijskih, servisnih i trgovakih sadraja na rubovima grada i u dopri-rodnim podrujima uz Savu te neusklaenosti mje-rila i uzoraka koji se unose u podruja jakoga kraj-obraznog karaktera kao to su Donji grad i planski regulirana stambena naselja.Dodatne negativne promjene odnose se na neo-dravanje povijesnog gradskog prostora, gubitak lokalnih obiljeja u ruralnim naseljima, razvitak neobazriv prema izvornim uzorcima naselja, nepo-vezanost s krajolikom te na osiromaeni odnos vizura, znakova i drugih krajobraznih obiljeja.

razvojni problemi

A nedostatak konceptualnog okvira i mjera za zatitu krajobraznog karaktera i integriranje u razvojno i prostorno planiranje

A provedena je opa klasifikacija krajobraza, no nedostaje nia razina klasifikacije

A nema praenja i provjere razvojnih i prostornih dokumenata u odnosu na karakter krajobraza

A nedovoljno poznavanje, a time i afirmacija vrijednosti krajobraza u procesima prostornog razvitka

A nedovoljno prema krajobrazu senzibilizirana i educirana javnost

razvojne potrebe

A izrada konceptualog okvira i mjera za zatitu karaktera krajobraza i integriranje u razvojne i prostorne dokumente

A stvaranje okvira za detaljne studije s uspostavljanjem baze podataka

A praenje i kontrola provedbe mjera za razvitak Grada i njihovog utjecaja na stanje krajobraza;

A ope jaanje svijesti u procesu planiranja o znaenju karaktera krajobraza

A obavjetavanje i educiranje javnosti o uspostavljenim krajobraznim politikama i znaenja bioloke raznolikosti

1.2.4. ume

Gotovo treina teritorija Grada Zagreba (22 337,87 ha) nalazi se pod umama koje su po vegetacijskim karakteristikama raznolike zastupljen je velik dio kontinentalnih zajednica vrlo raznolikog i brojnog flornog sastava. Vlasnika je struktura uma u Gradu Zagrebu mje-ovita, privatne ume s velikim brojem vlasnika sudjeluju s gotovo 50% povrine, to u uvjetima nesrazmjerno visoke cijene graevinskog zemljita oteava provedbu uzgojnoumskih radova, ugro-ava njihove opekorisne ekoloke i drutvene funkcije i dovodi do smanjivanja umskih povrina na podruju Grada.Nedovoljna je istraenost uma u privatnom vla-snitvu, a izostala je valorizacija socijalnih i ekolo-kih funkcija uma i podizanje svijesti o viestrukim vrijednostima urbanih umskih ekosustava.U nizinskom pojasu, uz savsko korito, autohtono je stanite ritske vegetacije uma vrba i topola koje je veim dijelom u prolosti iskreno, a tlo je isko-riteno za poljodjelstvo.Zbog problema koje donosi urbanizacija kljuno pitanje u ouvanju umskih resursa je kako naj-bolje iskoristiti prednosti i istodobno minimizirati negativne uinke tog procesa. Svjesno ili iz nezna-nja nanose se tete umskom ekosustavu nezakoni-tim sjeama i uzurpacijama, otuivanjem umskih proizvoda, odlaganjem otpada i ugroavanjem bilj-nih i ivotinjskih vrsta, ime se poveava i opasnost od biljnih bolesti, tetnika i umskih poara.

razvojni problemi

A nedovoljna senzibiliziranost javnosti za opekorisne funkcije uma

A velik udio privatnih usitnjenih umskih parcela u ukupnoj povrini uma

A nedovoljno definiran nain upravljanja i mogunosti koritenja

razvojne potrebe

A senzibilizirati javnost za ume u njihovu okruenju (kritina toka su ume u gradskom sreditu)


A osigurati opstanak ume na malom posjedu privatnih umovlasnika

A dovriti i staviti u funkciju program gospodarenja privatnim umama

1.3. Klimatska obiljeja

Prema geografskom smjetaju podruje Grada Zagreba spada u umjerene irine u kojima su razvi-jena sva etiri godinja doba. Srednja godinja tem-peratura iznosi 11,20 c. Najvia prosjena tempera-tura zraka u Zagrebu je u srpnju (21,30 c), ponekad s tendencijom zakanjenja i pojava najviih srednjih temperatura u kolovozu, a najnia u sijenju (0,5 c).

Godinja koliina oborina iznosi 900 mm. Godinji hod pokazuje dva maksimuma: jedan u rano ljeto (kontinentalni utjecaj), drugi u jesen (maritimni utje-caj). Openito, koliina padalina opada od zapada prema istoku, a najmanja koliina padalina zabilje-ena je u veljai.Gradsko podruje Zagreba ima manje od 40 dana sa snjenim pokrivaem, a prostori juno od grada vie od 40 dana. Maksimalna visina snijega u gradu i nizinskim predjelima je 50 80 cm, a na Medvednici vie od 100 cm (90 dana sa snijegom). Vlaga zraka na gradskom podruju Zagreba kree se, u prosjeku, od 60 70%. Dominantna strujanja zraka na zagreba-kom podruju su iz smjerova ne i wsw.Prosjeno godinje trajanje sijanja sunca kree se u vrijednostima do 1 808 sati (stanica Zagreb-Maksimir). Maksimum naoblake u prosincu povezan je s najveom ciklonalnom aktivnou, a minimum je u kolovozu.

1.4. Kulturna batina

Grad Zagreb ima bogatu kulturnu batinu, zati-ene prirodne i tradicijske vrijednosti koje se ne prepoznaju, ne vrednuju i ne koriste u dovoljnoj mjeri kao jedan od razvojnih resursa. Takoer nisu dovoljna financijska sredstva za sustavnu obnovu kulturne i prirodne batine.Na podruju Grada Zagreba nalazi se 500 nepokret-nih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara rh (16 kulturno-povijesnih cjelina, 55 gra-diteljskih sklopova, 426 objekata, tri arheoloka lokaliteta). 33 zatiena dijela prirode upisana su u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti. Iako je prema vanosti ili prema zastupljenosti spo-menike batine teko izdvojiti neka podruja, ipak, kao ishodite i temelj kulturno-povijesnog identi-teta Zagreba treba istaknuti prostor Gornjega grada i Kaptola te sredinjeg dijela Donjega grada.Zagreb ima dugu urbanu i graditeljsku tradiciju te je naglaena nunost ouvanja njegova povijesnog izgleda i karakteristinih povijesnih vizura.Nema dovoljno brige za ouvanje identiteta i tradi-cijskih vrijednosti niti brige vlasnika o odravanju i obnovi kulturnih dobara. Takoer, neprimjeren

odnos graana prema kulturnoj batini dodatni je oteavajui faktor (devastacija zatienih spome-nika kulture, grafiti, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi i dr.).

razvojni problemi

A bogata kulturna batina, zatiene prirodne i tradicijske vrijednosti koje se u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju i ne koriste kao jedan od razvojnih resursa

A nedovoljna briga za ouvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti

A nedovoljna briga vlasnika o odravanju i obnovi kulturnih dobara

A nedovoljna financijska sredstva za sustavnu obnovu kulturne i prirodne batine

A neprimjeren odnos graana prema kulturnoj batini (devastacija zatienih spomenika kulture, grafiti, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi...).

razvojne potrebe

A u cijelosti ouvati povijesni identitet Grada sa svim karakteristinim elementima i dijelovima koji tvore njegovo povijesno odreenje te ga afirmirati kvalitetom novog graenja

A planirati koritenje prostora na nain da se omogui ouvanje i unapreivanje sveukupnih vrijednosti kao nositelja prepoznatljivosti kulturno-povijesnog identiteta Grada

A predvidjeti i provesti interdisciplinarne mjere koje e osigurati ouvanje kulturne batine na svim razinama planiranja

A poticati kvalitetu i raznolikost u arhitekturi kao nastavak duge urbane i graditeljske tradicije Grada, uz obvezu ouvanja njegove povijesne slike i karakteristinih povijesnih vizura

A uklanjati izrazite elemente degradacije ambijenta

A planirati ureenje i urbano definiranje nedovrenih i degradiranih prostora s ciljem ispravne spomenike prezentacije karakteristinoga urbanog koncepta povijesne matrice

A sustavno pratiti stanje kulturnih dobara, vrednovati povijesne graditeljske strukture te predlagati mjere zatite.

prikaz 4 | povrine uma na podruju grada zagreba


1.5. Identitet Grada

Pitanje identiteta je osobito aktualno radi globa-lizacijskih procesa koji, s jedne strane, dovode do posebne osjetljivosti na pojedinane kulturne iden-titete, a,s druge, oteavaju definiranje i uvrivanje tih identiteta. U identitetskom smislu najizraenije mega-pro-storne cjeline Grada Zagreba su: povijesna cje-lina s Gornjim i Donjim gradom i Kaptolom, gora Medvednica, te rijeka Sava.Okvirno identitetsko naslijee Grada Zagreba moe se diferencirati kao predmoderno i moderno, pri emu predmoderno naslijee opisuje raspon od prvih materijalnih dokaza ivota na teritoriju Grada do poetaka stvaranja moderne graanske indu-strijalizirane kulture, a moderno naslijee opisuju upravo razvoj i promjene od sredine 19. stoljea do danas.Tijekom svoje moderne povijesti Zagreb nije uspio stvoriti i odrati (iako je poticajnih primjera u povi-jesti bilo) prepoznatljiv proizvod koji bi mogao aso-cirati na Grad. Svi su pokuaji predmetne materijali-zacije vrijednosti grada bili nesustavni i nepotpuni i temeljili su se ,naalost,na pokuajima osmiljava-nja turistikog suvenira, a poticaji za takvu akciju dolazili su od razliitih aktera.Stoga je, u nedostatku cjelovitog sustava komu-nikacijskog vrednovanja povijesne batine na suvremenoj razini svijesti, mogue zakljuiti kako bi najvee identitetske potencijale Grada Zagreba iz njegovih povijesnih slojeva bilo mogue izvesti upravo iz:

A vrijednosti prirodnih cjelina na podruju kojih se razvio Grad Zagreb: Medvednice i Save;

A vrijednosti povijesnih i suvremenih gradskih ambijenata trgovi, parkovi, ulini potezi;

A vrijednosti povijesno odranih, memoriranih i suvremenih rituala od grikog topa do Hrelia;

A vrijednosti tradicije odravanja kulturnih manifestacija od sajmovanja do Queer festivala.

prikaz 5 | kulturna i prirodna batina kao nositelji identiteta grada zagreba

razvojni problemi

A globalizacijski procesi oteavaju definiranje i uvrivanje lokalnih identiteta

A tijekom svoje moderne povijesti Zagreb nije uspio stvoriti i odrati prepoznatljiv proizvod koji bi mogao asocirati na Grad

A nesustavni pokuaji materijalizacije simbolike vrijednosti Grada

razvojne potrebe

A vrednovanje, zatita, obnova i odrivi razvitak konstitucijskih elemenata slike Grada: povijesne jezgre, Medvednice i Save

A nunost kreiranja identitetske mape A razvoj jedinstvenog pristupa utvrivanju i promicanju identiteta Grada Zagreba


2. Zatita okolia

2.1. Praenje stanja okolia, informacijski sustav okolia, planiranje zatite okolia

Svoje prvo Izvjee o stanju okolia (Sl. gl. gz 8/99) Grad Zagreb je donio 1999. u okviru Programa zatite okolia Lokalne agende 21. Drugo Izvjee o stanju okolia doneseno je 2006. (Sl. gl. gz 12/06). U fazi donoenja je Program zatite okolia Grada Zagreba 2010. 2014. Obveza izrade Izvjea o sta-nju okolia i Programa zatite okolia odreena je Zakonom o zatiti okolia. Praenje kakvoe zraka u Gradu Zagrebu konti-nuirano se provodi od 1965., kada je ustrojena i mrea mjernih postaja za trajno praenje kakvoe zraka. Od 1973. podaci iz tri (od sadanjih est) gradskih mjernih postaja u Gradu Zagrebu ulaze ,u okviru gems/air City Air Quality Trends programa, u Svjetsku bazu podataka Svjetske zdravstvene organizacije. Sukladno obvezama to su propi-sane Zakonom, Grad Zagreb je,na poetku 2009., usvojio tri vana akta s podruja zatite zraka. To su Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009. 2012. (sggz 7/09), Odluka o odreivanju lokacija mjernih postaja u gradskoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (sggz 7/09) i Program mjerenja razine oneienosti zraka na podruju Grada Zagreba (sggz 7/09). Potkraj 2010. usvojen je i Cjeloviti sanacijski programa smanjenja pm10 estica u zapadnom dijelu Grada Zagreba (Sl.gl. 18/10).Proces uspostave Katastra emisija u okoli (keo) zapoet je 1997., od kada se u Gradu Zagrebu sustavno prikupljaju podaci o emisijama u zrak i vodu te prate koliine i tijek otpada. Sukladno novim propisima Katastar emisija u okoli je 2007. ukinut, a podaci o oneienjima okolia i kolii-nama i tijeku otpada prijavljuju se u Registar one-iavanja okolia na temelju Pravilnika o registru oneiavanja okolia (nn 35/08).

Od devedesetih godina sustavno se prati kakvoa podzemnih voda na priljevnim podrujima vodo-crpilita. Zatita voda provodi se prema Planu za zatitu voda Grada Zagreba.Sustavna istraivanja, izrada karata buke i akcij-skih planova do sada su se provodila sporo. Obveza Grada Zagreba je izrada strateke karte buke i kon-fliktnih karata buke kao podloge za izradu akcijskih planova (planova sanacije).

razvojni problemi

A netransparentni ili nedostupni podaci o financiranju zatite okolia na podruju Grada Zagreba (podjela nadlenosti izmeu Drave i Grada)

A necjelovita provedba propisanih mjera zatite okolia

A nesustavno praenje stanja pojedinih sastavnica okolia, npr. tla, buke, bioraznolikosti

A nedovoljna suradnja kljunih institucija upravnih tijela Grada Zagreba, pojedinih tijela dravne uprave, trgovakih srutava i sl.

A podruje zatite okolia i odrivog razvoja nije cjelovito institucionalno objedinjeno u jednoj gradskoj ustrojstvenoj jedini gradskom uredu

A nedovoljno razvijena svijest graana / javnosti o pitanjima i problematici zatite okolia

razvojne potrebe

A donoenje i provedba dokumenata zatite okolia i odrivog razvoja

A mjere zatite okolia implementirati u druge gradske planove / programe i strateke dokumente

A kontinuirano praenje i obrada podataka o okoliu omoguili bi stalan uvid u stanje i trendove u okoliu, posluili bi ocjeni uinkovitosti poduzetih mjera, te ukazivali na probleme i potrebe zatite okolia

A jaanje uloge nadlenog Ureda za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj, kljunog tijela u uspostavljanju koordiniranog sustava zatite okolia i praenja stanja okolia

A uspostava jedinstvenog informacijskog sustava o okoliu radi podizanja kvalitete izvjetavanja

2.2. Vode

Zagreb se pitkom vodom opskrbljuje iz podzemlja savskog aluvija na 30 zdenaca. Planom za zatitu voda Grada Zagreba sve podzemne vode koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu svr-stane su u I. vrstu voda. Glavni uzroci zbog kojih moe doi do oneienja podzemnih voda su divlja odlagalita i ljunare na vodozatitnim i osjetljivim podrujima, vodopropusna kanalizacija, industrij-ski pogoni, obrtnike radionice i skladita locirani unutar zona sanitarne zatite, poljoprivredna dje-latnost u kojoj se koriste lako ispirljivi herbicidi (npr. atrazin) i slino. U novije vrijeme nije bilo zatvara-nja vodocrpilita.Zone sanitarne zatite (i.,ii.,iii.), s propisanim mje-rama zatite, odreene su posebnom odlukom za izvorita: Stara Loza, Sanjak, itnjak, Ivanja Reka, Petruevec, Zaprue, Mala Mlaka.Kakvoa vode prati se na stotinjak piezometara i samo povremeno odstupa od planirane i. vrste (najee hranjive tvari, mikrobioloki pokazatelji).Rezultati ocjenjivanja kakvoe vode rijeke Save pokazuju, na osnovi analize podataka sa etiri mjerne postaje1, da kakvoa vode nije zadovolja-vala propisanu kategoriju.Planom za zatitu voda Grada Zagreba2 potoci na podruju Grada Zagreba, od izvora do prvih naselja,svrstani su u i. kategoriju (planirane vrste vode), a nizvodnije u ii. kategoriju. Iznimka je kanal rnec koji je svrstan u iii. kategoriju zbog planira-nog ispusta otpadnih voda iz buduega sredinjeg ureaja Sesvete-istok. Kakvoa vode potoka na podruju Grada Zagreba (12 mjernih postaja) odstupa od planirane vrste vode (kategorije), osobito na dionicama na kojima postoje direktni ispusti iz proizvodnih pogona i drugih djelatnosti, komunalni ispusti i povremeni direktni ispusti iz domainstava. To je posebno izra-eno na mjernom ispustu potoka rnec nakon ispu-sta otpadnih voda iz gospodarske zone Sesvetskog Kraljevca (Pellis i Agroproteinka). Najloije je stanje

1 sava-jesenice, sava-jankomir, sava-petruevec i sava-oborovo2 sggz 4/01.

najee u odnosu na mikrobioloke pokazatelje.U ispitivanim stajaicama (ljunara Rakitje i jezera Bundek, Savica, maksimirska jezera), Planom svrstanih u ii. kategoriju poviene su vri-jednosti prema mikrobiolokim pokazateljima i hra-njivim tvarima, a poveani su i nekih drugi poka-zatelji (ovisno o stajaici) u odnosu na propisane vrijednosti. Na sustav javne vodoopskrbe nisu prikljuena naselja Donji i Gornji Trpuci, Gornji Dragonoec, Havidi Selo, Lipnica, Kaina, Kainska Sopnica, Vuger Selo.Na javni sustav odvodnje prikljueno je oko 80% stanovnika. Kanalizacijom su najslabije pokrivena naselja na krajnjem sjeveroistonom i junom dijelu Grada (42 naselja). Neproiene tehnoloke otpadne vode ispu-taju se u prirodne prijemnike na podrujima na kojima nema sustava javne odvodnje. Najvei utjecaj na kakvou vode prijemnika na podruju Grada Zagreba imaju ispusti iz gospodarske zone Sesvetskog Kraljevca, gdje su, na malom prijemniku, locirani veliki oneiivai.Kvaliteta i koliina podataka o pojedinanim i kolek-tivnim izvorima emisija u vode i instaliranih ureaja za proiavanje otpadnih voda ne omoguava kva-litetnu analizu podataka.

razvojni problemi

A oneienja podzemnih voda A pogoranje kakvoe vode rijeke Save izmeu lokacija Sava-Petruevec i Sava-Oborovo

A neproiene tehnoloke otpadne vode isputaju se u prirodne prijemnike na podrujima na kojima nema sustava javne odvodnje.

A ne prate se mjere i rezultati koje gospodarstvo samoinicijativno uvodi u cilju unapreivanja tehnologija.

razvojne potrebe

A ouvanje voda koje su jo iste, zaustavljanje trenda pogoranja, saniranje ili uklanjanje izvora oneienja, pojaani nadzor

A dovretak sanacije odlagalita Prudinec i provoenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom


A zabrana gradnje na podrujima na kojima se ugroava kakvoa voda izvorita i podzemnih voda koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu

A zabrana eksploatacije ljunka A koritenje plina kao energenta za zagrijavanje na podruju Grada, a posebno na priljevnim podrujima crpilita

A smanjenje optereenja u otpadnim vodama iz tehnolokih procesa i postizanje doputenih koncentracija opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama

A zamjena postojeih tehnologija boljim i iim tehnologijama

A unapreivanje kvalitete podataka to se dostavljaju u Registar oneiavanja okolia (roo)

2.3. Zrak

Najvei pojedinani izvori emisija u zrak su ter-moelektrane koje sudjeluju sa 79% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora, zatim loita za grijanje prostorija i pripremu tople vode i pare sa 14,9%, loita iz procesne tehnologije sa oko 6%, a emisije iz industrijskih neenergetskih izvora gotovo su zanemarive i iznose svega 0,11%. Od pokretnih izvora emisija dominantan izvor oneienja zraka na podruju Grada Zagreba je cestovni promet.Kakvoa zraka u Gradu Zagrebu je ii. kategorije s obzirom na pm10 estice, duikove okside i ozon. Sve druge oneiujue tvari kao to su sumporov dioksid, dim, olovo, mangan, arsen, nikal, sulfati i benzo(a)piren u pm10 esticama, pm2,5 estice, ukupna talona tvar, te arsen, olovo, kadmij, nikal i talij u ukupnoj talonoj tvari, na svim mjernim postajama nie su od propisanih graninih vrijed-nosti (gv) i, s obzirom na njih, zrak je i. kategorije. Samo je u zapadnom dijelu Grada zrak prekomjerno oneien pm10 esticama te je na tom podruju utvrena kakvoa zraka iii. kategorije.U proteklih desetak godina smanjena je emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. To smanjenje oneienosti lei u injenici da se ve etrdesetak godina intenzivno razvijaju plinska

mrea na svim gradskim podrujima i centralizirani toplinski sustav, te u injenici da se sve vie koriste ista goriva za potrebe procesnih i energetskih pei. Ipak, nedovrena plinofikacija i dalje uzrokuje one-ienje zraka izgaranjem fosilnih goriva.

razvojni problemi

A emisije u zrak iz stacionarnih izvora A emisije u zrak iz prometa A skromna provedba energetskih uteda, mjera energetske uinkovitosti i uporabe istijih goriva, te obnovljivih izvora energije

A nedostatna mrea postaja za mjerenje i praenje kakvoe zraka potreba za proirivanjem, unapreivanjem i osuvremenjivanjem gradske mree

A nedosljedno uvaavanje planova, programa i mjera s podruja zatite okolia prilikom planiranja i upravljanja prostorom.

razvojne potrebe

A smanjiti emisije oneiujuih tvari u zrak, sukladno lanku 129. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

A velike ureaje za loenje na lo ulje zamijeniti ureajima na plin

A nastaviti plinofikacijom i irenjem centraliziranog toplinskog sustava grijanja

A unapreenje sustava javnog prijevoza, s posebnim naglaskom na unapreenje eljeznike infrastrukture i uspostavljanje Park&Ride sustava

A automatizacija sustava upravljanja prometom radi poveanja propusne moi

A nastavak provoenja zamjene vozila s pogonom na naftna goriva vozilima na prirodni plin i biodizel u javnome gradskom prijevozu te u drutvima u vlasnitvu Grada Zagreba

A promicanje djelotvorne i tedljive uporabe energije, primjene mjera energetske uinkovitosti, uporabe obnovljivih izvora energije i alternativnih istijih goriva u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije, provedba zapoetih projekata i potpisanih sporazuma

A uvoenje novih mjernih parametara na

postajama gradske mjerne mree, kojima se poblie prate koncentracije oneiujuih tvari u zraku

A dogradnja gradske mjerne mree za trajno praenje kakvoe zraka, po mogunosti automatskom mjernom postajom u istonom dijelu grada u g Sesvete

A provoditi periodika ciljana praenja specifinih oneiujuih tvari iz prometa

A izbjegavati prekomjernu gradnju veih trgovakih i poslovnih zgrada s garaama u sredinjem gradskom podruju

A uvoditi nove pjeake zone i biciklistike staze A ugraditi obvezu primjene mjera energetske uinkovitosti i zatite zraka u prostorno planske dokumente Grada Zagreba

A nastavak odravanja zelenih povrina u Gradu Zagrebu, sprjeavanje njihovoa smanjivanja i planiranje novih zelenih povrina.

2.4. Otpad

Uslugom organiziranog skupljanja, odvoza i odla-ganja komunalnog otpada obuhvaena su sva domainstva, a uslugom odlaganja na odlagalitu Prudinec gotovo svi gospodarski subjekti koji dje-luju na podruju Grada Zagreba. Neopasni otpad s podruja Samobora i Svete Nedjelje sada se odlae na zagrebakom odlagalitu Prudinec.Jedino legalno odlagalite na koje se danas odlae komunalni otpad Grada Zagreba je odlagalite Prudinec koritenje kojega je predvieno do kraja 2010. (Prostorni plan Grada Zagreba). Na teme-lju potvrenih tehnikih mogunosti odlagalita Prudinec koje osiguravaju uvjete za odlaganje otpada do kraja 2018., u tijeku je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana koje e omoguiti dalj-nje odlaganje otpada kao jedinu mjeru trajnog zbri-njavanja otpada u Gradu Zagrebu, do pronalaenja trajnog rjeenja.Sanacija odlagalita Prudinec, zapoeta 1998., u posljednjoj je fazi s planiranim dovretkom 2015.. Do 2001. u Gradu Zagrebu izgraeno je sedam reci-klanih dvorita u koje je mogue odloiti etrdeset razliitih vrsta otpada, no danas djeluju svega etiri.

Potkraj 2006. otvorena su i etiri zelena otoka (Kajzerica, Maksimir, Dubrava, Sesvete). Dugoroni cilj je da svaka gradska etvrt ima jedno reciklano dvorite. Na javnim gradskim povrinama odvojeno se u spremnicima skupljaju papir, staklo i plastika. Biorazgradivi otpad i biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina obrauje se u tri kompostane (Prudinec, Markuevac i Jankomir).Glomazni otpad skuplja se od graana dva puta godinje prema utvrenom rasporedu odvoza (poi-nje potkraj veljae i zavrava na poetku prosinca).Mulj uz cupovgz-a odlae se na vodonepropusnoj podlozi na prostoru ureaja.Jedan od veih problema u gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu su divlja odlagalita. Akcije nji-hova saniranja kontinuirano se provode od 2001., meutim, vrlo se brzo pojave nova, uglavnom kon-centrirana na rubnim gradskim dijelovima.2006. izraen je Program gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Najnoviji u slijedu dokumenata s podruja gospodarenja otpadom je Prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdo-blje 2009. 2015., usklaen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom rh, Strategijom odrivog razvitka RH, te novom Direktivom eu-a o otpadu (2008/98/ec). Slijedi provoenje postupka stra-teke procjene utjecaja na okoli.

razvojni problemi

A nelegalna odlagalita otpada A nepovoljni trendovi u sustavu gospodarenja otpadom

A rast koliina svih vrsta otpada A nedovoljna provedba mjera za izbjegavanje stvaranja otpada i smanjivanja njegovih koliina

A nerazumijevanje uloga i odgovornosti te nedovoljna suradnja kljunih dionika na podruju gospodarenja otpadom

A praenje koliina i tokova otpada nije cjelovito i kontinuirano

A Grad Zagreb nema rjeenje zbrinjavanja otpada nakon zatvaranja odlagalita Prudinec

razvojne potrebe

A uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja


otpadom (utvrditi lokaciju i ustrojiti centar za gospodarenje otpadom)

A nastaviti gradnju reciklanih dvorita A uspostaviti reciklano dvorite za graevni otpad

A odabrati najpovoljniju tehnologiju za zbrinjavanje mulja iz cupovgz-a

A dovriti projekt sanacije odlagalita Prudinec A pronalaenje rjeenja zbrinjavanja otpada nakon 2015. i zatvaranja jedinoga legalnog odlagalita Prudinec

A unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja otpada

A uspostaviti sustav za cjelovitu evidenciju o otpadu

A jaati nadzor skladitenja otpada, osobito opasnog, koliine kojega u veini sluajeva nisu poznate

A poticati i promovirati izbjegavanje nastanka otpada i smanjenje njegovih tetnih utjecaja (napredniji tehnoloki postupci, istija i djelotvornija proizvodnja, tednja resursa i energije, itd.)

2.5. Buka

Jo 1999. u Programu zatite okolia Grada Zagreba Lokalna Agenda 21 prioritetnim proble-mom u vezi s bukom ocijenjena je: prekomjerna razina buke na lokacijama uz glavne prometnice, tramvajske pruge, eljezniku prugu, te lokacije u neposrednoj blizini semafora; buka, osobito od ugostiteljskih radnji, radionica u stambenim pro-storima i uz njih, te neprovoenje preventivnih mjera zatite od buke prigodom realizacije svih sadraja.Danas se kao dominantni izvori buke na podruju Grada Zagreba navode: promet (cestovni, pruni), industrijska postrojenja, sadraji za slobodno vri-jeme (ugostiteljski objekti), te otvoreni i zatvoreni prostori namijenjeni odravanju javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti.Od travnja 2010. u tijeku su pripremne radnje vezane uz definiranje projektnog zadatka izrade strateke karte buke.

razvojni problemi

A prekomjerna razina buke na lokacijama uz glavne prometnice, tramvajske pruge, eljezniku prugu, te lokacije u neposrednoj blizini semafora

A buka od ugostiteljskih objekata, radionica u stambenim prostorima i uz njih, sportskih sadraja

A nedovoljan broj mjerenja A nedostaje cjelovita ocjena izloenosti stanovnitva buci od razliitih izvora (cestovni, pruni i zrani promet, industrijska postrojenja)

razvojne potrebe

A intenzivnije raditi na preventivnim mjerama zatite od buke

A kvalitetno prostorno i prometno planiranje; urbanistiko planiranje gradskih zona (etvrti) i prometnica u njima, posebnu panju usmjeriti na planiranje prometnica u odnosu na stambene objekte i obratno

A bolja regulacija prometa (modernizacija javnoga gradskog prijevoza, automatizirani sustav upravljanja prometom)

A inzistirati na izradi i provedbi projekata zatite od buke u graditeljstvu, industriji, cestogradnji; osobito se to odnosi na gradske prometnice i druge graevine i zahvate koji su potencijalni izvori buke

A tijekom rekonstrukcija prometnica, ovisno o potrebi, provesti mjere zatite od buke

A stalni inspekcijski nadzor i provedba propisa A uspostaviti sustav praenja A izrada strateke karte buke i akcijskih planova A objava karata i akcijskih planova na slubenim stranicama Grada Zagreba radi informiranja graana

2.6. Zatieni dijelovi prirode

Grad Zagreb, sukladno raznolikim prirodnim dato-stima, tradicionalno je orijentiran zatiti prirode, to je vidljivo iz prijedloga da se medvednike ume ve 1903. zatite kao naravni perivoj ili iz zatite

Parka u Jurjevskoj 1948..Zatiene prirodne vrijednsoti evidentirane su i sistematizirane sukladno Zakonu o zatiti prirode kao park prirode, posebni rezervati, spomenici prirode, park ume, zatieni krajolici i spomenici parkovne arhitekture, te zatiene biljne, gljivlje i ivotinjske svojte. Njihova zatita provodi se radi ekoloke, edukativne, drutvene, estetske i kul-turno-povijesne vrijednosti.

Uz zatiene prirodne vrijednosti upisane u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti (34 poje-dinana zatiena prirodna podruja, ukupne povr-ine 9683,80 ha, odnosno 15,1% povrine Grada) i prirodne vrijednosti koje se predlau zatititi na temelju Zakona o zatiti prirode, pojedini prostori s atributima vrijednih rezervata, krajobraza, grad-skih park-uma, te pojedinani objekti prirode, vri-jedni parkovi, vrtovi i drvoredi tite se posebnim

prikaz 6 | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba


naziv pp o v p sp zk pa povrina / ha

park prirode posebni ornitoloki rezervati

posebni rezervat umske vegetacije

park uma spomenik prirode znaajni krajobraz parkovna arhitektura

park prirode medvednica 8.448,78 8.448,78

rauchova lugarnica* - desna trnava 101,01 101,01

mikuli potok - vrabeka gora* 90,93 90,93

tusti vrh - kremenjak* 20,00 20,00

graec-lukovica-rebar* 23,41 23,41

Documents

Prijedlog ZGplan Razvojna Strategija GZ 12 2011