8/18/2019 Prijedor
1/2
Prijedor je grad i sredite grada u zapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine, na obalirijeke Sane, te breuljcima kojima se planina
Kozara sputa u Prijedorsko polje. Podruèje grada zauzima 834 km2, a
sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Grad Prijedor je
po velièini i po broju stanovnika drugi u Republici Srpskoj.
Sadraj/??????? [sakrij/??????]1 Historija2 Stanovnitvo2.1
Nacionalni sastav stanovnitva - opæina Prijedor, popis 1991.2.2
Nacionalni sastav stanovnitva, grad Prijedor, popis 1991.3
Naseljena mjesta4 Poloaj4.1 Udaljenost do mjesta i gradova5
Privreda6 Razno7 Slavni ljudi8 Reference9 Vanjski
linkoviHistorija[uredi - ????? | uredi izvor]Prvi put u istorijskim
dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u
pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Beèkog rata, od 1683. do
1699.godine. Meðutim, mnogo toga ukazuje na tragove ivota
jo iz vremena praistorije i, kao i dolaska Rimljana na ove
prostore.
Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Berek, koji i danas
opkoljava prijedorski Stari Grad. Nakon Beèkih ratova 1683-1699. na
mjestu dananjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kuæica i mjesto je
bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu
prema Banja Luci.
Hotel Prijedor na desnoj strani rijeke SaneGodine 1717. poèinje
reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlaðih
gradova u Bosni. Tada poèinje i njegov uspon, jer nakon gubitka
Slavonije i Like za vrijeme Beèkih ratova 1683-1699. poèinje i
njegov ekonomski razvoj.
Veoma brzo Prijedor postaje znaèajan - trgovaèko zanatski centar
zahvaljujuæi rimskimputevima i plovnosti rijeke Sane, ali ponajvie
prvoj eljeznièkoj pruzi Bosanski Novi
- Banja Luka - prvoj pruzi u BiH - izgraðenoj 1873. godine
u vrijeme barona Hirsa. Desetljeæe poslije, taènije 1882, gotovo
cijeli grad izgorio je u velikom poaru pasu austrougarske vlasti
1901. godine donijele prvi urbanistièki plan po kome je Prijedor
izgraðen kao savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka.
Prijedor godine 1918. postaje dio Kraljevine SHS.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941., Prijedor
postaje dio Nezavisne drave Hrvatske. Lokalno srpsko
stanovnitvo je izloeno progonima i masovnim pokoljima od strane
ustakih vlasti, pa veliki broj pronalazi utoèite na planini Kozari,
tese pridruuje partizanskom pokretu. Veliki broj prijedorskih Srba
je odveden u zloglasni logor Jasenovac te je tamo stradao. Sam
Prijedor su partizani oslobodili16.5. 1942. U junu 1942. je tokom
kozarske ofanzive veliki broj izbjeglica uhvaæen
i ubijen od strane ustakih vlasti. Godine 1945. Prijedor
su partizani ponovno oslobodili 7.9. 1944. a godinu dana kasnije,
kao i ostatak BiH, postao dio nove socijalistièke Jugoslavije.
Raspadom SFRJ na podruèju Prijedora poèinju rasti napetosti
izmeðu srpskog i bonjaèkoganovnitva. Poèetkom rata u BiH 1992.
Prijedor postaje dio Republike Srpske. Tada su nad nesrpskim
stanovnitvom poèinjeni brojni zloèini, o èemu svjedoèi do sada
otkriven0 masovnih grobnica prijedorskih Bonjaka i Hrvata, u kojima
je do sada pronaðeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500
identifikovano. Gotovo èitavo nesrpsko stanovnitvo grada je
prognano, a mnogi su zavrili u oblinjim logorima Omarska, Keraterm
i T
