Celpak prijedor Analiza

1

Vožda Karađorđa 14 Prijedor

Tel/faks : 052 232 045 e‐mail: [email protected]

STRUČNA ANALIZA

ZA PROSTOR U SKLOPU INDUSTRIJSKE ZONE „CELPAK“

BROJ:04‐ 288/09

INVESTITOR : OPŠTINA PRIJEDOR ADMINISTRATIVNA SLUŽBA ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREĐENJE

PRIJEDOR , JANUAR , 2010. god.

2

3

STRUČNA ANALIZA

ZA PROSTOR U SKLOPU INDUSTRIJSKE ZONE „CELPAK“ BROJ : 04‐288/09 DATUM : januar , 2010. god. INVESTITOR : OPŠTINA PRIJEDOR ADMINISTRATIVNA SLUŽBA ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREĐENJE K.O. : Prijedor I Naselje : industrijska zona „Celpak“ Ulica : Aleja Kozarskog Odreda , Ulica Save Kovačevića Parcele: VRSTA ZEMLJIŠTA : građevinsko zemljište ‐ III zona POSTOJEĆA NAMJENA : izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište UČESNICI U IZRADI: Pavičić Rada ,dipl.ing.arh. Miljuš Dušan , dipl.ing.građ. Anušić Branko , dipl.ing.mašinstva Ećim Stojanka , elektroteh Krivić Goran , građ.teh. DIREKTOR: Bursać Dragan ,dipl. ing . građ.

4

SADRŽAJ A) TEKSTUALNI DIO 1.UVOD 2.PLANSKI OKVIR 3.POSTOJEĆE STANJE 4.POTREBE I MOGUĆNOSTI UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA 5.PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE 6.BILANS POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELJI 6.ZAŠTITA OD POŽARA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 7.INFRASTRUKTURA 8.ORJENTACIONI TROŠKOVI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA POTPUNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 9.KOORDINATE LOMNIH TAČAKA OSOVINA SAOBRAĆAJNICA I GRANIČNIH LINIJA PARCELA

A) GRAFIČKI DIO

1. POSTOJEĆE STANJE R 1:1000 2.

IZVOD IZ VAŽEĆE PLANSKE DOKUMENTACIJE PREDMETNOG PODRUČJA

3. PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE R 1:1000 4. PLAN SAOBRAĆAJA R 1:1000 5. PLAN GRAĐEVINSKIH I REGULACIONIH LINIJA R 1:1000 6. PLAN PARCELACIJE R 1:1000 7. PLAN HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE R 1:1000 8. PLAN ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE R 1:1000 9. PLAN TERMOTEHNIČKE INFRASTRUKTURE R 1:1000

5

1.UVOD Odjeljenje za prostorno uređenje obratilo se AD ,,Industroprojekt" ‐ URb Prijedor sa zahtjevom za izradu Stručne analize ZA PROSTOR INDUSTRIJSKE ZONE »CELPAK« u Prijedoru (zahtjev br. 06‐sl/09 od 11.01.2010. god.)

2.PLANSKI OKVIR (grafički prilog br.2) Predmetno područje se nalazi u obuhvatu Regulacionog plana bivšeg pogona »Celpak« ‐ Sekcija 1

i 2 (Sl.Glasnik OP br. 9/06). Regulacionim planom , prilog : Plan prostorne organizacije , prostor industrijske zone organizovan

u više modula a u skladu sa Planom reorganizacije sačinjenim od strane Stečajnog upravnika . U tekstualnom dijelu Plana ostavljena je mogućnost fleksibilnije organizacije prostora a u skladu sa stvarnim potrebama investitora . Kako se u proteklom periodu prostor industrijske zone u imovinskom pogledu bitno transformisao ( Opština Prijedor je postala vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta u sklopu pogona) , provedene su opsežne aktivnosti na iznalaženju potencijalnih kupaca za neizgrađeno zemljište. Anketom za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u Industrijske zone na području opštine Prijedor , provedenom od strane Agencije za ekonomski razvoj opštine Prijedor »Preda« identifikovani su potencijalni investitori i njihove orjentacione investicione namjere .

Sekcija 1, modularni plan‐izvod iz Regulacionog plana

6

Sekcija 2, modularni plan‐izvod iz Regulacionog plana

3.PODACI O POSTOJEĆEM STANJU (grafički prilog br.1) Industrijska zona Celpak se nalazi u jugozapadnom dijelu urbanog područja grada. Zahvata površinu od 47 ha.Veći dio područja je izgrađen ali se u sklopu industrijske zone nalaze i znatne površine neizgrađenog građevinskog zemljišta.

Udaljena je od centra grada oko cca 1000 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od od 145.80 na sjeveru i istoku do 146.40 u centralnom dijelu.

Ovom analizom je obuhvaćeno područje u južnom i sjevernom dijelu industrijskog kompleksa korisne površine1 Pcca 18.2 ha

Centar grada

7

INŽENJERSKO GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TLA

Navedeno područje se može okarakterisati kao uslovno ravan teren, sa manjim odstupanjima reda

veličine do 1,0 m. Na površini terena je evidentan nasip od najrazličitijih materijala promjenljive debljine od 0,30 do

0,50 m, koji je rezultat raspada i trulenja organskih tvari iz prirode, kao i nasipanja različitih otpadnih materijala.

Dakle, navedeni prostor obiluje različitim mikrolokacijskim potezima, koji su uglavnom na površini, rezultat različitih intervencija u prostoru ‐ ljudski faktor. Ovdje u prvom redu mislim na naslage otpadnih tvari od izgaranja uglja iz ranije kotlovnice ‐ energane, koji je deponovan u neposrednoj blizini. Pored toga, evidentno je i veće prisustvo različitih otpadnih i raspadnutih organskih tvari na većem dijelu tzv. Drvenog prostora, pa i do 1,0 m. Očigledno se radi opet o ljudskom faktoru i aktivnostima kroz vrijeme sa najrazličitijim drvenim sortimentima i otpatcima kao rezultat pripreme i prerade istih, koji su kao nus produkt odlagani na navedenom prostoru. Radi se praktično o uslojenom otpadnom materijalu : kora i strugotina različitih vrsta drveta, nanošenih u slojevima različite debljine i starosti. Ovo je karakteristično na potezu bivšeg tzv. "Drvenog prostora", do granice bivše uzane pruge i do ušća Miloševice prema Gomjenici. Ispod navedenog površinskog sloja, na čitavom prostoru je registravno prisustvo teško gnječive ilovače ‐ gline smeđe boje u promjenljivoj debljini 2,00÷3,00 m.

Na navedenom potezu je registrovano prisustvo podzemnih voda na promjenljivoj dubini i to B‐15, d=2,50 m i B‐17 d=2,80 m sa površine terena. Navedene dubine podzemne vode su rezultat geomehaničkih bušenja, provednih još 1979. godine i odnose se na predmetni lokalitet.

Sejzmičke karakteristike

Seizmičnost terena je utvrđena seizmičkim istraživanjima provedenim takođe 1979. godine u okviru

izrade Urbanističkog plana Prijedora. Mjerenjem mikrotremora i seizmičkom mikrorejonizacijom, utvrđeno je da je seizmičnosti na predmetnoj lokaciji : 7o MCS‐skale. Međutim, prema važećim propisima i u to ime privremenoj seizmičkoj karti za povratni period od T≈500 godinina, Prijedor je stvrstan u 8o MCS‐skale. Shodno tome i objekti stalnog ‐ trajnog karaktera na predmetnoj lokaciji moraju biti računati i dimenzionirani na 8o MCS‐skale. GEOTEHNIČKI USLOVI

Obzirom na gore date karakteristike predmetnog područja, može se zaključiti, da je lokacija povoljna za izgradnju različitih nadzemnih objekata, ali ne i podzemnih iz razloga visokog nivoa podzemnih voda. Međutim, stepen istraženosti terena nije dovoljan, da bi se mogli propisati detaljniji geotehnički uslovi projektovanja i izgradnje objekata. Zbog toga je potrebno, da se prije projektovanja i izgradnje objekata, urade detaljna geomehanička ispitivanja, predviđena važećom zakonskom regulativom.

- Zakon o uređenju prostora (Sl. Gl. RS 84/02) - Zakon o geološkim istraživanjima (Sl. Gl. RS 51/04) - Pravilnik o tehničkim normativima za projektovanje i izvođenje radova na temeljenju građevinskih

objekata (Sl. list SFRJ 15/90).

8

Za objekte sa složenim i specifičnim konstruktivnim sistemima, seizmičke parametre treba odrediti na

osnovu detaljnih ispitivanja, dinamičkih karakteristika lokacije, temeljnog tla i objekata. - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl.

list SFRJ 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90); - Zakon o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmički aktivnim područjima (Sl. list SFRJ

39/64).

Kao što je već rečeno, predmetni prostor obuhata je ocjenjen kao povoljan za izgradnju objekata raznovrsne namjene, izuzev objekata sa podzemnim etažama (podrumskim) jer je registrovan relativno visok nivo podzemnih voda, na dubinama već ispod 2,50 m.

Zbog slabe vodopropusnosti temeljnog tla ‐ glina, dakle vodonosni slojevi, a isti su praktično i osnova za projektovanje i temeljenje budućih objekata, potrebno je i adekvatno rješenje površinske odvodnje. O ovom posebno voditi računa i putem različitih drenaža i mrežom površinskih odvodnih kanala, kavlitetno rješavati odvodnju do obližnjih otvorenih recipijenata, jer zato postoje svi uslovi (Miloševica i Gomjenica).

Napomena : Opseg i vrstu geotehničkih i istražnih radova potrebno je prilagoditi i karakteru budućih objekata i

temeljnom tlu sa kojim će objekti biti u sadejstvu ‐ interaktivno. Vodotoci Istočnim obodom industrijske zone , a dijelom kroz industrijsku zonu pšrotiče Rijeka Miloševica. Sa zapadne strane kompleksa na udaljenosti 300‐320m protiče Rijeka Sana. Izgrađenost terena I saobraćaj Predmetno područje‐dio sekcije 1 („drveni prostor“) se naslanja na postojeću stambenu zonu sa zapadne i južne strane a područje u sekciji 2 takođe na stambenu zonu – naselje Nova Orlovača sa istočne strane. Sa ostalih strana okruženo je industrijskom zonom (Centralna radionica , MIP , Toplana ). U sklopu industrijske zone nalaze se objekti koji su ranije bili u sklopu fabrike papira a danas su u najvećoj mjeri devastirani i nisu u upotrebi izuzev manjeg broja istih. Na nekim od postojećih objekta u toku su radovi na sanaciji i rekonstrukciji . Područje u južnom dijelu obuhvata, tzv „drveni prostor“ je neizgrađen i neuređen . Infrastruktura koja je postojala od ranije je uništena ili devastirana a novi kapaciteti nisu izgrađeni. Područje koje se nalazi u sekciji 2 je takođe neizgrađeno . 1.Saobraćaj: Industrijska zona je trenutno povežana na primarnu saobraćajnu mrežu preko Ulice Save Kovačevića, Aleje Kozarskog Odreda i makadamskim putem koji prolazi sa istočne strane kompleksa . Na ovom području postoji industrijska pruga koja je dijelom uništena. 2.Ostala infrastruktura 2.1.Vodovod i kanalizacija V o d o v o d Područje bivšeg pogona „Celpak“ snabdijeva se vodom sa gradske vodovodne mreže iz više cjevovoda. Pritisak u mreži je nedovoljan za nesmetano snabdjevanje vodom u većem dijelu ovog

9

područja ( posljedica stanja vodosnabdjevanja cijelog grada).Postojeći cjevovodi su nedovoljnog kapaciteta da bi snabdijevali vodom novoplanirane kapacitete. Vodovodnu mrežu ovog područja čine slijedeći cjevovodi:

- lijevano‐željezni cjevovod ND 100 mm u Ulici Aleja Kozarskog Odreda - PEHD cjevovod d/dn=225/184 mm, koji prolazi duž stare pruge Sanski Most ‐ Prijedor - i ostali cjevovodi različitih profila i materijala od ND 100 mm do ND 25 mm, koji se ne mogu

koristiti, jer su predstavljali mrežu nekadašnjeg kompleksa "Celpak" i prolaze iz objekta u objekat.

Iz gore navadenog je vidljivo da je i sekundarna mreža iz koje se većina postojećih potrošača snabdijeva vodom nedovoljnih presjeka, tako da ne može obezbijediti maksimalnu satnu potrošnju. 2.2.K a n a l i z a c i j a Sva kanalizaciona mreža grada Prijedora je mješovitog tipa, istim kolektorom se odvode kišne i fekalne otpadne vode. U ovom kompleksu postoji jedan kolektor koji je većeg profila, a to je kolektor koji u Ulici Save Kovačevića prelazi u gradski mješoviti kolektor. Dijelovi kolektora koji prolaze kroz krug su zatrpani ili devastirani , tako da se moraju izmjestiti, odnosno ostaju van funkcije. Kolektor većeg profila ND 800 mm je i kolektor koji ide iz pravca novih naselja Orlovača, Vrbice, Topolik. Osim toga, Ulicom Aleja Kozarskog Odreda prolazi mješoviti kolektor ND 500 mm. Ostala kanalizaciona mreža‐ sekundarna je relativno malih profila od ND 250 mm do ND 400 mm i plića i ide iz objekta u objekat, tako da se mora staviti van funkcije. 2.3.Energetska infrastruktura i telekomunikacije Elektroenergetika Postojeće stanje Napajanje bivše fabrike «CELPAK» električnom energijom vršilo se preko 110 kV dalekovoda od trafostanice PRIJEDOR I do «CELPAKA» u dužini 1300 m. U trafostanici PRIJEDOR I postojao je rastavljač u vlasništvu «CELPAKA» sa mjernom garniturom. Dalekovod je također, bio vlasništvo «CELPAKA». U «CELPAKU» se nalazila glavna trafostanica 110/6 kV sa svom opremom, dok se preko 6 kV rasklopnog postrojenja napajalo 16 trafostanica. Snaga transformatora 110/6 kV iznosila je 16000 kVA. U svim trafostanicama naponski nivo je iznosio 6000/380/220 V i taj napon je bio prisutan u pogonima bivše fabrike. Sve trafostanice su mogle dobiti energiju iz elektroenergetskog sistema samo preko rasklopnog postrojenja 6 kV iz energane. Nije postojala zaobilazna veza mimo energane i elektroenergetskog sistema. U pogonu energane postojalo je 40 visokonaponskih polja i 50 niskonaponskih polja. U pogonu energane postojala su i dva transformatora po 1000 kVA za vlastitu potrošnju. Na 6 kV sistemu bila su prikopčana dva turbogeneratora snage 17 MW, gdje je postojala mogućnost davanja energije u mrežu elektroprenosa. Energana i trafostanice su devastirane i iste nisu u funkciji.

10

RASVJETA Područje bivše fabrike «CELPAK» bilo je osvjetljeno duž ograde, skladišta drveta, skladišta mazuta, područja filter stanice, mazutno istakalište, područje oko energane i fabrike papira i dijela fabričkog kruga na slijedeći način:

1. Sladište drveta sa 4 reflektora od kojih su dva napajana iz TS «STARI BUBANJ», a dva iz iz TS « NIVI BUBANJ».

2. Skladište mazuta sa 5 reflektora, a napajani su iz mazutne pumpne stanice. 3. Rasvjeta na poručju filter stanice napajana je iz TS «VODOOPSKRBA» 4. Mazutno istakalište osvjetljavano je sa 4 reflektora koji su napajani iz ENERGANE. 5. Područje oko ENERGANE i FABRIKE PAPIRA osvjetljeno je iz samih pogona. 6. Dio fabričkog kruga osvjetljavan je sa N.N. mreže koja je bila postavljena na betonskim

stubovima. Kako su trafostanice iz kojih je napajana pomenuta rasvjeta devastirane i nisu u funkciji, a također, i sama instalacija rasvjete i reflektori (ostećeni i demontirani) nisu u funkciji. 2.4.PTT INSTALACIJE Postojeće stanje Na prostoru obuhvata Regulacionog plana BIVŠEG POGONA «CELPAK» SEKCIJA 1 i 2 postojala je jedna interna telefonska centrala ( Tesla ACK‐K –800/80), sa 200 lokalnih i 20 direktnih linija koja je vezana na ATC PRIJEDOR sa kablom TK 10 25x4x04 mm i TK 10 5x4x04 mm koji su dovedeni do uvodnog ormarića kod UPRAVNE ZGRADE bivšeg «CELPAKA». Telefonska centrala nije u funkciji kao i druge biv[e telefonske instalacije. 2.5.Termotehnička infrastruktura Predmet ove stručne analize je prostor u sklopu industrijske zone “CELPAK” na kome je egzistirao nekadašnji industrijski pogon Fabrike celuloze i papira “ CELPAK” Prijedor. Energana RO "CELPAK" sa kotlovima kapaciteta 2 x 75 t/h pare i turbinama 1 x 12 MW i 1 x 5 MW, koja je imala kombinovanu proizvodnju tehnološke pare i električne energije i podmirivala pored svojih potreba i kompletne potrebe još nekih radnih organizacija, kao i dio potreba grada u toplotnoj energiji, jer je raspolagala viškom pare, nije više u funkciji.

11

4.POTREBE I MOGUĆNOSTI UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA Krajem novembra i u decembru 2009. Godine, od strane Agencije za ekonomski razvoj opštine Prijedor provedena je Anketa za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u industrijske zone na području opštine Prijedor. Nakon analize ankete sačinjen je spisak potencijalnih investitora i definisane njihove orjentacione investicione namjere kad je u pitanju potrebna površina parcele i GBP objekta, kao i iskazane potrebe za energentima. Ovako iskazanim potrebama bio bi zauzet prostor površine 3.8 ha . Za ostali prostor , još uvijek nisu evidentirani zainteresovani investitori i isti će biti predmet javne licitacije. Za dio prostora industrijske zone koji je predmet obrade , je potrebno planirati neophodnu infrastrukturu koja će u I fazi obezbjediti izgradnju objekta u sklopu industrijske zone (djelimično uređenje građevinskog zemljišta ) , a u II fazi potpuno opremanje koje će obezbjediti potreban nivo urbanog standarda i zaštite životne sredine.

M 15 magistralni put S.Most – Prijedor –K.Dubica

M4 magistralni put Prijedor – Banja luka

ŽRSPrijedor‐Banja luka

12

Osnovni cilj rješavanja saobraćajne infrastrukture je uz što kraće saobraćajnice omogućiti dostupnost čitavog prostora te takvu mrežu kvalitetno povezati s postojećim saobraćajnim pravcima. Saobraćajnice tehnički opremiti za što sigurniji saobraćaj putničkih i teretnih vozila te pješaka i biciklista. 5.PLAN PROSTORNE ORGANIZACIJE Na osnovu iskazanih okvirnih potreba investitora dostavljenih od strane Odjeljenja za prostorno uređenje i Agencije za ekonomski razvoj , planirane su izmjene u obliku i veličini regulacionim planom predviđenih parcela za izgradnju pogona i prateće infrastrukture : saobraćajne , hidrotehničke , elektroenergetske i termoenergetske. Ovim izmjenama su obuhvaćene površine u vlasništvu Opštine Prijedor. U skladu sa opštinskim odlukama i osnovnim planom definisani su i urbanistički parametri za građevinske cjeline ili pojedinačno za svaku građevinsku parcelu. Rezultati Ankete za utvrđivanje interesa preduzetnika za uključivanje u Industrijske zone na području Opštine Prijedor PODRUČJE “DRVENI PROSTOR‐1” SA PARCELAMA OZNAČENIM REDNIM BROJEVIMA OD 1‐10

13

Investitor/firma Djelatnost Površina zemljišta u m2

Planirani objekat u m2

Parcele

1 HS – Invest d.o.o. [email protected]

Proiz. briketa

10.007 3.500‐5.000

Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/44, dio

kp.br.2985/43 2 Nuti Due d.o.o.

[email protected] Proiz. donjih dijelova obuće

12.035 4.000‐6.000

Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/40, dio

kp.br.2985/46

3 SLOBODNA PARCELA Proiz.

djelatnost 2.018

700‐1.400

Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/48, dio

kp.br.2985/46 4 Pilana Zorić d.o.o.

SLOBODNA PARCELA Finalna prerada drveta

3.001 1.000‐1.500

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/47

5 Robustoks d.o.o. [email protected]

Proiz. namještaja

2.948 900‐1.400

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/42

6 Topić Kompani d.o.o. topic‐[email protected]

Proiz. metalnih proizvoda

2.111 700‐1000

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/42

7 CIMSS d.o.o. [email protected]

Proiz. presvlaka

za namještaj

3.021 1.000‐1.500

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/47

8 M&M Plastik d.o.o. [email protected]

Proiz. plastične galanterije

2.017 700‐1000

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/46

9 TRSS Commerce trss‐[email protected]

Proiz. metalnih proizvoda

2109 700‐1000

Dio kp.br. 2985/1

10 IMI Tranzit d.o.o. Proiz. stočne hrane

2.388 800‐1.400

Kp.br. 2985/26

UKUPNO: 41.654 14.900‐21.500

Ostatak neizgrađenog građevinskog zemljišta organizovan je u više parcela veće i manje površine koje se mogu međusobno spajati ili dijeliti .

14

PODRUČJE »DRVENI PROSTOR ‐2« SA PARCELAMA NUMERISANIM BROJEVIMA OD 11‐21

Na ovom području je planirano 11 novih parcela . U sklopu ove prostorne cjeline postoji parcela sa poznatim vlasnikom i ista neće biti predmet licitacije . Planirane parcele su različite površine. Moguće je spajanje 2 ili više manjih parcela u jednu veću parcelu , kao i podjela većih parcela na manje dijelove – funkcionalne cjeline.

15

Djelatnost

Površina zemljišta u

m2

Planirani objekat (BGP sa koeficijentom izgrađenosto

0.3) m2

Planirani objekat (BGP

sa koeficijentom izgrađenosto

0.5) m2

Parcele 11 zanatsko‐

proizvodni pogon 2702 901 1351

dio Kp.br. 2985/42

12 industrijski pogon 4915 1638 2458

dio Kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/43

13 zanatsko‐proizvodni pogon 2430 810 1215 dio kp.br. 2985/1

14 zanatsko‐proizvodni pogon 1266 422 633 dio kp.br. 2985/47

15 zanatsko‐proizvodni pogon 2730 910 1365

dio kp.br.2985/51, dio kp.br. 2985/42

16 industrijski pogon 4876 1625 2438

dio kp.br. 2985/1, dio kp.br. 2985/51


kp.br. 2985/50, dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.

2985/51 18 zanatsko‐

proizvodni pogon 2055 685 1028

dio kp.br. 2985/51, dio kp.br. 2985/1


dio kp.br. 2985/51, dio kp.br. 2985/1


dio kp.br. 2985/51, dio kp.br. 2985/1


dio kp.br. 2985/51, dio kp.br. 2985/1

31 454 10 484 15 727

16

PODRUČJE »SJEVER – KRATKA OBILAZNICA« SA PARCELAMA OZNAČENIM BROJEVIMA OD 22‐26 Na ovom području se zadržava 5 parcela definisanih osnovnim Planom . Parcela označena brojem 24 pretrpjela je manje korecije u obliku ali ne i u ukoupnoj površini zbog usklađivanja sa izvedbenim projektom »kratke obilaznice«.

17

Područje Broj parcela Površina zemljišta

u m2

Planirani objekat (BGP sa

koeficijentom izgrađenosto 0.3)

m2

Planirani objekat (BGP sa koeficijentom izgrađenosto

0.5) m2 Drveni Prostor ‐1 10 41654 14930 21555Drveni Prostor ‐2 11 31454 10484 15727

Sjever ‐kratka obilaznica 5 29345 9781 14673UKUPNO 26 102453 35194 51955

Osnovni cilj prostorne organizacije je postizanje skladne polifunkcionalne strukture, te izbjegavanje prenaglašenog funkcionalnog usmjeravanja ili specijalizacije na samo određene djelatnosti , tako da se u sklopu planirane industrijske zone mogu pojavitri I drugi sadržaji koji će ukupni proctor učiniti kvalitetnijim I ekonomski vrednijim. Stanovanje u sklopu industrijskih zona se može planirati samo za potrebe firmi – poslovni apartmani , stan za domara I sl. Kad su u pitanju proizvodne djelatnosti, zbog blizine stambenih zona i centralne zone grada ,tehnološki procesi koji se mogu odvijati u istim ne smiju proizvoditi pretjerane negativne uticaje po okruženje u smislu emisije štetnih gasova , prašine , buke , otpadnih voda , čvrstog otpada , zračenja i ugrožavati zdravlje ljudi.dr.

U sklopu industrijske zone propisane su slijedeće obaveze :

Djelatnost Površina

zemljišta u m2


sa koeficijento

m izgrađenosto

0.3) m2


sa koeficijentom izgrađenosto

0.5) m2

Parcele 22 industrijski pogon

7595 2531 3798 kp.br. 2985/11 23 industrijski pogon

9193 3064 4597 kp.br. 2985/16 24 industrijski pogon

5341 1780 2671 dio kp.br. 2985/18, dio kp.br. 2985/10

25 industrijski pogon

4475 1492 2238 kp.br. 2985/19 26 zanat‐proiz.

pogon 2741 914 1371 kp.br. 2985/21

29 345 9 781 14 673

18

‐ najmanja veličina parcele za izgradnju industrijskih pogona iznosi 4.000 m2, a za izgradnju zanatsko‐proizvodnih pogona 2.000 m2, ‐ najmanja udaljenost objekta od susjednih parcela mora biti veća ili jednaka visini objekta , ali ne manja od 6,0 m, ‐ maksimalna spratnost objekta je P+2 , a izuzetno i više za pojedine objekte ili dijelova objekta u kojima proizvodno‐tehnološki proces to zahtijeva ‐ Koeficijent izgrađenosti parcele treba da se kreće između 0.3 i 0.5 a izuzetno I više (max. 0.7) ‐ najveći koeficijent iskorištenosti građevinske parcele (objekti I saobraćajne I manipulativne površine ) iznosi 0,8, ‐ najmanje 20% od ukupne površine građevinske parcele mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,

Planirana izgradnja , građevinske i regulacione linije , parcelacija

Planirani objekti Na prostoru u obuhvatu Plana predviđena je izgradnja industrijskih ili zanatsko‐

proizvodnih pogona ali i objekta druge namjene prema iskazanim potrebama . U okviru ovih objekata može se planirati stanovanje manjeg obima‐poslovni

apartman .

Objekti saobraćajne infrastrukture

Osnovni cilj rješavanja saobraćajne infrastrukture je uz što kraće saobraćajnice omogućiti dostupnost čitavog prostora te takvu mrežu kvalitetno povezati s postojećim saobraćajnim pravcima.

Saobraćajnice je potrebno tehnički opremiti za što sigurniji promet putničkih i teretnih vozila te pješaka i biciklista. Građevinske i regulacione linije Regulaciona linija utvrđuje liniju razgraničenja javnih površina od površina druge namjene . Planirani položaj zgrade na parceli se definiše građevinskom linijom. Građevinsk a linija je horizontalna projekcija građevinskih ravni u okviru kojih se gradi objekat iznad i ispod tla. Građevinska linija daje maksimalnu granicu gradnje , u koju se upisuje osnova objekta . Osnova objekta može biti manja od maksimalne granice gradnje. Građevinska linija planiranih objekata je definisana u odnosu na planirane regulacione linije a predstavljaju granicu koju naistureniji zid objekta ne smije preći . Plan parcelacije

19

Parcela je definisana pristupom na javnu površinu , granicama prema susjednimm parcelama i lomnim tačkama koje su određene geodetskim elementima.

Dvije i više definisanih građevinskih parcela se mogu spajati u jednu parcelu . Takođe , veće parcele se mogu podijeliti na manje funkcionalne cjeline . Ukupno , planirano je 26 parcela . Parcele koje se nalaze na području ”Sjever‐kratka obilaznica” se zadržavaju u postojećim katastarskim granicama izuzev parcele br. 24 kod koje je izmjenjena pozicija granične linije prema kratkoj obilaznici zbog usklađivanja sa glavnim projektom obilaznice. ”Sjever‐kratka obilaznica”

„Drveni Prostor 1“

Broj parcele Površina parcela

u m2

Parcela se formira od:

1 10.007

Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/44, dio

kp.br.2985/43 2

12.035 Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/40, dio

kp.br.2985/46 3

2.018 Dio kp.br.2985/1, kp.br.2985/48, dio

kp.br.2985/46 4

3.001 Dio kp.br. 2985/1, dio

kp.br.2985/47

5 2.948

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/42

6 2.111

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/42

7 3.021

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/47

Broj parcele

Površina parcela u

m2

Parcela se formira od: 22

7595 kp.br. 2985/11 23

9193 kp.br. 2985/16 24

5341 dio kp.br. 2985/18, dio kp.br.

2985/10 25

4475 kp.br. 2985/19 26

2741 kp.br. 2985/21

20

8 2.017

Dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/46

9 2109

Dio kp.br. 2985/1

10 2.388

Kp.br. 2985/26

„Drveni Prostor 2“

Uređenje zelenih površina Na području koje je predmet obrade planirane su zelene površine u sklopu saobraćajnih koridora –linijsko zelenilo i zelene površine u sklopu pojedinačnih parcela . Obodom parcela je potrebno formirati zelene površine čija min. Površina treba da iznosi 20% od površine pripadajuće parcele.

Broj parcele

Površina parcela u m2

Parcela se formira od:

11 2702 dio Kp.br. 2985/42

12

4915

dio Kp.br. 2985/1, dio kp.br.2985/43

13 2430 dio kp.br. 2985/114 1266 dio kp.br. 2985/47 15

2730 dio kp.br.2985/51, dio

kp.br. 2985/42 16

4876 dio kp.br. 2985/1, dio kp.br.

2985/51 17

2381 kp.br. 2985/50, dio kp.br. 2985/1, dio kp.br. 2985/51

18

2055 dio kp.br. 2985/51, dio

kp.br. 2985/1 19

3005 dio kp.br. 2985/51, dio

kp.br. 2985/1 20

2027 dio kp.br. 2985/51, dio

kp.br. 2985/1 21

3067 dio kp.br. 2985/51, dio

kp.br. 2985/1

21

Opšti urbanističko ‐ tehnički uslovi Ovim urbanističko‐tehničkim uslovima definisani su osnovni elementi za uređenje

javnih površina i izgradnju novih , uslovi za izgradnju privremenih objekata i uslovi za uređenje građevinskog zemljišta .

‐Na grafičkom prilogu : Plan prostorne organizacie definisane su površine u okviru

kojih se mogu locirati objekti . ‐ Građevinske i regulacione linije naznačene na grafičkom prilogu ‐ Plan građevinskih i

regulacionih linija ‐Spratnost objekata , označena na grafičkom prilogu Plan prostorne organizacije je

orjentaciona. Maksimalna spratnost je P+2 a ukoliko za to postoji potreba ( ttehnološki procesi) dijelovi objekta ili cijeli objekti mogu imati višu spratnost. Uslovi za izgradnju ograda oko parcela Građevinske parcele mogu se ograđivati funkcionalnom‐industrijskom i estetskom ogradom čija visina može biti do 2.2 m. Ulična ograda može se postaviti na regulacionoj liniji ili unutar regulacione linije . U slučajevima kada se ograde postavljaju na regulacionoj liniji, a građevinska linija je povučena u dubinu parcele ograde treba da su transparentne (prozračne) maksimalne visine od 1,0 m, s tim da parapet ograde do visine 0,40 m (računajući od kote trotoara) može biti zidan (opeka, beton).

Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskoj parceli koja se ograđuje. Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije već isključivo prema dvorištu. Ograde parcele na uglu moraju se projektovati i izvoditi kao transparentne .

Uslovi za uređenje pristupa parceli i prostoru za parkiranje vozila

Uslovi za obezbeđenje prostora za parkiranje vozila na sopstvenoj građevinskoj parceli, izvan površine javnog puta utvrdit će se UTU , a na osnovu detaljne namjene objekta . Uslovi za utvrđivanje kote prizemlja Kota prizemlja objekata određuje se u odnosu na kotu nivelete javnog ili pristupnog puta, odnsono prema nultoj koti objekta. Kota prizemlja objekata ne može biti niža od kote nivelete javnog ili pristupnog puta, odnosno treba da je u odnosu na nultu kotu objekta viša za min. 15 cm. Ukoliko hidrotehnički uslovi dozvoljavaju u sklopu objekta se može graditi podrum ili suteren. Uslovi za zaštitu susednih objekata Prilikom izgradnje novih objekata, neovisno od njihove namene, voditi računa o zaštiti susednih objekata u konstruktivnom smislu, i u smislu ne ugrožavanja uslova življenja i rada na susednim parcelama, i parcelama u neposrednom okruženju. Građenje novih objekata svih vrsta i namena planirati na udaljenostima od susednih objekata kojima se ne ugrožava njihova funkcija, zatečeni način i uslovi korišćenja.

22

U cilju zaštite susednih objekata, gledano i kroz odnos prema prostoru susednih parcela, planirani objekti, niti njihovi najistureniji delovi svojim položajem (računajući i vazdušni i podzemni prostor) ne smeju prelaziti granicu susednih parcela. Uslovi za arhitektonsko i estetsko oblikovanje elemenata objekata Građenje objekata u zoni u pogledu arhitektonskog oblikovanja vršiti u skladu sa planiranom namjenom, uz primenu boja, arhitektonskih i dekorativnih elemenata u oblikovanju fasada na način kojim će objekat u prostoru i okruženju obrazovati usaglašenu, estetski oblikovanu celinu. Za građenje objekata koristiti atestirane građevinske materijale. Odjeljenje za prostorno uređenje može zatražiti izradu najmanje jednog idejnog rješenja planiranih objekta prije izrade glavnog projekta .

Opšti uslovi za izgradnju objekata Objekti svih vrsta i namena treba da su funkcionalni, statički stabilni, hidro i termički propisno izolovani i opremljeni svim savremenim instalacijama u skladu sa važećim normativma i propisima za objekte određene namene. Prilikom projektovanja i izgradnje objekata ispoštovati važeće tehničke propise za građenje objekata određene namene. Objekte projektovati u skladu sa propisima o izgradnji na seizmičkom području, imajući u vidu da se gradi na području koje prema intenzitetu zemljotresa spada VIII stepen za povratni period od 500 godina.. Krovne ravni svih objekata u pogledu nagiba krovnih ravni treba da su riješene tako da se odvođenje atmosferskih voda sa površina krova riješi u sopstveno dvorište, odnosno usmjeri na uličnu kanalizaciju. Površinske vode sa jedne građevinske parcele ne mogu se usmeriti prema drugoj parceli, odnosno objektima na susednim parcelama. Saobraćajne površine ‐ pristupni putevi, platoi treba da su izvedeni sa savremenim kolovozni zastorom: beton, asfalt beton i popločanje raznim tipskim elementima. Javni prostor ulice se ne može koristiti za obavljanje delatnosti (skladištenje materijala i sl.) niti za parkiranje teških vozila i mašina, već se u tu svrhu mora organizovati i urediti prostor u okviru parcele . Odlaganje smeća vrši se u odgovarajuće posude‐kontejnere smeštene na pogodnim lokacijama u sklopu parcele a u skladu sa propisima za objekte određene namene, sa odvoženjem na gradsku deponiju, organizovano i putem nadležnog komunalnog preduzeća. Posebni uslovi za izgradnju objekata U odnosu na namenu objekata čije je građenje dozvoljeno , potrebno je za pojedinačnu gradnju pribaviti uslove od nadležnih organa i organizacija koje su zakonom ovlaštene da ih donose, odnosno propisuju. U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine, za građenje poslovnih objekta sa vrstom delatnosti čiji proces može biti sa negativnim uticajem na životnu sredinu, obavezno je pribavljanje ekološke dozvole . U skladu sa Zakonom o vodama (sl.Glasnik RS br. 50/06) za izgradnju novih objekta potrebno je pribaviti Vodoprivrednu saglasnost. Građenje objekata u skladu sa vrstom i namenom vršiti uz poštovanje svih važećih propisa iz oblasti zaštite životne sredine, zaštite od požara,zaštite na radu, sanitarne zaštite, bezbednosnim i drugim propisanim uslovima i posebnim uslovima u skladu sa specifičnošću objekta.

23

Pravila i uslovi komunalnog i urbanog reda

U oblasti urbanog reda i održavanja utvrđuje se obaveza vlasnika i korisnika zemljišta i građevina da o svom trošku, a prema utvrđenoj nameni i propisanim uslovima održava i uređuje pojedinačnu građevinu, pripadajući prostor i javnu površinu. Takođe se utvrđuje obaveza investitora da o svom trošku uz objekte planira, uređuje i gradi propisani broj mesta za parkiranje. 6.BILANS POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELJI

DRVENI PROSTOR

Površina kompleksa

ha

Ukupna površina parcela za izgradnju objekta

GBP pod objektima m2 (visokogradnja i niskogradnja )

Razvijena GBP objekta visokogradnje

m2 koeficijent izgrađenosti

Procenat zauzetosti

Zelene površine

12.2 73108 58486 37282 0.3‐0.5 80% 20%

SJEVER ‐KRATKA OBILAZNICA

Površina kompleksa

ha

Ukupna površina parcela za izgradnju objekta

GBP pod objektima m2 (visokogradnja i niskogradnja )

Razvijena GBP objekta visokogradnje

m2 koeficijent izgrađenosti

Procenat zauzetosti

Zelene površine

6 29345 23476 14673 0.3‐0.5 80% 20% 7.ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I ZAŠTITA OD POŽARA Saobraćajna koncepcija obezbjeđuje pristup vatrogasnom vozilu iz svih pravaca, do svake planirane parcele . Zaštitom životne sredine obezbjeđuje se očuvanje kvaliteta životne sredine. Sprovodi se u cilju : ‐Zaštite podzemnih i površinskih voda ‐Zaštite zemljišta od zagađenja ‐Zaštite vazduha od zagađenja ‐Zaštite od buke ‐Zaštite prirodnih i radom stvorenih vrijednosti. Da bi se kompleks priveo planskoj funkciji potrebno je sve aktivnosti u toku izgradnje i eksploatacije objekata uskladiti sa : ‐ Zakonom o zaštiti životne sredine (Sl.Glasnik RS br. 53/02 i 28/07)

24

‐Zakonom o vodama (Sl.Glasnik RS br. 50/06) ‐Zakonom o zaštiti vazduha (Sl.Glasnik RS br. 53/02) ‐Zakon o upravljanju otpadom (Sl. Glasnik RS br. 53/02) ‐ Zakonom o zaštiti prirode (Sl.Glasnik RS br. 50/02 i 34/08)

Prostor dijela industrijske zone bio je djelimično izgrađen ,ali su postojeći objekti

devastirani,te je sam prostor u potpunosti zapušten i može se tretirati kao neizgrađen. Prostor je lociran u postojećoj industrijskoj zoni ali je u kontaktu sa stambenim zonama

u okruženju, bez odgovarajućeg tampona urbanog i zaštitnog zelenila što znači da se negativni uticaji iz svakog pogona moraju svesti u okvire dopuštenih u okviru pripadajuće parcele. U skladu sa Uredbom o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu (Sl. Glasnik RS br. 7/06) , za one pogone za koje je propisana takva obaveza potrebno je pribavljanje procjene uticaja na životnu sredinu. 8.INFRASTRUKTURA Saobraćaj Na području obuhvaćenom analizom prisutne su kolske saobraćajne površine i industrijska pruga. Na površinama koje su predmet obrade ne postoje uređene kolske površine ali na rubu zona postoji javna saobraćajna mreža koju čine Ulice Save Kovačevića i Aleja Kozarskog Odreda . Preko makadamskog puta izgrađenog na nasipu bivše uskotračne pruge kompleks je povezan sa Ulicama Rudničkom na istoku i Srpskih Velikana na zapadu. U sklopu predmetnog obuhvata planirane su nove saobraćajnice koje ovo područje povezuju sa saobraćajnom mrežom grada . U odnosu na regulacioni plan saobraćajna mreža je optimalizovana , odnosno smanjena je dužina saobraćajnica koje opskrbljuju područje . Kroz središte područja Sjever –Kratka obilaznica , planirana je primarna gradska saobraćajnica koja će industrijsku zonu povezati sa magistralnim pravcem M4‐Prijedor – Banja Luka. Planirana saobraćajna mreža je postavljena prstenasto. Saobraćajni koridori dimenzionirani su prema očekivanom prometu unutar zone. Unutar koridora predviđene su dvosmjerne kolske površine u širini 8 m (2 x 3,75 m), pješačke staze obostrano (2 x 1,6 m), biciklističke staze (2x 0.8) te obostrano zaštitno zelenilo (2.5-3m).

25

26

Sa svih saobraćajnih površina potrebno je prikupiti atmosferski talog i nakon tretmana upustiti u vodotok . Kvalitet vode mora biti usklađen sa Pravilnikom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u površinske vode (Sl.Glasnik RS br. 44/01) Urbanističko‐tehnički uslovi za saobraćaj

• Nivelaciju rekonstruisanih saobraćajnica i novoplaniranih saobraćajnih površina uskladiti sa okolnim prostorom i sadržajima uz zadovoljavanje uslova efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda.

• Odvodnjavanje atmosferskih voda izvršiti putem sistema slivnika i cjevovoda sa odvodom do oborinske kanalizacije,

• Kolovozne zastore svih novoplaniranih saobraćajnica raditi sa asfaltnim materijalima. Površinsku obradu trotoara izvesti savremenim materijalima. Oivičenje kolovoza izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih ivičnjaka a oivičenje pješačkih površina izvesti (po mogućnosti) u boji prilagođeno boji pješačke površine.

• Parking mjesta izvesti u kombinaciji elemenata beton‐trava.

• Sve saobraćajnice i saobraćajne površine obavezno osvijetliti adekvatnom rasvjetom.

27

ŠEME POSTAVLJANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U KORIDORU SAOBRAĆAJNICA

28

2.Hidrotehnička infrastruktura

Na dijelu industrijske zone Celpak („Drveni prostor i Sjever‐Kratka obilaznica) u sklopu potrebno je napraviti stručnu analizu vodosnabdjevanja i odvođenja fekalnih i oborinskih voda .

VODOSNABDJEVANJE Predviđa se snabdjevanje pitkom vodom sa postojećeg gradskog sistema. Potrebne količine pitke vode sa ovoga sistema predviđaju se uklopiti u posojeću i buduću gradsku mrežu. To su uglavnom poluetilenski cijvovodi profila od Ø 100 do Ø 150mm. Ostali razvodni cijevovodi su lokalnog karaktera i promenljivih prečnika. Pritisak u ovim cjevovodima je 10 bara. Razvod pitke vode treba rešiti prstenasto i uglavnom voditi po saobraćajnicama i rezervnim platoima. Revizioni šahtovi se uglavnom ostavljaju na svim odvojcima i priključcima sa obaveznim ostavljanjem ugradnih garnitura i mernih uređaja. Svi šahtovi su predviđeni od armiranog betona MB 30 sa obaveznim ugađivanjem ljevano‐željeznih poklopaca propisanim za ovu vrstu saobraćaja, jer se šahtovi nalaze u saobraćajnicama. U analizi su dati predpostavljeni detalji svih potrebnih elemenata za šahtove na odvojcima i razvodim mjestima. Glavno spajanje polietilenskog cjevovoda ptike vode su Ø150mm nominalnog pritiska 10 bara. Cijevovodi će biti spajani varenjem i to u neposrednoj blizini objekata gradske toplane na razvodnom čvoru ČV 38 st. 9+798.70 PE DN 560/493.60 PN 10 bara. Ovaj cjevovod je od polietilena i osjetljiv je na uzdužne deformacije te se mora voditi računa kod iskopavanja nivelete i polaganja cjevovoda. Ona mora biti rađena bez vecih vertikalnih deformacija tako da ne postoji mogućnost stvaranja zračnih jastuka. Zbog toga se prije polaganja cijevovoda u zemlju ručno uredi niveleta, postavlja sitni pjesak ispod cijevi 10 cm, a odozgo 20 cm čime se moraju konpezirati gore navedene ne namjerne deformacije. Nakon polaganja predviđenog cijvovoda potrebno je bezprekorno zatrpati iskopani rov, propisno nabiti i odesti višak zemlje na deponiju. Sav okoliš mora biti uređen i

29

naknadno snimljen u geodetskom katastru izgrađeni cijevovod čime bi se izvršila registracija u opštinskoj kartoteci.

KANALIZACIJA Kanalizacija sekcije I u zoni novoprojektovane površine „Celpaka“ u principu zadovoljava gradske norme Prijedora, predviđena je separatna. Posebno je odvojena fekalna od oborinske kanalizacije. Oborinska kanalizacija se skuplja preko ravnih površina i slivnika cestovne kanalizacije i kanalizacije ravnih platoa. Uzdužni glavni vodovi su u obronku saobraćajnice i saobraćajnih platoa, vode se u glavnom u glavni gradski kolektor koji se nalazi u blizini kapije „Centalne radione“ rudnika željezne rude Ljubija. Istom trasom predviđena je da se vodi i fekalna kanalizacija koja bi se preko uređaja za prečišćavanje spojila u glavni kolektor. Drugi dio kanalizacije naljeze na površine sektora II i time omogućuje direktno uljevanje u kolektor. Ovaj dio kanalizacije povezan je po sredini sa parcelama tako da se tertira kao nanalizacija parcela. Obzirom da kanalizacija ima neravnomjerni pad – nagib to se niveleta mora voditi precizno sa poravnavanjem dna kanala i svi kanali zato moraju biti bez prekorno izvedeni sa vrlo malim tolerancijama odstupanja od zadatog pada I=0.5%. Zato se kanal mora dovesti u tako stanje da omogućuje neometano otjecanje. Što se tiče kontrolnih šahtova oni po mogućnosti dolaze na 60m razmaka jedan od drugoga tako da se njima najlakše kontroliše uzdužni pad i odnos visina između šahtova. U šahtovima treba ispoštovati nivoe „kinete“ koja hidraulički daje uslove za brzo otjecanje. Svi šahtovi su tipskog karaktera od armiranog betona MB 30 obostarno armirani po vertikali sa završetkom na dijelu gdje je ljevan željezni poklopac. Poklopci se odabiraju za teški saobraćaj.

3. Elektronergetska infrastruktura Planirano stanje

Kako je već naprijed nanedeno na prostoru obuhvata Regulacionog plana BIVŠEG POGONA

«CELPAK» SEKCIJA 1 i 2 bilo 16 trafostanica koje su bile snabdjevane električnom energijom iz vlastite energane. Postojeće trafostanice i energana su devastirane i nisu u funkciji.

Ako uzmemo u obzir predviđeni maksimalni capacitet i maksimalnu izgrađenost na području ovog dijela DRVENOG PROSTORA 1 i 2 i dio prodtora oko SJEVERNE KRATKE ZAOBILAZNICE imaćemo ukupnu bruto površinu planiranih objekata u iznosu od cca 51 955 m2 . Na osnovu dobivenih iskustvenih podataka potrošnje električne energje po m2 od 0,0607 kVA/m2 dobijemo potrebnu količinu energije 51 955 x 0,0607 kVA/m2 = 3 153,67 kVA Statistički podatak da potrošnja električne energije raste godišnje za cca 3,5 % u konačnoj relaciji ovog plana mora se i ovaj elemenat uzeti u obzir. Da bi se obezbjedila gore navedena energija uvećana za rast potrošnje za slijedećih 5 godina (110,4 kVA) što ukupno iznosi 3 264,07 kVA.

30

S obzirom na gore navedeno stanje, te dosta novoplaniranih objekata, a tim i velikog broja novih potrošača potrebno je planirati oko 7 novih transformatorskih stanica koje će biti raspoređene (locirane) u centrima buduće potrošnje. Novoplanirane trafostanice bit će vezane na novi pravac 20 kV kablovskog voda koji polaze iz postojeće TS “PRIJEDOR 1‐ tačnija vod polazi od postojeće MBTS ”VRBICE”. Od postojeće trafostanice MBTS ”VRBICE” položiti sve novoplanirane 20 kV kablovske vodove polagati podzemno, a trafostanice će biti tipske tipa MBTS 2x630 kVA.

Sve novoplanirane trafostanice treba da su sa 2 transformatora snage 2x630 kVA , gdje ne moraju oba transformatora biti ugrađena istovremeno, ali sva ostala oprema treba da omogućava naknadnu ugradnju drugog transformatora bez bitnih prepravki u samoj TS. Trafostanice, također, treba da imaju ugrađenu rezervnu vodnu ćeliju.

N.N. priključni vodovi

Sve N.N. priključne vodove izvesti podzemno kablovima tipa PP OO. Trase napojnih N.N. kablova usagasiti sa trasama ostale infrastrukture u krugu predmetne analize predviđenog lokaliteta.

Javna rasvjeta Planiranu javnu rasvjetu napojiti električnom energijom iz planiranih trafostanica kablovskim putem kablovima tipa PP OO. Osvjetljenje saobraćajnica izvesti svjetiljkama sa izvorom svjetlosti – visokotlačna živina sijalica ili metal‐halogena sijalica na metalnim okruglim ili osmougaonim stubovima visine 6‐8 m. Osvjetljenje parkinga izvesti svjetiljkama sa istim izvorima svjetlosti samo na stubovima visine 4,5–6 m.

3.2.PTT instalacije Planirano stanje

Imajući gore navedeno u vidu kao i dogovore sa nadležnom organizacijom “TELEKOMA” predviđeno

je da se kapacitet postojećeg kabla (koji ptolazi ulicomKozarskog odreda) iskoristi za priključke novih korisnika u PTT saobraćaju i da se sa postojećeg kablovskog voda ( TK 10 400x0,4x0,6 mm) koji je ranije povezivao korisnike Gomjenice sa ATC Prijedor ( a sad je slobodan) odvoji potreban broj slobodnih parica i izradi nova TF mreža u INDUSTRIJSKOJ ZONI –CELPAK. Svi telefonski pravci trebaju biti izvedeni telefonskim kablovima potrebnog kapaciteta podzemno. Termoenergetske instalacije Planirano stanje Studijom toplifikacije Prijedora nije bila predviđena toplifikacija ovog područja, što je i logično s obzirom da se radi o industrijskom pogonu koji je imao sopstvene izvore napajanja toplotnom energijom. Izvor u RO “CELPAK” je služio za snabdijevanje tehnologije parom, sopstvenu proizvodnju električne energije i snabdijevanje grada toplotnom energijom u kombinaciji sa Gradskom Toplanom. S obzirom na novonastalu situaciju, potrebno je izvršiti određene modulacije i prilagođavanje novoj situaciji. Predviđeno je da se svi objekti snabdijevaju toplotnom energijom iz gradske toplane. Za primarne cijevne razvode predviđa se kanalski podzemni razvod, a za sekundarne i priključne podzemni razvod izveden predizoliranim ili cijevima položenim u "plubit" masu. Ukoliko bi dobava gasa bila izvjesna u narednom periodu, onda bi bilo poželjno da se i individualni sistemi grijanja u vlastitim kotlovnicama orjentišu na ovu vrstu goriva.

31

To bi značilo da nije potrebno proširivati toplotne kapacitete Toplane za nove konzumente. Ali, ako ovo nije izvjesno , onda je potrebno vršiti toplifikaciju predmetnog područja prema prijedlogu mašinskog dijela regulacionog plana. Toplifikacija i gasifikacija Zbog boravka ljudi u ovim prostorijama iste je potrebno zagrijavati u zimskom periodu. Pojedinačno grijanje po prostorijama je nepovoljno i sa ekonomskog i sa stanovišta zagađenja životne sredine. Cilj ovog plana je da predloženo rješenje za snabdijevanje objekata toplotnom energijom za zagrijavanje prostorija bude racionalno, tehnički optimalno i prilagodljivo promjenama. Predviđeno je da se svi objekti priključe na sistem daljinskog grijanja. U slučaju da trenutno ne postoje mogućnosti priključenja kao prelazno rješenje toplotnu energiju za zagrijavanje novo izgrađenih objekata moguće je obezbjeđivati iz kotlovnica za centralno grijanje ( koje mogu koristiti čvrsto, tečno ili gasovito gorivo ili lokalnim izvorima toplote po prostorijama). Koji sistem će biti izabran zavisi od veličine i namjene objekta. Ukoliko je investitoru prihvatljivo moguća je i gradnja jedne kotlovnice za više objekata. Hlađenje, ventilaciju ili klimatizaciju prostorija u objektima vršiti pojedinačno za svaki objekat ovisno o namjeni. Vrstu opreme kao i ostale uslove za hlađenje, ventilaciju ili klimatizaciju birati po želji investitora. Planom su predviđene trase magistralnog vrelovoda kao i ogranci do pojedinih objekata, što će se detaljnije rješavati izvedbenim projektima. Bilans potrebne toplotne snage Ukupna potrebna snaga za toplotnom energijom za zagrijavanje objekata u obuhvatu je procijenjena na osnovu bruto građevinske površine i iznosi 7225 kW. Ukupna potrošnja toplotne energije zavisiće i od potrošnje tople vode. Tabela 1. Procijenjena toplotna snaga potrebna za zagrijavanje objekata PODRUČJE »DRVENI PROSTOR‐1«

Broj bloka stanovanje poslovanje

BGP (m2) Topl.snaga

(kW) BGP (m2)

Topl.snaga (kW)

1 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 5.000,0 700,0

ukupno 0,0 0,0 5.000,0 700,0

2 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 6.000,0 840,0

ukupno 0,0 0,0 6.000,0 840,0

3 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0

4 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.500,0 210,0

ukupno 0,0 0,0 1.500,0 210,0

5 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0

6 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0

7 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.500,0 210,0

32

ukupno 0,0 0,0 1.500,0 210,0

8 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0

9 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.000,0 140,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 140,0

10 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.400,0 196,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 196,0

Tabela 2. Procijenjena toplotna snaga potrebna za zagrijavanje objekata PODRUČJE »DRVENI PROSTOR‐2«


BGP (m2) Topl.snaga

(kW) BGP (m2)

Topl.snaga (kW)

11 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.351,0 189,0

ukupno 0,0 0,0 1.351,0 189,0

12 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 2.458,0 344,0

ukupno 0,0 0,0 2.458,0 344,0

13 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.215,0 170,0

ukupno 0,0 0,0 1.215,0 170,0

14 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 633,0 89,0

ukupno 0,0 0,0 1.500,0 89,0

15 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.365,0 191,0

ukupno 0,0 0,0 1.365,0 191,0

16 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 2.438,0 341,0

ukupno 0,0 0,0 2.438,0 341,0

17 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.191,0 167,0

ukupno 0,0 0,0 1.191,0 167,0

18 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.028,0 144,0

ukupno 0,0 0,0 1.028,0 144,0

19 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.503,0 210,0

ukupno 0,0 0,0 1.503,0 210,0

20 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.014,0 142,0

ukupno 0,0 0,0 1.400,0 142,0

21 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.534,0 215,0

ukupno 0,0 0,0 1.534,0 215,0

33

Tabela 3. Procijenjena toplotna snaga potrebna za zagrijavanje objekata PODRUČJE »SJEVER ‐ KRATKA OBILAZNICA«


BGP (m2) Topl.snaga

(kW) BGP (m2)

Topl.snaga (kW)

22 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 3.798,0 532,0

ukupno 0,0 0,0 3.798,0 532,0

23 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 4.597,0 644,0

ukupno 0,0 0,0 4.597,0 644,0

24 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 2.671,0 170,0

ukupno 0,0 0,0 2.671,0 374,0

25 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 2.238,0 313,0

ukupno 0,0 0,0 2.238,0 313,0

26 stanje 0,0 0,0 0,0 0,0 plan 0,0 0,0 1.371,0 192,0

ukupno 0,0 0,0 1.371,0 192,0

34

ORJENTACIONI TROŠKOVI UREĐENJA Uvod Svakoj izgradnji treba da predhodi izgradnja saobraćajne , hidrotehničke , energetske i elektroenergetske infrastrukture i TT veza , odnosno uređenje građevinskog zemljišta po fazama i u cjelini . Uređenje građevinskog zemljišta na predmetnom području planirano je u dvije faze . Planirano je da se u I fazi izvrši samo djelimično uređenje građevinskog zemljišta koje obuhvata : 1.Izgradnju saobraćajne infrastructure – kolovoz sa makadamskim završnim zastorom 2.Izgradnja elektroenergetske infrastructure 3.Izgradnja hidrotehničke infrastrukture (vodovod , fekalna kanalizacija I djelimično kišna kanalizacija) 4.Izgradnja TF instalacija U II fazi planirano je da se izvrši kompletno uređenje Prema planiranim fazama urađen je troškovnik za djelimično uređenje građevinskog zemljišta I potpuno uređenje građevinskog zemljišta. Troškovnik za potpuno uređenje građevinskog zemljišta obuhvata sve troškove koji se mogu pojaviti pri pripremanju I opremanju građevinskog zemljišta, a troškovnik za djelimično uređenje samo troškove koji su u fazi izrade Analize dogovoreni sa opštinskom administracijom I agencijom “Preda”.

ORJENTACIONI TROŠKOVI DJELIMIČNOG UREĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

1.PRIPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

U fazi pripreme građevinskog zemljišta utvrđuju se sve neophodne aktivnosti na propremanju građevinskog zemljišta kao i troškovi njihove realizacije podrazumjevajući STRUČNE ANALIZE , PROVOĐENJE PLANA PARCELACIJE , izradu odgovarajuće tehničke dokumentacije , kao i vođenje operativne koordinacije u pripremanju građevinskog zemljišta .

TROŠKOVI PRIPREME GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

1.1.Urbanističko planska dokumentacija

Opis posla Cijena KM

35

Izrada Analize 11,878.23

Čišćenje terena i ruševina

4,000.00

Provođenje plana parcelacije

4,410.00

UKUPNO 20,288.23

1.2. Izrada tehničke dokumentacije

1.2.1.Saobraćajnice Troškovi izrade tehničke dokumetacije određeni su na bazi investicione vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji. Opis posla Investiciona

vrijednost %cijena KM

Tehnička dokumentacija

342,580.00 2.5% 8,564.50

UKUPNO 8,564.50

1.2.3.Vodovod I kanalizacijaIzrada tehničke dokumentacijeTroškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicione vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji

Opis posla Investiciona vrijednost %

cijena KM


729,714.10 2.5% 18,242.85

UKUPNO 18,242.85

36

1.2.4. Elektroenergetika i TF Elektroenergetika Izrada tehničke dokumentacije Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicionih vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji se određuje u skladu sa preporukama iz priručnika za obavljanje konzalting usluga u investicionoj izrgadnji.


cijena KM


948,500.00 2.5% 23,712.50

UKUPNO 23,712.50

TF instalacije


cijena KM


92,800.00 2.5% 2,320.00

UKUPNO 2,320.00

1.2.6.Operativna koordinacija u pripremanju Građevinskog zemljišta je koordinacija svih aktivnosti na pripremi i izradi tehničke dokumentacije za izvođenje saobraćaja , hidrotehničke , energetske , elektroenergetske infrastrukture, TT veza i uređenje zelenih površina. Ovi troškovi su dati aproksimativno ( 2% od ukupne vrijednosti navedenih troškova)

Ukupna vrijednost svih troškova na izradi teh. Dokumentacije procenat

Troškovi operativne koordinacije KM

52,839.85 2.0% 1,056.80

1.3.Rekapitulacija troškova pripremanja građevinskog zemljišta

Urbanističko planska dokumentacija

20,288.23

Izrada tehničke dokumentacije

52,839.85

37

Operativna koordinacija

1,056.80

U K U P N O 74,184.88

2.TROŠKOVI DJELIMIČNOG OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 2.1.Saobraćajnice Izrada novih saobraćajnica do nivoa makadamskog zastora (kolovozne površine sa bankinama

Opis radova količina m3

jedinična cijena KM

ukupno KM

izgradnja novoplaniranih saobraćajnica širina kolovoza 8m

8,036.00 35.00 281,260.00

izgradnja novoplaniranih saobraćajnica širina kolovoza 7m ‐kratka obilaznica

1,365.00 35.00 47,775.00

izgradnja novoplaniranih saobraćajnica širina kolovoza 6m

387.00 35.00 13,545.00

Ukupno 9,788.00 342,580.00

2.3. Vodovod i kanalizacija

Opis radova količina m jedinična cijena KM

ukupno

Vodovod 1,220.00 67.24 82,038.05 Fekalna i atmosferska kanalizacija

2,250.00 218.63 491,926.05

Prečistač otpadnih voda‐BIO DISK 1000 ES

1 155,750.00

Ukupno 729,714.10

38

2.4. Elektroenergetika I TT veze

Opis radova količina jedinična cijena

ukupno

Trafostanice ‐tip MBTS 2x630‐kom.

7 120,000.00 840,000.00

20kV kablovski vodovi ‐m 1550 70.00 108,500.00

Ukupno 948,500.00

Opis radova količina jedinična cijena

ukupno

Telefonska mreža 2320 40.00 92,800.00

2.6. Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta‐izgradnjom saobraćajne , hidrotehničke i elektroenergetske infrastrukture obuhvata kontrolu odgovarajuće primjene tehničke dokumentacije, kontrolu i provjeru kvaliteta izvođenja svih vrsta radova i primjenu propisa , standarda , tehničkih normativa i normi kvaliteta radova , kontrolu kvaliteta materijala , opreme i instalacija koje se ugrađuju , davanje uputstava izvođaču radova i po potrebi obezbjeđenje detalja za izvođenje radova.Troškovi vršenja stručnog nadzora obračunati su primjenom koeficijenta 2% na ukupnu investicionu vrijednost opremanja građevinskog zemljišta

Ukupna investiciona vrijednost

Procenat 2% UKUPNO

2,113,594.10 2.0% 42,271.88

2.7.Rekapitulacija troškova DJELIMIČNOG opremanja građevinskog zemljišta

Saobraćajnice 342,580.00 Zelene površine 0

Vodovod i kanalizacija 729,714.10

Elektroenergetika 948,500.00

PTT veze 92,800.00 Termotehničke instalacije 0

Stručni nadzor 42,271.88

U K U P N O 2,155,865.98

39

3.INVESTICIONA ULAGANJA U DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Troškovi pripremanja građevinskog zemljišta KM

74,184.88

Troškovi opremanja građevinskog zemljištam KM

2,155,865.98

U K U P N O KM 2,230,050.86

NAKNADA ZA DJELIMIČNO UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTAProsječna visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta obračunata je dijeljenjem ukupnih troškova uređenja građevinskog zemljišta sa ukupnom planiranom bruto građevinskom površinom objekata utvrđenog Analizom. Troškovi naknade za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 bruto građevinske površine

Ukupni troškovi uređenja građevinskog zemljišta KM

Planirana GBP

objekta Naknada po 1 m2 građevinske

površđine KM/m2

2,230,050.86 51955 42.92

40

ORJENTACIONI TROŠKOVI POTPUNOG UREĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1.PRIPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

U fazi pripreme građevinskog zemljišta utvrđuju se sve neophodne aktivnosti na pripremanju građevinskog zemljišta kao i troškovi njihove realizacije podrazumjevajući izradu STRUČNE ANALIZE , PROVOĐENJE PLANA PARCELACIJE , izradu odgovarajuće tehničke dokumentacije , kao i vođenje operativne koordinacije u pripremanju građevinskog zemljišta .

TROŠKOVI PRIPREME GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

1.1.Urbanističko planska dokumentacija

Opis posla Cijena KM

Izrada Analize 11,878.23

Čišćenje terena i ruševina 4,000.00

Provođenje plana parcelacije 4,410.00

UKUPNO 20,288.23

1.2. Izrada tehničke dokumentacije

1.2.1.Saobraćajnice Troškovi izrade tehničke dokumetacije određeni su na bazi investicione vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji. Opis posla Investiciona

vrijednost % cijena KM

Tehnička dokumentacija 1,870,055.00 2.5% 46,751.38 UKUPNO 46,751.38

1.2.2.Uređenje zelenih površina Tehnička dokumentacija Opis posla Investiciona

vrijednost %

cijena KM

Tehnička dokumentacija 15,805.00 7.0% 1,106.35 UKUPNO 1,106.35

41

1.2.3.Vodovod I kanalizacija Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicione vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji je određen u skladu sa preporukama iz Priručnika za obavljanje konsalting usluga u investicionoj izgradnji


cijena KM

Tehnička dokumentacija 870,263.05 2.5% 21,756.58

UKUPNO 21,756.58

1.2.4. Elektroenergetika i TF Elektroenergetika Izrada tehničke dokumentacije Troškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicionih vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji se određuje u skladu sa preporukama iz priručnika za obavljanje konzalting usluga u investicionoj izrgadnji.

Elektroenergetika Opis posla Investiciona

vrijednost %

cijena KM

Tehnička dokumentacija 1,145,300.00 2.5% 28,632.50

UKUPNO 28,632.50

TF instalacije Opis posla Investiciona

vrijednost %

cijena KM


UKUPNO 2,320.00

1.2.5.Toplifikacija i gasifikacija Izrada tehničke dokumentacijeTroškovi izrade tehničke dokumentacije određeni su na bazi investicionih vrijednosti za predmetne radove i odgovarajućeg procenta za izradu navedene dokumentacije koji se određuje u skladu sa preporukama iz priručnika za obavljanje konzalting usluga u investicionoj izgradnji.

42


cijena KM


UKUPNO 24,482.50

1.2.6.Operativna koordinacija u pripremanju Građevinskog zemljišta je koordinacija svih aktivnosti na pripremi i izradi tehničke dokumentacije za izvođenje saobraćaja , hidrotehničke , energetske , elektroenergetske infrastrukture, TT veza i uređenje zelenih površina. Ovi troškovi su dati aproksimativno ( 2% od ukupne vrijednosti navedenih troškova)

Ukupna vrijednost svih troškova na izradi tehničke dokumentacije procenat

Troškovi operativne koordinacije KM

125,049.30 2.0% 2,500.99

1.3.Rekapitulacija troškova pripremanja građevinskog zemljišta

Urbanističko planska dokumentacija

20,288.23

Izrada tehničke dokumentacije 125,049.30 Operativna koordinacija 2,500.99

U K U P N O 147,838.52

43

2.TROŠKOVI POTPUNOG OPREMANJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 2.1.Saobraćajnice Izrada novih saobraćajnica sa asfaltnim zastorom (U troškovnik nisu uključene cijene izgradnje dijela dionice "kratke obilaznice " )

Opis radova količina m2

jedinična cijena KM

ukupno KM

izgradnja novoplaniranih saobraćajnica širina kolovoza 8m, 7 i 6m

8,612.00 75.00 645,900.00

Rekonstrukcija postojeće saobraćajnice izgrađene na nasipu uskotračne pruge

12,817.00 65.00 833,105.00

Izgradnja trotoara od prefabrikovanih elemenata

4,746.00 50.00 237,300.00

Izgradnja biciklističkih traka

2,875.00 50.00 143,750.00

Rekonstrukcija industrijske pruge

10,000.00

Ukupno 29,050.00 1,870,055.00

2.2. Uređenje zelenih površina

PEJZAŽNO UREĐENJE I OZELENJAVANJE

Količina (površina ili komada)

jedinična cijena KM/m2, KM/kom Ukupno

Pripremni radovi (iskolčenje terena) paušal. 1,000.00 Zemljani radovi (podizanje travnjaka) 3684 1.25 4,605.00

Podizanje drvoreda u ulicama ‐kom 220 40.00 8,800.00

Sadnja ukrasnog drveća (četinari)‐kom 50 20.00 1,000.00

Sadnja dekorativnog žbunja‐kom 20 20.00 400.00 Ukupno 15,805.00

44

2.3. Vodovod i kanalizacija


ukupno

Vodovod 1,220.00 67.24 82,038.05 Fekalna i atmosferska kanalizacija

2,250.00 281.10 632,475.00

Prečistač otpadnih voda‐BIO DISK 1000 ES

1 155,750.00

Ukupno 870,263.05

2.4. Elektroenergetika I TT veze Elektroenergetika Opis radova količina jedinična

cijena KMukupno

Trafostanice ‐tip MBTS 2x630‐kom.

7 120,000.00 840,000.00

20kV kablovski vodovi ‐m 1550 70.00 108,500.00 Rasvjeta 2460 80.00 196,800.00 Ukupno 1,145,300.00

TF instalacije Opis radova količina jedinična

cijena KMukupno

Telefonska mreža‐m 2320 40.00 92,800.00

2.5.Toplifikacija i gasifikacija Za toplifikaciju ovog dijela gradskog područja (izuzimajući proširenje toplane izgradnju vrelovodnog prstena i sl.) potrebno je izgraditi sljedeće investicione objekte :


ukupno KM

Izgradnja vrelovodne mreže 4874 150 731,100.00 Izgradnja gasovodne mreže 2482 100 248,200.00 Ukupno 979,300.00

45

2.6. Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta Stručni nadzor nad opremanjem građevinskog zemljišta‐izgradnjom saobraćajne , hidrotehničke i elektroenergetske infrastrukture obuhvata kontrolu odgovarajuće primjene tehničke dokumentacije, kontrolu i provjeru kvaliteta izvođenja svih vrsta radova i primjenu propisa , standarda , tehničkih normativa i normi kvaliteta radova , kontrolu kvaliteta materijala , opreme i instalacija koje se ugrađuju , davanje uputstava izvođaču radova i po potrebi obezbjeđenje detalja za izvođenje radova. Troškovi vršenja stručnog nadzora obračunati su primjenom koeficijenta 2% na ukupnu investicionu vrijednost opremanja građevinskog zemljišta .

Ukupna investiciona vrijednost

Procenat 2% UKUPNO

4,973,523.05 2.0% 99,470.46

2.7.Rekapitulacija troškova opremanja građevinskog zemljišta

Saobraćajnice 1,870,055.00 Zelene površine 15,805.00

Vodovod i kanalizacija 870,263.05

Elektroenergetika 1,145,300.00

PTT veze 92,800.00 Termotehničke instalacije 979,300.00

Stručni nadzor 99,470.46

U K U P N O 5,072,993.51

3.INVESTICIONA ULAGANJA U UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Troškovi pripremanja građevinskog zemljišta KM

147,838.52

Troškovi opremanja građevinskog zemljišta KM

5,072,993.51

U K U P N O KM 5,220,832.02

46

NAKNADA ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Prosječna visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta obračunata je dijeljenjem ukupnih troškova uređenja građevinskog zemljišta sa ukupnom planiranom bruto građevinskom površinom objekata utvrđenom Analizom

Troškovi naknade za uređenje građevinskog zemljišta po 1 m2 bruto građevinske površine

Ukupni troškovi uređenja građevinskog zemljišta KIM

Planirana GBP objekta m2

Naknada po 1 m2 građevinske površđine KM/m2

5,220,832.02 51955 100.49

47

SPISAK KOORDINATA LOMNIH TAČAKA OSOVINA SAOBRAĆAJNICA

Koordinate lomnih tačaka saobraćajnica ‐»Drveni prostor«

_* Position X Position Y 1 6,398,717.25 4,981,133.86 2 6,398,722.45 4,981,100.94 3 6,398,723.73 4,981,092.87 4 6,398,719.81 4,981,085.69 5 6,398,729.19 4,981,058.32 6 6,398,754.05 4,981,007.58 7 6,398,778.38 4,980,988.86 8 6,398,987.92 4,980,875.72 9 6,398,912.94 4,980,738.81

10 6,398,617.30 4,980,897.99 11 6,398,550.81 4,980,776.24 12 6,398,536.43 4,980,749.91 13 6,398,562.74 4,980,735.54 14 6,398,830.75 4,980,589.02 15 6,399,115.18 4,981,292.81 16 6,399,191.68 4,981,254.63

Koordinate lomnih tačaka na dijelu dione »kratke obilaznice«

_* Position X Position Y 1 6,399,328.62 4,981,492.242 6,399,299.77 4,981,494.323 6,399,254.33 4,981,498.074 6,399,228.09 4,981,500.985 6,399,204.34 4,981,504.426 6,399,180.76 4,981,508.867 6,399,152.81 4,981,515.808 6,399,125.48 4,981,524.859 6,399,102.32 4,981,534.75

10 6,399,071.14 4,981,552.3611 6,399,049.09 4,981,568.87

48

SPISAK KOORDINATA LOMNIH TAČAKA GRANIČNIH LINIJA PARCELA

_* Position X Position Y1 6,398,707.89 4,981,042.59 2 6,398,720.96 4,981,035.02 3 6,398,740.03 4,981,002.07 4 6,398,737.70 4,980,997.82 5 6,398,733.47 4,980,990.08 6 6398740.996 4980986.0177 6398745.021 4980993.7738 6,398,805.05 4,980,951.41 9 6,398,891.56 4,980,904.59

10 6,398,920.79 4,980,888.75 11 6,398,935.63 4,980,811.98 12 6,398,892.15 4,980,835.32 13 6,398,862.90 4,980,851.02 14 6,398,863.03 4,980,781.01 15 6,398,835.40 4,980,795.35 16 6,398,843.30 4,980,810.27 17 6,398,841.59 4,980,811.18 18 6,398,836.22 4,980,814.00 19 6,398,828.20 4,980,799.15 20 6,398,746.58 4,980,842.30 21 6,398,754.21 4,980,856.55 22 6,398,746.89 4,980,860.56 23 6,398,739.17 4,980,846.27 24 6,398,674.00 4,980,881.48 25 6,398,703.87 4,980,936.02 26 6,398,725.11 4,980,974.79 27 6,398,683.20 4,980,997.44 28 6,398,661.85 4,980,958.54 29 6,398,634.64 4,980,908.86 30 6,398,636.34 4,980,901.81 31 6,398,625.47 4,980,879.27 32 6,398,655.08 4,980,863.28 33 6,398,714.51 4,980,831.20 34 6,398,892.85 4,980,734.54 35 6,398,823.24 4,980,605.84 36 6,398,778.17 4,980,630.25 37 6,398,807.02 4,980,682.96 38 6,398,777.47 4,980,699.13 39 6,398,748.53 4,980,646.30 40 6,398,707.01 4,980,668.78 41 6,398,715.13 4,980,682.95 42 6,398,711.70 4,980,684.98 43 6,398,708.25 4,980,686.96

49

44 6,398,699.94 4,980,672.61 45 6,398,732.82 4,980,723.57 46 6,398,672.92 4,980,687.23 47 6,398,708.27 4,980,751.43 48 6,398,679.59 4,980,767.04 49 6,398,644.53 4,980,702.61 50 6,398,586.26 4,980,734.16 51 6,398,566.57 4,980,744.81 52 6,398,620.66 4,980,798.70 53 6,398,559.53 4,980,771.73 54 6,398,582.64 4,980,813.96 55 6,398,587.03 4,980,821.93 56 6,398,601.75 4,980,813.93 57 6,398,599.61 4,980,809.99 58 6,398,597.37 4,980,805.85 59 6,398,617.65 4,980,877.85 60 6,399,203.56 4,981,489.77 61 6,399,294.92 4,981,480.64

Documents

Celpak prijedor Analiza