PRILOG 2: REZULTATI ANKETE ZA OP INE / … 2.pdfProgram zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije 207 PRILOG 2: REZULTATI ANKETE ZA OPûINE / GRADOVE OBŽ Tablica

Program zaštite okoliša za podru je Osje ko-baranjske županije

207

PRILOG 2: REZULTATI ANKETE ZA OP INE / GRADOVE OBŽ

Tablica 125. Primjedbe i prijedlozi JLS OBŽ vezano uz problematiku zaštite okoliša278

PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI 1. OSIJEK Mnogo primjedbi, a malo vremena i malo ljudi koji razumiju prijedloge u vezi sa zaštitom okoliša. 2. BELI

MANASTIR-

3. BELIŠ E - 4. DONJI

MIHOLJAC -

5. AKOVO Uputa na izvore detaljnijih informacija – javna poduze a u ve inskom vlasništvu Grada akova: za otpad - Univerzal d.o.o. (tel. 031 811 018); za vodoopskrbu i odvodnju – akova ki vodovod d.o.o. (tel. 031 813 564).

6. NAŠICE ini se da se i onaj ograni eni broj ljudi, spreman uložiti svoj rad u smjeru o uvanja op ekorisnih funkcija prirode, suo ava s bezbroj birokratskih prepreka i nemalih izdvajanja u korist države (PDV, naknade, koncesije, sl.), od kojih se tek zanemarivi dio vra a za predmetne namjene. Do koje razine inzistirati na centralizaciji i profesionalizaciji?

7. VALPOVO - 8. Antunovac - 9. Bilje Uz aktivne mjere koje poduzimamo u vezi sa zaštitom okoliša, probleme nam stvara Zakon o prekršajima, jer ne

poznaje progresivne kazne (doga a se da pojedinac koji ini štetu u okolišu i po 15. put bude kažnjen istom kaznom). Nedovoljna je pokrivenost inspektoratom, te prevladava sporost u rješavanju utvr enih i prijavljenih problema (slu ajeva). Predlažemo brzu izgradnju kanalizacije i regionalne deponije, kako bi goru i problemi bili zakonski riješeni, a potencijalni one iš iva i onemogu eni.

10. Bizovac - 11. eminac - 12. epin - 13. Darda - 14. Donja

Moti inaNa podru ju naše Op ine uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva imamo i pravne osobe koje obra uju znatan dio poljoprivrednog zemljišta, te kod njih postoji neodgovoran odnos prema okolišu i to u vidu odlaganja ambalaže od zaštite bilja na za to neprimjerena mjesta (odvodne kanale i rijeke). Smatramo da treba više u initi na spre avanju ovakvog ponašanja, te pooštriti kaznene mjere za one koji se ne pridržavajau Zakona o zaštiti okoliša.

15. Draž - 16. Drenje - 17. ur enovac Potrebna su stru na ispitivanja i mjerenja, te educiranje o nastalim problemima i zaga enju okoliša u svakom

segmentu posebno, i to nadležne u op inskoj upravi, kao i one koji to zaga enje ine, te educiranje o na inuotklanjanja štete i zaga enja okoliša. Ukratko, potrebita je svekolika i sveobuhvatna suradnja na saznanju kako okoliš zaga ujemo i osobito kako da to svi zajedno sprije imo. (op. aut. Isti ispitanik upozorava na nedostatak suradnje.)

18. Erdut - 19. Ernestinovo -20. Feri anci U nedostatku sredstava u prora unu op ine nismo u mogu nosti raditi na zaštiti okoliša koliko je to potrebito i koliko

bi to i sami željeli, kako na fizi koj zaštiti okoliša, tako i na ja anju svijesti kod naših gra ana. Do sada smo uspjeli riješiti samo odvoz ku nog i krupnog otpada sa djelomi nom reciklažom (metal), te sanaciju nekoliko divljih odlagališta.

21. Gorjani - 22. Jagodnjak Riješiti pitanja odlaganja komunalnog i drugog otpada na isti na in za sve JLS u Baranji.

S obzirom da je op ina sto arski kraj, izraditi potrebnu infrastrukturu za razvoj sto arstva bez zaga ivanja okoliša: uklanjanje lešina; zbrinjavanje fekalija.

23. Kneževi Vinogradi

Pojednostaviti i razraditi efikasan sistem kažnjavanja neodogovornih zaga iva a okoliša.

278 Osim odgovora prenesenih ovom tablicom, gdje su predstavnici JLS imali priliku dati op e komentare („ostalo“) u vezi s problematikom zaštite i upravljanja okolišem, u prethodnome dijelu strukturiranog upitnika dali su odgovore u vezi sa stanjem okoliša (po svim segmentima); informiranosti o stanju okoliša; problemu otpada, otpadnih voda; one iš iva ima na svom podru ju, suradnji, i dr.


208

PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI 24. Koška - 25. Levanjska

Varoš-

26. Magadenovac

-

27. Marijanci - 28. Petlovac - 29. Petrijevci Smatramo da sankcije nisu efikasne, te da bi jedinice lokalne samouprave trebale imati ve e ovlasti i potporu drugih

nadležnih tijela u provedbi zaštite okoliša. 30. Podgora Na podru ju naše op ine nema ve ih problema u svezi zaga ivanja okoliša.

Najve i problem predstavljaju nam nesavijesni gra ani odlaganjem otpada na mjesta koja za to nisu predvi ena, te isto tako nepostojanje gotovo nikakve zakonske mogu nosti da se ti pojedinci nov ano kazne (trebalo bi ih se uhvatiti na djelu, što je teško izvedivo, jer to obi no rade pod okriljem no i i sl.)

31. Podravska Moslavina

-

32. Popovac 1) im prije organizirati selektivno prikupljanje otpada; 2) Projektirati i izgraditi kanalizaciju; 3) Izgraditi jedinicu za proizvodnju bio-plina uz farmu kod Popovca; 4) Avione zamijeniti helikopterima, radi spre avanja zasipavanja naselja poljoprivrednim kemijskim sredstvima.

33. Punitovci - 34. Satnica

akova ka -

35. Semeljci Smatramo da bi stanje moglo biti bolje kada bi se pove ala aktivnost inspekcijskih službi. Zabrinjava nas stanje u vodozaštitnim zonama, zaga enost tla i vode, odnosno itavog okoliša, koja se konstantno pove ava. Mislimo da bi se ve a pozornost unutar brige o zaštiti okoliša, kao i u izvješ u o stanju okoliša, trebala posvetiti na inu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla. Svjedoci smo svakidašnjeg porasta raznih farmi na itavom podru ju naše Županije. Gdje se odlažu uginule životinje? Smatramo da je to neistraženi segment zaštite našeg okoliša.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci - 38. Trnava - 39. Viljevo - 40. Viškovci - 41. Vladisavci - 42. Vuka -

Tablica 126. JLS vi enje njihove suradnje s drugi akterima sustava zaštite okolišaSURADNJA S DRUGIM INSTITUCIJAMA SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA.

ŽUPANIJA INSPEKCIJE HV, HŠ OSTALO 1. OSIJEK + + ure aja za pro iš avanje

otpadnih voda, valorizaciji drvoreda platana u gradu

2. BELI MANASTIR

-

3. BELIŠ E vezano uz prostorno ure enje i edukaciju u ZO

pojedina ni slu ajevi sa HV imaju nekoliko zna ajnih projekata (od odvodnje otpadnih voda,

do navodnjavanja poljoprivrednih površina).

poduze a Beliš e d.d., Unijapapir Zagreb, OŠ, TZ Beliš e; HGK i ŽK Osijek.

4. DONJI MIHOLJAC

+ pojedina ni slu ajevi +

5. AKOVO korektna i uglavnom vezano uz konkretan

projekt – mogla bi biti i preventivna (op.aut.

proaktivna);

kada se nešto dogodi HV sa svim u vezi s vodama

povremeno

6. NAŠICE solidno esto i dobro (posebno s HV – jezero Lapovac; sa FZOEU


209

SURADNJA S DRUGIM INSTITUCIJAMA SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA. ŽUPANIJA INSPEKCIJE HV, HŠ OSTALO

inspekcijom ZO) HŠ – šume s posebnom namjenom, korištenje

biomase kao energenta i sl 7. VALPOVO županija bi trebala

potpunije proslije ivati informacije JLS

prema potrebi HV – održavanje detaljne kanalske mreže; HŠ – jako

teško dobiti podatke. 8. Antunovac - 9. Bilje zadovoljavaju e, ali

mogu e unapre enje kroz osnivanje zajedni kog

tijela koje bi operativnije rješavalo probleme nakon prikupljenih saznanja na

terenu

imaju potrebe i želje sura ivati sa svima, do

sada sa IZP i GI

HV – na vodoopskrbi, kanalizaciji i zaštiti voda,

sanaciji vodocrpilišta; s HŠ – na certificiranju šuma, na deminiranju, na ure enjuprotupožarnih pruga, na

održavanju prilaznih puteva šumi, na

spre avanjau šteta od i na divlja i

druge op ine, gradovi, županije, gra ani, itd.

10. Bizovac korektna prema potrebi HV – zajedni ki projekti Zavod za tlo Osijek 11. eminac zadovoljavaju a prema potrebi HV – zajedni ki projekti

vodoopskrbe i kanalizacije 12. epin dobivanje stru nih uputa,

jer u op ini nemaju stru nih osoba za tu

tematiku

prema potrebi nema je

13. Darda dobra redovito HV – na projektima vodoopskrbe i kanalizacije

14. Donja Moti ina

dobiva stru ne savjete nije bilo predmeta, ali koristili su savjete

nema je lova ke udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva

15. Draž - 16. Drenje korektna, ali voljeli bi

osjetiti više inicijative – stru ne pomo i i uputstava

ne esto, ali ipak da – od zaštite roda i brojanje

lastavica do bespravne gradnje

HŠ – preventivne akcije zaštite šuma

17. ur enovac nema suradnje ili je slaba - HV i HŠ – ne sura ujemo Ne sura uju ni s kim. (op. aut. !!!)

18. Erdut korektna, a mogla bi se i unaprijediti kroz

organizaciju seminara na temu okoliša, prirode i

njihove zaštite

kada se pojavi problem HV – vezano uz odvodnju oborinskih voda

19. Ernestinovo zadovoljavaju a inspektor ZO povremeno obi e op inu

HV – vezano uz navodnjavanje

20. Feri anci dobra, a mogla bi se unaprijediti eš im

neposrednim kontaktima i ja om fiskalnom mo i

op ine

prema potrebi HV i HŠ – vezano uz sanaciju divljih deponija na rubovima šuma, iš enjevodotoka, rje ica, izvora,

itd.21. Gorjani nikakva, a sa dolaskom

inspektora i nadležnih iz županije u op inupokrenule bi se i

konkretne akcije u zaštiti prirode

dosta sura ujemo, ali svi izbjegavaju izlazak na

teren radi sukoba s mještanima

nema je

22. Jagodnjak prema potrebi prema potrebi nema je - 23. Kneževi

Vinogradidobro; uspješno odli na, posebno s HV mjesni odbori i vjerske

zajednice 24. Koška zadovoljavaju e. prema potrebi HV – vezano uz otpadne


210


vode 25. Levanjska

Varoš-

26. Magadenovac vrlo dobra povremeno (GI, SI, PI, VI) HV sufinanciraju sanaciju smetlišta i održavanje kanalske mreže; HŠ

sufinanciraju održavanje pristupnih puteva

INA naftaplin – oko zbrinjavanja otpada iz

naftnih bušotina u procesu proizvodnje sirove nafte i

plina27. Marijanci S VI i PI (bacanje

životinjskih lešina) 28. Petlovac više nego zadovoljavaju e

– uvijek nam stoje na raspolaganju

po potrebi (IZO – 2-3 puta godišnje; GI – do 10 puta)

HV – vezano uz izgradnju vodoopskrbe, kao i

ure enja kanalskih mreža 29. Petrijevci u djelokrugu ZO dobra povremeno, dobra HV – suradnja postoji, ali

ne posebno zna ajniprojekti

30. Podgora dobra, ali bila bi i bolja da se eš e sura ue „na terenu“, izvi anjem i pra enjem odre enih

problema i poduzimanjem konkretnih mjera

relativno esto (savjetodavna, stru na

potpora, i dr.)

Naši ki „Vodovod“ koji ima koncesiju za odvoz komunalnog otpada


ništa 2-3 puta godišnje nema je -

32. Popovac nedovoljno, zbog nejasnih ovlasti i nedostatnih

sredstava

povremeno HV - izgradnja vodovoda; s HŠ – održavanje drvoreda (savjeti)

33. Punitovci dobra, bez potrebe za unapre enjem

prema potrebi (uklju uju i i SI)

HV – izrazito dobra (sanacija kanalske mreže,

divljih deponija,...) 34. Satnica

akova ka županija vrlo aktivna, i

esto pomaže u rješavanju problema....

nema neke trajne suradnje nema je

35. Semeljci zadovoljavaju a – samo njeno postojanje je

pozitivan pomak – realno govore i, više zamjeramo sami sebi, jer smatramo da ne postoji potrebna želja samih JLS da se

stanje popravi

ne vidimo efekte – inspekcije se ine

nedovoljno angažirane, kada i do e do

angažiranosti, zako enesu pravnom regulativom

HV – izrazito dobra; s HŠ – nezadovoljavaju a

(na žalost) ni s kim drugim ne sura ujemo

36. Strizivojna - 37. Šodolovci prema potrebi 38. Trnava - 39. Viljevo smatramo da e se

problemi u cijelosti riješiti samo u slu aju potpune

suradnje sa tijelima županije, jer su JLS-op ine premale da bi

takve probleme rješavale samostalno

kada se pojavi problem HV i HŠ – prema potrebi, ali ne na ve im projektima

40. Viškovci županija vrlo aktivna, i esto pomaže u rješavanju

problema

ne postoji trajnija suradnja nema je

41. Vladisavci - 42. Vuka relativno ograni eno –

može se unaprijediti kroz samo njihovim izlaskom na

terennema je


211


više zajedni kih akcija i dodatnim nov anim

sredstvima za te akcije

Tablica 127. Vi enje i odnos JLS OBŽ prema „zelenim“ NVU na njihovom podru ju„ZELENE“ NEVLADINE UDRUGE NA PODRU JU OP INE / GRADA

1. OSIJEK Zeleni Osijek, Centar za kompost, Osje ki zeleni, Prijatelji okoliša, itd. Akcije iš enja okoliša, edukacije, itd. Grad ih podupire financijski: 100.000kn u 2004. godini.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E U OŠ I.Kukuljevi a radi udruga mladih ekologa. Grad financira, a TZ Beliš e i komunalno poduze e Kombel

organiziraju godišnju akciju „Volim Beliš e, ali isto“, u kojoj sudjeluje po 2000 lanova svih udruga i sportskih organizacija. Grad poti e rad udruga sa 800.000 kn godišnje.

4. DONJI MIHOLJAC Glavnu ulogu u akcijama iš enja ima TZ grada. U iš enju okoliša sudjeluje „MIGRA“ (Udruga za razvoj civilnog društva, kulturu mira, ekologiju, ljudska prava,...). Grad sudjeluje prema mogu nostima.

5. AKOVO lanovi Udruge zelenih iz Osijeka – vrlo aktivni, sudjeluju u akcijama iš enja i dobro sura uju s komunalnim redarima.

6. NAŠICE Akcija zelenih, Planinari, Ribi i, Mladež crvenog križa, ... Akcije iš enja terena uz jezero Lapovac, uništavanje ambrozije, ozeljenivanje, i sl. Grad daje potporu od oko 200.000 kn godišnje.

7. VALPOVO "Lijepa naša" - Akcije ozeljenavanja i sadnje visokog raslinja, održavanje obala kara ice, održavanje 12 velikih zelenih površina u gradu.

8. Antunovac „Lijepa naša“ – pri OŠ Antunovac 9. Bilje „Lijepa naša“ – edukacija i manje akcije iš enja; Zeleni Osijek – povremeno objavljuje lanke i rasprave u

vezi sa zaštitom Kopa kog rita, Eko družba – prijatelji Kopa kog rita – uglavnom zagovara prelazak iz statusa PP u NP, pri tome napadaju i HŠ (manje se bavi zaštitom okoliša). Op ina pomaže rad udruga (navedenih, ali i eko školu pri OŠ Bilje, te LD u Bilju, Kopa evu, Vardarcu, Lugu) sa 40.000 godišnje.

10. Bizovac Nema zelenih udruga. Op ina materijalno i financijski pomaže svim udrugama na svom podru ju.11. eminac Nema zelenih udruga. 12. epin Udruga „Ren eri“ i ogranak Zelenih iz Osijeka. Op ina sufinancira rad 50tak udruga sa oko 350.000 kn. 13. Darda Nema zelenih udruga. 14. Donja Moti ina Nema zelenih udruga. Povremeno mjesni odbori organiziraju iš enje okoliša i vodotoka. 15. Draž - 16. Drenje U okviru OŠ, „Lijepa naša“ sa oko 250 lanova: skupljanje papira; ure enje okoliša; preventivno djelovanje

na zaštiti šuma jezera Borovik; akcija zaštite „ti to možeš“; eko-patrole i humane akcije. 17. ur enovac Nema zelenih udruga. 18. Erdut Nema zelenih udruga. 19. Ernestinovo Nema zelenih udruga.20. Feri anci Planinarsko društvo „Sokol“ (Feri anci) – evidentiranje i održavanje izvora pitke vode. Op ina pomaže

njihovo djelovanje sa 4.000 kn godišnje. 21. Gorjani Nema zelenih udruga. 22. Jagodnjak Ribi ko društvo „Dravica“ uz pomo op ine (30.000 kn), tijekom 2003.-2004. o istilo lokalni kanal od otpada i

mulja.23. Kneževi Vinogradi Nema zelenih udruga. 24. Koška Nema zelenih udruga. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Nema zelenih udruga. 27. Marijanci Nema zelenih udruga. 28. Petlovac Nema zelenih udruga. 29. Petrijevci Nema zelenih udruga. 30. Podgora Nema zelenih udruga. 31. Podravska

Moslavina Op ina pomaže lova ku i ribolovnu udrugu.

32. Popovac -


212

„ZELENE“ NEVLADINE UDRUGE NA PODRU JU OP INE / GRADA 33. Punitovci Samo ribolovna udruga, op ina je podupire sa 10.000 kn godišnje. 34. Satnica akova ka Nema zelenih udruga. 35. Semeljci Nema zelenih udruga (i op ina žali zbog toga, i rado bi dala potporu radu takve udruge, kao što daje za

druge – sportske, kulturne, i dr.). 36. Strizivojna - 37. Šodolovci Nema zelenih udruga. 38. Trnava - 39. Viljevo Nema zelenih udruga. 40. Viškovci - 41. Vladisavci - 42. Vuka Ekološko društvo „Zeleni Osijek“; Rendžeri – uvari prirode – Akcija prikupljanja metalnog otpada i starih

akumulatora, edukacija.

Tablica 128. Trenutna situacija s pra enjem stanja okoliša po JLS OBŽ.DA LI NA PODRU JU OP INE / GRADA POSTOJI SUSTAVNO PRA ENJE STANJA OKOLIŠA? AKO „DA“, ŠTO SE PRATI I U IJEM

JE TO DJELOKRUGU? 1. OSIJEK Prati se stanje: 1) zraka (ZZJZ OBŽ); 2) buke (Zavod za sigurnost na radu, Osijek); 3) zaga enja tla

(Poljoprivredni fakultet u Osijeku); 4) otpadnih voda odlagališta (Vodovod d.o.o., Osijek). 2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Prati se stanje voda (rijeka Drava, radi zahvata vode za vodoopskrbz) i stanje zraka (Beliš e d.d., Beliš e).4. DONJI MIHOLJAC Prati se stanje otpadnih voda i voda kod vodozahvata (ZZJZ OBŽ). 5. AKOVO Nema sustavnog pra enja, ali prati se parcijalno – komunalni redari, te djelatnici komunalnih poduze a.6. NAŠICE Nema sustavnog pra enja, ali prati se parcijalno – HŠ – uprava šuma Našice; Nexe grupa; HV i Naši ki

vodovod. 7. VALPOVO ZZJZ prati zrak i vodu. 8. Antunovac Ne. 9. Bilje Komunalni redari. Stanje evidentiraju u Izvješ u o stanju u prostoru i Mjerama za unapre enje stanja u

prostoru. 10. Bizovac Ne. 11. eminac Ne. 12. epin Da. (op.aut. samo ono što prati ZZJZ) 13. Darda Sustavno se prati: voda za pi e (ZZJZ); poljoprivredno tlo (Belje d.d.); HŠ. 14. Donja Moti ina Ne. 15. Draž - 16. Drenje Prati se (ZZJZ OBŽ) stanje vode u podru ju zahvata - bunari, i to onih zna ajniji. (Biološka i kemijska analiza

esto pokazuju da kvaliteta ne zadovoljava – zbog visokih podzemnih voda.) 17. ur enovac Ne. 18. Erdut Ne. 19. Ernestinovo Ne. 20. Feri anci Ne. 21. Gorjani Ne. 22. Jagodnjak Ne. 23. Kneževi Vinogradi Sami dva puta godišnje prikupljaju od predsjednika mjesnih odbora po selima (informacije temeljene na

njihovom opažanju). 24. Koška Ne (samo ciljano istraživanje poljoprivrednog tla). 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Parcijalno (Sanitarna inspekcija i ZZJZ, Zavod za tlo Osijek). 27. Marijanci Ne (samo analiza tla za ocjenu potrebe za gnojidbom – 2004.). 28. Petlovac Ne (samo ciljano istraživanje poljoprivrednog tla). 29. Petrijevci Ne - ciljano prikupljeno prilikom izrade PPUO-a. 30. Podgora Ne. 31. Podravska

Moslavina Ne – samo parcijalno (voda za pi e).


213

32. Popovac Ne. 33. Punitovci Ne. 34. Satnica

akova ka Ne.

35. Semeljci Ne, ni povremeno, ni sustavno. (op. Aut. Jasno je da postoji interes.). 36. Strizivojna - 37. Šodolovci Ne. 38. Trnava - 39. Viljevo Ne. 40. Viškovci Ne. 41. Vladisavci - 42. Vuka Ne.

Tablica 129. Raspoloživost informacije o stanju okoliša na podru ju op ina/gradova OBŽ IMATE LI INFORMACIJE O STANJU OKOLIŠA (TLO, VODA, ZRAK, PRIRODA / BIORAZNOLIKOST, ŠUMSKI POKROV) NA PODRU JU

SVOJE OP INE? AKO „DA“, KAKO I ODAKLE DOBIVATE INFORMACIJE? 1. OSIJEK Gradu se redovito dostavljaju informacije iz postoje ih monitoringa (zrak, tlo, buka, otpadne vode odlališta) –

ima WEB stranicu, ali bez informacija o okolišu (op inito, loša informativnost). 2. BELI MANASTIR Na Webu nema informacija o okolišu. 3. BELIŠ E Grad ima informacije o pra enom stanju voda i zraka – nema WEB stranice. 4. DONJI MIHOLJAC Grad ima informacije o otpadnim vodama. 5. AKOVO Grad akovo nema informacije. Njegova javna poduze a imaju ono što prate. Na Webu nema informacija o

okolišu. 6. NAŠICE Imaju ono što se prati (Nexe grupa, HŠ, HV). 7. VALPOVO Djelomi no, koliko dobiju od OBŽ. 8. Antunovac Ne. 9. Bilje Djelomi no. Iz medija, izviješ a HŠ, JUPP Kopa ki rit, Županijskih dokumenata. 10. Bizovac Imaju samo informacije o tlu (od 2004) – rezultat posebnog istraživanja poljorivrednog zemljišta. 11. eminac Znaju nešto o tlu i vodama (na osnovi analize tla poljoprivrednih površina i vode u ku anstvima). 12. epin Analiza vode: pove ana koli ina ARSENA i amonijaka!! 13. Darda Znaju koje institucije imaju informacije o poljoprivrednom tlu, vodi za pi e, šumama. 14. Donja Moti ina Ne. 15. Draž - 16. Drenje Samo o kvaliteti vode za pi e iz bunara. Ostale informacije ne dobivaju. (op. Aut. Iz re enoga je jasno da bi

rado znali i više.) 17. ur enovac Ne. 18. Erdut Ne. 19. Ernestinovo Ne. 20. Feri anci Djelomi no. Neformalnim kanalima od HŠ i HV. 21. Gorjani Ne. 22. Jagodnjak Samo na osnovi vlastitog opažanja. 23. Kneževi Vinogradi Djelomi no – o stanju voda. 24. Koška Djelomi no – ra ena je analiza tla. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Djelomi no – u mjeri u kojoj su informacije prikupljene prilikom pripreme PPU-a op ine.27. Marijanci Ne. 28. Petlovac Djelomi no, rezultati analize poljoprivrednog tla (Zavod za tlo Osijek). 29. Petrijevci Djelomi no – u mjeri u kojoj su informacije prikupljene prilikom pripreme PPU-a op ine.30. Podgora Ne. 31. Podravska

Moslavina Djelomi no – ZZJZ podaci o kvaliteti vode za pi e (bunara) javnih objekata (škole, ambulante, lokali,...).

32. Popovac Djelomi no – ali samo na osnovu vlastitog uvida i dojava od sumještana. 33. Punitovci Ne. 34. Satnica Ne.


214

akova ka 35. Semeljci Djelomi no - informirali su se iz Izviješ a o stanju okoliša (Žup.Gl. 14/04). 36. Strizivojna - 37. Šodolovci Ne. 38. Trnava - 39. Viljevo Ne. 40. Viškovci Ne. 41. Vladisavci - 42. Vuka Ne.

Tablica 130. Stanje voda – vi enje anketiranih predstavnika op ina / gradova OBŽ STANJE VODA

1. OSIJEK Površinske vode su II i III kategorije, sa tendencijom pove anja ugroženosti. Podzemne vode zadovoljavaju e kvalitete, ali tako er ugrožene intenzivnom poljoprivredom iznad zašti enih zona i planiranom infrastrukturom (industrijske zone i prometni koridori). Neki bunari koriste se kao sabirne jame za otpadne vode.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Stanje zadovoljava (i površinski vodotoci, i podzemni zahvati, i ispuštane otpadne vode). 4. DONJI MIHOLJAC Vode o uvane. Površina ribnjaka i kanala 975ha – korišteni i za ribolov. 5. AKOVO Podzemne vode zadovoljavaju, dok su površinske ugrožene spiranjem one iš uju ih tvari s intenzivno

obra ivanih poljoprivrednih površina. 6. NAŠICE Izuzetno zadovoljni. 7. VALPOVO Djelomi no zadovoljni stanjem površinskih voda i zadovoljni stanjem podzemnih voda. 8. Antunovac Stanje voda nezadovoljavaju e. Problem utjecaj od divljih odlagališta, te propusnih septi kih jama. Septi ke

jame nekontrolirano se prazne i u sustav javne odvodnje. 9. Bilje Stanje voda uglavnom zadovoljavaju e. Pojedina ni problemi vezani uz nepropisno izvedene septi ke jame

u blizini bunara, i op enito, njihov utjecaj na podzemne vode. 10. Bizovac Unutar op ine nema površinskih voda. Voda u bunarima s pove anom koncentracijom željeza. 11. eminac Nema zaga enja. Kvaliteta vode varira, ali uz tretman, zadovoljava kriterije vode za pi e.12. epin Relativno vrlo dobro. 13. Darda Jezero ola zadovoljava (kakvo u voda prati ZZJZ). Puno bunara ne zadovoljava. 14. Donja Moti ina Vodotoci dosta one iš eni (izlijevanje fekalija, bacanje otpada). Bunarska voda nije zdrava za pi e.15. Draž - 16. Drenje Op ina vrlo bogata vodom. ak 64 izvora vode koji su uglavnom zapušteni i izvan uporabe. Površinske vode

uglavnom iste. Podzemne vode – u bunarima – u nizinskom dijelu op ine – one iš ene. Problem su nerješene fekalne vode – septi ke jame – nema kanalizacije.

17. ur enovac Nemaju stru nih, utemeljnih informacija, a željeli bi ih imati. 18. Erdut Na granici kvalitete – i površinske i podzemne. Kvalitetu treba poboljšati i kvalitetnije kontrolirati. 19. Ernestinovo Nisu zadovoljni stanjem. 20. Feri anci Stanje nezadovoljavaju e, i površinskih i podzemnih voda. 21. Gorjani Površinske vode optere ene ispuštanjem fekalnih voda iz septi kih jama (izvor u Tomašincima, kanal

Bolokan kroz Gorjane). Stanje podzemnih voda zadovoljavaju e.22. Jagodnjak Površinske vode ne zadovoljavaju. 23. Kneževi Vinogradi Podzemne vode zadovoljavaju. Površinske vode (otvoreni kanali u Dunavskom ritu) djelomi no one iš ene.24. Koška Glavni pritisak od izlijevanja septi kih jama. Vode u bunarima s visokom koncentracijom željeza i salitre. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Loša kvaliteta površinskih voda. Glavni pritisak od spiranja herbicida i pesticida, te otpadne vode. Bunarske

vode ne zadovoljavaju za pi e, pa je op ina krenula u izgradnju vodovodne mreže. 27. Marijanci Bunarske vode zaga ene nitratima i nitritima.28. Petlovac Nema zaga enja. Voda u bunarima, prema analizama, zadovoljava za pi e.29. Petrijevci Podzemne vode - voda u bunarima ne zadovoljava. 30. Podgora Stanje solidno. U podzemnim vodama ima dosta salitre. 31. Podravska

Moslavina Površinske vode zadovoljavaju. U podzemnim vodama utvr ene pove ane koncentracije nitrita, željeza, a ponegdje i bakterija.

32. Popovac Karašica ista. Crni kanal (sustav odvodnje otpadnih voda Belog Manastira) upitan.


215

STANJE VODA 33. Punitovci Kvaliteta voda Vuke i pripadaju ih joj kanala zadovoljavaju a. Stanje podzemnih voda – bunari – izrazito

nezadovoljavaju e – gotovo alarmantno. 34. Satnica akova ka Površinskih voda nema. Stanje podzemnih voda trenuto zadovoljava, ali s obzirom na neriješenu odvodnju, u

bliskoj budu nosti moglo bi biti problema. 35. Semeljci Stanje dosta loše. Nema sustava odvodnje otpadnih voda, što rezultira pritiskom na podzemne vode /

bunare. Površinske vode u kanalima one iš ene. Ne poštuju se zaštitne zone izvorišta. 36. Strizivojna - 37. Šodolovci Površinske vode zadovoljavaju, ali voda za pi e je problem. Voda u 4 mjesna vodovoda ne zadovoljava ni

kemijski ni bakteriološki. 38. Trnava - 39. Viljevo Površinske vode (rijeke, mo vare) zadovoljavaju. Podzemne vode / bunari, prema analizama ZZJZ-a, dosta

loše. 40. Viškovci Jezero Jošava i kanal Crna Bara relativno zadovoljavaju. Problem se može o ekivati u vezi s podzemnim

vodeama / bunarima, zbog neriješene odvodnje otpadnih voda. 41. Vladisavci - 42. Vuka Rijeka Vuka zadovoljavaju e ista. Podzemne vode / bunari ugroženi neriješenim pitanjem odvodnje

otpadnih voda, te neispravnim i loše pozicioniranim septi kim jamama.

Tablica 131. Stanje, planovi, aktivnosti vezani uz odvodnju otpadnih voda u JLS OBŽ. ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA: trenutno stanje, te aktivnosti i planovi za njegovo unapre enje

1. OSIJEK 86% doma instava je spojeno na kanalizacijsku mrežu. Od pro iš iva a postoji samo mehani ka rešetka. U izradi je SUO za ure aj za pro iš avanja otpadnih voda, koji bi trebao biti dovršen do 2008. g.. Recipijent je Drava. Problem je nedostatak financijskih sredstava.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Gradsko urbano podru je: 77% doma instava spojeno na mješovitu kanalizaciju koja se pro iš ava

mehani ko-biološki prije ispuštanja u Dravu. Ruralniji dio podru ja Grada otpadne vode skuplja u septi ke jame. Nema zna ajnijih negativnih utjecaja na okoliš. Detaljno razra en plan cjelovitog rješavanja odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda za cijelo podru je, kroz etiri podsustava: dva cjelovita kanalizacijska sustava s pro iš a ima, jedno proširenje postoje eg sustava,

jedan (pilot sa HV-om) projekt biljnog ure eja za pro iš avanje otpadnih voda. Projekti u uznapredovalim planerskim fazama (lokacijska ili gra evinska dozvola). Financiranje iz gradskog i županijskog prora una35% i Hrvatske vode 65%. Problem koji može sprije iti ambiciozni plan koji sve re eno dovršava u sljede ih5 godina je osiguravanje sredstava od drugih partnera (Županija i HV).

4. DONJI MIHOLJAC Gradsko urbano podru je pokriveno kanalizacijskom mrežom 95% - otpadne vode se mehani ki pro iš avaju i ispuštaju u recipijent Dravu i nemaju zna ajniji negativni utjecaj. Ruralni dio podru ja grada ima septi ke jame.Postoji plan o izgradnji biološkog dijela pro iš a a (trenutno se ishodi gra evinska dozvola). Sredstva planirana za 2005. su 4 milijuna kn, za 2006. 2 milijuna kn – od HV-a. Realizacija projekta je znatno usporena.

5. AKOVO Na mještovitu gravitacijsku kanalizaciju spojeno 90% urbanog dijela podru ja Grada. Ruralni dio koristi septi ke jame. Kanalizacija nema pro iš iva , ve se otvorenim kanalom Ribnjak vodi do rijeka Bi i Bosut.Pripremljen je projekt pro iš iva a u vrijednosti 5 milijuna Eura (sredstva se tek traže). Pripremljena je dokumentacija za izgradnju kanalizacije i u drugim ve im naseljima na podru ju Grada (Piškorevci, Ivanovci, Kuševac).

6. NAŠICE Oko 75% u urbanom dijelu, oko 25% u ruralnom dijelu – ukupno oko 50% pokriveno kanalizacijskom mrežom. Pro iš iva pred dovršetkom – još nije u funkciji. Recipijent je naši ka rijeka iz sliva Vu ice. Negativni utjecaj na isto u vode u Ribnjaku. Posebnu obradu voda imaju samo Našicecement (biodisk). Planira se izgradnaj sustava odvodnje i pro iš avanja – dio ve u realizaciji. Planirana sredstva su 2,0 milijuna kn. Godišnje, te ulaganja HV-a. Osnovni problem je premalo novaca, te složena imovinsko-pravna pitanja.

7. VALPOVO U urbanom dijelu postoji kanalizacijski sustav, u prigradskim ruralnim naseljima septi ke jame. Postoji pro iš iva (nije specificirano kojeg stupnja), a recipijent je Drava – ne uo avaju se zna ajniji utjecaji. Sustavom upravlja Dvorac d.o.o. U izradi je projekt izgradnje kanalizacijske mreže i za prigradska naselja – postoji idejni projekt, trenutno se radi izvedbeni za dio sustava.

8. Antunovac Na podru ju op ine nema riješene kanalizacije, ve se otpadne vode prikupljaju u septi ke jame, koje su propusne, koje se nekontrolirano prazne, i kao takve imaju negativan utjecaj na podzemne vode.


216

ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA: trenutno stanje, te aktivnosti i planovi za njegovo unapre enjeU tijeku je realizacija projekta izgradnje kanalizacijske mreže (izgra eno je 7 km mreže u naselju Antunovac, a u Ivanovcu je u tijeku isho enje gra evinske dozvole). Do sada izdvojeno 4.500.000 kn.

9. Bilje Nema kanalizacije, ve se koriste septi ke jame, za koje je predvi eno da se prazne (Komunalno – Bilje d.o.o.) u lagunu u Dardi. Problem je vrlo rašireno ilegalno pražnjenje fekalija u okoliš (njive, kanali uz cestu, šuma, pa i vlastito dvorište!) Komunalni redar podnosi prekršajne prijave i prijavljuje nadležnim inspekcijama. U tijeku projektiranje izvedba Sustava odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda Južna Baranja (napravljen kolektor od Bilja do Osijeka, postoje idejni projekti za kolektor od Bilja do Darde i Kopa eva, te za mrežu u naselju Bilje. Trenutno su vlastita izdvajanja za projekt 500.000kn godišnje. Op ina dobila zajam od 7.5 milijuna kuna; u narednih 5 godina planira se plasiranje sredstava milijun kn godišnje. Prepreka u izvršenju su financijska sredstva.

10. Bizovac Septi ke jame koje su esto propusne i/ili se nekontrolirano prazne (oranice, kanali,..) – „goru i“ problem. U izgradnji je projekt kanalizacije za cijelu op inu (uskoro o ekuju lokacijsku dozvolu). Projekt financira op ina i županija – problem je nedostatak novca za projekt ija se vrijednost procjenjuje na 70 milijuna kn.

11. eminac Kanalizacije nema, septi ke jame se prazne u pre ista u Beli Manastir, ali oko 20% doma instava ne koristi uslugu organiziranog odvoza. U tijeku izrada idejnog i glavnog projekta odvodnje otpadnih voda: radi se projektna dokumentacija (700.000kn), izgradnja treba po eti 2007., ukupna vrijednost projekta oko 20 milijuna kn. Financiranje: op ina i HV.

12. epin Nema kanalizacije (svi standardni problemi vezani uz septi ke jame). Sustav je u izgradnji. 13. Darda Nema kanalizacije, a septi ke jame se prazne (kamionima) u lagune izra ene uz svinjogojsku farmu Belje

d.d. Negativan utjecaj na vode. Dio se prazni ilegalno. Hidroprojekt Zagreb radi novelaciju projekta odvodnje otpadnih voda. U 2004. od Svjetske banke dobiveno 6.835.000 kn kredita (u sklopu sustava odvodnje južne Baranje). U 2005. planirano je sa 4 milijuna kuna od HV – za crpnu stanicu i novelaciju projekata.

14. Donja Moti ina Veliki problem. Kanalizacije nema. Svega 20% doma instava ima septi ke jame, 80% ispušta otpadne vode u šanceve ispred ku e. Otpadne vode zagadile su bunarsku vodu, koja ne zadovoljava kriterije vode za pi e.Prva faza poboljšanja situacije bila bi izgradnja septi kih jama, jer novaca za kanalizaciju nema.

15. Draž - 16. Drenje Nerješeno pitanje. Kanalizacije nema, a septi ke jame se nekontrolirano prazne u vodotoke, na zemlju, i tako

one iš uje bunare i izvorske vode. Nema planova za poboljšanje stanja. 17. ur enovac Kolektor postoji samo za uže naselje – oko 30% doma instava, ali i on se ispušta direktno, bez

pro iš avanja, u potok Bukvik. Kanalizacijski sustav se postpuno razvija. U proteklih 5 godina uloženo oko 3.000.000 kn.

18. Erdut Nema kanalizacije. Koriste se septi ke jame. Prema planu, izrada projekta i izvedba trebala bi biti 2005.-2009.

19. Ernestinovo Nema kanalizacije. Koriste se septi ke jame. Kvalitetno rješenje bila bi kanalizacija, ali nema planova. 20. Feri anci Neriješeno pitanje. Trenutno otpadne vode idu u septi ke jame i kanale.

Planira se kanalizacija s pro iš iva em: 600.000 kn za projekt, i još oko 15 milijuna kn za izvedbu. Izvori financiranja su HV, županijski i op inski prora un.

21. Gorjani Nema kanalizacijskog sustava. Otpadne vode dijelom se ispuštaju u septi ke jame, ali zna ajnim dijelom i u kanal (akcija Osje kih zelenih da se vidi tko ispušta u kanal). Nema ni planova za kanalizaciju..., iako postoji potreba i želja da se to uredi.

22. Jagodnjak Kanalizacije nema, ve i dio doma instava ima septi ke jame, manji direktni ispust u kanale za odvodnju. Fekalne vode odlažu se na njive ili druge površine, ali uvijek izvan naselja. Nema osjetnog negativnog utjecaja na okoliš. (op.aut. Istovremeno primje uju da kvaliteta površinskih voda ne zadovoljava?!)

23. Kneževi Vinogradi Neriješeni problem koji ima negativan utjecaj na okoliš. Postoji plan izgradnje kanalizacije i pro ista a: u tijeku izrada projekta – postupak isho enja lokacijske dozvole. Uloženo oko 150.000kn. Ukupni projekt vrijedan je 25 milijuna kn.

24. Koška Nema kanalizacije. Otpadne vode iz septi kih jama se ispuštaju na za to predvi enim mjestima. U Izradi je idejni projekt za kanalizaciju s pro ista em. Financiranje: op ina i županija. U 2005. predvi eno100.000 kn.

25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Nema kanalizacije, ve se uglavnom koriste septi ke jame. Organizirano prežnjenje u sabirne grabe u okviru

smetlišta. Sustav odvodnje otpadnih voda riješavat e se nakon rješavanja vodovoda, što je sada u tijeku. 27. Marijanci Septi ke jame koje se prazne na polja. PPUO predvi ena je odvodnja otpadnih voda prema Donjem Miholjcu

ili Beliš u. Izra uje se idejno rješenje, no s obzirom na op inske i ku ne prora une, izvedba nije mogu a.28. Petlovac Nema kanalizacijskog sustava. Nema ni planova.


217

ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA: trenutno stanje, te aktivnosti i planovi za njegovo unapre enje29. Petrijevci Septi ke jame i kanali, ali nema ve ih negativnih utjecaja. U tijeku je isho enje lokacijske dozvole za

izgradnju kanalizacijskog sustava. 30. Podgora Uglavnom septi ke jame i mali dio kanalizacijskog sustava (pro ista u Podgora u). Nema vidljivih

negativnih utjecaja. Nema nikakvih planova! 31. Podravska

Moslavina Nema ni kanalizacije ni vodoopskrbe! Najve i problem je zaga enje vode u bunarima fekalnim vodama iz sept kih jama. U tijeku je projektiranje i isho enje gra evne dozvole za vodoopskrbni sustav, za što je u naredne tri godine predvi eno po 2 milijuna kuna godišnje. Problem je nedostatak financijskih sredstava.

32. Popovac Isklju ivo septi ke jame. Za praženjenje i odvoz ovlašten komunalni pogon op ine eminac – odvoz u kolektor Belog Manastira. Problem je nekontrolirano ilegalno pražnjenje. Organiziran je odvoz fekalnih voda. Do 2006. planira se naru iti projekt kanalizacije za op inu Popovac.

33. Punitovci Nema ni kanalizacije ni vodoopskrbe. Problem je utjecaj propusnih septi kih jama na bunare, pogotovo u uvjetima visokih podzemnih voda, što je naro ito izraženo jer je op ina na niskom terenu. Okvirni plan je da se vodoopskrba riješi do 2010., a potom odvodnja do 2015.

34. Satnica akova ka Samo septi ke jame (naj eš e propusne), a nerjetko i ispuštanje u otvorene kanale. Op ina ima izvedeno idejno rješenje za sustava otpadnih voda, a u planu je i izrada projektne dokumentacije te isho enje gra evinske dozvole, kako bi se projekt moglo kandidirati raspoloživim fondovima.

35. Semeljci Samo septi ke jame. Iako je odre eno mjesto za ispuštanje fekalnih voda, vrlo je raširena praksa nekontroliranog ispuštanja, koje ima vrlo negativan utjecaj na okoliš, u prvom redu na vode. U prora unu za 2005. godinu planirano je 200.000 kn za izradu idejnog rješenja odvodnje i pro iš avanja. Jasno, to nije dovoljno za projekt, no smatraju da je važno krenuti.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci Nema kanalizacije. Otpadne vode se ispuštaju na deponiji otpada do koje se prevoze cisternama. Nema ni

plana za unapre enje ovakvog stanja! 38. Trnava - 39. Viljevo Nema kanalizacije, septi ke jame se prazne nekontrolirano – potencijalni problemi. Izgradnja sustava

odvodnje i pro iš avanja u fazi izrade idejnog rješenja. Osnovna prepreka je da se radi o op ini (i širem podru ju) sa nerazvijenim gospodarstvom, pa stoga i bez potrebnih financijskih sredstava.

40. Viškovci Kanalizacije nema – samo (u pravili) propusne septi ke jame ili ak direktno ispuštanje u otvorene kanale. U planu je izrada idejnog rješenja za rješavanje problema odvodnje otpadnih voda.

41. Vladisavci - 42. Vuka Samo septi ke jame. Otpadne vode imaju negativan utjecaj na podzemne vode. Treba izraditi sustav

odvodnjem, ali nema još ni idejnog projekta, jer nema sredstava.

Tablica 132. Tlo – stanje, pritisci, aktivnosti i planovi za unapre enje stanja TLO: STANJE, PRITISCI, ODGOVORI.

1. OSIJEK Prati se samo na 5 mjesta – nedostatno za kvalitetnu ocjenu. Otpadom zaga ena mjesta evidentirana i u planu za sanaciju. Prenamjena prisutna, ali pod kontrolom.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Tlo je „zdravo“, osim na podru ju divljih deponija krupnog otpada. O utjecanosti pesticidima i drugim

biocidima, nemaju informacije. Trend prenamjene nije izražen. 4. DONJI MIHOLJAC 72,24% grada su poljoprivredne površine. 5. AKOVO Stanje, prema sporadi nim informacijama, zadovoljava – a ugrožava ga prekomjerno korištenja umjetnih

gnojiva i herbicida. 6. NAŠICE Zdravo. Manji broj divljih deponija. Trend prenamjene nije izražen. 7. VALPOVO Nemaju objektivne informacije. 8. Antunovac Dosta divljih odlagališta. Poljoprivredno tlo se „odmorilo“ zbog prekida intenzivne proizvodnje. Još uvijek

zaga eno minama.9. Bilje Stanje tala dobro – samo u rubnim podru jima naselja ima pojava nekontroliranog izlijevanja septi ki

jama po njivama, ali i vodotocima, i sl. Prenamjena nije izražena. 10. Bizovac Tla o uvana - jedini pritisak su umjetna gnojiva i herbicidi u poljoprivredi. Jedno divlje odlagalište otpada

iste svake godine. Prenamjena nije izražena. 11. eminac Nema zaga enja.12. epin Nema zaga enja. Povremene deponije se redovno saniraju. Nema velikih industrijskih zaga iva a.13. Darda Postoji neregistrirano i nesanirano odlagalište otpada. Ve ina tla u kvalitetnoj poljoprivrednoj proizvodnji

(Belje d.d. i privatno). Dio podru ja planira se koristiti za ekološku proizvodnju.


218

TLO: STANJE, PRITISCI, ODGOVORI. 14. Donja Moti ina „Zdrava“ zemlja. Postoje dvije manje deponije otpada. Prenamjene nema. 15. Draž - 16. Drenje Nemaju utemeljenu informaciju, no pretpostavljaju da je intenzivna poljoprivreda (veliki vinogradi) ostavila

„traga“. Divlje deponije uglavnom sanirane. Prenamjene nema. 17. ur enovac Nemaju stru nih, utemeljnih informacija, a željeli bi ih imati. 18. Erdut Zemljište relativno zdravo – kvaliteta poljoprivrednog tla se ispituje. One iš enje ve im brojem manjih

divljih deponija na rubovima naselja i vikendaških podru ja.19. Ernestinovo Problem je zaga enost minama! 20. Feri anci Zemlja zdrava. Prenamjene nema. 21. Gorjani Tlo zdravo, osim oko 3 ha gdje se nalazila bivša deponija, koja je ve im dijelom sanirana. 22. Jagodnjak „Zdravo“, 23. Kneževi Vinogradi Nema objektivne informacije. Analiza se vrši samo individualno za potrebe ratarske i vinogradarsko-

vo arske proizvodnje. 2-3 manje divlje deponije otpada koje se planiraju o istiti u 2005. 24. Koška Jedini pritisak na tla od herbicida na poljoprivrednim tlima. Prenamjene nema. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Zadovoljavaju a kvaliteta (na osnovi pedoloških analiza koje u suradnji s op inom radi Zavod za tlo

Osijek). Najve i pritisak na tlo od herbicida i pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Nastoji se smanjiti uvo enjem odgovaraju ih tehnologija. Prenamjena nije izražena.

27. Marijanci Ne znaju (ra ene je analiza potreba za gnojidbu – ne znaju je li obuhva ena analiza one iš enja).28. Petlovac Nema zaga enja.29. Petrijevci Nema podataka o ve oj zaga enosti. 30. Podgora Tlo uglavnom „zdravo“. Dio deponija saniran, ostale su u planu za sanaciju. 31. Podravska Moslavina Utvr en pove an sadržaj nitrita (od poljoprivredne proizvodnje), 32. Popovac Pretežno zdravo. Nema trenda prenamjene. 33. Punitovci Tla nisu zaga ena – zemlja je „zdrava“. Nema trenda prenamjene. 34. Satnica akova ka Nema saznanja. 35. Semeljci Nema konkretnih saznanja. Pretpostavljaju da je tlo optere eno pesticidima, otpadnim vodama i

komunalnim otpadom. Izgradnja farmi na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu (u budu nosti) tako er je zna ajan pritisak.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci Zemlja zdrava, osim na podru jima nesaniranih deponija. Prenamjene nema. 38. Trnava - 39. Viljevo Zamlje nezaga ena, jer nije bilo ve ih zaga iva a. Postoji trend prenamjene u gospodarsku namjenu, ali

radi se o zemljištima slabije kvalitete. 40. Viškovci Ne znaju. 41. Vladisavci - 42. Vuka Prema analizama Zavoda za tlo Osijek, zemlja je „zdrava“. Trend prenamjene nije izražen.

Tablica 133. Kvaliteta zraka u OBŽ prema anketi provedenoj me u JLS KVALITETA ZRAKA U OBŽ PREMA ANKETI PROVEDENOJ ME U JLS

1. OSIJEK Izvrstna kvaliteta (svuda prva kategorija, osim uz glavne prometnice u Gradu)! 2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Zrak prve kategorije ( ist ili neznatno one iš en).4. DONJI MIHOLJAC Stanje zraka dobro – osobni doživljaj i injenica da nema industrije (osim tvornice stolova) (jedino

one iš enje cisterne koje prolaze centrom grada). 5. AKOVO Dobro. Nema zna ajnijeg industrijskog zaga iva a. (I za grijanje se koristi gradski plin.) 6. NAŠICE Solidno. (op. Aut. Na podru ju grada se nalazi Našicecement – potencijalni zaga iva , iako se provodi

stalni monitoring.) 7. VALPOVO Prema njihovim saznanjima, zadovoljavaju e. (op. Aut. PPK Valpovo i PPK Beliš e... – potencijalno.) 8. Antunovac Nema zaga iva a zraka na podru ju op ine.9. Bilje Stanje zraka zadovoljavaju e. Pojedina ni ekscesi (romsko naselje Vardarac) vezano uz neadekvatni

na in dobivanja sekundarnih sirovina (paljenje izolacije kablova, razbijanje olovnih akumulatora, paljenje guma).

10. Bizovac Nemaju utemeljene informacije na osnovu koje mogu ocjeniti stanje.


219

KVALITETA ZRAKA U OBŽ PREMA ANKETI PROVEDENOJ ME U JLS 11. eminac Nemaju saznanja. 12. epin Zadovoljavaju e.13. Darda - 14. Donja Moti ina Stanje dobro, nema pritisaka. 15. Draž - 16. Drenje Neme one i anja – nema industrije u blizini. Jedino one iš enje lokalno, prilikom korištenja pesticida u

vinogradima i ratarskim kulturama. 17. ur enovac Nemaju stru nih, utemeljnih informacija, a željeli bi ih imati –zbog indicija da postoje odre ena

one iš enja.18. Erdut Nemaju saznanja. 19. Ernestinovo Zadovoljavaju e.20. Feri anci Dobro stanje. 21. Gorjani Jako dobro – nema velikih one iš iva a.22. Jagodnjak Stanje dobro, problema nema. 23. Kneževi Vinogradi Nema podataka. 24. Koška Zadovoljavaju e.25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Najve i pritisak od sve intenzivnijeg cestovnog prometa. Neugodni mirisi sa svinjogojske farme (u blizini

naselja Magadenovac) 27. Marijanci Ne znaju. 28. Petlovac Ne znaju. 29. Petrijevci Nemaju egzaktne podatke, ali nema ni ve ih one iš iva a.30. Podgora Vrlo dobro. 31. Podravska Moslavina Zrak je ist.32. Popovac Stanje dobro. U povremenim avio-tretmanima velikih poljoprivrednih površina, moglo bi se voditi više

ra una o blizini naselja. 33. Punitovci Stanje dobro. Nema izrazitih one iš iva a.34. Satnica akova ka Nema ve ih one iš iva a, pa pretpostavljaju da je stanje dobro. 35. Semeljci Nema ve ih one iš iva a, pa pretpostavljaju da je stanje dobro, ali zrak one iš en smradom s neplanski

izgra enih tovilišta, te nekontroliranim pražnjenjem septi kih jama.36. Strizivojna - 37. Šodolovci Nema lokalnih one iš iva a, pa je kvaliteta kao u susjedstvu. 38. Trnava - 39. Viljevo Nema podataka, ali nema ni ve ih industrijskih one iš iva a.40. Viškovci Nema ve ih one iš iva a, pa pretpostavljaju da je stanje dobro. 41. Vladisavci - 42. Vuka Nema ve ih one iš iva a, pa pretpostavljaju da je stanje dobro.

Tablica 134. O uvanost „prirode“ prema anketi provedenoj me u JLS OBŽ PRIRODA / BIORAZNOLIKOST: stanje, pritisci, odgovori

1. OSIJEK Zašti eni spomenici hortikulture (Perivoji kralja Tomislava i kralja Petra Krešimira IV, te park u Tenji). PPUG zašti eni i drvoredi platana Josipovac i Višnjevac, te prema epinu, no u lošem su stanju. PPUGom su zatiš ena i pojedina stabla u gradu.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Nema posebno zašti enih podru ja. Lovištem gospodari na zadovoljavaju i na in lokalno lova ko društvo

Vepar.4. DONJI MIHOLJAC Zadovoljavaju a o uvanost prirode. Postoje zašti eni dijelovi: ornitološki rezrvat Podpanj i zašti eni

perivoj kod dvorca Mailath. Nasad Crnog bora „Borik“ treba obnoviti. Prirodna baština, uz kulturnu, iniosnovu za planiranu turisti ku ponudu (lovno-ribolovni, izletni ki,...)

5. AKOVO Vrlo dobro. Dva jezera (Jošava i Mlinac) kojima gospodare ribolovna društva. Lova ka društva zadovoljavaju e (održivo) gospodare lovištima. Zašti en je Perivoj J.J. Strossmayera.

6. NAŠICE O uvana priroda. Zašti en je Park uz dvorac Peja evi . Lovištima se gospodari dobro – fond divlja i ne opada. Nedovoljno se koristi kao razvojni resurs.

7. VALPOVO Zadovoljavaju e stanje. Zašti en je park oko dvorca Prandau-Normann sa šumom Zvjerinjak. Zaštita je


220

PRIRODA / BIORAZNOLIKOST: stanje, pritisci, odgovori u inkovita. Nemaju saznanja o stanju lovišta. Za sada se postoje a prirodna baština ne koristi za turizam...

8. Antunovac Zašti enih podru ja nema. Lovištima dobro gospodari lova ko društvo Jarebica. Turizam nije razvijen. 9. Bilje Dobra o uvanost. Zašti eno podru je PP i posebni zoološki rezervat Kopa ki rit, te spomenik parkovne

arhitekture uz dvorac u Bilju. Zaštita više deklarativna nego stvarna. JUPP Kopa ki rit (prema mišljenju anketiranog predstavnika JLS) nedostatno stru na i aktivna. Lovištima se tako er treba bolje gospodariti, iako je fond divlja i o uvan, ak i prevelik.

10. Bizovac Bioraznolikost niska, jer je gotovo cijela op ina obradivo poljoprivredno zemljište. Posebno zašti enihpodru ja nema. Lovci tvrde da je divlja i (u poljima) sve manje.

11. eminac Nema zašti enih podru ja. Lovištima se gospodari zadovoljavaju e, a fond divlja i o uvan. 12. epin Nema zašti enih podru ja. Lovištima se brižno gospodari i fond je o uvan. Nema izrazitijih potencijal za

turizam.13. Darda Priroda o uvana, ali nema posebno zašti enih podru ja. Lova ko društvo Fazan (Darda) kvalitetno

upravlja lovištem, a fond divlja i se pove ao.14. Donja Moti ina Priroda o uvana, ali nema posebno zašti enih podru ja. Trima lovištima se dobro gospodari – fond

divlja i o uvan – velike mogu nosti za lovni turizam.15. Draž - 16. Drenje Priroda o uvana, ali nema posebno zašti enih podru ja. Lovištima se dobro gospodari – fond divlja i

o uvan. Potencijal – prirodna baština (Mandi evac, Pridvorje, Slatnik, Borovik) – za turizam postoji, ali se ne koristi.

17. ur enovac Ne znaju. 18. Erdut Priroda o uvana. O bioraznolikosti nemaju saznanja (op. Aut.: iako na podru ju op ine postoji zna ajan

krajolik). Lovištima zadovoljavaju e gospodare lova ka društva (Sokol na Bijelom Brdu; Vepar u Aljmašu; Fazan u Dalju; Srnjak u Erdutu). Fond divlja i o uvan.

19. Ernestinovo Na podru ju op ine zašti en je park Vrbik (Laslovo). Nisu zadovoljni gospodarenjem lovištima, niti o uvanoš u fonda divlja i. Prirodna baština ne koristi se za turizam.

20. Feri anci Ne postoje posebno zašti ena podru ja. Gospodarenjem lovištima su zadovoljni – fond divlja i se popravlja. Prirodna baština se djelomi no koristi i za turizam.

21. Gorjani Dosta dobro stanje, ali nema posebno zašti enih podru ja. Lovištima (mješovito šumsko i poljoprivredno zemljište) dobro upravlja lova ko društvo i fond divlja i se pove ava.

22. Jagodnjak Postoje dva lovišta na kojima je fond divlja i djelomi no o uvan. Priroda se ne koristi za razvoj turizma. 23. Kneževi Vinogradi Zašti en je dio PP Kopa ki rit na podru ju op ine. Priroda zadovoljavaju e o uvana. Lovištima se

zadovoljavaju e upravlja. 24. Koška Poljoprivredno zemljište i o uvane šume. Lovištima se zadovoljavaju e gospodari, fond divlja i o uvan. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Priroda o uvana. Nema posebno zašti enih djelova prirode. Županijskim lovištem 42. upravlja LD Sokol.

Fond o uvan. Potencijal za turizam nije iskorišten. 27. Marijanci Nema zašti enih podru ja. Trima lovištima se gospodari zadovoljavaju e. Lovni turizam bio razvijen prije

rata.28. Petlovac Nema zašti enih podru ja. Lovištima se gospodari zadovoljavaju e, fond divlja i o uvan. 29. Petrijevci Priroda zadovoljavaju e o uvana. Lovištima se gospodari dobro, fond divlja i oporavljen - ponovno kao

prije rata.30. Podgora Stanje dobro. Lovištima (više njih) gospodari se dobro, divlja brojna i raznolika. Lovni turizam i

rekreacija. 31. Podravska Moslavina Priroda o uvana. Zašti enih podru ja nema. Lovišta postoje, ali je smanjen fond divlja i. Turizam nije

razvijen. 32. Popovac Zašti eni perivoj u Kneževu tek se štiti od daljnjeg propadanja. Lovište zasi eno krupnom divlja i – zbog

zabrane odstrijela jelenje i srne e divlja i, opasnost od degeneracije – potreban sanitarni odstrijel. 33. Punitovci Nema posebno zašti enih podru ja. Nema razvoja turizma. Lovnim podru jem se zadovoljavaju e

gospodari. Fond divlja i sa uvan (uglavnom zec i fazan). 34. Satnica akova ka Nema posebno zašti enih podru ja. Prema njihovoj spoznaji, LD zadovoljavaju e gospodare lovištima. 35. Semeljci Priroda o uvana. Nema posebno zašti enih podru ja, a i parkovi se slabo štite i održavaju. Gospodarenje

lovištima je na upitnoj razini. Upitna je i o uvanost fonda divlja i. Atraktivna priroda ne koristi se za turizam.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci Nema posebno zašti enih podru ja. Lovišta postoje, sa fondom divlja i koji je po njihovom mišljenju

prevelik. Divlja uzrokuje velike štete u poljoprivredi i postaje ozbiljan problem za op inu.


221

PRIRODA / BIORAZNOLIKOST: stanje, pritisci, odgovori 38. Trnava - 39. Viljevo Nema posebno zašti enih podru ja. Lovištima se gospodari zadovoljavaju e. Fond divlja i o uvan –

esto se vidi divlja na poljima. Trenutno se prirodna baština ne koristi kao osnova turisti ke ponude. 40. Viškovci Nema posebno zašti enih podru ja. Lovištem zadovoljavaju e gospodari LD Jarebica, koje vodi ra una o

održavanju fonda divlja i, i dr.41. Vladisavci - 42. Vuka Relativno o uvana priroda. Nema posebno zašti enih podru ja. Lovištem gospodari LD Kuna, koja vodi

brigu i o fondu divlja i.

Tablica 135. Gospodarenje otpadom – stanje, aktivnosti i planoviGOSPODARENJE OTPADOM – STANJE, AKTIVNOSTI i PLANOVI.

1. OSIJEK Projekt cjelovitog gospodarenja otpadom je u provedbi. U proteklih 5 godina uloženo je 5.000.000kn, a u narednih 5 planira se uložiti još 30.000.000kn. Problem u provedbi je nedostatak financijskih sredstava.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Gradsko komunalno poduze e Kombel d.o.o. Beliš e prikuplja i zbrinjava komunalni otpad, na gradskoj

deponiji koja je ogra ena, sa riješenom odvodnjom, sa nadzorom i evidencijom o koli ini i sastavu otpada. Velikih divljih odlagališta nema, a manja se redovito iste. Odvojeno prikupljanje ne postoji, osim za stari papir.Postoji projekt sanacije odlagališta: odobreno 11.15 milijuna kn (35% ukupne investicije) iz FZOEU, prihva ena SUO, planira se izvršenje projekta u periodu 2005.-2009., u 2005. planira se investirati iz gradskog prora una 2.5 milijuna kuna, a do 2009. ukupno 35 milijuna kn.

4. DONJI MIHOLJAC Otpad se organizirano prikuplja i zbrinjava samo na urbanom dijelu grada (100% pokrivenost). Ostala naselja sme e odlažu na divlje deponije!! Odvaja se metal, drvo, a od nedavno i papir – na samoj deponiji. Tek treba napraviti Studiju sanacije postoje e deponije (Doroslov – kapacitet za još 1 god.). Radi se SUO za novu lokaciju ( ovci). Fond je odobrio 19.600.000kn do 2012., a u prora unu se osiguralo 2 milijuna kuna za 2005. Nastavit e se i akcija saniranja i zatvaranja postoje ih divljih deponija, organizirano prikupljanje i na ruralnim dijelovima grada, te odvajanje otpada na mjestu nastanka.

5. AKOVO akovo i svih osam najve ih prigradskih naselja pokriveni su 100% organiziranim prikupljanjem otpada – poduze e Univerzal. Poduze e je organiziralo i reciklažna dvorišta. Papir prikuplja Unijapapir Zagreb. Otpad se odlaže na djelomi no ure eno odlagalište Vitika. U tijeku je sanacija odlagališta te isho enje dozvole za njezin rad. Dugoro no rješenje planira se u sklopu budu eg regionalnog odlagališta.

6. NAŠICE Odvoz organiziran za oko 90% doma instava (komunalno poduze e Naši ki vodovod d.o.o.) i odlaže se na smetilište Pepelane. Odvaja se staklo, papir, metal. Ima oko 5-6 divljih deponija – godišnje se sanira po jedna srednje veli ine.U tijeku izrada programa sanacije i proširenja odlagališta – u koordinaciji sa FZOEU. Predvi ena investicija je 6.000.000 kn. Za 2005.-2008., no uskladit e se s mogu nostima.

7. VALPOVO 100% pokrivenost organiziranim prikupljanjem, a odlaganje na gradskoj deponiji kojom gospodari Kombel (nisu navedeni podatci o stanju deponije). Odvojeno se prikuplja samo papir. Divlja odlagališta su problem manjeg obima koji se nastoji redovito sanirati. Izra ena je SUO za projekt sanacije odlagališta (za detaljnije informacije upu uju na Kombel d.o.o., Beliš e).

8. Antunovac Poduze e Unikom organiziranim prikupljanjem pokriva oko 80% podru ja, a otpad odlaže na osje ku deponiju. Velike koli ine otpada su ilegalno odložene na 5 velikih divljih odlagališta. Nema odvojenog prikupljanja. U tijeku je realizacija projekta regionalnog odlagališta otpada (izra ena SUO i donesena odluka o izgradnji regionalnog deponija 1. kategorije). Tijekom 2004. saniran manji dio divljih deponija.

9. Bilje Prikupljanje organizirano od komunalnog poduze a op ina eminac (pokrivenost: 100% deklarativno, 80% u stvarnosti), a odlaže se na deponiju u Belom Manastiru. Nema odvojenog prikupljanja. Divljih odlagališta ima 5-8 manjih, a nastoji ih se sanirati u okviru mogu nosti.Pristupilo se sporazumu za sanaciju i ure enje deponije u Belom Manastiru. Projekt postoji i dobivena su sredstva (FZOEU). Dugoro no rješenje vide u okviru regionalnog odlagališta otpada u Antunovcu.

10. Bizovac Sav otpad se prikuplja i odvozi na deponiju Beliš e. Nema odvojenog prikupljanja. Divlja odlagališta postoje, ali se i svake godine saniraju. Dugoro no rješenje vide u okviru regionalnog odlagališta otpada.

11. eminac 100% pokrivenost organiziranim prikupljanjem, a otpad se odlaže na deponiji Beli Manastir, na kojoj se provodi sanacija i ure enje. Odvojenog prikupljanja nema. Divlja odlagališta se godišnje saniraju, sredstvima iz op inskog prora una.


222

GOSPODARENJE OTPADOM – STANJE, AKTIVNOSTI i PLANOVI.12. epin Sporazum s Osijekom. „Unikom“ pokriva cijelu op inu i odlaže na osje ku deponiju. Nema odvojenog

prikupljanja. Sanacija divljih deponija se kontinuirano odvija (oko 2% prora unskih sredstava godišnje) – samo povremene divlje deponije.

13. Darda Glavni problem. Postoji sporazum prema kojem bi se otpad trebao odvoziti u Beli Manastir, no zbog cijene transporta, još uvijek se odlaže na divlja smetlišta. Nema ni projekata za njihovu sanaciju, iako jasno, postoji namjera.

14. Donja Moti ina Otpad komunalni odvozi Naši ki Vodovod d.o.o., pokrivenost 95% doma instava, jednom tjedno. Odvojenog prikupljanja otpada nema. Dva divlja odlagališta ukupne površine oko 1 ha. Planira se sanacija na obje lokacije.

15. Draž - 16. Drenje Otpad se organizirano, jednom tjedno, sakuplja i odvozi na službenu lokalnu deponiju. Postoji plan sanacije

te deponije. Divlja odlagališta stalno se obnavljaju, iako ih se isti. Odvojeno se skuplja jedino nešto papira, u suradnji s Unijapapirom.

17. ur enovac 100 pokrivenost prikupljanjem, odlaže se na središnju deponiju u ur enovcu. Nema odvojenog prikupljanja. Ima 4-5 divljih odlagališta zapremine 90-200 kubika otpada, koja se ne rješavajau zbog nedostatka sredstava. U postupku su programa sanacije odlagališta ur enovac – sa FZOEU kao sufinancijerom – završetak sanacije planiran za 2007.g. Prepreka može biti nemogu nost prikupljanja 55% ukupno potrebnih sredstava.

18. Erdut Poduze e „ isto a“ iz Vukovara prikuplja i odvozi otpad. Za sada zadovoljava. (Nema informacija o odvojenom prikupljanju, ili o divljim odlagalištima.)

19. Ernestinovo Prikuplja i odlaže Unikom (Osijek), pokrivenost 100%. Nema odvojenog prikupljanja. Dvije divlje deponije (Laslvo i Ernestinovo) koje op ina sanira.

20. Feri anci 100% pokrivenost organiziranim prikupljanjem. Odvaja se metal. Deponije ne zadovoljava kriterije. Divlja odlagališta sanirana. Planira se sanacija – no još nema ni idejnog projekta.

21. Gorjani Prikupljanje obavlja Univerza d.o.o. iz akova. Nema odvojenog prikupljanja. Divlje deponije su sanirane kroz prošle tri godine, a sad se redovito iste kanali uz cestu, da se ne bi ponovno stvorile ve e divlje deponije.

22. Jagodnjak Organizirano je prikupljanje komunalnog otpada, ali se on odlaže na dvije neregistrirane deonije (smetlišta). Odvaja se metalni otpad. Postoje još 4 ve e ilegalne deponije u jamama iz kojih se vadila zemlja za gradnju. Planira se riješiti problem deponije, i potom sanirati postoje e. Prioriteno je rješavanje sanitarno prihvatljivog zbrinjavanja životinjskih leševa – tijekom 2005.

23. Kneževi Vinogradi Organizirano se prikuplja na cijelom podru ju op ine. Tri divlje deponije sanirat e se tijekom 2005. Dugoro no rješenje zbrinjavanja otpada o ekuje se na nivou županije.

24. Koška Komunalno poduze e Dvorac d.o.o. iz Valpova pokriva 100% podru ja, odvozi na deponiju u Beliš u, za koju upravo treba po eti sanacija. Divljih odlagališta nema. Odvojenog prikupljanja nema, osim u slu aju krupnog otpada.

25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Nema uop e riješenog organiziranog odvoženja komunalnog otpada, ve ga gra ani sami odvoze na

smetlišta u naseljima Beni anci, Ku anci, Laci i, Malinovac i Šljivoševci!!! (uglavnom na neobradivom zemljištu, izvan gra evinskih podru ja). Deponije se jednom godišnje „saniraju“ zatrpavanjem zemljom – za što se troši 400.000 kn godišnje iz prora una. Kupljen je traktor i prikolica za odvoz otpada. Planira se i kupovina cisterne za odvoz otpadnih voda. Dugoro no rješenje traže prvenstveno u sklopu regionalne sanitarne deponije.

27. Marijanci Komunalni otpad vozi se individualno na deponiju – nema organiziranog prikupljanja, jer nema zainteresiranog koncesionara. Plan je da se prona e koncesionar, te da se zatvore i saniraju sva lokalna smetlišta – za to se predvi a izdvojiti oko 50.000 kn.

28. Petlovac 70% pokrivenost organiziranim prikupljanjem (komunalno poduze e eminac) , odlaže se na deponiju Belog Manastira.

29. Petrijevci Otpad se organizirano prikuplja na cijelom podru ju, odlaže na deponiju u Beliš u. Divlja odlagališta postoje, ali se i redovito iste.

30. Podgora Komunalni otpad se organizirano prikuplja i odvozi jednom tjedno, krupni otpad jednom godišnje, na smetilište u Makloševcu. Divlje depnije uglavnom sanirane – ostatak u planu.


Nema organiziranog prikupljanja! Individualno se odnosi na dvije privremene lokalcije (površine oko 4 ha) koje se jednom godišnje saniraju. Rješenje o ekuju u okviru regionalnog odlagališta otpada.

32. Popovac Organziran odvoz otpada u Beli Manastir, ali i dalje prevladava praksa bacanja na divlje deponije, ili bilo gdje uz poljske puteve. Od 1998 do 2004., tri puta su se divlje deponije sanirale i uvijek se ponovno pojavljivale. U postupku je osnivanje komunalnog poduze a baranjskih op ina kojemu je op ina Popovac suosniva .Ulaganja u proteklih 5 godina, za ovu problematiku: oko 100.000kn. Za sljede ih 5 godina, oko 160.000kn.


223

GOSPODARENJE OTPADOM – STANJE, AKTIVNOSTI i PLANOVI.33. Punitovci „Univerzal – akovo“ prikuplja i odvozi komunalni otpad 95% ku anstava. Nema odvojenog prikupljanja.

Op ina je sanirala sve divlje deponije (2002.), a od onda se stanje prati i prema potrebi reagira. I dugoro no ra unaju na suradnju s poduze em Univerzal iz akova.

34. Satnica akova ka Postoji organizirano prikupljanje komunalnog otpada, koji se odlaže na deponiju na podru ju susjedne op ine, no još uvjek je vrlo raširena praksa bacanja otpada bilo gdje. Tako nastaju divlje deponije ijesaniranje izistkuje dodatne troškove. Nema ni odvojenog prikupljanja. Dugoro no rješenje vide u okviru regionalne deponije.

35. Semeljci K.D. Junakovci d.o.o. – Semeljci, organizirano prikuplja i odvozi otpad na op insku deponiju „Ada“. Deponija je djelomi no ogra ena i ima djelomi no organiziranu uvarsku službu. Nema odvojenog prikupljanja. Nema mjera zaštite okoliša, lokacijske, gra evinske, uporabne dozvole, i svjesni su toga. Staro smetlište djelomi no je sanirano. Divlja odlagališta se sustavno saniraju. Trenutno nemaju projekt za unapre enje stanja, jer iako je ovo neadekvatno, još uvijek je relativno dobro, s obzirom na raspoloživa sredstva. Za 2005. za održavanje deponije predvi eno je 200.000 kn.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci Op ina nema organizirano prikupljanje otpada. Svako naselje ima svoje smetlište, koje se op inskim

sredstvima jednom godišnje „sanira“ zatrpavanjem zemljom. Ima 7 takvih „deponija“! Dugoro no rješenje vide u izgradnji regionalne deponije, a postoje e deponije bi se tada sanirale zatrpavanjem.

38. Trnava - 39. Viljevo Nema organiziranog odvoza otpada. Otpad se odvozi na smetlište koje se sanira 1-2 puta godišnje. Na

podru ju ima desetak divljih odlagališta. Op ina godišnje potroši oko 100.000 kn za „saniranje“ postoje ihsmetlišta, a za kvalitetnije rješenje nema novaca.

40. Viškovci „Univerzal – akovo“ prikuplja i odvozi komunalni otpad na deponiju u akovo, ali i dalje se stvaraju i divlja odlagališta, koja se potom nastoji sanirati. Nema odvojenog prikupljanja. Kao dugoro no rješenje, ekaju izgradnju regionalne deponije.

41. Vladisavci 42. Vuka Nema organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Otpad se odlaže na smetlište koje je potrebno sanirati.

Sanacija u tijeku. Raspisan natje aj za koncesionara za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada. Dugoro norješenje vide u uspostavi regionalne deponije.

Tablica 136. Percepcija JLS u vezi s ekološkim rizicima na njihovom podru juEKOLOŠKI RIZICI I PLANOVI INTERVENCIJA U SLU AJU EKOLOŠKE NESRE E

1. OSIJEK Ekološki rizici postoje, ali u proteklih deset godina nije bilo zna ajnijeg ekološkog incidenta. Za podru jegrada Plan intervencija ne postoji, a pravne osobe obveznici izrade plana dijelom jesu, a dijelom nisu ispunili svoju obvezu.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Ekološki rizici postoje (npr Beliš e d.d.), ali u proteklih deset godina nije bilo zna ajnijeg ekološkog incidenta.

Grad Beliš e ima izra enu i usvojenu Procjenu ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogu eg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa za grad Beliš e. Beliš e d.d. ima izra en plan intervencija u slu aju ekološkog akcidenta.

4. DONJI MIHOLJAC Ekološki rizik su cisterne s naftom koje prolaze središtem grada. Sre om, još se nije dogodila nijedna nesre a.

5. AKOVO Svi obveznici izrade Plana intervenicija na podru ju grada ispunili su svoju zakonsku obavezu. U proteklom razdoblju nije bilo zna ajnije ekološke nesre e.

6. NAŠICE Ekoloških nesra a nije bilo. Postoji gradski plan intervencija. Svi obveznici izrade imaju svoje planove. 7. VALPOVO Izra ena je i usvojena procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. 8. Antunovac Nema zna ajnijih rizika i nije bilo slu ajeva ekoloških nesre a.9. Bilje Nema zna ajnijih rizika i nije bilo slu ajeva ekoloških nesre a. Postoji „Procjena ugroženosti civilnog

stanovništva i materijalnih dobara od mogu eg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa Op ine Bilje“ i „Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija“. Procjene su manjkave, jer nema u inkovito razra ene operativne mjere u slu aju katastrofe (npr. za požar u zoološkom rezervatu PP Kopa ki rit).

10. Bizovac Nema zna ajnijih rizika, nije bilo slu ajeva ekoloških nesre a, nema plana za op inu.11. eminac Nema zna ajnijih rizika, nije bilo slu ajeva ekoloških nesre a. Postoji „Procjena ugroženosti civilnog

stanovništva i materijalnih dobara od mogu eg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa“. 12. epin Nema zna ajnijih rizika, nije bilo slu ajeva ekoloških nesre a. Komunalno poduze e ima operativne planove. 13. Darda Ekološki rizik predstavlja smetlište. Zna ajnijih incidenata nije bilo. Postoji plan intervencija. 14. Donja Moti ina Nema rizika od ekoloških nesre a (osim onih kroni nih problema one iš enja vode za pi e).


224

EKOLOŠKI RIZICI I PLANOVI INTERVENCIJA U SLU AJU EKOLOŠKE NESRE E15. Draž - 16. Drenje Nema rizika od ekoloških nesre a (osim onih kroni nih problema one iš enja vode za pi e).17. ur enovac Prema njihovim saznanjima rizika nema. 18. Erdut Rizika nema. 19. Ernestinovo Rizika nema.20. Feri anci Benzinska crpka u središtu naselja. Ima plan intervencija. 21. Gorjani Rizika nema. 22. Jagodnjak Dvije benzinske stanice. Incidenata nije bilo. Plana intervencija nema. 23. Kneževi Vinogradi Nema zna anijih rizika, a nema ni plana. 24. Koška Nema zna anijih rizika (prema njihovoj procjeni). 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Otpremna stanica Beni anci. Nije bilo ve ih incidenata. Doga ala su se puknu a naftovoda, no ona su se

brzo i stru no rješavala. Ina naftaplin ima svoje planove, koji su se ve i dokazali u praksi. 27. Marijanci Rizik dolazi od lokalnih i magistralnih naftovoda i plinovoda. Incidenata je bilo, no u inkovito su rješavani.

Plan intervencija ima INA naftaplin - pogon Beni anci. 28. Petlovac Nema zna anijih rizika. Postoji „Procjena ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogu eg

nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa“. 29. Petrijevci Nema zna anijih rizika. 30. Podgora Nema zna anijih rizika. 31. Podravska

Moslavina Ekološki rizik je prijevoz opasnih tvari državnom cestom D-34. U protklih 10 godina nije bilo incidenta.

32. Popovac Nema zna anijih rizika. Postoji plan civilne zaštite. 33. Punitovci Nema zna anijih rizika. 34. Satnica akova ka Benzinsta stanica s kojom do sada nije bilo problema. Plan intervencija ne postoji. 35. Semeljci Na podru ju op ine postoji šest pravnih osoba koje skladište opasne tvari – spremnike dizel goriva za

potrebe poljoprivredne mehanizacije, te ve e koli ine sredstava za zaštitu bilja. Na sre u, nije bilo incidenata u proteklih 10 godina. Plan intervencije ne postoji, a ne vjeruju da takav plan ima bilo koji od spomenutih pravnih subjekata.

36. Strizivojna 37. Šodolovci Nema zna anijih rizika. 38. Trnava - 39. Viljevo Eksploatacija nafte i plina. Za sada nije bilo ve ih incidenata. 40. Viškovci Nema zna anijih rizika. 41. Vladisavci - 42. Vuka Nema zna anijih rizika.

Tablica 137. Pritisci na okoliš od gospodarstva i mjere za njihovo smanjenje PRITISCI NA OKOLIŠ OD GOSPODARSTVA I MJERE ZA NJIHOVO SMANJENJE

1. OSIJEK Zna ajniji pritisci od dvije toplane, više klaonica, servisa / mehani arskih radionica, te od intenzivne poljoprivrede s velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva. Nastojanja na smanjenju negativnih utjecaja na elno govore i postoje, ali ne zna se u kojoj mjeri i koliko kod kojih one iš iva a.

2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Tvrtka Beliš e d.d. – industrijska i energetska postrojenja za proizvodnju ambalažnih papira i ambalaže –

emisije u vode i zrak, te industrijski neopasni otpad. Beliš e d.d. spaljuje (drvni i drugi neopasni) otpad za dobivanje toplinske energije – u sustav je uloženo 6 milijuna kn u 2004. Veliki naglasak na stari papir kao osnovnu sirovinu. U 1998/99. ulaganja u modernizaciju i rekonstrukciju proizvodnje bila su 35 milijuna Eura! (Unija Papir iz Zagreba je dio Beliš e grupe.)

4. DONJI MIHOLJAC Glavni pritisak (i negativni utjecaj na okoliš – buka i one iš eni zrak) dolazi od prometa cisterni sa naftom (duž naftnog koridora) državnom cestom D53 prema i od grani nog prijelaza s Ma arskom, a koje prolaze središtem grada, jer zaobilaznica ne postoji. Grad ulaže napore da se izgradi zaobilaznica. (op. aut.: Svinjogojsku farmu uz granicu s Magadenovcem nisu spomenuli, iako se sabirna jama zna izlijevati za velikih kiša.)

5. AKOVO Nema velikih pritisaka – one iš iva a. Me u ve e se mogu ubrojiti: Meteor d.d. – kemijski proizvodi; akov anka d.d. – prerada vo a i povr a; Žito – prerada mesa. Uglavnom se one iš uje tlo i voda. Svi

navedeni subjekti ponašaju se sukladno svojim zakonskim obvezama – komunalni redar i nadležni inspektori


225

PRITISCI NA OKOLIŠ OD GOSPODARSTVA I MJERE ZA NJIHOVO SMANJENJE nisu imali intervenicije.

6. NAŠICE Našice cement – najzna ajniji potencijalni zaga iva (zraka), iako provodi stalan monitoring. (Tek predstoji spaljivanje starih ulja i autoguma). Našice cement (NEXE grupa) ulaže napore (biodiskovi, elektofilteri za otprašivanje, stalan monitoring zraka) u iznosu od oko 500.000 kn. Motivatori su zakonske obaveze, pritisak javnosti / sredine, vlastita savjest.

7. VALPOVO Kombinat Valpovo (primjena herbicida na poljoprivrednim površinama) – pritisak na tlo, zrak, vode. (Navode i kombinat Beliš e, na podru ju susjedne JLS.)

8. Antunovac Pritisak od sektora poljoprivrede: farma muznih krava Orlovnjak, intenzivna poljoprivredna proizvodnja s velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva (IPK Seleš, Josipin Dvor, te individualni poljoprivrednici). Utjecaj na tlo i vode. Nema organiziranijeg i primjetnijeg nastojanja da se negativni utjecaji smanje.

9. Bilje Najve i pritisak od mesne industrije Belje – peradarskih farmi – koje: zatrpava u zemlju zna ajne koli inebiološkog otpada iz proizvodnje (uginu a, i sl.); nemaju riješene otpadne vode. Tri servisa / mehani arske radionice nemaju riješenu komunalnu infrastrukturu. Pritisak i od intenzivne poljoprivrede – ali u granicama ili ispod dopuštenih koli ina kemijskih sredstava. Ekološka proizvodnja na za to odre enim površinama upitna je, jer nema monitoringa.

10. Bizovac Osnovni pritisak je intenzivna poljoprivreda s velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva, što ima negativan utjecaj na tlo, vode, zrak. Nema organiziranijeg i primjetnijeg nastojanja da se negativni utjecaji smanje.

11. eminac Belje d.d. – farme u emincu, Kozarcu i Grabovcu. Ulažu se relativno skromna sredstva u smanjivanje utjecaja.

12. epin Nema ve eg one iš iva a. Od ve ih autootpad bez riješene komunalne infrastrukture (utjecaj na tlo); tvornica ulja (utjecaj na zrak). Tvornica ulja razvila sustav za pro iš avanje otpadnih voda.

13. Darda Belje d.d.: farme pili a i svinja, klaonice pili a, svinja, goveda.; automehani arske radionice i praonice bez rješene komunalne infrastrukture; poljoprivreda s velikom upotrebom herbicida i umjentih gnojiva. – Utjecaj na tlo, zrak, vode. Belje d.d. ulaže napor radi smanjenja negativnog utjecaja na okoliš (op.aut. vjeorjatno prema prioritetima – socijalna pitanja i ekonomski opstanak koji do nedavno nije bio jasan, izvjesno se vide kao viši prioritet...)

14. Donja Moti ina Nema zna ajnijih pritisaka od gospodarstva (op. aut.: osim poljoprivrede). 15. Draž - 16. Drenje Nema ve ih one iš iva a (poljoprivredni kraj) osim: intenzivnog vinogradarstva, intenzivne poljoprivredne

proizvodnje, slabo riješenog otpada i otpadnih voda iz ku anstava – što ima utjecaj na tlo, vode, zrak. Postoje inicijative za ekološki prihvatljiviju ili u potpunosti ekološku poljoprivredu. NVU Biopa održala predavanja na temu „Održiva poljoprivreda u praksi“.

17. ur enovac Nemaju spoznaje, ali jako bi željeli znati. (op. aut. Ali i o ekuju da inicijativa do e od nekoga drugog.) 18. Erdut Nema velikih zaga iva a.19. Ernestinovo Nema velikih zaga iva a.20. Feri anci Postoje farme svinja i tovne junadi, kamenolom i intenzivna poljoprivreda – one iš enje tla i voda. Nama

spoznaje o nastojanjima oko smanjenja negativnih utjecaja. 21. Gorjani Nema ve ih zaga iva a.22. Jagodnjak Samo herbicidi u poljoprivredi, ali ni to ne preintenzivno. 23. Kneževi Vinogradi Belje d.d.: Herbicidi na površinama Dunavskog Rita. Otpadne vode Vinskih podruma Belje d.d.24. Koška Farma tovnih junadi (naselje Niza), sa svim negativnim utjecajima (mirisi, vode, ...) Nema vidnog nastojanja

oko njihovog smanjivanja. 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Svinjogojska farma u neposrednoj blizini naselja Magadenovac, ali na podru ju Grada Donjeg Miholjca –

„prekograni ni problem“. – Smrad i sabirna jama koja se za velikih kiša zna i preliti. 27. Marijanci Eksploatacija nafte i plina, farme za uzgoj muznih krava, svinja i peradi. (Samo farma peradi ima SUO, dok

za ostale to tada nije bila obaveza!!!) 28. Petlovac Belje – farma; radi se na smanjivanju utjecaja na okoliš. 29. Petrijevci Klaonica Ravli ; mehani arske radionice u Petrijevcima, intenzivna poljoprivreda PPK Valpovo d.d. –

Ratarstvo Petrijevci. 30. Podgora Nema ve ih zaga iva a.31. Podravska

Moslavina Nema industrije. Jedini pritisci od intenzivne poljoprivrede – one iš enje tla i voda.

32. Popovac Belje – Poljoprivreda Kneževo – farma kod Popovca kapaciteta 1000 grla: loše riješena laguna; nanamjensko odlaganje gnojiva, jer je miješano s drugim otpadom – posljedica: visoki postotak nitrata u bunarskoj vodi!!! Nadalje, praksa ispiranja cisterni nakon tretmana pesticidima, herbicidima, fungicidima –


226

PRITISCI NA OKOLIŠ OD GOSPODARSTVA I MJERE ZA NJIHOVO SMANJENJE mogu nost prodora u otvoreni sustav kanala. Nedostatno stru no pra enje.Inicijative za unapre enje stanja postoje, ali nedostaju financijska sredstva. Na potocaj Instituta Hrvoje Požar, predložen projekt izgradnje bio-energane uz farmu Popovac!

33. Punitovci Nema ve ih one iš iva a.34. Satnica akova ka 80% površine je poljoprivredno – posljedi no, glavni pritisci od intenzivne poljoprivrede. Postoji i ve i broj

farmi muznih krava i tovilišta. 35. Semeljci Ve ih one iš iva a nema, ali postoji veliki broj malih! Tvornica metli (sumpor u proizvodnji); dva ve a

poljoprivredna subjekta (intenzivna poljoprivreda); te veliki broj manjih obiteljskih gospodarstava, koja sva koriste kemijska sredstava isklju ivo vo eni ciljem profita, bez uvažavanja utjecaja na okoliš. Vjerojatno nema takvih nastojanja, jer bi op ina o tome zacijelo znala, jer bi se oni koji ulažu time hvalili i isticali to prilikom konkuriranja za dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta, i sl.

36. Strizivojna - 37. Šodolovci Nema ve ih one iš iva a.38. Trnava - 39. Viljevo Od pritisaka eksploatacije nafte i plina, te intenzivna poljoprivredna proizvodnja – odnosno herbicidi i umjetna

gnojiva, no procjena je da se ne radi o pretjeranim koli inama. Saniranje bušotina na kojima je dovršena eksploatacija.

40. Viškovci 80% poljoprivredno zemljište - posljedi no, glavni pritisci od intenzivne poljoprivrede. Postoji i ve i broj farmi muznih krava i tovilišta (svinja i pili a).

41. Vladisavci - 42. Vuka Nema ve ih one iš iva a.

Tablica 138. Vi enje predstavnika JLS o stanju šuma na njihovom podru juŠUME: STANJE, PRITISCI, ODGOVORI 1. OSIJEK Šuma u okolišu vrlo malo. Ispunjavatelj upitnika nema stru ne spoznaje o toj temi. 2. BELI MANASTIR - 3. BELIŠ E Privatnih šuma nema. Svima gospodare HŠ. Šume uz Dravu još uvijek djelomi no one iš ene minama –

što smanjuje potencijalnu rekreacijsku vrijednost. 4. DONJI MIHOLJAC Šumama se gospodari dobro. Površina pod šumom 2710 ha. 5. AKOVO HŠ zadovoljavaju e gospodari šumama. One iš enje jedino divljim deponijama glomaznog otpada. 6. NAŠICE Uzorito. 7. VALPOVO Zadovoljavaju e stanje, održivo gospodarenje. 8. Antunovac Nema zna ajnijih šumskih resursa. 9. Bilje O uvanost šume dobra. Gospodari se „potrajno“, no površina pod šumom je relativno mala. Veliki dio

šume još uvijek miniran. 10. Bizovac Šume su dobro o uvane. 11. eminac Stanje i gospodarenje zadovoljavaju e / dobro.12. epin Šumama se sustavno i kvalitetno gospodari. 13. Darda Ve i dio još uvijek one iš en minama. O iš enim dijelom gospodare HŠ. 14. Donja Moti ina Dobra o uvanost, dobro gospodarenje. Za rekreaciju se koristi Gornja Moti ina. Nema erozije. 15. Draž - 16. Drenje Šume o uvane i dobro se njima gospodari. Šume važne radi spre avanja erozije tla. Koristi se za

rekreaciju, ali nedovoljno. 17. ur enovac Ne znaju. 18. Erdut Šumama planski upravljanja HŠ (pošumaljvaju, vode ra una o op ekorisnim funkcijama, i dr.). 19. Ernestinovo Nije zadovoljavaju e.20. Feri anci Dobro stanje šuma, dobro gospodarenje koje vodi brigu i o op ekorisnim funkcijajama. 21. Gorjani Vrlo dobro stanje – redovito održavanje (sje a, iš enje, pošumljavanje,...). 22. Jagodnjak Šume znatnim dijelom one iš ene minama!23. Kneževi Vinogradi Zaštita šume od ilegalne sje e loše organizirana. Drva se kradu. HŠ slabo reagiraju, unato

upozorenjima. (Posebno kriti no na Baranjskom brdu.) 24. Koška Šumama se potrajno gospodari (sje a pra ena pošumljavanjem). 25. Levanjska Varoš - 26. Magadenovac Šumama se gospodari prema šumskogospodarskoj osnovi. Šumski lokalitet Visoko Breš e predložen za


227

ŠUME: STANJE, PRITISCI, ODGOVORI istraživanje i valorizaciju radi svoje posebne prirodne i krajobrazne vrijednosti.

27. Marijanci Šumama gospodare HŠ – uprava šuma Našice. (Op ina nema podataka o stanju.) 28. Petlovac Stanje dobro, gospodarenje plansko. 29. Petrijevci Nastoji se gospodariti što racionalije – u okviru mogu nosti op ine.30. Podgora Šume u dobrom stanju i planski se gospodari. Zna ajne za krajobraznu raznolikost i kvalitetu lovišta. 31. Podravska Moslavina Šumama se gospodari racionalno, ali je zbog snižavanja razine podzemnih voda pove ano sušenje te

nestajanje pojedinih vrsta (brijest). 32. Popovac Planski gospodari šumarija Batina. 33. Punitovci Nema šumskih površina. 34. Satnica akova ka Relativno malim površinama pod šumom planski gospodare HŠ. 35. Semeljci Stanje zadovoljava, ali moglo bi i bolje – više uvažavanja op ekorisnih funkcija šuma. 36. Strizivojna - 37. Šodolovci Ne znaju. 38. Trnava - 39. Viljevo Šumama planski gospodare HŠ. Prema njihovim informacijama, stanje zadovoljavaju e.40. Viškovci Šumama planski gospodare HŠ. 41. Vladisavci - 42. Vuka Šumama planski gospodare HŠ. Primjedbi na gospodarenje nema.

Documents

PRILOG 2: REZULTATI ANKETE ZA OP INE / … 2.pdfProgram zaštite okoliša za podruþje Osjeþko-baranjske županije 207 PRILOG 2: REZULTATI ANKETE ZA OPûINE / GRADOVE OBŽ Tablica