Prirucnik Metodicki Fizika VIII

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

ZA

8. RAZRED

OSNOVNE ŠKOLE

PREDMET: FIZIKA

Hrvatski nacionalni obrazovni standard FIZIKA

Radna nelektorirana verzija, Zagreb, 28. kolovoza 2006. 1

ZAKLJUČCI JAVNE RASPRAVE Travanj 2005. Tijekom javne rasprave o Prijedlogu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (prije: Katalog znanja, sposobnosti i vještina; dalje u tekstu: Prijedlog standarda) od listopada 2004. g. do travnja 2005. g. zaprimljeno je oko 80 mišljenja od županijskih vijeća, nastavničkih i razrednih vijeća osnovnih škola, niza osnovnoškolskih, srednjoškolskih i sveučilišnih nastavnika, autora udžbenika, roditelja i učenika. Također su razmotrena (kraj ožujka/početak travnja 2005. g.) mišljenja Povjerenstva za stručnu prosudbu Prijedloga standarda. Povjerenstvo za fiziku se zahvaljuje svim podnositeljima mišljenja, koja su bila od velike pomoći u oblikovanju sadašnjeg Prijedloga standarda. Povjerenstvo za fiziku održalo je od travnja 2004. g. 12 sastanaka, na kojima je prvo načinilo nacrt Prijedloga standarda, a zatim razmotrilo sva mišljenja o istom, te donijelo sadašnji Prijedlog standarda. Osim toga, članovi Povjerenstva za fiziku su između sastanaka izmjenjivali mišljenja e-poštom, gotovo svakodnevno, s ciljem pripreme narednog sastanka. Velika većina mišljenja bila je vrlo poticajna i ohrabrujuća za daljnji rad Povjerenstva za fiziku. Na osnovi javne rasprave, prve ove vrste u našoj državi, Povjerenstvo za fiziku je donijelo i neke zaključke općeg značaja: Prijedlog standarda za nastavni predmet fizika u osnovnoj školi dobro je prihvaćen i ocijenjen kao realno planiran, te u nastavi u potpunosti ostvariv. Pozdravlja se javna i demokratska rasprava o Prijedlogu standarda; potrebno je maksimalno poduprijeti napore da Prijedlog standarda zaživi. Prijedlogom standarda usmjerava se veći pozor prema učeniku, te će boravak učenika u školi i učenje fizike biti zanimljiviji. Razrada pojedine teme u 13 točaka/odrednica predstavlja veliku pomoć nastavniku u pripremi za nastavu i u samom izvođenju nastave. Prijedlog standarda je dobra osnova za osmišljavanje cjelokupnog Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Kroz cijeli Prijedlog standarda provlači se nit iskustvenog učenja (problemska i istraživačka nastava), čime se učenika nastoji zainteresirati i potaknuti na dublje proučavanje predloženih tema. Zato su i predviđeni dodatni i izborni sadržaji u pojedinoj temi, kao i izborne teme. Predviđeni su i ključni pojmovi koje učenik treba usvojiti, primjereno dobi učenika. U Prijedlogu standarda pokus je središnji nastavni element, u skladu s činjenicom da je fizika temeljna eksperimentalna prirodna znanost. U Prijedlogu standarda pazilo se na to da uvođenje pojedinih fizičkih veličina ima ispravan slijed. Prijedlog standarda predviđa da se s učenicima stalno vodi rasprava, da se konceptualnom razumijevanju sadržaja daje prednost pred enciklopedijskim znanjem, da se traže pogrešne predkoncepcije na osnovi argumenata, te da se sadržaji povezuju sa svakodnevnicom. Prijedlog standarda definira i ulogu domaće zadaće u nastavnom procesu. U Prijedlogu standarda uzima se u obzir rad s učenicima s poteškoćama u razvoju, kao i rad s darovitim učenicima. Na osnovi Prijedloga standarda, odnosno konačno prihvaćene verzije istoga, mogu se napisati kvalitetni udžbenici iz fizike za osnovnu školu. Udžbenik treba slijediti Prijedlog standarda; može biti i opširniji od Prijedloga standarda, ali ne smije biti enciklopedijskog karaktera (″rječnik stranih riječi″). Autori udžbenika i (naročito) recenzenti moraju preuzeti odgovornost da udžbenik bude kvalitetan. Kvalitetnu nastavu iz fizike (na osnovi predloženog Prijedloga standarda) mogu ostvariti samo fizičari (diplomirani profesori fizike), a ne nestručne osobe; treba ulagati napore da se u tom smislu stanje stalno poboljšava. Nužno je opremiti školu, kabinet za fiziku, učilima/pomagalima za problemsko istraživačku nastavu. Treba definirati standardnu opremljenost kabineta za fiziku u Republici Hrvatskoj. Nastavnici fizike, kao i ostalih predmeta, trebaju se stalno stručno-metodički usavršavati (seminari, radionice, poslijediplomski studij). Osnovu stručnog usavršavanja treba postaviti u okvir stručnih vijeća nastavnika fizike. Također treba uvesti sustav napredovanja nastavnika tijekom radnog vijeka i definirati transparentne uvjete napredovanja. Treba smanjiti satnicu nastavnika fizike s 22 na najviše 18 sati nastave tjedno, radi što boljeg opremanja i čuvanja kabineta za fiziku i pripreme pokusa iz fizike. Da bi se ostvarila kvalitetna nastava iz fizike trebalo bi svesti razred na manji broj učenika, odnosno (prema opremljenosti kabineta) podijeliti razred na više skupina učenika radi izvođenja pokusa u problemsko-istraživačkoj nastavi i njegovati timski rad učenika. Ne smije se smanjiti fond sati nastave fizike, kao osnove prirodnih i tehničkih znanosti i tehnologijskog razvoja društva. Isto tako, nema smisla spojiti programe iz fizike, kemije i biologije u ″prirodoslovlje″. Bilo bi od velike koristi omogućiti nastavu fizike u ″blok satovima″ (mnogo puta ponovljen prijedlog u javnoj raspravi). Treba postići uvjete da se izborna nastava fizike izvodi i s malim brojem darovitih učenika, a za takvu nastavu treba dodatno poticati i nagraditi nastavnike.



Prijedlog standarda treba shvatiti dinamično: uvoditi suvremene, a napuštati zastarjele spoznaje i metode rada. Preporuča se da se rad na Prijedlogu standarda iz fizike za srednju školu/gimnaziju uskladi s Prijedlogom standarda za osnovnu školu, tako da se ostvari logički slijed nastavnog gradiva u nastavku školovanja. Bilo bi potrebno poticati pisanje priručnika s opisom prikladnih pokusa iz fizike. Tijekom javne rasprave je višekratno navedeno da se pozdravlja rad na Prijedlogu standarda za predmet fizika i cijeni veliki napor Povjerenstva za fiziku u radu na istom. Implementacijom Prijedloga standarda, u njegovoj konačnoj verziji, bitno će se poboljšati nastava fizike u osnovnoj školi. PREDGOVOR Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) iz fizike (program, nastavne cjeline i nastavne jedinice) namijenjen je učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima koji poučavaju fiziku u 7. i 8. razredu osnovne škole, te svima ostalima koji su na bilo koji način uključeni ili zainteresirani za nastavu fizike. U predloženim su temama obvezni sadržaji smanjeni u odnosu na prethodni program za približno 25 %. Nije se mijenjala programska jezgra, već je propisani program standardiziran. Kroz sve se teme provlači nit iskustvenog učenja (problemske i istraživačke nastave), čime se učenika nastoji zainteresirati i potaknuti na dublje proučavanje prirode. To je predviđeno u okviru izbornih sadržaja unutar svake teme te dodatnim izbornim temama. Predviđeni su svi ključni pojmovi koje učenik mora usvojiti i stručni nazivi koje prvi put susreće. Pazilo se da broj i opseg stručnih naziva bude primjeren dobi učenika. Preporučeno je da se u domaću zadaću uvede više konceptualnih zadataka i razmišljanja, a manje numeričkih primjera. Popisani su sadržaji i pojmovi iz odobrenih udžbenika koji nisu dio standardnih sadržaja pa ih treba ispustiti iz izvedbenih programa. Budući da postoji mogućnost da nisu svi obuhvaćeni i posebno navedeni, naglašavamo da svaka tema može sadržavati samo one stručne nazive koji su u HNOS-u navedeni. Svi dodatni sadržaji u udžbeniku trebaju biti posebno označeni (npr. za one koji žele znati više). Budući da je fizika temeljna i tipična eksperimentalna znanost, u HNOS-u se eksperiment/pokus predlaže kao središnji nastavni element. Od nastavnika se očekuje kreativnost, a navedeni su pokusi samo prijedlozi za pokuse s priručnim sredstvima, primjeri za one nastavnike koji nemaju adekvatniji pribor i druge ideje. Ključna polazišta su priprema i izvođenje eksperimenta, opažanje i mjerenje fizičkih veličina (njihov odabir i uvođenje, te zaključivanje o zakonitostima njihovoga ponašanja). Pazilo se da uvedene fizičke veličine imaju ispravan slijed. Nastavne cjeline su razrađene po temama. Nastavnik samostalno kreira nastavne jedinice i redoslijed u okviru nastavnih cjelina. U HNOS-u je predložen redoslijed obrađivanja tema, ali postoji mogućnost odstupanja od tog redoslijeda za one teme za koje se takav pristup može opravdati. Povjerenstva za fiziku i matematiku uskladila su nazivlje veličina koje se pojavljuju i u matematici i u fizici:

1. PROSTOR Dužina je (jednodimenzionalan) geometrijski objekt, a duljina njena mjera. Ispravno je: jedinica za duljinu, a ne jedinica za dužinu. Ploha je (dvodimenzionalan) geometrijski objekt, a ploština njena mjera. Umjesto ploština, može se, iznimno, reći i površina (ali prvi naziv ima prednost). Jedinica za ploštinu je kvadratni metar (četvorni metar). Obujam je mjera za prostor koji tijelo zauzima, a jedinica za obujam je kubni metar. Zbroj ploština ploha koje omeđuju geometrijsko tijelo zove se oplošje. Ravna ploha koja omeđuje geometrijsko tijelo zove se strana (stranica je jedna od dužina koje omeđuju geometrijski lik). 2. POJMOVI KOJI IMAJU DVA NAZIVA. U pravilu se prednost daje hrvatskom nazivu: Središte (centar) Polumjer (radijus) Promjer (dijametar) Usporedan (paralelan) Usporednica (paralela) Okomica (normala) Uspravan (vertikalan)



Osnovica (baza) ..... trokuta, trapeza i sl. Osnovka (baza) ..... piramide, valjka i sl. Osnova (baza) ..... potencije i sl. Presječnica (transverzala) Duljina vektora (modul vektora) Zbroj (suma) Umnožak (produkt) Količnik (kvocijent) Množitelj (faktor) Razmjer (proporcija) Razmjernost (proporcionalnost) Ima i izuzetaka: Simetrija (zrcaljenje) Rotacija (vrtnja) Translacija (pomak) Kvadratni metar (četvorni metar) jer je kubni metar. 3. RAZNO Polumjer, promjer, visina znače određene dužine, ali ujedno i njihove duljine. Zato, na primjer, pišemo: polumjer je 3 cm, a ne duljina polumjera je 3 cm. Nasuprot tome, ispravno je: duljina stranice je 3 cm, duljina brida je 3 cm, duljina težišnice je 3 cm. Razlikujemo kut i njegovu mjeru. Zato, na primjer, pišemo: kut ima deset stupnjeva, a ne kut je deset stupnjeva. Također: zbroj kutova trokuta je ispruženi kut ili zbroj mjera kutova trokuta je 180 stupnjeva (a ne zbroj kutova trokuta je 180 stupnjeva). Razlikujemo pravac od njegove jednadžbe. Zato, na primjer, pišemo: pravac s jednadžbom y=2x, a ne pravac y=2x.

Fizičke veličine koje se spominju u pojedinim temama te njihove pripadne jedinice navedene su u sljedećoj tablici:



Fizičke veličine i jedinice po nastavnim cjelinama, 8. razred osnovne škole

OSNOVNE VELIČINE Duljina (m ≡ metar) Masa (kg ≡ kilogram) Vrijeme (s ≡ sekunda) Električna struja (A ≡ amper)

GIBANJE VALOVI I SVJETLOST Duljina (put) (m) Valna duljina (m) Brzina (m/s) Frekvencija vala (1/s ≡ Hz ≡ herc) Ubrzanje (akceleracija) (m/s 2) Brzina vala (m/s) Sila (kg m/s 2 ≡ N ≡ njutn) Brzina svjetlosti (m/s) Brzina zvuka (m/s) Žarišna daljina (m) Jakost leće (1/m )

ELEKTRIČNA STRUJA

Električna struja (A ≡ amper) Električni naboj (C ≡ kulon) Naboj elektrona (C) Električni napon (J/C ≡ V ≡ volt) Električna energija (J ≡ džul ≡ VA s) Električna snaga (J/s ≡ W ≡ vat ≡ VA) Električni otpor (Ω ≡ om ≡ V/A) Električna otpornost (Ω m)

Fizičke se veličine uvijek zapisuju kosim slovima, a brojčane vrijednosti i mjerne jedinice uspravno. Npr. F = 100 N, v = 2 m/s, I = 5 mA...



DODATNE NAPOMENE Osnovni cilj HNOS-a jest stjecanje kvalitetnog i primjenljivoga znanja, a ne usvajanje velikoga broja činjenica i informacija. Cilj je da učenici NAUČE UČITI (misliti, povezivati sadržaje i koristiti stečeno znanje).

• Konceptualnom razumijevanju sadržaja treba dati prednost pred enciklopedijskim znanjima i usvajanjem činjenica.

• Važnu ulogu u razvijanju konceptualnog razumijevanja imaju modeli, nezaobilazan je čestični model (crna kutija)

• Poticati učenike kreativnom i maštovitom rješavanja problemskih situacija • S učenicima treba neprestano voditi raspravu i tražiti argumente. • Razvijati treba i divergentno i konvergentno mišljenje. • Učeničko iskustvo i prethodno znanje mora biti temelj na koji se dograđuju novi sadržaji te

zajedno grade i oblikuju nova znanja. • Nužno je neprestano tragati za pogrešnim predkoncepcijama (intuitivnim učeničkim

predodžbama) i o njima raspravljati tijekom sata. • Uvijek, kad se to može, treba poći od opažanja i pokusa, a prije izvođenja pokusa od učenika

tražiti njihova očekivanja i predviđanja. Sve pretpostavke treba analizirati i o njima raspravljati.

• Fizikalne pojave treba neprestano povezivati sa svakodnevicom. • Tražiti da se pamte jedino oni brojčani podaci koji su izričito navedeni, a ostali služe samo

kao ilustracija. • Domaća zadaća je jedan od najsloženijih dijelova procesa odgoja i obrazovanja. Neprimjerena domaća zadaća može bitno smanjiti motivaciju učenika za učenje i školu. Domaća zadaća ne smije biti:

o produžetak školskog rada, jer tada pada kvaliteta rada u školi; o kada je već zadana, ne smije ostati nepregledana, jer gubi svoju svrhu stjecanja nekoga

konkretnog znanja ili vještine; o nepregledana zadaća ne daje učenicima uvid u njihov rad, u ono što su napravili

kvalitetno, a što još mogu napraviti kvalitetnije; o obavezna domaća zadaća prebacuje težište učenja u dom i od doma stvara učionicu, a

škola postupno postaje predavaonicom i mjestom ispitivanja. Zadaća treba biti:

o istraživački usmjerena, tako da učenici prema svojim sposobnostima prate neke pojave, vode bilješke, analiziraju ih, zaključuju, obrađuju podatke/rade «statističku» obradu podataka te surađuju međusobno, s roditeljima i susjedima, poznanicima ili poznatim osobama.

o poticati da se učenici koriste dječjim enciklopedijama, internetom, njima primjerenim časopisima i drugim izvorima….

o Uz pojedine teme može se izraditi i nekoliko numeričkih primjera.

• Operacionalizacija obrazovnih zadataka: Uopćena formulacija zadataka (shvatiti, spoznati, naučiti uočiti...) na prvi pogled može biti poticajna ili inspirativna, ALI NE MORA BITI i OPERATIVNA AKO NASTAVNIKA NE UPUĆUJE NA PUTOVE NJIHOVA OSTVARENJA U PRAKSI. Konkretna formulacija zadataka za učenike upućuje na ono što učenik treba činiti, dakle upute su rezultativne i za učenika i za učitelja: - RAZLIKOVATI... - USPOREDITI... - NABROJITI... - DEFINIRATI... - ODREDITI... - NACRTATI... - INTERPRETIRATI... - OBJASNITI... - KONSTRUIRATI (npr. uređaj i sl.)

Kvalitetu znanja određuju razine kompetencije i mjera su za odgovarajuću ocjenu: - razina prepoznavanja (usporediti, razlikovati i klasificirati) - za ocjenu dovoljan; - razina reprodukcije (nabrojiti, definirati, opisati, nacrtati, mjeriti, računati, odrediti) - za

ocjenu dobar; - razina operativnosti (objasniti, dokazati, izvesti) - za ocjenu vrlo dobar;



- razina kreativnosti (re/konstruirati, interpretirati, konstruirati i poopćiti-iskazati stav) - za ocjenu izvrstan (odličan).

• Pitanja što?, kako?, zašto?

U problemskom pristupu nastavi fizike postavljamo različita pitanja koja mogu biti vezana za pokuse u učionici ili različite primjere iz života. Heurističkim razgovorom potičemo učenike na raspravu pri čemu najčešće koristimo pitanja: što?, kako? i zašto?

a) jednostavna pitanja

Što smo vidjeli? Što pretpostavljamo da će se dogoditi? Opišimo pojavu! Na taj način učenici, koristeći se zorom, identificiraju pojavu ili cijeli niz pojava koje smo izazvali pokusom. Pitanjem što?, ali i pitanjima gdje?, kada?, koliko?, kuda?, odakle?, dokle? analiziramo pojavu i raspravljamo o opaženim detaljima radi sinteze. Taj tip pitanja pripada grupi jednostavnih pitanja kojima određujemo parametre (elemente) promatrane pojave, dinamiku promjene, pripadnost ili pak prostorno-vremensku određenost. Primjer: Što će se dogoditi ako čašu punu vode pokrijemo papirom, a zatim naglo okrenemo? b) složena pitanja Kako se giba tijelo? Kako riješiti postavljeni problem? Nakon analiziranja pojave istražujemo način te izgrađujemo koncept nastanka pojave prelazeći pri tom s konkretne na apstraktnu razinu mišljenja. Postavljenim pitanjem obavljamo sintezu, obuhvaćamo problem u cjelini. Pitanje kako može biti povezano s procesima spoznaje kojom otkrivamo zakonitosti svijeta koji nas okružuje, ali jednako tako odnosi se i na nalaženje metode kojom ćemo riješiti zadatak ili kako ćemo doći do drugih potrebnih podataka. Taj tip pitanja pripada grupi složenih pitanja, jer se odnosi na cjelovito i konceptualno razumijevanje pojave. Primjer: Kako objasniti da voda ne istječe iz čaše koju smo okrenuli naopako (prekrivenim otvorom prema tlu)? Zašto, zbog čega se pojava dogodila upravo tako? To je pitanje kojim uočavamo i istražujemo uzročno-posljedične veze. Odgovoriti na to pitanje znači identificirati uzrok i posljedicu i utvrditi zakonitost između promatranih elemenata (parametara). To ponekad nije jednostavno, a nije uvijek ni moguće. Taj tip pitanja također pripada grupi složenih pitanja. Primjer: Zašto je težina tijela uronjenog u vodu manja nego kada je tijelo izvan vode? Zašto tijela, ako ih ispustimo iz ruke, padaju prema tlu, a ne gibaju se uvis ? Pitanja definicije: Što je masa? Što je težina? Što je napon? itd. Osvrnimo se na pitanja definicije. Ta pitanja određuju sadržaj pojma i predstavljaju najviši stupanj određenosti. Učenicima čine najveći problem jer od njih zahtijevaju objašnjenje što se pod nekim pojmom razumijeva i traže od učenika sadržaj tog pojma, a to znači mehaničko učenje napamet. Uglavnom su to pitanja o činjenicama i treba ih, ako je moguće, zamijeniti skupom jednostavnijih pitanja kojima ćemo istražiti te činjenice, procese spoznaje te stupanj razumijevanja i usvojenosti sadržaja i vještina. Primjer: Umjesto pitanja: Što je masa? Pitat ćemo: Kako ćeš istražiti imaju li dva tijela jednakih oblika, jednake mase? Kako će se gibati tijela različitih masa ako na njih djeluju jednaki vanjski utjecaji? Obrazloži! Itd. Umjesto pitanja: Što je težina? Pitat ćemo: O čemu ovisi težina? Usporedi težinu astronauta na Zemlji i na Mjesecu! I slično.

PRIJEDLOZI RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA NAVEDENI SU U ODREDNICI 12. HNOS-a, a metodičke upute za rad nalaze se u posebnom privitku HNOS-a.



TEME IZ FIZIKE ZA 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

ELEKTRIČNA STRUJA

1. Strujni krug i njegovi elementi 2. Električni vodiči i izolatori 3. Spajanje trošila u strujnome krugu 4. Učinci električne struje 5. Magneti i magnetsko djelovanje električne struje Primjena magnetskog djelovanja električne struje (izborna tema) 6. Električni naboji i njihovo međudjelovanje 7. Elektroni, pokretljivi ioni i električna struja 8. Mjerenje električne struje 9. Električni napon 10. Elektromagnetska indukcija 11. Rad i snaga električne struje 12. Električni otpor 13. Ohmov zakon

Opasnost i zaštita od električnog udara (izborna tema) Poluvodiči – osnova računala (izborna tema)

Pretvorbe energije u električnim izvorima (izborna tema )

GIBANJE I SILA 14. Gibanje i brzina 15. Jednoliko i nejednoliko gibanje 16. Promjena brzine i akceleracija 17. Jednoliko ubrzano gibanje 18. Sila i gibanje

VALOVI

19. Postanak i vrste valova 20. Opis vala 21. Odbijanje i lom valova 22. Zvuk

SVJETLOST

23. Rasprostiranje svjetlosti 24. Odbijanje svjetlosti – ravno zrcalo 25. Odbijanje svjetlosti – sferna zrcala 26. Lom svjetlosti 27. Leće 28. Razlaganje svjetlosti na boje

Svjetlost – elektromagnetski val (izborna tema ) Laserska svjetlost (izborna tema )



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 1. Strujni krug i njegovi elementi

1. Ključni pojmovi: • izvori • trošila i spojne žice (električni vodovi)

2. Potrebno predznanje: • iskustvo i predznanja iz prethodnog obrazovanja (priroda i društvo)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – spajanje jednostavnoga strujnog kruga

4. Dodatna ilustracija: • shema strujnoga kruga, džepna svjetiljka

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima, ostali primjeri:

• vodeni krug • krvotok • igračke

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ispustiti: mjerni instrumenti u strujnome krugu (uvesti kod mjerenja struje i napona), izmjenična struja (uvesti ju kod elektromagnetske indukcije), kemijsko djelovanje izvora struje, transformator kao izvor struje, kablovi, te unutarnji i vanjski strujni krug.

7. Novo stručno nazivlje: • električna struja, strujni krug • izvori električne energije (baterija, akumulator, utičnica) • trošila • pojne žice (električni vodovi) • polovi izvora baterije • prekidač (preklopnik) • istosmjerna struja • smjer struje

8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

0

9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići:

• sastaviti strujni krug s osnovnim elementima • nacrtati shematski strujni krug grafičkim simbolima i

objasniti ulogu svakog elementa strujnoga kruga 10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: • različiti izvori i trošila u strujnome krugu

12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

• nacrtati jednostavni strujni krug i objasniti ključne pojmove

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

• odgovorno sudjelovanje u radu – iznošenje osobnih iskustava i predznanja. Kreativnost – opis dana /tjedna bez električne energije

• uočiti mjere opreza i zaštite od strujnog udara u domaćinstvu, na putu i radnom mjestu (odnosi se na teme od 1 do 13; izborna tema: Opasnost i zaštita od električnog udara)



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 2. Električni vodiči i izolatori

1. Ključni pojmovi: • vodič

• izolator

2. Potrebno predznanje: • strujni krug i njegovi elementi

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – učenički istraživački pokus u kojem se u strujni krug spajaju različiti vodiči (na primjer metal, grafit, elektrolit) odnosno izolatori (na primjer karton, plastika, destilirana voda)

• ponoviti pokus s dodavanjem soli u destiliranu vodu 4. Dodatna ilustracija: • žarulja

• električna utičnica 5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima, ostali primjeri:

• čovječje tijelo, električna jegulja, rukohvati električarskih alata


• ispustiti: supravodiči i supravodljivost, uzemljenje, faza i nula, vodiči prve i druge vrste, te građa izolatora

7. Novo stručno nazivlje: • vodič • izolator • vodljivost • elektrolit


0


• navesti i razlikovati vodiče i izolatore • složiti strujni krug s kojim će se ispitati je li tvar (tijelo)

vodič ili izolator

10. Pridodani sadržaji: 0

11. Izborni sadržaji: 0


• razlikovati, navesti i znati provjeriti vodiče i izolatore


• zolerancija i suradnja u zajedničkom radu – radionica: Električna struja i tehnološki napredak

• zdravstvena prosvjećenost – prva pomoć pri strujnom udaru



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 3. Spajanje trošila u strujnome krugu

1. Ključni pojmovi: • serijski i paralelan spoj

2. Potrebno predznanje: • spajanje strujnoga kruga

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – paralelno i serijsko spajanje žaruljica u strujni krug

• istraživanje – na koji se sve način mogu spojiti žaruljice u strujni krug – crtanje sheme - rasprava o obilježjima tih spojeva

4. Dodatna ilustracija: • shema serijskog i paralelnoga strujnog kruga: spajanje trošila u domaćinstvu


• primjena strujnih krugova u školskoj zgradi • svjetla za božićno drvce


• ispustiti izvod za otpor serijskog i paralelnog spoja trošila (uvodi se nakon otpora), talište volframove niti, komplicirane primjere kao automatski prekidač i kombinirane strujne krugove

7. Novo stručno nazivlje: • serijski i paralelan spoj


0


• sastaviti strujni krug i nacrtati shemu strujnoga sa serijski ili paralelno spojenim trošilima

• objasniti praktičnu primjenu različito spojenih trošila.


11. Izborni sadržaji: • kombinirani strujni krugovi


• znati vrste spojeva i primjenu pojedinog spoja


• radost druženja s vršnjacima -"serijsko" i "paralelno" povezivanje učenika (vlak i kolo)

• osjećaj za lijepo i duhovnu dimenziju postojanja -rasvjeta (ugođaj u stanu)



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 4. Učinci električne struje

1. Ključni pojmovi: • toplinski, svjetlosni, magnetski i kemijski učinci

2. Potrebno predznanje: • strujni krug i električna struja

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • električna grijalica i žarulja u strujnome krugu. • strujni krug s elektromagnetom, učinak na magnetsku

iglu • modra galica (pobakrivanje)

4. Dodatna ilustracija: munja


• kućanski aparati, različita rasvjetna tijela, elektroliza vode, osigurač u strujnom krugu


• ispustiti komplicirane primjere kao što su: djelovanje struje u automobilu i alarmnom uređaju, tinjalica. Ispustiti sve vezano uz pojam jakost struje (uvodi se kasnije kao pojam električna struja).

7. Novo stručno nazivlje: • toplinski, svjetlosni, magnetski i kemijski učinci struje


0


• prepoznati i navesti uređaje (bez načina rada) u kojima se primjenjuju različiti učinci električne struje

10. Pridodani sadržaji: • navesti uređaje iz svakodnevnice s učincima električne struje.



• usvojiti ključne pojmove i navesti uređaje koji koriste različite učinke električne energije


• ustrajnost, marljivost vode ka uspjehu – poznati znanstvenici naši uzori (N. Tesla)

• poduzetnost i primjena znanja u svakodnevnom životu: promjena žarulje



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 5. Magneti i magnetsko djelovanje električne struje

1. Ključni pojmovi: • magnet • elektromagnet

• magnetska sila

2. Potrebno predznanje: • magneti (priroda i društvo) i električna struja • kompas, Velika geografska otkrića (geografija/povijest)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi: Oerstedov pokus s ravnom žicom i zavojnicom, zavojnica sa željeznom jezgrom (čavao, spajalice...).

4. Dodatna ilustracija: • Film o Zemlji kao magnetu


• kompas, Zemlja kao magnet, magnetske silnice (vizualizacija), Velika geografska otkrića


• ispustiti sve detalje o radu elektromotora, pojam feromagnet, nazive permanentni magnet, dipol, pravilo desne ruke, objašnjenje rada levitirajućega vlaka, te magnetsko polje nebeskih tijela

7. Novo stručno nazivlje: • magnetska sila • magnet • elektromagnet • trajni magnet


0


• opisati magnetsko djelovanje (magnetski učinak) struje

• primjena elektromagneta

10. Pridodani sadržaji: • izradba elektromagneta

11. Izborni sadržaji: • povijesna crtica o Oerstedovu otkriću • način rada elektromotora


• korištenje magneta u svakodnevnom životu

• nacrtati kompas i znati se njime služiti


• tolerancija i uvažavanje tuđeg mišljenja – radionica: ″Magnetska privlačnost″.

• samopouzdanje i vrijednost osobnog rada – izradba elektromagneta



FIZIKA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: Primjena magnetskog djelovanja električne struje

1. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema:

Magneti i magnetsko djelovanje električne struje

2. Ključni pojmovi: • magnetsko djelovanje petlje i zavojnice • međudjelovanje zavojnice i magneta • način rada ampermetra i elektromotora

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Pokusi: • demonstracija elektromagneta, npr. električno zvonce –

međudjelovanje zavojnice i magneta, ampermetar

4. Dodatna ilustracija: • razni crteži i dijafilmovi


• magnetsko djelovanje na živa bića • magneti u medicini


0

7. Novo stručno nazivlje: • feromagneti • magnetsko djelovanje petlje i zavojnice • elektromagnet • elektromotor

8. Podatci koje treba upamtiti: 0

9. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalan rad učenika:

• praktična primjena magneta.


• uključiti učenike s posebnim obrazovnim potrebama ukoliko to žele



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 6. Električni naboji i njihovo međudjelovanje

1. Ključni pojmovi: • elektriziranje trljanjem • električni naboj • kulon (coulomb) (C) • električna sila

2. Potrebno predznanje: • pojam sile iz 7. razreda

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – baloni ili štapići – postojanje naboja, vrste naboja, međudjelovanje i elektriziranje tijela.

• vunenom krpicom natrljati polivinilni češalj i primaknuti ga sitnim papirićima ili traci tankog papira postavljenog preko olovke

• pojave interpretirati čestičnim modelom građe tvari

4. Dodatna ilustracija: • elektroskop – improvizirani ″elektroskop″ (staklena čaša, žica npr. od spajalice i traka od aluminijske folije – elektrizira se natrljanim plastičnim češljem)

• pokus: polivinilni štap elektriziran trljanjem približen tankom mlazu vode iz slavine


• geografija: Države Sjeverne Europe – priča o jantaru


• ispustiti iznos osnovnog (elementarnog) električnoga naboja (može služiti samo kao ilustracija koju ne treba pamtiti), zakon očuvanja količine naboja, pojmove elektrostatička (elektrostatska) indukcija i električna influencija, elektrostatička sila, generator naboja.

7. Novo stručno nazivlje: • osnovni (elementarni naboj) (e) • električni naboj • vrste naboja, kulon (coulomb) (C) • električna sila


0


• objasniti na primjerima postojanje električnih naboja • navesti vrste naboja i njihovo međudjelovanje


11. Izborni sadržaji: • Coulombov zakon


• nabrojati prednosti električne struje


• intelektualna radoznalost i aktivno sudjelovanje u pokusima

• kreativnost, poduzetnost – istraživanje i primjeri iz života



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 7. Elektroni, pokretljivi ioni i električna struja

1. Ključni pojmovi: • nositelji naboja: elektroni i ioni • struja kao pojava

2. Potrebno predznanje: • strujni krug • vodič • elektron

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – npr. izvesti demonstracijski pokus s prolaskom struje kroz otopinu modre galice – rasprava – izdvajanje bakra na negativnoj elektrodi

4. Dodatna ilustracija: • međudjelovanje naboja, dva različito elektrizirana elektroskopa spojena vodičem

• Edisonov pokus • otopina kuhinjske soli


• munja, Franklinov gromobran • biologija: stanice, živčani impuls • kemija: elektroliza • primjeri razdvajanja naboja trljanjem iz svakodnevnice

(češljanje kose) 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

• ispustiti elektrostatičku silu i indukciju, te iznos osnovnog (elementarnoga) naboja

7. Novo stručno nazivlje: • ioni • elektrode • anoda • katoda


0


• opisati električnu struju kao usmjereno gibanje nositelja naboja

• objasniti primjere kada su nositelji električne struje elektroni (u metalima), a kada ioni (u tekućinama i plinovima)




• nabrojati prednosti električne struje


• poštivanje i njegovanje kulturne baštine – munja u mitologiji

• briga za dom i obitelj – mjere zaštite u kućanstvu za vrijeme nevremena



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 8. Mjerenje električne struje

1. Ključni pojmovi: • električna struja

• amper (A)

• ampermetar

2. Potrebno predznanje: • strujni krug

• nositelji naboja

• smjer struje

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – mjerenje struje ampermetrom kod serijskog i paralelnog spajanja trošila; kratki spoj

4. Dodatna ilustracija: • shematski prikazi strujnih krugova s ampermetrom • po volji dodatna ilustracija, primjerice osigurač


0


• ispustiti: Edisonov pokus, način rada ampermetra, galvanometar kao ampermetar i definiciju ampera

• naziv jakost struje zamijeniti izrazom električna struja

7. Novo stručno nazivlje: • Ampermetar • amper (ampere) (A) • kratki spoj • osigurač • grananje struje • struja kao količnik naboja i vremena


0


• spajati ampermetar u strujni krug i izmjeriti električnu struju

10. Pridodani sadržaji: • složeni strujni krugovi



• instrumentom provjeriti protječe li struja, promjena osigurača, baterije – ekootpad


• ekološka svijest – štednja električne energije • poštivanje i uvažavanje tuđeg mišljenja – zajednički

pokusi



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 9. Električni napon

1. Ključni pojmovi: • električni napon • volt (V) • voltmetar

2. Potrebno predznanje:

• strujni krug • naboj • struja • energija i rad te pripadne jedinice

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • električni napon na trošilu • paralelno spajanje voltmetra u strujni krug • dvije različite elektrode u narančinu soku, kiseloj jabuci,

krumpiru ili limunu spojene s voltmetrom • galvanski članak s novčićima od dvaju različitih metala, a

između njih salvetni papir natopljen limunovim sokom

4. Dodatna ilustracija: • shema mjerenja električnog napona na trošilu kojim prolazi struja (serijski i paralelan spoj trošila)


• usporedba različitih izvora električnog napona • stanična membrana, živčana stanica (biologija)


• ispustiti induktor • ne koristiti izraz pad napona već izraz električni napon na

krajevima (između krajeva) trošila 7. Novo stručno nazivlje: • nlektrični napon, volt (V)

• voltmetar 8. Brojčani podatci koje učenik treba upamtiti:

• napon gradske mreže od 220V


• opisati električni napon kao energiju po jediničnome naboju koji se iz električnog izvora prenosi strujnim krugom

• spajati voltmetar u strujni krug i mjeriti električni napon na trošilu

10. Pridodani sadržaji: • 0

11. Izborni sadržaji: • Voltin članak


• izmjeriti električni napon


• pridržavanje pravila u radu – oprez pri rukovanju električnim uređajima (vlažne ruke)

• regulacija emocija pri izvršavanju zajedničkih poslova –pokusi



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 10. Elektromagnetska indukcija

1. Ključni pojmovi: • inducirani električni napon • elektromagnetska indukcija

2. Potrebno predznanje: • električna struja djeluje na magnet (Oerstedov pokus)

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – zavojnica i magnet (Faradayev pokus)

4. Dodatna ilustracija: • shema pokusa


0


• ispustiti: ostali izvori električne struje, opis elektromotora, generatora, dinama i primjer detektora metala

7. Novo stručno nazivlje: • elektromagnetska indukcija • inducirani električni napon • inducirana električna struja • izmjenična struja


0


• opisati pojavu induciranja električnog napona u zavojnici gibanjem magneta u odnosu na zavojnicu


11. Izborni sadržaji: • rad električnoga generatora • pretvorbe energije u ostalim uređajima (električna gitara) • ilustracije iz povijesti.


• priča o Nikoli Tesli


• ustrajnost, marljivost vode ka uspjehu – poznati znanstvenici naši uzori (N. Tesla)

• intelektualna radoznalost i radost otkrivanja – pokus (elektromagneti)

• poštivanje pravila pristojnog ponašanja u razredu



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 11. Rad i snaga električne struje

1. Ključni pojmovi: • rad električne struje

• džul (joule) (J)

• snaga električne struje

• vat (watt) (W)

2. Potrebno predznanje: • rad i snaga iz 7. razreda • električna struja i napon

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • povezivanje matematičkih izraza za rad i snagu električne struje

• pokusi: Strujni krug, mjerenje struje i napona na krajevima trošila (žarulje...)

4. Dodatna ilustracija: • shema strujnoga kruga s mjernim instrumentima (ampermetrom i voltmetrom)


• pročitati na različitim uređajima u domaćinstvu podatke o njihovim snagama


• ispustiti jedinicu ampersat (A h)

7. Novo stručno nazivlje: • rad i snaga električne struje s pripadnim mjernim jedinicama: W = V A, J = V A s, kilovatsat (kW h)


0


• opisati rad i snagu električne struje • primijeniti izraze za rad i snagu električne struje na

praktičnim primjerima

10. Pridodani sadržaji: • odrediti potrošnju električne energije u glačalu, sušilu za kosu u određenom vremenu.



• najjednostavniji zadatci s konkretnim primjerima i cijelim brojevima


• kritičko mišljenje, točnost i urednost – mjerenje pravilna • prosudba značaja električne energije za razvoj suvremene

civilizacije



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 12. Električni otpor

1. Ključni pojmovi: • električni otpor

• om (ohm) (Ω)

2. Potrebno predznanje: • strujni krug • mjerenje električne struje i napona na trošilu

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • određivanje električnog otpora uključivanjem različitih

trošila u strujni krug • mjerenjem struje uz stalan napon. • istraživanje – razmjernost električne struje i napona

4. Dodatna ilustracija: • shema strujnoga kruga s trošilima • otpornik u strujnom krugu


• zorna usporedba električnog otpora i gibanja kuglice među čavlićima


• ispustiti supravodiče i magnetsku levitaciju, ovisnost otpora o temperaturi, jedinicu Ω mm2/ m i zakon električnog otpora (ne koristiti taj naziv).

• ispraviti: potrošač u trošilo, spajanje otpora u spajanje otpornika

7. Novo stručno nazivlje: • otpor • om (ohm) (Ω)

8. Brojčani podatci i koje učenik treba upamtiti:

0


• opisati električni otpor kao svojstvo vodiča • odrediti električni otpor kao količnik električnog napona i

električne struje

10. Pridodani sadržaji: -

11. Izborni sadržaji: • ovisnost električnog otpora o dimenzijama vodiča i vrsti materijala

• uporaba ommetra • ovisnost električnog otpora o temperaturi • električno mjerenje temperature • termoelement


• znati o čemu ovisi otpor trošila


• odgovornost za svoje postupke – opasnosti



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 13. Ohmov zakon

1. Ključni pojmovi: • stalni otpor

2. Potrebno predznanje: • električni napon • struja • otpor

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • mjerenje napona i struje uz stalni otpor • tablični i grafički prikaz ovisnosti električne struje o

električnom naponu

4. Dodatna ilustracija: • shema strujnoga kruga.


• grafički prikazati ovisnost električne struje o električnom naponu i povezati s razmjernošću u matematici


• ispustiti: supravodiče i elektromagnetsku levitaciju.

7. Novo stručno nazivlje: • Ohmov zakon • omski vodiči


0


• opisati i obrazložiti Ohmov zakon: električna struja je razmjerna električnom naponu; količnik električnog napona na trošilu i električne struje kroz trošilo je stalan

• nacrtati grafički prikaz ovisnosti električne struje o naponu na različite otpore


11. Izborni sadržaji: • supervodiči, magnetska levitacija • pojam vodljivosti


• znati o čemu ovisi električna struja


• točnost i urednost u radu – izradba tablica i dijagrama • ekološka osviještenost – zaštita od visokog napona i

elektromagnetskog zračenja



FIZIKA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: Opasnost i zaštita od električnog udara


Teme 1- 12.

2. Ključni pojmovi: • napon • vodič • izolator • elektrolit

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • razgovor - nezgode povezane s električnim udarom • demonstracija – slike iz udžbenika, internet, prozirnice

4. Dodatna ilustracija: • uzemljenje • munja • izbjegavanje opasnosti


• primjeri zatvaranja strujnoga kruga kroz čovječje tijelo • uzemljenje na građevinskim objektima • zaštita od munje


0

7. Novo stručno nazivlje: • otpor čovječjega tijela, zaštitno uzemljenje

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti: • oprez s naponima iznad 12 V


0


• obvezno uključiti sve učenike s posebnim obrazovnim potrebama



FIZIKA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: Poluvodiči – osnova računala


Električni vodiči i izolatori

2. Ključni pojmovi: • čisti poluvodiči • N-poluvodič • P-poluvodič • PN-spoj • tranzistor

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – s diodom i tranzistorom • prikupljanje tekstova o poluvodičima iz literature i s

interneta

4. Dodatna ilustracija: • model povezivanja atoma silicija i N-P-N tranzistora


0


• ispustiti: princip rada tranzistora uz crteže, grafički prikaz ovisnosti otpora o temperaturi, dodirno polje

7. Novo stručno nazivlje: • poluvodička dioda • polupropusan • propusan i nepropusan smjer • tranzistor • informatička revolucija • čip

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti: 0


• otkriće poluvodiča, mikroelektronika, osnova rada računala


• uključiti učenike s posebnim obrazovnim potrebama ako to žele



FIZIKA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: Pretvorbe energije u električnim izvorima


Učinci električne struje

2. Ključni pojmovi: • baterija • generator • fotoelement • termoelement

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • Pokusi: • baterija (kemijska u električnu energiju) • generator (mehanička u električnu energiju) • fotoelement (svjetlosna u električnu energiju) • termoelement (toplina u električnu energiju)

4. Dodatna ilustracija: • pokusi – skice


• elektrana • bojler


• ispustiti reklame, display

7. Novo stručno nazivlje: • električni generator • fotoelement • termoelement

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti: 0


projekti: • Izrada male elektrane • Dinamo





FIZIKA 8. RAZRED Tema: 14. Gibanje i brzina

1. Ključni pojmovi: • put,vremenski interval • brzina • metar u sekundi (m/s)

2. Potrebno predznanje: • svakodnevno iskustvo

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – hodanje razredom, školskim dvorištem... • elektromagnetsko tipkalo • mjerenje – puta i vremena – određivanje srednje brzine • tablični prikaz – grafički prikaz – ovisnost puta o

vremenu • grafički prikaz – ovisnost brzine o vremenu

4. Dodatna ilustracija: 0


• povezivanje grafičkog prikaza s pravcem u matematici • usporedba izraza za put s jednadžbom pravca u

matematici • analiza tablice brzina nekih tijela


ispustiti: • put kao površina ispod grafa brzina-vrijeme; brzina kao

vektorska veličina, složeno gibanje • putanja, put i pomak • mjerne jedinice koje ne pripadaju Međunarodnome

sustavu mjernih jedinica (nisu SI jedinice), primjerice čvor i mah

7. Novo stručno nazivlje: • put • vrijeme • brzina, srednja brzina • jedinice m/s i km/h i njihove pretvorbe


0


• usporediti i odrediti srednje brzine gibanja nekih tijela

10. Pridodani sadržaji: • odrediti srednju brzinu kućnog ljubimca, igračke

11. Izborni sadržaji: • brzine gibanja Zemlje i drugih planeta


3. pomoć u razumijevanju usporedbe izraza za put s jednadžbom pravca u matematici, usporedba brzina nekih tijela 4. vožnja kolicima 5. mjerenje vremena u odnosu na prijeđeni put –natjecanje


• uvažavanje kulturne tradicije drugih naroda • samokontrola emocija i pravilno prosuđivanje situacije –

brzina u prometu



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 15. Jednoliko i nejednoliko gibanje

1. Ključni pojmovi: • jednoliko gibanje

• nejednoliko gibanje 2. Potrebno predznanje: • put

• vrijeme • brzina i mjerne jedinice

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – istraživanje jednolikog i nejednolikoga gibanja

4. Dodatna ilustracija: • tablični prikazi, grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu i grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu


• grafički prikaz funkcije razmjernosti i jednadžba gibanja


• ispustiti pojmove: stvarna, trenutačna ili prava brzina • ne koristiti definicije brzine: ″brzina označava koliko se

brzo ili sporo giba neko tijelo″ ili ″brzina je put što ga tijelo prevali u NEKOM vremenu″

7. Novo stručno nazivlje: • jednoliko gibanje • nejednoliko gibanje • pravocrtno gibanje


0


• razlikovati stalnu brzinu (jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednoliko gibanje)

• nacrtati grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu i brzine o vremenu


11. Izborni sadržaji: • pokus s gibanjem magnetičnog i nemagnetičnoga tijela kroz bakrenu cijev ili aluminijskim žlijebom

• pokus padanja zgužvanog i ravnog lista papira • pokusi s elektromagnetskim tipkalom


• razlikovati jednoliko i nejednoliko gibanje


• interes za prirodu i prirodne pojave – pokusi (gibanja) • točnost i urednost u radu – grafički prikazi



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 16. Promjena brzine i akceleracija

1. Ključni pojmovi: • akceleracija (ubrzanje i usporenje) • metar u sekundi na kadrat (m/s2)

2. Potrebno predznanje: • jednoliko i nejednoliko gibanje • stalna i srednja brzina

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • gibanje kuglice niz kosinu • bacanje tijela uvis (usporeno gibanje) i padanje tijela

(ubrzano gibanje) ili snimiti gibanje kolica niz ili uz nagnuti stol

• s elektromagnetskim tipkalom

4. Dodatna ilustracija: • grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu i grafički prikaz ovisnosti akceleracije o vremenu.


• matematika: usporedba jednadžbe ovisnosti brzina – vrijeme s jednadžbom pravca


• ispustiti mjerne jedinice koje ne pripadaju SI jedinicama, matematičke izraze v2=2 g h i v=vo-a t, pripadne grafičke prikaze i histograme gibanja kolica

7. Novo stručno nazivlje: • akceleracija (ubrzanje i usporenje) • jedinica akceleracije (m/s2)

8. Podatci koje učenik treba upamtiti: 0


• opisati akceleraciju i navesti njezinu mjernu jedinicu • odrediti akceleraciju u primjerima iz života


11. Izborni sadržaji: • pokus s Newtonovom cijevi • iz grafičkog prikaza ovisnosti a-t nacrtati grafički prikaz

ovisnosti v-t


• usvojiti pojam ubrzanog i usporenog gibanja


• odgovornost za sebe i druge: brzina u prometu – posljedice

• rometna kultura putovanje čini sigurnim.



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 17. Jednoliko ubrzano gibanje

1. Ključni pojmovi: • jednoliko ubrzano gibanje • slobodni pad

2. Potrebno predznanje: • gibanje tijela i akceleracija • sila teža

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • gibanje kuglice niz kosinu • padanje lista papira i knjige jednake veličine te lista

papira postavljenoga ispod knjige ili na knjigu (ili isto s novčićem i papirićem jednake veličine)

• padanje u zrakopraznom prostoru

4. Dodatna ilustracija: • tablica i grafički prikaz ovisnosti brzina – vrijeme


• zidarski visak (uspravan smjer) • pokus: Galileieva kosina sa žljebovima i zaprekama


• ispustiti grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu

7. Novo stručno nazivlje: • jednoliko ubrzano gibanje • slobodni pad • ubrzanje slobodnoga pada


• ubrzanje kod slobodnoga pada 9,8 m/s2


• opisati jednoliko ubrzano gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom

• objasniti slobodni pad kao primjer jednoliko ubrzanoga gibanja

• nacrtati grafički prikaz ovisnosti brzine o vremenu


11. Izborni sadržaji: • ovisnost ubrzanja slobodnoga pada o položaju tijela na Zemlji

• iz grafičkog prikaza ovisnosti brzine o vremenu nacrtati grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu

• pokusi s elektromagnetskim tipkalom


• obrazložiti primjerima jednoliko ubrzano gibanje


• kritičko mišljenje i prosudba osobnih kvaliteta – težnja za samopotvrđivanjem

• tolerancija, suradnja, razmjena mišljenja – timski rad



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 18. Sila i gibanje

1. Ključni pojmovi: • masa • sila • promjena brzine djelovanjem silom

2. Potrebno predznanje: • masa sila, sila teža i težina (7. razred) • akceleracija, ubrzano i usporeno gibanje

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: pokusi: • gibanje tijela kad je rezultanta sila jednaka nuli i kada je

različita (veća) od nule • gibanje tijela različitih masa djelovanjem sile • gibanje tijela stalne mase djelovanjem sila različitoga

iznosa

4. Dodatna ilustracija: 0


geografija: padaline – opisati gibanje tijela (kapljica kiše, tuča, padobranac) djelovanjem sile teže


Ispustiti: • grafičke prikaze ovisnosti akceleracije o sili te

akceleracije o masi • kružno gibanje i promjena smjera gibanja djelovanjem

sile • matematički izraz za put kod jednoliko ubrzanoga gibanja • ne koristiti formulaciju: ako na tijelo ne djeluje sila, ono

miruje ili se giba jednoliko duž pravca

7. Novo stručno nazivlje: • Newtonov zakon gibanja (temeljni zakon gibanja) • rezultanta dviju ili više sila


0


• objasniti kvaliativno temeljni zakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelo različita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo se giba ubrzano)


11. Izborni sadržaji: • formulacija Newtonovih zakona gibanja i Newtonova zakona gravitacije

• pokusi s elektromagnetskim tipkalom.


• promjena brzine djelovanjem sile


• pozitivni uzori u znanosti - I. Newton • regulacija emocija i važnost znanja o akceleraciji –

alkohol i vožnja automobilom



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 19. Postanak i vrste valova

1. Ključni pojmovi: • titranje čestica sredstva • transverzalan i longitudinalan val

2. Potrebno predznanje: • gibanje kao promjena položaja tijela

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • titranje utega na elastičnoj opruzi i gumenoj cijevi,

njihalo, valovi na vodi • zorno prikazati transverzalni i longitudinalni val pomoću

opruge

4. Dodatna ilustracija: -


• geografija: potresi i erozija morske obale


• ispustiti harmonijski val, pulsni val, oblik sinusoide.

7. Novo stručno nazivlje: • izvor vala • transverzalni i longitudinalni val • kružni i ravni val



• opisati valne pojave i objasniti prijenos energije valom • razlikovati i opisati vrste valova




• uočiti izvore valova i valove u prirodi


• druženje i pomaganje u zajedničkoj igri – transverzalni val

• regulacija emocija i pridržavanje pravila u igri



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 20. Opis vala

1. Ključni pojmovi: • valna duljina

• frekvencija (učestalost)

• brzina vala

2. Potrebno predznanje: • Valno gibanje.

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi:

• titranje – gibanje utega na opruzi

• valovi na vodi

• gibanje pluta na valovitoj površini vode u kadici

4. Dodatna ilustracija: • crtež vala s oznakom valne duljine


• geografija: Jadransko more (morski valovi) • osobno iskustvo plivača s morskim valovima


• ispustiti pojmove perioda i period

7. Novo stručno nazivlje: • valna duljina • valna fronta i zraka • frekvencija i mjerna jedinica (Hz) • amplituda • brijeg i dol • vrijeme titraja • zgušnjavanje i razrjeđivanje


-


• opisati kvalitativno odnos valne duljine, frekvencije i brzine

• primijeniti na primjerima vezu između valnih veličina.


11. Izborni sadržaji: • njihalo kao primjer titranja • pokus s njihalom i grizom


• uočiti izvore valova i valove u prirodi


• humanost i solidarnost – tsunami (valno gibanje) • zdravstvena osviještenost – plivanje (morski val)



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 21. Odbijanje i lom valova

1. Ključni pojmovi: • odbijanje i lom vala

2. Potrebno predznanje: • val • valna fronta i valna zraka

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – odbijanje i lom valova na vodi

4. Dodatna ilustracija: • zorno prikazati zakon odbijanja i zakon loma vala, npr. pomoću crteža na prozirnici


• geografija: valovi pri potresu • putanja bilijarske kuglice - model odbijanja valne zrake.


• ispustiti ogib vala

7. Novo stručno nazivlje: • okomica na granicu sredstva • upadni kut • kut odbijanja • kut loma



• opisati pojave odbijanja i loma valova – valovi na vodi • povezati lom vala s promjenom brzine vala


11. Izborni sadržaji: • Mohorovičićev diskontinuitet


• objasniti valove na vodi kroz priču


• identifikacija s poznatim znanstvenicima - A. Mohorovičić

• solidarnost i pomoć unesrećenima – potresi – radionica: Opasnost od potresa



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 22. Zvuk

1. Ključni pojmovi: • zvučni izvori • brzina zvuka • zvuk kao longitudinalan val

2. Potrebno predznanje: • titranje • valovi

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – glazbena viljuška, žica na gitari, membrana na telefonu, upaljena svijeća ispred zvučnika., glazbena viljuška i njihalo s kuglicom od stiropora

• crtanje zvučnoga vala

4. Dodatna ilustracija: • titranje drvene letvice i čeličnoga štapa • odbijanje zvuka (džepni sat na dnu čaše, a iznad čaše

metalna pločica pod kutom 450, slušati kucanje, ukloniti pločicu, slušati)


• glazbena kultura: Glazbena ljestvica. Zvuk i praznina (vakuum). Zvučno zagađenje.

• biologija: šišmiši i dupini; grlo (glasnice) i uho (bubnjić) • akustična dvorana


• ispustiti: promjenu tlaka širenjem zvuka, infrazvuk

7. Novo stručno nazivlje: • zvučni izvor • širenje i odbijanje zvuka • brzina zvuka • ton i šum • jeka • ultrazvuk i primjena


• brzina zvuka u zraku (≈ 340 m/s) • raspon frekvencija čujnosti kod čovjeka (od 20 do 20 000

Hz)


• opisati nastajanje i rasprostiranje zvuka u različitim sredstvima

• usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugim sredstvima 10. Pridodani sadržaji: • probijanje zvučnoga zida: gibanje vrha biča, nadzvučnih

zrakoplova itd.

11. Izborni sadržaji: • ultrazvuk i ultrazvučna dijagnostika • razina zvuka (primjeri iz života: bučna ulica, diskoklub,

buka u školi pod odmorom….)


2. doživljaj zvuka kroz različite vibracije

5. objasniti širenje zvuka u različitim sredstvima – voda, zrak


• osobna odgovornost za svoje zdravlje – diskoglazba • smanjenja onečišćenja okoliša bukom – promet u gradu



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 23. Rasprostiranje svjetlosti

1. Ključni pojmovi: • svjetlosni izvori • svjetlosna zraka • pravocrtno rasprostiranje svjetlosti • sjena

2. Potrebno predznanje: • valovi • valna zraka

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – pravocrtno širenje svjetlosti – svjetlost džepne svjetiljke/džepnog lasera propustiti kroz rupice u kartonima – uočiti snop svjetlosti posipanjem puderom

4. Dodatna ilustracija: • crteži, računalne simulacije, prozirnice ili slično za pravocrtno širenje svjetlosti npr. pomrčine Sunca i Mjeseca

• tamna komora • laser kao izvor • svjetlosna godina kao mjera svemirskih udaljenosti


• svjetlosni snop u magli i prašini • usporedba rasprostiranja svjetlosti i zvuka


ispustiti: • foton, kvant energije, laser, definiciju metra, indeks loma,

tablicu brzina svjetlosti u različitim optičkim sredstvima, geometrijsku i fizikalnu optiku, te siluete

7. Novo stručno nazivlje: • različita optička sredstva • svjetlosni izvor • sjena i polusjena • svjetlosni snop • svjetlosna zraka • pravocrtno širenje svjetlosti


• brzina svjetlosti je najveća u praznini (vakuumu) 300 000 km/s.


• objasniti ideju pravocrtnog rasprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlosti najveća moguća brzina u prirodi

10. Pridodani sadržaji: • izračunati vrijeme za koje svjetlost prijeđe put od Sunca do Zemlje, put koji svjetlost prijeđe za jednu godinu



1. usvojiti da se svjetlost širi prostorom, osjet svjetlosti


• ekološka svijest – štetno djelovanje gradske rasvjete na orijentaciju i ponašanje ptica



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 24. Odbijanje svjetlosti – ravno zrcalo

1. Ključni pojmovi: • odbijanje svjetlosti • ravno zrcalo • prividna slika

2. Potrebno predznanje: • zakon odbijanja valova

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi – odbijanje svjetlosti od ravnoga zrcala i od hrapave površine

4. Dodatna ilustracija: • konstrukcija slike koju stvara ravno zrcalo


• primjena osne simetrije • model periskopa


• ispustiti: prvi zakon refleksije, drugi zakon refleksije, apsorpciju svjetlosti

7. Novo stručno nazivlje: • ravno zrcalo • difuzna svjetlost • prividna (virtualna) slika • periskop



• opisati odbijanje svjetlosti od različitih predmeta oko nas • objasniti zakonitost odbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala • konstruirati sliku i odrediti narav (prirodu) slike


11. Izborni sadržaji: • slike predmeta u sustavima ravnih zrcala: usporedna zrcala, zrcala pod kutom od 60o (kaleidoskop)


1. Usvojiti pojavu odbijanja svjetlosti. 5. Primjena ravnog zrcala u svakodnevnom životu.


• urednost i samopoštovanje – uporaba zrcala • tolerancija u zajedničkom radu – radionica: Zamislimo

život bez zrcala – priča o Narcisu



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 25. Odbijanje svjetlosti – sferna zrcala

1. Ključni pojmovi: • sferno zrcalo • žarište i žarišna daljina • stvarna i prividna slika

2. Potrebno predznanje: • ravno zrcalo • odbijanje svjetlosti od ravnoga zrcala, prividna (virtualna)

slika

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • skupljanje paralelnoga svjetlosnog snopa u žarištu

udubljenoga zrcala, rasipanje paralelnoga snopa na ispupčenome zrcalu

• uvođenje i pokazivanje odabranih (karakterističnih) zraka pogodnih za konstrukciju slike kao posljedice zakona odbijanja svjetlosti

• demonstracija – pogledati svoju sliku s udubljene i ispupčene strane kromirane žlice, grabilice...

4. Dodatna ilustracija: • konstrukcija slike koju stvara sferno zrcalo primjenom zakona odbijanja svjetlosti


• primjena ispupčenih zrcala na raskršćima prometnica, zrcalo na automobilu (retrovizor), reflektor, zubarsko zrcalo, kozmetičko zrcalo, zrcala u zabavnom parku


0

7. Novo stručno nazivlje: • udubljeno i ispupčeno zrcalo • optička os • tjeme, žarište (fokus) zrcala, žarišna daljina • stvarna (realna) slika


0


• opisati narav slike koju stvara sferno zrcalo • objasniti primjenu sfernih zrcala u svakodnevnom životu


11. Izborni sadržaji: • jednadžba zrcala • iskorištavanje Sunčeve energije


1. Usvojiti pojavu odbijanja svjetlosti. 5. Primjena sfernog zrcala u svakodnevnom životu.


• zaštita okoliša – obnovljivi izvori energije (Sunce) • radoznalost i zadivljenost za tajne prirode – lik u grabilici • obilježiti Dan Sunca 3.5.



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 26. Lom svjetlosti

1. Ključni pojmovi: • lom svjetlosti • potpuno odbijanje svjetlosti

2. Potrebno predznanje: • odbijanje i lom valova • odbijanje svjetlosti

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: Pokusi: • lom svjetlosti na granici dvaju sredstava (zrak – voda ili

zrak-staklo) • akvarij s vodom, predmet na dnu promatran kroz

učvršćenu cijev u koju se zatim provuče štapić (žica) koji redovito promaši predmet

4. Dodatna ilustracija: • zorno prikazati lom svjetlosti: žlica/štap u čaši s vodom, novčić u čaši s vodom promatran odozgo (lom svjetlosti) i bočno – potpuno odbijanje (totalna refleksija)….


• prst ili olovka na različitim mjestima u čaši s vodom ili staklenci s ravnim stijenkama i sa zakrivljenom stijenkom

• optičke niti (svjetlovodi)


• ispustiti: apsolutni i relativni indeks loma, optičku gustoću, prozirna i neprozirna optička tijela, planparalelnu ploču, optičku prizmu, kut skretanja (devijacija)

7. Novo stručno nazivlje: • lom svjetlosti, granični kut • potpuno odbijanje svjetlosti (totalna refleksija)



• opisati i nacrtati lom svjetlosti na granici optičkih sredstava

• objasniti potpuno odbijanje svjetlosti kao granični slučaj loma svjetlosti na primjerima


11. Izborni sadržaji: • fatamorgana s razumljivom slikom, optičke pojave u atmosferi

• indeks loma


1. Usvojiti pojavu loma svjetlosti. 5. Pojava loma svjetlosti u svakodnevnom životu.


• važnost međunarodne suradnje u svijetu –korištenje optičkog vlakna

• kreativnost i istraživanje – radionica: Fatamorgana u književnosti i na filmu



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 27. Leće

1. Ključni pojmovi: • sabirne i rastresne leće • jakost leće • recipročni metar (1/m)

2. Potrebno predznanje: • lom svjetlosti

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokusi - lom svjetlosti na leći i stvaranje slike pomoću leće

4. Dodatna ilustracija: • zorno prikazivanje sakupljanja i rasipanja paralelnoga svjetlosnog snopa pomoću leće

• konstrukcija slike koju stvara leća


• primjena leća: lupa, očna leća, leće naočala, fotografski aparat, grafoskop


• ispustiti: jednadžbu leće, nabrajanje ostalih vrsta leća i njihovih oblika, preslikavanje predmeta pomoću više točaka.

7. Novo stručno nazivlje: • sabirna i rastresna leća • žarišta leće • jakost leće i mjerna jedinica (m-1)


0


• konstruirati sliku i odrediti narav slike koju stvara leća • primjena leće u raznim primjerima


11. Izborni sadržaji: • jednadžba leće • sustavi leća i primjene: projektor, mikroskop, dalekozor • kratkovidnost, dalekovidnost i staračka dalekovidnost


1. Usvojiti pojavu loma svjetlosti u leći. 5. Primjena leća u svakodnevnom životu.


• briga prema učenicima koji nose naočale i leće – pomoć slijepim osobama

• reativnost i fizika – umjetnička fotografija (zanimanje fotograf)



FIZIKA 8. RAZRED Tema: 28. Razlaganje svjetlosti na boje

1. Ključni pojmovi: • optička prizma • razlaganje svjetlosti na boje

2. Potrebno predznanje: • lom svjetlosti

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – lom svjetlosti prolaskom kroz prizmu

4. Dodatna ilustracija: • ponovno sastavljanje svjetlosti u bijelu svjetlost pomoću druge prizme (leće)

• ″Šareni zvrk″ - miješanje boja i tromost oka


• fuga (izravno opažanje, dijapozitiv, fotografija) • boje kukaca i leptira


• ispustiti objašnjenje boje neba

7. Novo stručno nazivlje: • optička prizma, bijela svjetlost • razlaganje svjetlosti (rasap, disperzija) • boje svjetlosti • jednobojna (monokromatska) i višebojna (polikromatska)

svjetlost • spektar


0


• navesti primjere i objasniti razlaganje bijele svjetlosti na boje


11. Izborni sadržaji: • bogatstvo boja u prirodi • crtice iz povijesti


1. Usvojiti pojavu razlaganja svjetlosti u boje. 5. Prepoznavanje boja, duga.


osjećaj za lijepo i duhovnu dimenziju postojanja – radionica: Boje u slikarstvu, dizajnu i svakodnevnom životu ekološka svijest – boje u prirodi (biološka raznolikost)



FIZIKA 8. RAZRED IZBORNATEMA: Svjetlost - elektromagnetski val


Valovi i svjetlost

2. Ključni pojmovi: • elektromagnetski val • spektar elektromagnetskih valova

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • zorno prikazati spektar elektromagnetskih valova pomoću računala ili ilustracija iz udžbenika

4. Dodatna ilustracija: • spektralni niz – ilustracija cijele ljestvice


• povezati valnu duljinu, frekvenciju i brzinu svjetlosti, povezati svjetlost i energiju, fotosinteza


ispustiti kao suvišno i preteško: • foton, fotoelektrični efekt, dvojnost prirode svjetlosti,

nastajanje svjetlosti u atomu, spektar elektromagnetskih valova pomoću frekvencije, ogib i interferencija svjetlosti

7. Novo stručno nazivlje: • elektromagnetski val • elektromagnetski spektar

8. Brojčani podatci koje treba upamtiti: • granice vidljivoga spektra 400 – 700 nm • usporedba s većim i manjim valnim duljinama


• Sunčeva energija – kolektori • utjecaj elektromagnetskih valova na zdravlje čovjeka • elektromagnetsko zagađenje (električne instalacije,

električni uređaji, mikrovalna pećnica, mobiteli, radari...) • efekt staklenika • ozonske rupe • rentgenske zrake...





FIZIKA 8. RAZRED IZBORNA TEMA: Laserska svjetlost


• elektromagnetski val • izvori svjetlosti

2. Ključni pojmovi: • nekoherentni i koherentni izvori svjetlosti • laser • foton

3. Prijedlozi za metodičku obradbu: • pokus – svijeća (nekoherentni) i laser (koherentni izvor).

4. Dodatna ilustracija: • crteži koherentnih i nekoherentnih valova • slike iz udžbenika, na računalu...


• slike primjene laserske svjetlosti, internet, udžbenik, opasnost laserske svjetlosti za oči, tretmani i operacije laserom


• ispustiti: fizika lasera

7. Novo stručno nazivlje: • laser • nekoherentni i koherentni izvori svjetlosti • foton

8. Podatci koje treba upamtiti: 0


• opasnost laserske svjetlosti za oči • primjena lasera u medicini i tehnici



Documents

Prirucnik Metodicki Fizika VIII