PRIRUNIK ZA KRIVINI POSTUPAKZA SUDIJE BOSNE I HERCEGOVINEPrema konceptu sutkinje Carolyn Engel Temin, Sud ope nadlenosti, Prvi sudski okrug Pensilvanije, Filadelfija, Pensilvanija, SAD, biva meunarodna sutkinja, Sud Bosne i Hercegovine AUTORI MATERIJALA Carolyn Engel Temin Vermina Hadihasanovi, sutkinja ( Opinski sud Sarajevo) Adisa Zahiragi, sutkinja ( Kantonalni sud Sarajevo) Enes Malibegovi, sudija (Kantonalni sud Zenica) Esma aji, sutkinja (Osnovni sud Doboj) Vesna Mikerevi, sutkinja (Osnovni sud Doboj) Hilmo Ahmetovi, sudija (Kantonalni sud Zenica) Zinaida Husi, sutkinja (Osnovni sud Sokolac) Koordinator/moderator Projekta: Zlatko Osmanovi, vii pravni savjetnik, Projekat razvoja sektora pravosua Prevodioci: Vanda Mandi, ef Prevodilakog ureda Violeta Brdar, prevodilac Adisa Okeri-Zaid, prevodilac1

2

PREDGOVORU toku 2006. godine, Projekat Razvoj sektora pravosua, kojeg je finansirao USAID, u sklopu Inicijative model sudova, poeo je pruati tehniku pomo u oblasti efikasnog upravljanja predmetima u krivinom i graanskom postupku. JSDP je angairao iskusnu ameriku sutkinju, Carolyn Engel Temin, kao kratkoronog eksperta; i u periodu od septembra 2006. godine do februara 2009. godine, sutkinja Temin je odrala veliki broj obuka za sudije koji rade u krivinom i graanskom referatu u sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za vrijeme provedeno sa sudijama u BiH, sutkinja Temin esto je spominjala prirunik koji sudije u SAD-u imaju na svom stolu kao brzi podsjetnik prilikom suenja u graanskim ili krivinim postupcima. U daljem razgovoru sa pravnicima koji su radili u Projektu, sutkinja Temin je spomenula da je bila autor prirunika za krivini postupak za sudije u svojoj matinoj dravi Pensilvaniji 1986. godine. Taj prirunik od tada redovno upotrebljavaju sudije u Pensilvaniji, koji rade u sudovima ope nadlenosti, koji su slini kantonalnim i okrunim sudovima u BiH. Nakon toga je JSDP, u saradnji sa sutkinjom Temin i domaim sudijama, odluio da izradi sline prirunike za sudije u BiH, i to jedan za graanski postupak i jedan za krivini postupak. Slinog formata, oba prirunika imala bi slinu namjenu da olakaju svakodnevni rad sudijama, te da mladim sudijama i strunim saradnicima na jednom mjestu osiguraju uzorke dokumentacije koja e im trebati u njihovom radu. Prirunici su osmiljeni tako da u najveoj moguoj mjeri prate poglavlja i sadraj zakona o krivinom postupku i zakona o parninom postupku FBiH i RS-a, kako bi se korisnici lake snalazili. Svako poglavlje predstavlja zasebnu cjelinu i sadri relevantne lanove zakona, kontrolne liste, formalne razgovore, te tipske obrasce, za dokumenta koja su esto u upotrebi, kao to su rjeenja, sudske odluke, presude i nalozi. JSDP je okupio iskusne sudije parniare i kriviare, iz prvostepenih i drugostepenih sudova Federacije BiH i Republike Srpske. Veina sudija dolazila je iz sudova koji su uestvovali u Inicijativi model sudova JSDP-a, koji je u okviru svojih petogodinjih aktivnosti promovirao napredne tehnike iz oblasti sudske administracije, Program evropskih standarda, koji se odnosio na rad sudova i na renoviranje zgrada sudova. Sudije su se podijelile u dvije radne grupe kako bi izradile prirunike za graanski i krivini postupak. Radne grupe poele su sa radom u novembru 2007. godine, a kompletan materijal za oba prirunika zavren je do februara 2009. godine. Za to vrijeme odrano je po 12 sastanaka radnih grupa (pojedinanih i zajednikih), a lanovi radnih grupa su izmeu sastanaka radili prema pojedinanim zaduenjima. U3

skladu sa dogovorenom metodologijom, na sastancima se diskutiralo o svim materijalima pojedinanih lanova, nakon ega su usvajani konani tekstovi koje su odobrili svi lanovi radne grupe. Takvi tekstovi su zatim prevoeni na engleski da bi ih pregledala sutkinja Temin. Ona je takoer radila i na pojedinim poglavljima koja su bila diskutirana i odobravana od strane radne grupe. Zbog budetskih i vremenskih ogranienja, sutkinja Temin je uglavnom radila iz SAD-a, i svega se nekoliko puta sastala sa lanovima radnih grupa u BiH. Ovaj pristup se pokazao uspjenim i mogao bi biti koriten u buduim projektima koji u sebi nose saradnju meunarodnih i domaih eksperata. Imajui u vidu da e se ovi prirunici morati redovno aurirati, u zavisnosti od izmjene zakona i sudskih praksi, uvez prirunika je osmiljen tako da dozvoljava brze i jeftine izmjene pojedinih poglavlja. Zbog planiranog zavretka JSDP-a u maju 2009. godine, izmeu Projekta i Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju, kojim e se osigurati da e potrebne izmjene i dopune prirunika biti uraene na vrijeme, te biti dostavljene sudovima. VSTV je ovlastio stalne radne grupe, iji lanovi e se okupljati jednom ili dva puta godinje u smislu rada na izmjenama i dopunama prirunika, u zavisnosti od izmjena relevantnih zakona. (Napomena: Zbog neodloivog termina objavljivanja, ovi prirunici ne odraavaju izmjene zakona koje su se desile nakon 30. novembra 2008. godine. Iste e biti ukljuene u narednu verziju). JSDP bi se posebno elio zahvaliti sudijama, lanovima radnih grupa. Njihovo znanje i iskustvo omoguili su izradu ovih prirunika. Shvatajui vanost prirunika, lanovi radnih grupa posvetili su dobar dio svog slobodnog vremena radu na prirunicima, sa velikim entuzijazmom i bez ikakve naknade. USAID, koji je financirao JSDP, nada se da e ovi prirunici postati za sudije u BiH ono to ve dugo vremena predstavljaju za sudije u SAD-u istinski korisni, praktini vodii za sudije, koji e njihov svakodnevni rad uiniti lakim i efikasnijim. VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE PROJEKAT RAZVOJA SEKTORA PRAVOSUA USAID-A Maj, 2009. [Sav materijal u ovom priruniku, ukljuujui i njegove izmjene, predstavlja autorsko djelo i vlasnitvo VSTV-a. Njegovo ponovno tampanje, umnoavanje ili koritenje u komercijalne svrhe, a bez izriite prethodne pismene saglasnosti VSTV-a, zabranjeno je. Sva prava pridrana.]4

SadrajI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. XVI. XVII. XVIII. XIX. XX. XXI. XXII. XXIII. XXIV. XXV. OPA NAELA SUDAKA ETIKA DEFINICIJE NADLENOST IZUZEE LIENJE SLOBODE/PRITVOR/PUTANJE NA SLOBODU SUENJE BEZ ODLAGANJA SPAJANJE I RAZDVAJANJE IMENOVANJE (POSTAVLJANJE) BRANITELJA RAZMJENA DOKAZA ZAKONITOST DOKAZA PRIBAVLJENIH OD STRANE TUITELJSTVA I POLICIJE U TOKU ISTRANOG POSTUPKA ODLUIVANJE O OPTUNICI PRETHODNI PRIGOVORI KAZNENI NALOG I MJERE UPOZORENJA IZJANJENJE O KRIVNJI I SPORAZUMI O PRIZNANJU KRIVNJE STATUSNA KONFERENCIJA GLAVNI PRETRES ZAKONITOST DOKAZA PRESUDA I KRIVINA SANKCIJA ODUZIMANJE POSTUPAK PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM NEPOTIVANJE SUDA ZAPISNICI OSTALE ODREDBE POSEBNE ODREDBE U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI OSUMNJIENOG/OPTUENOG POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVNA LICA

NAPOMENA: OVAJ PRIRUNIK NE SADRI IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O KRIVINOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE, KOJE SU STUPILE NA SNAGU U DECEMBRU 2008. GODINE. PRIRUNIK E BITI IZMIJENJEN I PRILAGOEN IZMJENAMA ZAKONA KADA SE USVOJE I STUPE NA SNAGU IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O KRIVINOM POSTUPKU FEDERACIJE BIH, S OBZIROM NA TO DA JE OVAJ PRIRUNIK SAINJEN ZA UPOTREBU U SUDOVIMA OBA ENTITETA.5

6

POGLAVLJE I. OPA NAELAI RELEVANTNE ODREDBE .......................................................... 2 a) Temeljna naela o neovisnosti sudstva ............................................ 2 b) Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ... 4 c) Ustav Bosne i Hercegovine ................................................................ 8 d) Ustav Federacije BiH ....................................................................... 11 e) Ustav Republike Srpske .................................................................. 18 f) Zakon o krivinom postupku (Federacija BiH/ RS) ........................ 28 g) Krivini zakon (Federacija i RS) .................................................... 32

7

8

POGLAVLJE I. OPA NAELA

I RELEVANTNE ODREDBETemeljna naela o neovisnosti sudstva Temeljna naela o neovisnosti sudstva usvojena od strane Sedmog kongresa Ujedinjenih naroda o temi Prevencija kriminala i postupanje sa prestupnicima, koji je odran u Milanu od 26. avgusta do 6. septembra 1985., i potvrena rezolucijama Generalne skuptine 40/32 od 29. novembra 1985. i 40/146 od 13. decembra 1985.. ********* Sljedea temeljna naela, koja su formulirana kako bi pomogla zemljama lanicama u njihovom zadatku osiguranja i unapreenja neovisnosti sudstva, trebala bi se uzeti u obzir i potivati od strane vlada u okviru njihovih domaih zakona i prakse i ukazivati sudijama, pravnicima, lanovima izvrne i zakonodavne vlasti, te javnosti openito. Naela su formulirana imajui na umu, prije svega, profesiju sudije, ali se ista jednako odnose u konkretnom sluaju i na sudije porotnike, tamo gdje oni postoje.

Neovisnost sudstva 1. Drava e garantirati neovisnost sudstva, koja e biti ugraena u Ustav ili zakon te drave. Dunost vladinih ili drugih institucija je da potuju i osiguraju neovisnost sudstva. 2. Sudovi e o pitanjima koja se pred njih postave odluivati nepristrasno, na temelju injenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ogranienja, nedolinih uticaja, poticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, direktnih ili indirektnih, sa bilo koje strane ili iz bilo kojeg razloga. 3. Sudovi e imati nadlenost u svim pitanjima sudske prirode, te e imati iskljuivu ovlast u odluivanju o tome da li sporno pravno pitanje spada u9

njihovu nadlenost, na nain predvien zakonom. 4. Nee biti nikakvih nedolinih ili nedozvoljenih uplitanja u sudski proces, niti e sudske odluke biti podlone reviziji. Ovo naelo se ne odnosi na preispitivanje od strane suda ili na ublaavanje, odnosno smanjenje od strane nadlenih organa kazni izreenih od strane suda, u skladu sa zakonom. 5. Svaka osoba e imati pravo na suenje pred obinim sudovima ili tribunalima u postupcima utvrenim zakonom. Tribunali koji ne budu koristili zakonski propisane postupke nee biti formirani kao zamjena za nadlenost obinih sudova ili tribunala. 6. Naelo neovisnosti sudstva stvara pravo i obavezu sudovima da osiguraju pravino voenje sudskih postupaka, uz potivanje prava strana u postupku. 7. Dunost je svake drave lanice da osigura odgovarajue resurse za adekvatno funkcioniranje sudstva.

Sloboda izraavanja i udruivanja 8. U skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, vjerovanja, udruivanja i okupljanja; pod uvjetom da e se, prilikom ostvarivanja takvih prava, sudija uvijek ponaati na nain koji e ouvati dostojanstvo sudijskog poziva, te nepristrasnost i neovisnost sudstva. 9. Sudije su slobodne da formiraju udruge sudija ili druge organizacije, ili da budu lanovi takvih udruga ili organizacija, kako bi zastupali svoje interese, profesionalno se usavrili ili zatitili neovisnost sudstva.

Struna sprema, izbor i usavravanje 10. Osobe koje su izabrane na dunost sudije bie osobe sa integritetom i sposobnou, sa odgovarajuim obrazovanjem, odnosno strunom spremom. Bilo koji metod izbora bie zatien od imenovanja iz nedolinih motiva. Kod izbora sudija, nee biti diskriminacije osobe na temelju rase, boje koe, spola, religije, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili statusa, izuzev kriterija koji se odnosi na to da kandidat za mjesto sudije mora biti dravljanin matine drave, koji se nee smatrati diskriminatorskim. Uvjeti slube i mandat10

11. Mandat sudija, njihova neovisnost, sigurnost, adekvatna nagrada za rad, uvjeti slube, mirovina i starosna dob za mirovinu, adekvatno e biti ureeni zakonom. 12. Sudije, bez obzira na to da li su imenovane ili izabrane, imae zagarantovani mandat do obavezne mirovine ili isteka mandata, gdje postoji. 13. Unapreenje sudija, gdje takav sistem postoji, trebalo bi se temeljiti na objektivnim faktorima, a naroito na sposobnosti, integritetu i iskustvu. 14. Asigniranje predmeta sudijama unutar suda u kojem rade predstavlja sastavni dio sudske administracije.

Profesionalna tajnost i imunitet 15. Sudije e biti obavezane profesionalnom tajnou u pogledu svojih vijeanja i povjerljivih informacija do kojih dou za vrijeme obavljanja svojih dunosti, izuzev u javnim postupcima, i nee biti obavezani da svjedoe o takvim pitanjima. 16. Ne utiui na disciplinski postupak, ili pravo albe ili kompenzaciju od drave, u skladu sa dravnim zakonom, sudije trebaju uivati imunitet u graanskim sporovima za novanu odtetu za nedolino ponaanje ili propuste u izvravanju sudijske funkcije.

Disciplinski postupak, suspenzija i razrjeenje dunosti 17. Tuba ili alba, podnesena protiv sudije u njegovom sudijskom i profesionalnom svojstvu, bie procesuirana u najkraem roku i pravino u okviru odgovarajueg postupka. Sudija e imati pravo na pravino sasluanje. Ispitivanje stvari u najranijoj fazi bie povjerljivo, izuzev ako sudija drukije zahtijeva. 18. Sudije e biti podlone suspenziji ili razrjeenju dunosti jedino zbog nesposobnosti ili ponaanja zbog kojih nisu podobni za obavljanje svoje dunosti. 19. Svi disciplinski postupci, te postupci vezani za suspenziju ili razrjeenje dunosti bie voeni u skladu sa utvrenim standardima kodeksa sudske etike. 20. Odluke vezane za sve disciplinske postupke, te postupke suspenzije ili11

razrjeenja dunosti trebaju biti podlone neovisnom pregledu. Ovo naelo ne smije se primjenjivati na odluke najvieg suda i zakonodavnih tijela u postupcima opoziva ili slinim postupcima.

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima lan 1. Obaveza potovanja ljudskih prava Visoke strane ugovornice jame svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrene u Dijelu I. ove konvencije.

Dio I. - Prava i slobode lan 2. Pravo na ivot 1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom. 2. Lienje ivota nije u suprotnosti sa ovim lanom ako proizlazi iz upotrebe sile koja je apsolutno neophodna: a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja; b) prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode; c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, radi guenja nemira ili pobune.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 3. Zabrana muenja Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++12

lan 5. Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: a) zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda; b) zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obaveze propisane zakonom; c) zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne; d) lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj vlasti;

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

2. Svako ko je uhapen bie odmah obavijeten, na jeziku koji razumije, o razlozima hapenja i o svim optubama protiv njega. 3. Svako ko je uhapen ili lien slobode prema odredbama stava 1. ovog lana mora odmah biti izveden pred sudiju ili drugo slubeno lice, zakonom ovlaeno da vri sudsku vlast, i mora imati pravo na suenje u razumnom roku ili na putanje na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se uvjetovati garancijama o pojavljivanju na suenju. 4. Svako kome je uskraena sloboda hapenjem ili liavanjem slobode ima pravo uloiti albu sudu, kako bi sud u kratkom roku razmotrio zakonitost liavanja slobode i, ukoliko ono nije bilo zakonito, naloio oslobaanje.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

13

lan 6. Pravo na pravino suenje 1. Kod utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda, ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi maloljetnika, ili radi zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti tetu interesima pravde. 2. Svako ko je optuen za krivino djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokae. 3. Svako ko je optuen za krivino djelo ima sljedea minimalna prava: a) da odmah, na jeziku koji razumije, bude podrobno obavijeten o prirodi i razlogu optube protiv njega; b) da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje odbrane; c) da se brani sam ili uz pomo branitelja koga sam izabere ili da ga, ukoliko ne raspolae sredstvima da plati branitelja, dobije besplatno, kada to nalau interesi pravde; d) da sam ispituje ili zahtijeva ispitivanje svjedoka optube i da se prisustvo i sasluanje svjedoka odbrane odobri pod uvjetima koji vae i za svjedoka optube; e) da koristi besplatnu pomo tumaa ukoliko ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi na sudu.

lan 7. Kanjavanje samo na osnovu zakona 1. Niko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo nastalo injenjem ili neinjenjem koje nije predstavljalo krivino djelo u vrijeme izvrenja, prema nacionalnom ili meunarodnom pravu. Isto tako, izreena kazna nee biti tea od one koja se primjenjivala u vrijeme izvrenja krivinog djela. 2. Ovaj lan ne utie na suenje ili kanjavanje bilo koje osobe koja je kriva za injenje ili neinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvrenja predstavljalo krivino djelo prema opim pravnim naelima priznatim kod civiliziranih naroda.14

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 14. Zabrana diskriminacije Uivanje prava i sloboda, predvienih ovom konvencijom, osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su: spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++ PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA Strasbourg, 22. XI. 1984.

+++++++++++++++++++++++++++++++

lan 2. Pravo na albu u krivinim stvarima 1. Svako ko je odlukom suda osuen za krivino djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava, ukljuujui i osnove za njegovo korienje, ureuje se zakonom. 2. Ovo pravo moe podlijegati izuzecima u odnosu na djela manjeg znaaja, koja su odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u prvom stepenu sudio najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu presudu.

lan 3. Naknada za pogrenu presudu Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog krivinog djela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bilo pomilovano zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica nesporno ukazuje da se radilo15

o sudskoj greci, lice koje je pretrpjelo kaznu kao posljedicu takve osude dobie naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u potpunosti ili djelomino odgovorno za to to nepoznata injenica nije blagovremeno otkrivena. lan 4. Pravo da se ne bude suen ili kanjen dvaput po istom predmetu 1. Nikome se ne moe suditi niti se moe ponovo kazniti u krivinom postupku u nadlenosti iste drave za djelo zbog koga je ve bio pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave. 2. Odredbe prethodnog stava ne sprjeavaju obnovu postupka u skladu sa zakonom i krivinim postupkom date drave, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem postupku dolo do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod. 3. Ovaj se lan ne moe staviti van snage na osnovu lana 15. Konvencije.

+++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 7. Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice, odredbe lanova od 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

PROTOKOL BROJ 4. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREENA PRAVA I SLOBODE KOJE NISU UKLJUENE U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU1 Strasbourg, 16. IX. 1963.

16

++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 1. Zabrana dunikog zatvora

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

PROTOKOL BROJ 6. UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA, KOJI SE ODNOSI NA UKIDANJE SMRTNE KAZNE1 Strasbourg, 28. IV. 1983.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 1. Ukidanje smrtne kazne Smrtna kazna se ukida. Niko ne moe osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti.

lan 2. Smrtna kazna za vrijeme rata Drava moe u svom zakonodavstvu predvidjeti smrtnu kaznu za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primijenie se samo u sluajevima predvienim zakonom i u skladu sa njegovim odredbama. Drava obavjetava Generalnog sekretara Savjeta Evrope o relevantnim odredbama tog zakona.

17

c) Ustav Bosne i Hercegovine - izvod

lan II. Ljudska prava i temeljne slobode

1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurae najvii stepen meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kako to predvia Aneks 6 Opeg okvirnog sporazuma.

2. Meunarodni standardi U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 3. Popis prava Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog lana, stav 2, to ukljuuje: a) Pravo na ivot. b) Pravo osobe da ne bude podvrgnuta muenju, ili nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kazni. c) Pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti, ili da ne obavlja prisilan ili obavezan rad. d) Prava na slobodu i sigurnost osobe. e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima, i druga prava vezana za krivine postupke. f) Pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i dopisivanje. g) Slobodu miljenja, savjesti i vjere.18

h) Slobodu izraavanja. i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja. j) Pravo na enidbu i udaju, te osnivanje obitelji. k) Pravo na imovinu. l) Pravo na obrazovanje. m) Pravo na slobodu kretanja i prebivanja. 4. Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu na ovaj Ustav osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao to je spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drutveno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, roenje ili drugi status. 5. Izbjeglice i raseljene osobe Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. One imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opeg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bile liene u toku neprijateljstava od 1991. godine i da im se da naknada za svu takvu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve obaveze ili izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom, nitavne su.

6. Provedba Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, dravni organi, i tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivae i potivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavu 2.

7. Meunarodni sporazumi Bosna i Hercegovina e ostati ili postati strana ugovornica u meunarodnim sporazumima popisanim u Aneksu I ovom Ustavu.19

8. Saradnja Sve nadlene vlasti u Bosni i Hercegovini saraivae sa i omoguiti neogranien pristup svim meunarodnim mehanizmima za praenje ljudskih prava utemeljenim za Bosnu i ercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovom Ustavu; Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju (a posebno e se pokoravati nalozima izdanim na temelju lana 29. Statuta toga suda); i svim drugim organizacijama ovlaenim od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda s mandatom koji je u vezi sa ljudskim pravima ili humanitarnim pravom. ***

d) Ustav Federacije BiH - izvod II . LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE A. OPE ODREDBE

lan 1. Budui da se naela, prava i slobode utvreni u lanu II. Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedee odredbe odnose se na Federaciju. lan 2. Federacija e osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno: 1. Sve osobe na teritoriji Federacije uivaju prava na: a) ivot; b) slobodu, s tim da su hapenje i pritvaranje doputeni samo u skladu sa zakonom; c) jednakost pred zakonom; d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji koe, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politikim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu; e) pravian krivini postupak; f) zabranu muenja, okrutnog ili nehumanog postupanja ili20

kanjavanja; g) privatnost; h) slobodu kretanja; i) azil, j) zatitu obitelji i djece; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i tampe; slobodu miljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuujui privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja; ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruivanja; slobodu na rad; m) obrazovanje; n) socijalnu zatitu; o) zdravstvenu zatitu; p) prehranu; r) utoite i s) zatitu manjina i potencijalno ugroenih grupa. 2. Svi graani uivaju sljedea prava: a) pravo na osnivanje i pripadanje politikim partijama i b) politika prava: da uestvuju u javnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim slubama; da biraju i da budu birani. lan 3. Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnog povratka u prebivalita iz kojih su prognani. lan 4. Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII. Opeg okvirnog sporazuma, na povrat ukupne imovine koje su liene u toku etnikog progona i neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno one to se odnose na odricanje od prava na zemlju i drugu imovinu, nitavne se. Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog lana uredie se federalnim zakonodavstvom. lan 5. Sticanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz sljedee uvjete:21

a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na nain koji bi je ostavio bez dravljanstva; b) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva Federacije po osnovu spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i drutvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili bilo kojeg drugog statusa; c) svi dravljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i dravljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o dravljanstvu utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na dravljanstvo druge drave. lan 6. Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vre javna ovlaenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivae i potovati prava i slobode predviene u aktima navedenim u Aneksu. lan 7 Svi nadleni organi vlasti u Federaciji saraivae sa svim Meunarodnim posmatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu.

B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Ope odredbe lan 1. (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine. lan 2. 1. Ombudsmeni su duni tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Aneksu i ustavima kantona. Naroito e raditi na otklanjanju posljedica krenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etnikog progona.22

2. U vrenju svojih funkcija, ombudsmeni e raditi u skladu sa zakonom i principima morala i pravde. lan 3. Svaki ombudsmen samostalno vri svoje funkcije, osim ako ovim ustavom nije drukije utvreno. Ombudsmeni mogu saraivati u vrenju bilo koje od svojih funkcija. lan 4. Ombudsmeni su nezavisni u vrenju svojih funkcija i nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se mijeati u te funkcije. 2. Nadlenosti i ovlaenja ombudsmena lan 5. Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucije Federacije, kantona ili opina, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui provoenje etnikog progona ili odravanje njegovih posljedica.

lan 6. 1. Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadlenim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku. 2. Ombudsmen ima pravo traiti pomo sudske policije, kako je predvieno lanom IV. C. 8. lan 7. 1. U izvravanju svojih funkcija ombudsmen moe istraivati sva slubena dokumenta, ukljuujui i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, ukljuujui bilo kog slubenika, posebno u pribavljanju informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te moe pristupiti svim mjestima gdje su osobe liene slobode zatvorene ili gdje rade i prekontrolirati ih.23

2. Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog lana, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, i pri tome, prema svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa veeim propisima, osim u sluaju predvienim u lanu II. B. 8.

3. Izvjetaj ombudsmena lan 8. 1. Svaki ombudsmen podnosi godinji izvjetaj premijeru i zamjenicima premijera i Konferenciji o evropskoj sigurnosti i saradnji. 2. Ombudsmen moe, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebne izvjetaje nadlenom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi ombudsmen. 3. U izvjetaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog lana ombudsmen moe ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanu II. B. 5. i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost.

4. Propisi ombudsmena lan 9. Svaki ombudsmen pojedinano ili svi ombudsmeni zajedno propisae organizaciju i nain obavljanja svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moe zakonom promijeniti ove propise.

24

IV. STRUKTURA FEDERALNE VLASTI C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE 1. Ope odredbe o sudovima

lan 1. 1. Sudsku funkciju u Federaciji vre sudovi Federacije navedeni u paragrafu 2. ovog lana, kantonalni sudovi navedeni u lanu V. 11. i opinski sudovi navedeni u lanu VI. 7. 2. Sudovi Federacije su: a) Ustavni sud i b) Vrhovni sud. lan 2. Svi organi vlasti izvravae i pomagati u izvravanju presuda i rjeenja svih sudova navedenih u ovom ustavu.

lan 3. Ukoliko ovim ustavom nije drukije utvreno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju, kao i osnovni principi pravinosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova bie utvreni zakonima Federacije. Zakonodavno tijelo kantona moe propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i opinskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sud moe utvrditi svoju unutranju organizaciju i u vezi s tim donijeti dopunska pravila. lan 4. 1. Sudska vlast Federacije samostalna je i nezavisna. 2. Sudovi e osigurati jednak poloaj svim stranama u sudskim postupcima. 3. Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvrne i zakonodavne vlasti Federacije.25

4. Visoko sudsko i tuiteljsko vijee Federacije Bosne i Hercegovine osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuiteljske funkcije u Federaciji. Nadlenosti Visokog sudskog i tuiteljskog vijea, izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, voenje disciplinskog postupka i smjenjivanje sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije, i obuhvataju i tuitelje i zamjenike tuitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudskog i tuiteljskog vijea utvruju se zakonom. 5. Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za odreene izuzetne situacije, zakonom nije drukije utvreno. Sve presude javno se objavljuju.

2. Ope odredbe o sudovima Federacije lan 5. 1. Sudije sudova Federacije bie ugledni pravnici najviih moralnih osobina. 2. Sudije sudova Federacije nee biti krivino gonjeni niti odgovorni u graanskom postupku za bilo koju radnju uinjenu u vrenju svoje funkcije. lan 6. 1. Sudije Vrhovnog suda, ukljuujui i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i smjenjuje ih Visoko sudsko i tuiteljsko vijee, u skladu sa zakonom. 2. Sudije Ustavnog suda predlae predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda veine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. 3. Sudije Vrhovnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drukije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea, u skladu sa zakonom. Sudijama Vrhovnog suda takoe moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa izbora nakon reorganizacije Vrhovnog suda za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuiteljsko vijee Federacije. Navravanje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u mirovinu za sudije Vrhovnog suda utvruje se zakonom.26

4. Sudije Ustavnog suda bie u slubi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija tog suda.

lan 7. 1. Plaa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. 2. Plaa i drugi uvjeti obavljanja funkcije, ukljuujui i imunitet, za sve sudije sudova Federacije utvruju se zakonom. lan 8. 1. Osnovae se sudska policija radi pomoi sudovima u Federaciji u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privoenju optuenih osoba, odravanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvravanju sudskih naloga. 2. Ukupna nacionalna struktura sudske policije odraavae nacionalnu strukturu stanovnitva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odraavae nacionalnu strukturu stanovnitva u tom kantonu ili opini. 3. Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. 4. Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila po kojima sudska policija moe pomagati ombudsmenima, na njihov zahtjev, u vrenju njihovih dunosti.

3. Ustavni sud lan 9. Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih.

27

lan 11. Kad Vrhovni sud, ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatra da odgovarajui zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit e postupak i predoiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa lanom IV. C. 10. (3).

V. KANTONALNE VLASTI 4. Kantonalno sudstvo

lan 11. 1. Kantoni imaju sudove koji imaju albenu nadlenost u odnosu na opinske sudove u svom kantonu i prvostepenu nadlenost u stvarima koje ne spadaju u nadlenost tih sudova, te druge nadlenosti utvrene zakonom. 2. Sudije kantonalnih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i smjenjuje ih Visoko sudsko i tuiteljsko vijee Federacije u skladu sa zakonom. 3. Sudije kantonalnih sudova, osim sudija u rezervi, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama kantonalnih sudova, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija i kao rezultat procesa izbora nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u mirovinu za sudije kantonalnih sudova utvruje se zakonom Federacije. Uvjeti obavljanja funkcije, ukljuujui i imunitet, za sudije kantonalnih sudova utvruju se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sudija ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. 4. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bie proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i opinskim sudovima. Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa lanom IX. 11.a. ovog ustava.28

VI. OPINSKE VLASTI

lan 7. 1. Opinski sudovi, koji se mogu osnovati za podruje jedne ili vie opina, imaju nadlenost u svim graanskim i krivinim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom, ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadlenost nije dodijeljena nekom drugom sudu. 2. Opinski sudovi osnivaju se zakonom kantona i finansira ih kantonalna vlast. 3. Sudije opinskih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i smjenjuje ih Visoko sudsko i tuiteljsko vijee Federacije u skladu sa zakonom. 4. Sudije opinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea u skladu sa zakonom. Sudijama opinskih sudova, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa izbora nakon reorganizacije opinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u mirovinu za sudije opinskih sudova utvruje se zakonom. Uvjeti obavljanja funkcije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sudija ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.

***

29

e) Ustav Republike Srpske - izvod I. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

lan 10. Graani Republike Srpske su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.

lan 11. ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih krivinih djela.

lan 12. Sloboda i lina sigurnost ovjeka su nepovredivi. Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni zakonom.

lan 13. Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su nepovredivi.

lan 14. Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svireposti, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju.30

Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.

Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede. lan 15. Nezakonito liavanje slobode je kanjivo. Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi sigurnosti ljudi. Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa - najdue do tri dana. Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lice ima pravo na albu. lan 16. Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i organizacijom. Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu. lan 17. Svako ima pravo na nadoknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlatenja. Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava. lan 18. Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje.31

Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavijeteno o razlozima optube. Optuenom licu ne moe se suditi u njegovom odsustvu. Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u zakonom odreenim sluajevima. lan 19. Zajameno je pravo na odbranu. Jami se pravo na slobodan izbor branitelja i nesmetanu komunikaciju sa njim. Branitelj ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane. lan 20. Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, zakonom nije bilo predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena. Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom sudskom odlukom. lan 21. Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike Srpske, slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati. Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi. Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena. lan 22. U lanu 22. brisane su rijei: i Jugoslavije (Amandman LVII. taka 4).32

Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika komunikacije su nepovredivi. Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika komunikacije, ako je to neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi sigurnosti Republike. lan 23. Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha koritenja linih podataka, ureuju se zakonom. Zabranjeno je koritenje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja. Graani imaju pravo da trae i dobiju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama. lan 24. Stan je nepovrediv. Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka. Slubeno lice moe, pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja poinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine. lan 25. Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja.

***

33

IX. USTAVNI SUD lan 115.

Ustavni sud: 1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata sa Ustavom; 2. odluuje o saglasnosti propisa i opih akata sa zakonom; 3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti; U lanu 115. stav 1. taka 4 rije oblasti brisana je (Amandman XLIII. taka 3); opine; 4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i

5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opih akata politikih organizacija sa Ustavom i zakonom. lan 115. dopunjen je takama 1 i 2 Amandmana XLII., koje glase: Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava graana, organizacija i zajednica. Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine. glasi: lan 115. dopunjen je takom 1 Amandmana LXXXVIII., koja 1. Ustavni sud: 1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opih akata Narodne skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda. lan 115. dopunjen je i Amandmanom CIII. koji glasi: Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz34

zakona kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj. lan 116. Stavovi 1., 2. i 3. lana 116. brisani su Amandmanom CXX.. glasi: lan 116. dopunjen je takom 2 Amandmana LXXXVIII., koja

Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova. U taki 2 Amandmana LXXXVIII. rije maksimalno brisana je (Amandman CXXI.). Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda ostalih. Sudije bira Narodna skuptina Republike Srpske i Vijee naroda. lan 117. Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju. glasi: Stav 2. lana 117. zamijenjen je takom 5 Amandmana XLII., koja

Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni zastupnici. O imunitetu odluuje Ustavni sud. lan 118. Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai. glasi: Stav 2. lana 118. zamijenjen je takom 6 Amandmana XLII., koja

Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunosti kada bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i zakonom.35

lan 119. Odluke Ustavnog suda su opeobavezne i izvrne na teritoriji Republike. U stavu 1. lana 119. iza rijei izvrne dodate su rijei: na teritoriji Republike (Amandman LXIV.). Izvrenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

lan 120. Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada ureuju se zakonom. lan 120. dopunjen je takama 3 i 4 Amandmana XLII., koje glase: Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uvjetima utvrenim zakonom. Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom, ili da drugi propis ili opi akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propis ili opi akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.

X. SUDOVI I JAVNA TUILATVA

lan 121. Sudsku vlast vre sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost.36

Na osnovu Amandmana XCIV., iza lana 121. dodaje se novi lan 121.a, koji glasi:

lan 121.a Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoko sudsko i tuilako vijee Republike Srpske osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije u Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog vijea, izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, provoenje disciplinskog postupka i razrjeenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog vijea utvruju se zakonom.

lan 122. Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se zakonom. lan 123. Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu primjenu zakona. lan 124. Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih opih interesa. lan 125. Sud sudi u vijeu. Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.37

U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom. Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo sudije. lan 126. Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuilakog vijea. lan 126. izmijenjen je Amandmanom XCV.

lan 127. lan 127. izmijenjen je Amandmanom XCVI., koji glasi: Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drukije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog vijea u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa izbora, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u mirovinu za sudije utvruju se zakonom. Uvjeti obavljanja funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plaa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom. lan 128. Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni poinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.38

Osnivanje, organizacija i nadlenosti Javnog tuilatva ureuju se zakonom. Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona. lan 129. lan 129. izmijenjen je Amandmanom XCVII., tako da glasi: Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period utvren zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog vijea, u skladu sa zakonom. Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa izbora nakon reorganizacije javnih tuilatava za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u mirovinu za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa njegovom funkcijom. lan 130. lan 130. izmijenjen je Amandmanom XCVIII., tako da glasi: Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i razrjeava ih Visoko sudsko i tuilako vijee, u skladu sa zakonom. lan 131. Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo. Organizacija i rad Advokature ureuju se zakonom.

39

XI. PROMJENA USTAVA lan 132. Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih zastupnika.

f) Zakon o krivinom postupku (Federacija BiH/ RS) lan 1. Predmet ovog zakona Ovim zakonom utvruju se pravila krivinog postupka po kojima su duni postupati opinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije), tuitelj i drugi uesnici u krivinom postupku predvieni ovim zakonom, kada postupaju u krivinim stvarima. lan 2. Princip zakonitosti (1) Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da se poinitelju izrekne krivinopravna sankcija pod uvjetima koje predvia Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZFBiH ), drugi zakoni Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), zakoni kantona i zakoni Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog postupka. (2) Prije donoenja pravosnane presude osumnjieni, odnosno optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima, samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon. (3) Krivinopravnu sankciju moe poinitelju krivinog djela izrei samo nadlean sud, odnosno sud kojemu je Sud Bosne i Hercegovine prenio voenje postupka, u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu.

40

lan 3. Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo (1) Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravosnanom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja. (2) Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivinog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva, sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za optuenog. lan 4. Ne bis in idem Niko ne moe biti ponovo suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravosnana sudska odluka. lan 5. Prava osobe liene slobode (1) Osoba liena slobode mora se na maternjem jeziku, ili jeziku koji razumije, odmah obavijestiti o razlozima lienja slobode i istovremeno, prije prvog ispitivanja, pouiti da nije duna dati iskaz, da ima pravo uzeti branitelja kojeg moe sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik strane drave iji je dravljanin ili druga osoba, koju ona odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode. (2) Osobi koja je liena slobode postavie se branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moe snositi trokove odbrane. lan 6. Prava osumnjienog, odnosno optuenog (1) Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega. (2) Osumnjienom, odnosno optuenom mora se omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. (3) Osumnjieni, odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.41

lan 7. Pravo na odbranu (1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo braniti se sam ili uz strunu pomo branitelja koga sam izabere. (2) Ako osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, postavie mu se branitelj po slubenoj dunosti kad je to odreeno ovim zakonom. (3) Osumnjienom, odnosno optuenom mora se osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane. lan 8. Jezik i pismo U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.

lan 9. Pravo na upotrebu jezika i pisma (1) Krivini postupak se vodi na jednom od jezika iz lana 8. ovog zakona. U postupku se koristi jedno od pisama iz lana 8. ovog zakona. (2) Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom. Ako osoba ne razumije jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije, osigurae se usmeno prevoenje onoga to ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. (3) O pravima iz stava 2. ovog lana pouie se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. ovog lana koje se tih prava mogu odrei ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je data pouka i izjava uesnika na datu pouku. (4) Prevoenje obavlja sudski tuma.

42

lan 10./9. Upuivanje i dostavljanje pismena (1) Pozive, odluke i druga pismena upuuje sud i drugi organi koji uestvuju u postupku na jednom od slubenih jezika i pisama iz lana 8. ovog zakona. (2) Tube, albe i drugi podnesci dostavljaju se sudu i drugim organima koji uestvuju u postupku na jednom od slubenih jezika i pisama iz lana 8. ovog zakona. (3) Osobi koja je liena slobode ili se nalazi u pritvoru, na izdravanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom lijeenju, odnosno obaveznom lijeenju od ovisnosti dostavie se i prevod pismena iz stavova 1. i 2. ovog lana na jeziku kojim se ta osoba slui u postupku. lan 12./11. Pravo na odtetu i rehabilitaciju Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom. lan 13./12. Pouka o pravima Osumnjienog, odnosno optuenog ili drugu osobu koja uestvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, sud, tuitelj i drugi organi koji uestvuju u postupku pouie o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. lan 19./18. Posljedice pokretanja postupka Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, ove posljedice, ako ovim zakonom nije drukije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice. Ako se radi o krivinim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuujua presuda, bez obzira na to je li postala pravosnana.

43

lan 22./21. Obaveza pruanja pravne pomoi i slubene saradnje (1) Svi sudovi u Federaciji duni su da prue pravnu pomo sudu koji vodi postupak. (2) Svi organi vlasti u Federaciji duni su slubeno saraivati sa sudovima, tuiteljem i drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku. lan 23./22. Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja (1) Sud e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno za slubenu saradnju nadlenom sudu, odnosno organu vlasti. (2) Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja provode se bez naknade. (3) Stavovi 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je tuitelj uputio prema tuiteljstvu ili drugim organima vlasti u Federaciji. lan 25./24. Sastav suda (1) U prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija. (2) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom sudi sudija pojedinac. (3) U drugom stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija. (4) O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija. (5) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik vijea odluuju u sluajevima predvienim ovim zakonom. (6) U vijeu sastavljenom od trojice sudija, sud odluuje o albama protiv rjeenja, kada je to odreeno ovim zakonom, i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa. ***44

g. Krivini zakon (Federacija i RS) VI. - GLAVA ESTA KRIVINA ODGOVORNOST

lan 35. Sadraj krivine odgovornosti (1) Krivino je odgovoran poinitelj koji je uraunljiv i kriv za poinjeno krivino djelo. (2) Poinitelj je kriv ako je krivino djelo poinio s umiljajem. (3) Poinitelj je kriv i ako je krivino djelo poinio iz nehata, ako to zakon izriito propisuje.

lan 36. Uraunljivost (1) Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme injenja krivinog djela nije mogla shvatiti znaaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog psihikog razvoja (neurainljivost). (2) Poinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana, moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost). (3) Krivino je odgovoran poinitelj krivinog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje krivino djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u pogledu krivinog djela kod njega postojao nehat, a zakon za takvo krivino djelo propisuje krivinu odgovornost i za nehat (samoskrivljena neuraunljivost). (4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se poinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne moe biti osnov za ublaavanje kazne.

45

lan 37. Umiljaj (1) Krivino djelo moe se poiniti s direktnim ili eventualnim umiljajem. (2) Poinitelj postupa s direktnim umiljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo poinjenje. (3) Poinitelj postupa s eventualnim umiljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje. lan 38. Nehat (1) Krivino djelo moe se uiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata. (2) Poinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti. (3) Poinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

lan 39. Stvarna zabluda (1) Nije krivino odgovorna osoba koja u vrijeme injenja krivinog djela nije bila svjesna nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja, ili koja je pogreno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno. (2) Ako je osoba bila u zabludi iz nehata, krivino je odgovorna za krivino djelo poinjeno iz nehata ako zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje i za nehat.

lan 40. Pravna zabluda Poinitelj krivinog djela, koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se blae kazniti ili osloboditi kazne.

46

VII. - GLAVA SEDMA KAZNE lan 41. Vrste kazni (1) Krivino odgovornim poiniteljima krivinih djela mogu se izrei ove kazne: a) kazna zatvora b) novana kazna (2) Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna. (3) Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna. (4) Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna. (5) Za krivina djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

47

48

POGLAVLJE II SUDIJSKA ETIKA

Kodeks sudijske etike ................................................................................. 2

1

2

POGLAVLJE II. SUDIJSKA ETIKA

Kodeks sudijske etike UVOD Ovaj kodeks razrauje temeljne standarde etikog ponaanja sudija u Bosni i Hercegovini. Svrha ovog kodeksa je da pomogne sudijama kad su suoeni sa etikim i profesionalnim dilemama, a izvrnoj i zakonodavnoj vlasti i javnosti da bolje razumiju i podre pravosue. Nezavisno pravosue predstavlja pravo svakog graanina u Bosni i Hercegovini. Sudija ima slobodu da poteno i nepristrasno odluuje na osnovu zakona i dokaza, bez ikakvog pritiska ili uticaja. Dunost sudija je da podravaju i brane sudijsku nezavisnost, ne kao privilegiju sudijske funkcije nego kao Ustavom zagarantovano pravo svakome da o njegovom sporu raspravljaju i odluuju nepristrasne sudije.

ETIKI PRINCIPI 1. NEZAVISNOST Nezavisnost pravosua predstavlja preduvjet za vladavinu prava.

Sudija obavlja sudijsku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite procjene injenica, podravajui nezavisnost pravosua s individualnog i institucionalnog aspekta. 1) Primjena:

1.1. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast, javnost, medije i druge institucije drutva, kao i u odnosu na3

konkretne stranke u postupku. 1.2. Sudija ne smije imati neprikladne veze sa zakonodavnom i izvrnom vlasti, tako da javnost mora imati predodbu o nepostojanju takvih veza ili uticaja. 1.3. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega. 1.4. Sudija podstie i podrava mehanizme i mjere zatite, koji imaju cilj odravati i jaati institucionalne i operativne nezavisnosti pravosua. 1.5. Sudija promovira visoke standarde sudijskog ponaanja radi jaanja povjerenja javnosti u pravosue. 1.6. Sudija e odbiti svaki pokuaj uticaja na njegove odluke i izvan sudskog postupka.

2. NEPRISTRASNOST Sudija obavlja svoju funkciju i tretira sve strane u predmetu bez favoriziranja, pristrasnosti i predrasuda. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku nego i na postupak donoenja te odluke. Primjena: 2.1. Sudija se ponaa u sudu i van suda na nain da odrava i unapreuje povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost tog sudije i pravosua u cjelini. 2.2. Sudija se ponaa, u svojim privatnim ili slubenim poslovima, na takav nain da prilike u kojim bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka svede na najmanju moguu mjeru. 2.2.1. Sudija moe uestvovati u graanskim, dobrotvornim i vjerskim aktivnostima pod sljedeim uvjetima: (a) da izbjegava svaku aktivnost ili vezu koja bi se mogla nepovoljno odraziti na njegovu nepristrasnost ili bi ga mogla omesti u vrenju sudijske funkcije; (b) da ne koristi presti svog poloaja za prikupljanje sredstava, osim u sudske ili dobrotvorne svrhe;4

(c) da izbjegava svako uee u aktivnostima koje bi mogle rezultirati sudskim sporovima; (d) da ne daje pravne, niti savjete u vezi sa finansijskim ulaganjima. 2.2.2. Sudija se uzdrava od lanstva u grupama i organizacijama ili uea u javnim diskusijama kojima se, prema miljenju javnosti, podriva povjerenje u nepristrasnost sudije i pravosua uope. 2.2.3. Sudija nee: (a) biti lan politikih stranaka; (b) prisustvovati politikim skupovima i manifestacijama; (c) davati priloge politikim strankama ili kampanjama; (d) javno uestvovati u kontroverznim politikim diskusijama, osim o pitanjima koja se direktno tiu rada sudova, nezavisnosti pravosua ili fundamentalnih aspekata provoenja pravde; (e) potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku politiku odluku. 2.2.4. Sudija se uzdrava od ponaanja koje bi moglo kod javnosti izazvati utisak da je sudija politiki aktivan. 2.2.5. Sudija e uzeti u obzir da bi politika aktivnost lanova njegove ue porodice mogla imati uticaja na javnu predodbu o njegovoj pristrasnosti, u kom sluaju e zatraiti svoje izuzee. 2.3. Sudija, u linim odnosima s pripadnicima pravne profesije, izbjegava situacije koje bi opravdano mogle izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost. 2.4. Sudija ne daje bilo kakav komentar u javnosti ili privatno, kako u vezi sa predmetom u kojem postupa, tako i u vezu sa predmetom u kojem bi mogao postupati, a koji bi opravdano mogao izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost. 2.5. Sudija e zatraiti svoje izuzee ako kod javnosti moe stvoriti utisak da nije u stanju odluivati o predmetu nepristrasno, kao i kada to sam ocijeni.

5

3. JEDNAKOST Sudija poznaje i potuje razliitosti u drutvu, a koje se naroito odnose na rasu, boju koe, spol, vjersku pripadnost, nacionalno porijeklo, drutveni stale, invalidnost, starosnu dob, brani status, seksualno opredjeljenje, socijalni i ekonomski status i druge kriterije, i odnosi se prema svim osobama s kojima ima profesionalne kontakte s jednakim potovanjem. 2) Primjena:

3.1. Sudija u obavljanju svoje funkcije nee rijeima niti ponaanjem pokazivati naklonost ili predrasude prema bilo kojem pojedincu ili grupi. 3.2. Sudija obavlja svoju funkciju tako da osigura jednak tretman uesnika u postupku. 3.3. Sudija nee dozvoliti strankama, sudskom osoblju i drugim licima, koja su pod njegovim nadzorom, da bez opravdanog razloga razliito tretiraju ostale uesnike u postupku.

4. INTEGRITET I DOLINO PONAANJE Sudija se ponaa moralno, dostojanstveno i u skladu s dignitetom funkcije koju obavlja. Primjena: 4.1. Sudija, kao predmet stalnog nadzora javnosti, slobodno i voljno prihvata ogranienja koja mu namee funkcija koju obavlja. 4.2. Sudija se ponaa na nain da afirmira povjerenje javnosti u integritet pravosua. 4.3. Sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, misli, svijesti, vjeroispovijesti, udruivanja i okupljanja, ali da se u ostvarivanju tih prava uvijek ponaa na takav nain da ouva dignitet sudijskog poloaja, nepristrasnost i nezavisnost pravosua.6

4.4. Sudija nee dozvoliti da njegovi finansijski interesi, kao i finansijski interesi lanova njegove ue porodice negativno utiu na dignitet funkcije koju obavlja. 4.5. Sudija nee dozvoliti da njegovi porodini, drutveni i drugi odnosi nedolino utiu na vrenje sudijske funkcije. 4.6. Sudija nee koristiti presti sudijske funkcije, niti dozvoljavati drugima da ga koriste u privatne interese. 4.7. Povjerljive informacije, koje dobije prilikom vrenja funkcije, sudija nee koristiti niti otkrivati u druge svrhe. 4.8. Sudija moe uestvovati u aktivnostima koje nisu direktno povezane sa obavljanjem sudijske funkcije, ukoliko takve aktivnosti ne umanjuju dignitet funkcije ili se na drugi nain ne mijeaju u izvravanje te funkcije u skladu sa Kodeksom, kao na primjer: (a) pisati, predavati, poduavati i uestvovati u naunim, kulturnim i strunim aktivnostima vezanim za pravo, pravni sistem, te provoenje pravde; (b) uestvovati na javnim raspravama koje se odnose na pravo, pravni sistem i provoenje pravde; (c) biti lan vladinih komisija, odbora i savjetodavnih tijela, ako takvo lanstvo nije u suprotnosti s javnim utiskom o nepristrasnosti i politikoj neutralnosti sudije. 4.9. Sudija moe formirati ili biti lan udruenja sudija, ili drugih organizacija koje zastupaju interese sudija. 4.10. Sudija i lanovi njegove ue porodice nee traiti niti prihvatati poklone, oporuke, pozajmice i druge usluge vezane za postupanje ili proputanje u obavljanju sudijske funkcije, niti e to svjesno dozvoliti sudskom osoblju ili drugima koji su pod njegovim nadzorom. 4.11. U skladu sa zakonskim propisima koji reguliu dunost prijavljivanja poklona, sudija moe primiti simbolian poklon, nagradu ili korist, u skladu sa prilikom u kojoj se oni daju, pod uvjetom da se taj poklon, nagrada ili korist ne mogu opravdano smatrati za pokuaj uticanja na sudiju u obavljanju sudijske funkcije, ili na drugi nain stvarati utisak u javnosti o pristrasnosti7

sudije. 4.12. Sudija nee dopustiti da pripadnik pravne profesije koristi njegovu kuu ili stan kao ured. 4.13. Sudija u obavljanju svoje funkcije u sudnici nosi sudijsku togu i prikladno je odjeven u svim ostalim prilikama.

5. STRUNOST I ODGOVORNOST PREMA POSLU Sudija odrava visok nivo profesionalne sposobnosti i obavlja svoju funkciju struno, savjesno, marljivo i efikasno. 3) Primjena:

5.1. Sudijska funkcija ima prioritet nad svim ostalim aktivnostima sudije. 5.2. Sudija e posvetiti svoju profesionalnu djelatnost svojim dunostima, koje ukljuuju ne samo obavljanje sudijske funkcije nego i ostale poslove relevantne za poslovanje suda. 5.3. Sudija stalno odrava i unapreuje svoje znanje, vjetinu i line kvalitete, u cilju adekvatnog obavljanja sudijske funkcije. 5.4. Sudija prati relevantnu praksu u meunarodnom pravu, to obuhvata meunarodne konvencije i druge instrumente kojim se ustanovljavaju norme za zatitu ljudskih prava. 5.5. Sudija obavlja svoju funkciju na efikasan i zakonit nain, u razumnom roku. 5.6. Sudija obavlja svoju funkciju strpljivo, dostojanstveno i korektno, kako u odnosu prema strankama u postupku tako i u odnosu prema ostalim licima s kojima dolazi u profesionalni kontakt, a takvo postupanje zahtijeva od pravnih zastupnika, sudskog osoblja i ostalih koji su pod njegovim nadzorom.

8

POGLAVLJE III DEFINICIJE

I RELEVANTNE ODREDBE ........................................................................ 2

Zakon o krivinom postupku (FBiH/RS) .................................................... 2 Krivini zakon (FBiH/RS) ........................................................................... 3

1

2

POGLAVLJE III. DEFINICIJE

I RELEVANTNE ODREDBE

Zakon o krivinom postupku (FBiH/RS) Poglavlje II. - ZNAENJE IZRAZA lan 21./20. Osnovni pojmovi Osim ako ovim zakonom nije drukije odreeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: osumnjieni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je poinila krivino djelo, optueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena, osueni je osoba za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreeno krivino djelo, sudija za prethodni postupak je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom, sudija za prethodno sasluanje je sudija koji nakon podizanja optunice postupa u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlaenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak, stranke su tuitelj i osumnjieni, odnosno optueni, ovlaena slubena osoba je ona osoba koja ima odgovarajua ovlaenja unutar dravne granine slube, policijskih organa Federacije, sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne policije, oteeni je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno, pravne osobe su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH, ukljuujui: korporacije, preduzea, udruenja i ortakluka i druge pravne osobe, istraga obuhvata aktivnosti poduzete od tuitelja ili ovlaene slubene osobe u skladu s ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje3

izjava i dokaza, unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja koja nije pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, direktno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala svjedoka, odnosno vjetaka, osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo, zabiljeke i spisi su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom, otkucane pisaom mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka, fotografije su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, videotrake i filmovi, original je sam spis ili snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto djelovanje od osobe koja ga pie, snima ili izdaje. Original fotografija ukljuuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u kompjuteru ili slinom ureaju za automatsku obradu podataka, original je i svaki odtampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak, kopija je preslikavanje originala ili matrice, ukljuujui uveanja i umanjenja, mehanikim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original, telekomunikacijska adresa je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju posjeduje ili koristi odreena osoba. Krivini zakon (FBiH/RS) lan 2./147. Znaenje izraza u ovom zakonu (1) Krivino zakonodavstvo u Federaciji sainjavaju krivinopravne odredbe sadrane u ovom zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona. (2) Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene povrine unutar njenih granica, te zrani prostor nad njima. (3) Slubena osoba je izabrani ili imenovani slubenik ili druga slubena osoba u organima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i slubama za upravu Federacije, kantona, gradova i opina koje4

obavljaju odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vri slubenu dunost u navedenim organima i tijelima; ovlaena osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje javnih ovlaenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreenu funkcija; te druga osoba koja obavlja odreenu slubenu funkcija na osnovu ovlaenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona. (4) Vojna osoba je vojnik na odsluenju vojne obaveze, pitomac vojne kole, djelatni mlai oficir, oficir, vojni slubenik i osoba iz rezervnog sastava dok se nalazi na vojnoj slubi te civilna osoba koja vri odreenu vojnu dunost. (5) Kada je kao poinitelj pojedinog krivinog djela oznaena slubena osoba ili vojna osoba, osobe iz stava 3. ovog lana mogu biti poinitelji tih djela, ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da poinitelj moe biti samo neka od tih osoba. Odgovorna osoba je osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je, s obzirom na njenu dunost ili na osnovu posebne ovlasti, povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opeg akta privrednog drutva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnou ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i slubena osoba u smislu stava 3.

5

6

POGLAVLJE IV NADLENOST

I RELEVANTNE ODREDBE ..................................................................... 2

Zakon o sudovima ......................................................................................... 2 Zakon o krivinom postupku (Federacija / RS) ............................................. 4 Krivini zakon ................................................................................................ 7

TABELA NADLENOSTI U KRIVINIM PREDMETIMA ........................ 8

1

2

POGLAVLJE IV. NADLENOSTI RELEVANTNE ODREDBEZakon o sudovima

lan 27./26. Stvarna nadlenost opinskih/osnovnih sudova Opinski sud je nadlean: 1) a) U krivinim predmetima: da u prvom stepenu sudi: - za krivina djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije odreena nadlenost drugog suda; - za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda; - za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na opinski sud; - u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika; b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom; c) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predvieno; d) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke i e) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. 2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i3

b) u vanparninom postupku. 3) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje zrakoplovno pravo, osim sporova o prevozu putnika; d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale u povodu djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prestupe i g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu toku i u povodu provoenja postupka steaja i likvidacije. 4) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drukije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drukije odreeno; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drukije odreeno; d) da obavlja zemljinoknjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom. lan 28./27. Stvarna nadlenost kantonalnih/okrunih sudova Kantonalni sud je nadlean: 1) Prvostepena nadlenost:

4

a) da sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora vie od 10 godina ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda; b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice u skladu sa zakonom; c) da sudi za krivina djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadlenost na kantonalne sudove i d) da odluuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zatitu sloboda i prava utvrenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeeni konanim pojedinanim aktom ili radnjom slubenog lica u organima uprave, odnosno odgovornog lica u preduzeu, ustanovi ili drugom pravnom licu kada za zatitu tih prava nije osigurana druga sudska zatita. 2) Drugostepena nadlenost a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova, b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno zakonom. 3) Ostalo a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona; b) da odluuje o prenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom; e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom.

Zakon o krivinom postupku (Federacija / RS) lan 17./16. Princip akuzatornosti Krivini postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu nadlenog tuitelja.

5

lan 20./19. Prethodna pitanja (1) Ako primjena Krivinog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ije je odluivanje nadlean sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, sud, kad sudi u krivinom predmetu, moe sam odluiti i o tom pitanju po odredbama koje vae za dokazivanje u krivinom postupku. Odluka suda o ovom pravnom pitanju ima uinak samo u krivinom predmetu koji ovaj sud raspravlja. (2) Ako je o takvom prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne vee sud u pogledu ocjene je li uinjeno odreeno krivino djelo. lan 24./23. Stvarna nadlenost suda Sudovi sude u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom.

lan 26./25. Forum delicti commissi (1) Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano. (2) Ako je krivino djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja, ili je neizvjesno na kojem je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi potvrdio optunicu, a ako optunica nije potvrena - sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje. lan 27./26. Nadlenost ako je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu Ako je krivino djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima, kad je krivino djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda, odnosno zrakoplova ili domae pristanite6

u kome se brod, odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. lan 28./27. Forum domicilii (1) Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite. (2) Ako je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak, ostaje nadlean, iako se saznalo za mjesto izvrenja krivinog djela. lan 29./27. Forum deprehensionis Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela, a niti prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, ili se oba mjesta nalaze izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem se podruju osumnjieni, odnosno optueni uhapsi ili se sam prijavi. lan 30./28. Nadlenost s elementom inozemnosti Ako je neka osoba poinila krivina djela u Federaciji/RS/van teritorije RS i u inozemstvu/, a izmeu tih djela postoji meusobna veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo poinjeno u Federaciji. lan 31./29. Forum ordinatum Ako se prema odredbama ovog zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije odredie jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak.

lan 34./32. Prenoenje nadlenosti iz pravnih ili stvarnih razloga (1) Kad je nadleni sud, iz pravnih ili stvarnih razloga, sprijeen da postupa,7

duan je, poslije sasluanja stranaka i branitelja, o tome izvijestiti neposredno vii sud koji e odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena alba.

lan 35./33. Prenoenje nadlenosti iz vanih razloga (1) Sud odreen zakonom moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju, ako postoje vani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na podruju drugog kantona, ako postoje vani razlozi. (3) Rjeenje u smislu st. 1. i 2. ovog lana, protiv kojeg nije doputena alba, moe se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak, sudije za prethodno sasluanje, sudije ili predsjednika vijea ili na prijedlog jedne od stranaka ili branitelja.

lan 36./34. Posljedice nenadlenosti (1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean, oglasie se nenadlenim i, po pravomonosti rjeenja, uputie predmet nadlenom sudu. (2) Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee dostaviti predmet tom sudu nego e sam provesti postupak i donijeti odluku. (3) Nakon potvrivanja optunice sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (4) Nenadlean sud je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

8

lan 37./35. Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Ako sud kojemu je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, pokrenue postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. (2) Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kojemu je predmet ustupljen ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

lan 38./36. Rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. (2) Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje stranaka i branitelja. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (3) Kod odluivanja o sukobu nadlenosti sud moe istovremeno po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako su ispunjeni uvjeti iz lana 35. ovog zakona. (4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

Krivini zakon lan 1./6. Predmet ovog zakona Ovim zakonom se ureuje opi dio krivinog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine i krivina djela iz nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

9

10

11

12

POGLAVLJE V IZUZEE

I RELEVANTNE ODREDBE ....................................................................... 2 Zakon o krivinom postupku (FBiH/RS) .................................................... 2

II KONTROLNE LISTE ............................................................................. 5 a) Izuzee po sili zakona ............................................................................. 5 b) Izuzee po zahtjevu stranke ili branitelja ................................................ 6 c) Radnje koje poduzima sud nakon podnoenja zahtjeva za izuzee ........ 6 d) Radnje koje poduzima sudija, nakon podnesenog zahtjeva za izuzee .... 7

III. PRAKTINA RJEENJA

7

a) Rjeenje kojim se odbacuje zahtjev za izuzee (pristrasnost) usljed neblagovremenosti ......................................................................................... 7 b) Rjeenje doneseno na opoj sjednici kojim se odbacuje zahtjev za izuzee (pristrasnost) zbog neblagovremenosti ........................................................ 8 c) Rjeenje vijea sudija kojim se odbacuje zahtjev za izuzee podnesen nakon poetka glavnog pretresa ................................................................. 10

1

2

POGLAVLJE V. IZUZEEI RELEVANTNE ODREDBEZakon o krivinom postupku (FBiH/RS)

lan 39./37. Razlozi za izuzee Sudija ne moe vriti sudijsku dunost: (1) ako je oteen krivinim djelom, (2) ako mu je osumnjieni, odnosno optueni, njegov branitelj, tuitelj, oteeni, njegov zakonski zastupnik ili punomonik, brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, (3) ako je s osumnjienim, odnosno optuenim, njegovim braniteljem, tuiteljem ili oteenim u odnosu staratelja, staratnika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika, (4) ako je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili je postupao kao